000221

OCR Text: X SUD CRNIH LJUDI
ShftJtie ft ttk t tttvJmta
amtrakmg crnaikog lisu "Pitts-burgh
Courser" obfailienog a
tzJottja od 7. fttU:
L Kcniji, isto£xu Afrika, fci&ca
bijehh kolonista odazela je uro-dienicts- va
njifeara naj&ojm zcmlju
— si lorn. Prvobitni vlasaki zcmlje
baccnf m u bijedn i iroma£rvo,
nnhov je cuftn zivota korumptran
i jr.iitcn. Uni i tudimci u vlasti-to- j
zemlji.
Fred tri godine uxodjenici su se
pobuntli. "Oni № se organizirali i
poieli boriti protiv bijclih nasefje-mk- a
ko;i su im oduzeli zcmlju
Tako e naatao pokret pod imcnom
Mi j Mau Za sve ovo vrijemc u-rcn'ie- njci
se bo au povratak svoje
zcr Ire. all u zapadnom svijeru se
jmo govori divljaclcim postupci,
гм ovm Ma Mau
Hntanci su poili u tentorij Mau 4=ii otrov om i vatrom zasuli ovc
'J-apan- e, gladne gmpue urodje- -
ni Kih norara Mau Mau je gotovo
Ve je to dobro ako c'emo vjero--
Kineski kapitalisti su
izabrali socijalizam
(Nastavak sa-'st- r. l)
тга iiulustrijske i poljopri-nln- o robo bila je na naj-- i
i-- cm nivou kakav jr ikadaj
pr.tignut.
Bili smo Kradjani Kino,
trrudjani zomljo koja je sto
tf'dina bila unutar podije-Ijtn- a
i ugnjetavana od stra-n- e imperijalistiakih sila, a
ponosni na uspjehe narod-n-c vlado. Sva kineska zem-Ij- a. ukljucujuc'i Tibet, Sink-jan- g
i ostale udaljene po-graniC- ne oblasti, bila je uje- - dinjena kao nikada ranije.
Otpo6eli su veliki tfraditelj-sU- i
projekti i oni se takodjer
ostraruju.
Xarod je to sve izvrSio
pod vodstvom Komunistiakc
partije. Ako naS ustav govo-r- i
da je Kina krenula putem
ka socijalizmu, on govori u
ime svih. Socijalistiaki sek-to- r
na§e privrede se razra-sta- o,
i sada baca u zasjenak
ostatak kapitalisti6kog sek- -
tora.
V prvoj polovini 19бб. go-di- ne 80 Гс proizvodnje kapi-tahstic- ke industrije u ovoj
zemlji poticalo je iz tvornica
koje su proizvodile robu za
driavu i ispunjavale driav-n-c narudibe. Tada je grad-sk- a krupna trgovina preSla
pod drfavnu kontrolu. Ve-cm- a selja5kih gazdinstava
7 mlje krenula je putem ka
s"( nalizmu i ukljudila se u
pihoprivredne proizvodja6-k- c
adruge
vati itampi niSc zerr.ije
Isto tako se opratdavajj rep re
ivne mjere bijele manjine u Juz
OOj Africa protiv urodjenika koji- -
I таа -- e suom oauzetz njtnava ze
raJja. N'csj ni najmanje kfoaosu . da se postupci bijclih Juino--1
Afnkanaca smatrara zlocsnom pro-tiv
covjecanstva. NaSa §tampa re
ravnoduina.
Mi smo isto take ravnoduim
prcma aspuactjama Aliinca. di
bilo ko;eg afri&og i(J azyskog na-rod- a
koji ustane protiv svojih bt-jel- ih
gospodara i boii se za siobo--
du U natem propagandisticlcom I
leksikonu on i su teronsti, buntov-nic- i
i fanatki, a ne patnott koji se
bote za svoru zemlju i slobodu.
Ni u natoj vlastitoj zernlji ne-rr- u
nactonalnog gfasa koji bi pro-govor- to
protiv ncpravednih postu-pak- a
prcma rr.injinama. Ubijstvo
jednog crruckog djecaka (Till) ne
ie пак? na osudu najvtieg rajesta.
Pucanje u стмАл vedenike btt ce
docckarto grobnom iutnjom
Crnaclii gradjani, ix%rgnuti naj- -
njegovo djelatnosti se se
vise ograiucavala. Vec smo
vidjeli da je kapitalisticki
put bezobzirne trke za pro- -
fitima bio zatvoron. rner- -
gidni pokret 'Wu fan' (Pro-tiv
pet zala), t.j. protiv pot
placivanja vladinih Cinovni-k- a,
protiv izbjegavanja pla-can- ja
poreza, raskradanja
drzavne imovine, Spckulant-ski-h
mahinacija sa drzav-ni- m narudibama i sakuplja-nj- e
ekonomskih informacija
radi privatne spekulacije (u
1052 godini kada se to bla-gonaklo- no
objaSnjavalo) —
taj pokret nas nije ostavio u
sumnji. Mi kineski kapitali-- j
sti, koji smo smatrali kao
svoj zadatak da utvrdimo
kakva je situacija, kakva je
politika nase vlade i kakvi
su zakoni druStvene nauke,
sve jasnije smo shvatali ka-k- o
se stvari moraju razvija-ti- ,
shvatali smo da je socija-lizam
пајјаба snaga u Xovoj
Kini i da je nista ne moie
zadr2ati.
Danas Kina napreduje ka
socijalizmu, koji zna£i kraj
kapitalistiCke forme vlasnis-tv- a.
Ali mi, nacionalni kapi-talisti,
nismo bili izvInSceni
onako, kako je bila izvlaSde-n- a
nepatriotska birokratska
burioazija, orudje imporija-lizm- u. Suradjujemo u pro-ces- u
uclanjavanja nasih pre- -
iliiTnpfi ii oHn1iti?kii nkn-- i
nomsku strukturu. u njiho-vo- m
prevodjenju u vlasnis-tv- o
cijelog naroda, mimim
ObZirom na svedriavno, I put.em promj1ene, posreum--uiraJvl„janl-! je
i planiranjo pri- - tvom drzavnog kapitalizma
i.de kapitaltzam Je posta--И PoUtifco zravnavanja.
in- - sve nepogodni.ii. oblast Prema politici izravnava- -
17 is — GODlSSflCl' I L' L% K IH C ST A A K 4
Sna2an udarac u zapor zeljezmh vrata celtje. s
ukom i kletvom uguran kljuc u brau. navijestio nam
h redovno dolazak { odlazak desetalca i stottna naih
drugarica. nasih majki i sestara u prvom katu, u celiji
broj 11 ustaske policije u Zagrebu.
Ulazi Dragica itotko, mlada iinovnica, koja pod
najteiim batinama i mukama nije htjela odgovoriti us-taa- ma niti na jedno pitanje.
Ulazi Andjela Cvetkovid. tvortucka radnica, kojoj
su ustaski psi ponudili da etupi u njihovu sluibu, da bi
oj za uzvrat poklonili zivot, sto je ona s gnuJanjem
odbila.
Ulazi Brodaridka, majka dvoje djece, koju su tukli
i mudili da prizna gdje joj je muz. otac doje djedice.
Ulazi Desa Skataric, mlada iena, koja s puno na-ivno- sti i vjere govori : "Rekli su mi da cu biti ovdje samo
dan-dv- a, pa onda kuci".
Ulazi mlada studentkinja, koju su zatvorili zbog
shenosti, a driat de je dok ne uhvate "pravu.
Ulazi mala cetrnaest-godilnj- a djevojdica sa smije-hor-n
rherkalbiriisusiukmzaniiiemon:i"о—Uбкhпuvаsa,ttaikllieaos—udmadesaamjmejeusmtsooejbmeb.orgaaat obpdramarttaaihz.aznin"na.ates,.
U toku dana pojedine su odekivale da ih pozovu na preslusanje, ali to se vtIo rijetko dogadjalo One. koje
vcA nepravdi, poziajj sc di bj
du rpljii, oprczni i umjercnt a
rcagiranju Savjetuje un se da jc
rupredak srvar pnw'ete.
Sve оло tzgteda cudno-at- o u
rvtjetiu spontanc rcakdje na no-mi- rc
u Poznanu, Polpka, proJlop
tjedna.
Izgledalo te kao da re nardam-pa-t
progewono. aiell Washington.
Sta Department jc izdao аџчп
o dogadjajeaa u Pornanu za nepu-n- a
24 vita. Ovo je btto ne&o vn-jedno- ga. "
Odrpane, gladne poikc ittve
(tralpih crvenih konamista ux us
tale proti sojui grubih, bezboi- - ni, neoccsantn gospooara. lo e
btlo neito da se idi!
To e bilo neito u tto se Sjedi-ncn- e Driae. prirodno, ne ce mi-Ci- at,
all (c ugutno dati na znan;e
da su njczinc simpati na цгаш
onUi kofi e bore za slobodu
Pripadnici Mau Mau nikad ntsu
naiili na tako raziimijcwnje ruse
%!ade.
nja proizvodna sredsta do
potpuno preqi iz kapftalisti-eko- g
u jano vlasniStvo. To
znaci da 5e kapitalisti i da-Ij- e dobijati u odrodjenom , periodu zakonom odredjenu
mjeru profita, ili, bolje re-6en- o, odredjenu visinu inte-res- a
na investicijo koje su
ulozili ц tvornice pod zajed-nicko- m diiavnom i privat-no-m
tipravom.
Osim toga, prirodno, kapi-talisti
koji ostanu na radu,
dobivat ce plate i polozaje
prema njihovim sposobnosti-m- a
i mogu i dalje razvijati
svoj talcnat. O onima, koji
zbog svoje starostiili iz dru- -
gih razloga ne budu токП
raditi driava ce se brinuti.
Sada je jasno, znJto su te
mjere na§e vlade duboko u-tic- ale na rodoljubive kapi-tnlLst- e,
i zasto ani to mjere
odusevijeno pozdravljaju.
Objjtlfeno н littu JeJmsttenib
Itbosloiatkih uudikata "Prace'
Prag 196 goJ
Zagreb. — U osvrtu na
borbu u атепбкот kongre-s- u
oko pomodi Jugoslaviji,
"Vjesnik" pi5e:
"Sto so nas tiCe u 6itavoj
ovoj stvari пгјс uopde bitno
da li ce Jugoslavija ill neke
drug© zemlje dobiti ili ne a-теН- бки ротоб. Jer, s jedne
strano dolari su amcridki i
pravo je USA da s njima ra- -
Kada что mi za slonodu ? Simo
onda kada trcba da se dobie ispod
komunistik-'- h (podara?
Xepuna 24 sata poilije Pozruna,
naS kongres je odobno 25 milona
dolaxa podzemnun ofganizacijauu
u ШоАјој Evropi koje nastojc da
osioooue ce zermje ispod cnenc
dominaci;e.
Dvadesrtipct miliona ra Isto&u
E%ropo, ali ni eenta ra ostvarenje
demokractfc u Mususippj, Loot-sian- i, Ahhami. Georpii, North
Carat ma. South Caralina i Flortdi.
Ironiftw, zar ne
Ako ima crnaca koji se bole da:
;e L'ika Suna moida izgubto glas
kad ne go%ori u n јШол u obranu.
trcbaju da znaiu da on nite Izgu-bi- b
dar goora Se 4to "ujafc tre-b- a
da progmon jc podriaj neus--
pjenom crvene neniaai. Onda e
' Uiak" posegtJ duboke u dzep i
zavikntfUjjIawo.
MiJionl crnih gtadjaria iele da
bi L'jka Sima naSao %xtj gias i za
niih
Grcka ukida konccsije
Arena — Gr&a !ada c izdala
uredbu, na osnxnu koje od 1 au-gus- ta
ore codme prestani vtitti
prnatnih rfeMrtfnih prrtvaranie u
centraja u orcKO, ч iainauru pn-- , „sttm. N'ajteii rizviifca
satnih tcntrala bit i'e vratVna od
teu di)elom u robi, a dijelom a
8-pocto- rnim ob!igactama u roku
od deset godina. Uredba pogadja
veliko bruansko poduzecc u Ateni.
SSSR na pivom mjcstu
po hroju inzenjera
Sovjetski Saez nalazi se na
prvom me4tu po broju diplomi-rani- h
inzenjera. Dok e 1920. go-di- ne
diplomiralo 4k 000. U USAS
za isto njemc, broj diplomiranth
inienjera pbpeo se od 215.000 na
500.000. Idut'c godine u Sovjct-sko- m Saczu diplomirat e vise in-ienjera
ncgo u Sjcdinjenim Dria-arn- a
zajedno s Velikom Hnta-nijo- m
Povccana cchos!ovac!];a
trgovina sa Zapadom
Prag. — Cchosloarka trgovina
s nekim zapadnoeropskim zeml ja-ma
se u 1955 godini u
odnosu na 194 za 19 Л posto.
NA
spola2u kako hoce, a s dru-g- e strane, nije nekorisno
podsjetiti na nae glediSte,
koje je nedano iznio i pred-sjedni- k Tito, o pitanju poli-tik- e
pomodi i uopce o tome,
da ostajemo na nezrt5isnim
po.icijama Ovdje su bitne
pobu
koje
2anravamo sami
koje,
bi odeh na preslusan.jp. racale su se izbatinant i iznu-cen- e
u celiju.
Ujutro 11. IX 1941 kljucar tresne vrata i javi nam
da se da cemo u
U prvoj grupi, koja je bila je Brodaricka
i Maja bolnicarka spanjolskom ratu.
odlazak bio je popracen zagrljajima, toplim stiscima
ruku i drugarskim "Do u logoru!"
Prva grupa "logoraSa" usla je mirno u
Medju uhapsenicama Dragica je u dvoritu kod auta
opazila agente, koji su je mu£ili tukli. Zgrabila me za
ruku, pokazala na agente rekla : "Ako ti uspije da
ostanes iiva, upamti tih bandita, koji su me mucili
i tukli". S nestrpljenjem smo cekale da se "Tomas" тћ. Tek nakon dva sata "Tomas" se vratio, mi smo znale
da pr-- a grupa nije otisla logor Agenti su otvorili та-t- a
podeli odijela, haljine stvari na5e prve
grope. Sve nam je to govorilo da nasi nisu оШН u logor,
vec da je nad njima izvrsen strasan i gnusan zlocin. Re-k- le
smo drugancama, sto smo vidjele i karao cemo i mi
kratko vrijeme pocL Dragica je s revolta go-vor- ila
: "Stvari ne du nositi sa sobom, cemu ta komedija
da nosim stvari na strijeljanje ! da se dogovorirao
ito demo toj bandi redi prije strijeljanja"
je druge "Pa b
na
t$vtS%ctxk)
iJ ietrteitj dijela iczeJaaje i I life se lefljinHtiikt oJno parti )e
prcma svojira pogreJkafaa. "Partia
jeoludonamog proJetarifata, re-ka-o
je Lenjin, "je doolino aka ob-- di se kntikuje, dx koloniializma"
5ke i slabosti noziva njihovira pra-- 1 Zatmi se kaie da svi pobor
vim unenom . Zato ce sovjetika
partia nastait da eazotknva, IrriU- -
кше i uklania pocreSke i zaitra- -
njtranja u svom гаЉ". i
DoiadaJnji rezultati borbe proti
kulta licrimti i neg04ih I
u pozstnm. Laze se rexoiucii. uta da se sprijei mm
Zatirh se stavlja zadatak par-- rat obuzdayu kapitalisticki mono-tijski- m
organizanfama da se strogo uo rstili mir sigurnost, zaus-pridriara- ju
marktisticlco-lenjimcti-- 1 ta%i rrka u naoruianju otaksa po--
cl:og ucwja presudnoi uloz ,m- -. rezno breme, obrane demokrarske
roda pxeobraiaiu druita, da se
pridriavaju pravda parti;skog
da se bore za punu pnmjcnu
prmripa socijalisticToe dernokracife
i ispravak uctnjenfli povreda, da
rade na mobilizaciji trudbenika za
proAodfenjc Sestog petogodiSneg
plana .
ч
i
Dalje se kale- -
"Dvadeteti kongres je kao naj
azniju oznakii naieg dobra ozna
sve konceije ' еи sociializroa sriet
&, period
potciala
logor.
Kjihov
kamion.
za
Treba
hrabrila
i uspostare Mxijilizma je za aama.
Nasa socijalisti£ka zemlja Je pro-stata
biti otok u oceanu kapitalistt-(kt- h
driava Vile od treine
c£ izgradju). ro iot
Heograd. — Pnje polaska ргечЈ-sjedni- ka
Tita i ostalih ilanova ju
goilaemkc iz Moske,
so%jctska lada poklonila jc ugo-slavenski- m
narodima cjclokupnu
oprcmu za malinsko-traktorsk- u sta-nic- u
kojom se mole obraditi 7500
hcktara zcmlje. Medju opremom
nalazi se 65 traktora Prcdsjedniku
Titu predan je na dar diomotorni
putnicki aion sovjetskc izrade tipa
IL-14- ".
Prcdsjedniku Titu je takodjer
nredana potvrda upucnanju
staje sve jasnije, predstav-ljaj- u jedan duboki anarho-niza- m. koji danas vi$e niko-m- e
ne mo2e koristiti, pa ni
americkoj politici. Moida je
umjesto svakog гакЦибкп
najbolje citirati poznatog
ameridkog komentatora
pohticke koncepcije i Lippmana koji
de, jo§ uvijek pokrecu starih formula
nosiocima
jedan dio polititV j "Mi samo
kih a 5to po-jso- be kad tako govorimo".
spremimo,
Habulin, u
vidjenja
i
i
lica
i
u
i izbacivati i
puno
Cvetkovic zasto
poil;cdit.a
u
delcgacije
o
odgovara
amerifkih
kiugova,
odlazila,
Andjela
ftjv-jr.'an- a
poA zativiirn c. alrrru Idtit
л Miiarru zahacaiu mil one lju-i- t j kapitalitukim ztmljjirru
Idqc MKiaIizma anatno utjeoi na
narode Azije, Afnke t Latinske
Amerike kote se protiv e sim
ororeno pecre--1 licinu
su
пк1 rmra t soafalizma primili od-lu- ke
dvadesctog bongresa kao
nadahnujui program za aStiSe-n- e
opecg mira i pobjedu socija-lizma- ".
Dale se ukazuje na pottojanfc
u svetdci
u
poli. i
i
o
5i-vt- Jtt,
u
:
siobode i osigura bolja i sretnija
budutfnost naroda.
Upravo to je ono u Sto su mi-lio- n
i obicnih Ijudi svib zeculja
zainteresirani
Miroljubiva politika SSSR. rCtne
i drugih zcmalja koje idu socija-listiki- m
putem pomaia rjelcnja
ovih problema.
Zatim se ukazuje na nestanak
takx ih medjunarodmli radniAili j
organizacija kao Sto su Kommter-n- a
i Kominform. Ali to ne znac'i I
da je prestala potrcba medjunarod-n- e
radniclce solidarnostt i vcza
mcdu partijama koje stoje na pr
zicnama marksizrna-lenjinizm- a
NaproMv. markitifke partije
SOVJETSKI DAROVI
JUGOSLAVIJI
JUGOSLAVIJA OSTAJE NEZAVISNIM
P0Z1CIJAMA
NE BOtllMO SE ЧЛ11П1
Odgovor sovjetskih vodja
kritiku
JugolaMju prcko 4000 dokume-nat- a
iz diplomatske arhire koje su
hit!croci zaplijenih u Jugoslav iji
i u Jugoslav enskim diplomatskim
prcditavntitvima u inozemstvu, a
koji su kasnije doili u ruke sovjet-skih
vlasti.
GraJski sovjet Moskvc poklonio
je Titu oprcmu za jedan djevji vrt
za 100 djecc, a gradskom odboru
Deograda oprcmu za kinomatograf
od 500 sjcdala.
Film o zivotu i radu
Slcrijc Popovif5a
Peograd.. — Za 100-godiinji- cu
smm Jovana Stcrije Popovida,
Umjctnidki studio" u suradnji s
prosvjetom AP VojvxhJinc, snimio
je film o iivotu i radu tog vclikog
srpskog komediografa. Scenario je
napisao Milan Tokin, rezirao Mio-dra- g
JsTikoIi. a snimio Vladcta
Lukit
Otivupljcno 30 americkih
filmova
Beograd — Tndeset najnoviih
amerKkih filmova snimlfeiuli u
cinema op tclmici uvrt c Jugosla-via-
film '. kosa jc vei zaklju&la
ugovor za njihovu nabavu.
ba mi bilo one sretnice, koje ce doSeknti slobodu. Naia
smrt rodit de hiljada drugih".
Kljucar je otvorio vrata i pozvao: "Desanka Ska-tari- c, Dragica Hotko, Andjela Cvetkovic, spremite svoje
stvari, idete u logor".
Dragica, sitna I hrabra, nasa Dragica, odludno je
skdtaaaileiadteepmrkeoudduastlroidagezomar.roa,Mimi hisrenaibnsrmeoobomkjiuumkoraevksicmlae"r:t.i".NZeasltaoiitneamnanme
Bez stvari — praznih ruku, blijede, uzdignute gla-v- e, zatoodliudrnneimne knoerazkovoem, kizaadSIme isujeizudjueltirjoe. gPoitvaomriostdraazsaarma,
na spisku. Odgovorio mi je kratko: "Broj je popunjen.
jos na vas nije doiao red".
Dolje u dvoristu ulazila je velika grupa drugova i drugarica u auto. Odi Dragice traiile su nas prozor,
obijen daskama. Stisnuvii obrve i tuta, mahanjem nam je odgovorila na naSe mahanje. U pogledu joj je bila
odludnost, mrinja prema neprijatelju i vjera u ono ve-H- ko sveto, za Sto se borila ona i hiljade drugova i dru-garica,
i za Sto de za koji das dati iivot.
Iz knjige "2ene HrvaUke o
Narodno-oslobodiUck- oj borbi".
STRAXA 3
udnuka klasa trcbaju zadrzau i
prosiriti tdcoloSko jedmstvo i me-djunaro- dsa
bxatska sslidamot u
borbi protiv opasnosti rata i pro-tivnarod- nth
sila monopolskog kipi-tal- a,
koji nastoji uniltit progroiv-n- i
pokret
Dal) se kaie:
"Koainisticlie partije su ujedi-njen- c
a velikom cilju oslobodjenja
radniclce klase od karualit Ckoj
ugnjetavanja. One su ujcdinjcue
u odanotti oauceo) ideologiji rrur
ksizrna-lenjintzm- a. duhom prole
rerskog mternacionalizma i bez-granicn- oj
odanosri interesima na-roda.
"V saojoj djclatnosti u savre
menira uslovima one polaze od ra-cionaln- ih
posebnih uskna svakc
Jtcmljc i utaiavaju nacionalne in
terese svojih naroda. U isto njt
me, uv idjajuci da je borba za mu-re
radnuke kJasc, za mar i ncza-visnos- t
svojth zcmalja srvaz 6tavog
medjunarodnog protetarijata. one
se zbliiavaiu i poiafavaiu svoic
veze l medjusobnu suxadnju".
To je u toliko potrebnije sto ka-pitalisticki
mnopoli stvaraju svoje
medjunarodne agresivne savcze i
blokove. kao ito su NATO.
SEATO i Dagdadski pakt, koji su
upercni protiv miroljubivib zcma-lja,
protiv nacionalno oslobodilac-ki- h
poWcta, protiv radni&e klasc
i svih radnili ljudi.
Dok je SSSR ucmio tnnogo za
ublaienje medjunarodne napetostt,
ameti£ki mnopolistiki kapital н-tovrcm- eno
tro5i vehke sumc пома
za povecanje subverzivne djelatno-tt- i
u socijahsti&im zeml jama. L
jeku "hladnog rata" ameridki kon-gres
je odobno 1O0 miliona dolara
za te svrhe, a sada joi 25 miliona.
"Mi moramo trijezno ocijcniti
sve ftnjenice i povue"! odgovarajut'e
zakljuke", kaze se u rczoluciji.
Zatim e kaie da jc jasno da su
iz tih fondova financirani ncmiri
u Poznanu. Taj pokuiaj je propao,
kao Sto ce propasti i u buducnosti
Rezolucija nastavlja:
"Ovo pokazuje da se nc smije
zauzcti ravnoduSan stav prcma ma-hinacija- ma
impcrijalistickih agena
ta, koji nastoje da prodru u socija-listiTk- c
zcmlje sa ciljem da potko-paj- u
raJnicTa postignuia.
"Site imptrtfaltstitke reaictit
pokutataju skrenuti radmit to
ta pravitnog puta borbe za tvojt
interete t zatroralt Ujibote Jif
nerjeticotn u uipjtb stvari to
cijalizma.
(Nagtasak prevodioca).
"Usprko'. svim maluttadjama
ideologa kapitalistitldli monopola,
radni&a klasa. predrodjena po is-kusn- oj
kormmrsticlcoj avangardi
drieci se puta koji je donio bto-njsk- e
pobjede socijalizma, postKi
ce nove uspfdie za mir, demokra
ciju i sonjalizam. Sigumo je da c
komuntsticlv i radniclce partije s ih
zemalja podki oS vise slavnu mar-ksisriclc- u
zastavu proleterikojr inter-nacioaaJizai- a.
"Sovjetski rurod se opravdano
ponon da j nala domovina prva
zarrtala put u socijalaaam. &sda
kad je socijalizim postao tvjet"ki
tattm, kad jc medju socijali'.-kt- m
aeUjama uspostavljeoa brat-sk- a
saradnja i raedjaiobno poma-smje- ,
stvorcni su novi povoljni
uTjeti za cvjetanje soctjalitkkc
demokractje, za daljno ocvrfvenje
raatcrijalno-proizvodB- c baze komu-nitm- a.
za siamo podizanje sUadar-d- a
fi rota trudbenika, za svestram
1јсш razvitak noog ovjeka —
gradrtelja komymstkfkog dnrftva
"Neka burioaski ideotezi izmi-Hjaj- u
bajke o "krizama" koowfHz-m- a
i o "kenfuBji" u redovifna ko-manistiS-cih
partij-a- . Mi smo rwu- -
ceni sluati takvo darajije naJ ne-prifaiels- a.
Xjtbova ргогосаАМта se
uvijek rasprsfw poput mjeberica od
sapuna. Taim newetn-- i prizeri do-kz- e
i prolize, ati konNtmstickj po-kret,
besmrtne i iivuee ideje mr-lrWzraa-knj+mz- ma
su pebjedjtvak
i pobjedrUftt. To ce bili i a bwda-nov- ti
Pedravklt. kleretntrSti napa-da- ji
nafih neprifaieJfa ne megu
zaestavit ncsavladbivi tok Keri-slt©- 5
razvitka cVrrrecaastra a korau- -
nizam