| Note |
OCR Text: штл :&.?&л£4ф Hki4;- -
Jedlnstvo, 10. jula, 1964. — STRANA 3
i
za i
U toku svog boravka u Poljskoj pre-dsjednik
SFPJ Tito odrZao jc vise govo-r- a,
u kojiina je naglasavao potrebu borbc
za ooiivanjo i ucvrscenje mira. U Krako-vi-i
jc rekao:
teznjo koje proZimaju
liaise narodc trebalo bi da proZimaju citav
svijct. To treba da budc nasa briga i mi
moramo uloziti sve svoje snagc i uticaj za
ocuvanje i ucvr."cenje mira pored zadata-k- a
koje imamo u izgradnji nasili
zcmalja. Jer istorija vec odavno, a
naroSito najnovija, govori nam da se ni- -
DA
U govoru radnicima
u poljskom gradu Gdanjsku predsjednik
SFPJ Tito je, izmedju ostalog, kazao:
"Drug je ovdje pomenuo
ponouio nicanje revansistickih tendencija
u Saveznoj Kcjmbliei Xjomackoj. ZaSto
jo to tako? Do toga dolazi zato sto se po
svrSetku rata nije pravilno pristupilo da
se, jedan])ut zauvijek, oncinoguci oZiv-Jjava- nje
revanSizma i ponovno ugroZava-nj- o
mira. XaZnlost, i proSli rat kao i pr-- vi
svjetski, pokazao je da je bolje proSao
pobijedjeni nego pobjednik. I mi, koji
smo podnijeli tolike zrtve, moramo danas
ponovno da dokazujemo da nam jc taj
rat nanio velike stetc. Da su granico koje
su poslije rata odredjene definitivno i da
vi&e o njima no nioZc biti nikakvih raz-govo- ra.
Misliui pri tome svakako i na po-Ijs- kc
granico na Odri i Xisi. —
Ш smo u Jugoslav! ji, mcdju ])rvima,
oslobodili desctinc liiljada njemackih za-robljcn- ika.
Dili smo takodjcr mcdju pr-vin- ia
koji su priznali Savcznu Pepublikit
Xjcmacku. Pa ipak, u Saveznoj Pepubli-c- i
Xjcmackoj se okuplja sav onaj olo.s,
koji je okrvavio ruke u toku rata i pobi-jcga- o
iz .Jugoslavijo. I ti koji su bili sa-radn- ici
fasista nasli su tamo svoje utoci-st- e
i moguciiost slobodnog djclovanja, ia
idu cak i do krvavog terora.
Kada smo mi priznnli Demokratsku
Popubliku Xjeniacku kao samostalnu dr-Za- ui,
Ravezna Popublika Xjoinacka pre-kinu- la
je odnosc zbog toga Sto smatramo
da postojanje dvije njemacko drZavc pre-dstavl- ja
najbolju solueiju, koja se mogla
PosmJjcna rcportaza
Xcw York. — Kad sc prcd
nokoliko dana na ckranu mck-sick- e
telcvizijc pojavila Juana
Castro liuz, najniladja sestra
kubanskog premijera, bilo jc
ocito da jc na poinolu jedna od
onili cpizoda, koje je na racun
svoja dva brata iznijela najgo-r- e
stvari, zvucala jc gotovo nc-normal- no. U politickoj borbi
sve je, kaZu, dozvoljcno, i u
"joj uije ni rijetko da se cla-no- vi
iste porodice nadju na dva
suprotna fronta, jia i politicki
razlaz najmladje sestrc Castro
s njezinom bracom, ne bi jos
morao biti nimalo eudnovat.
Ali, veoma je rijetko i postanc
cudnovato kad taj razlaz popri-in- i
forme kakve mu je dala
Juana Castro Puz. Xapustila
jc Kubu, stigla je u reksiko
i odmali se jmjavila na telcvi-zi- ji
na kojoj je optuZila svoju
bracu da su "izdali Kubu", da
su jc ])retvorili u "zenilju te-rora
i gladi" i da su je stavili
u ruke "svjetskog komunizma
i ruskog
Utisak ovc neobicne emisije
na gledaoce bio je dramatizi-ra- n
do kmj njih granica tcskim
штпу-гттмШшшШттш- ш
TITO: Krsbanska
Moramo uloziti sve svoje snage konferencija uticaj ocuvanje ucvrscenje mira mir
'Miroljubljivc
socijali-Btieki- k
jedno dni.stvo, a pogutovo
no moZe razvijati su uspjehom ako noma
mira. Samo u mini socijalizam moZe da
pobijedi u svijctu. Principi aktivne i mi-roljub- ive trebalo bi da budu
usvojeni od svili zemalja. Ti principi nc
protvrijcce borbi naroda koji jos nije Slo-bodan
da se bori za svoju slobodu. Akti-ui- a
i miroljubiva ne znaci
da treba da se zalcdi postojece stanje i no
sprijecava, razumije se, kolonijalno poro-bljenj- e.
Svi narodi imaju pravo da se bo-re
za svoju slobodu i ne samo da je to nji-hov- o
pravo, пецо i mi moramo da ini po- -
„SRECA POSTOJE DUIJE NJEMACKE BR2AVE"
urodogradiliMiim
Cyrankiewicz
ini])orijalizma".
socijalisticko,
kocgzisteneije
koegzistencija
postici u sulaSnjim uloinia, da bi se la-k- Se
saeuvao i uevrstio mir. Xaravno, ta
naSa odluka nije projudicirala budiu'a rje-Son- ja
koja bi trebalo da donose sain nje-niac- ki
narod, narod obadvije njemacko
drzave. To je nas stav i niislim da je sre-c- a
Sto danas postoje dvije njemacko dr-
Zavc. U Pemokratskoj Pcpublici Xjemae-koj
revansisti neniaju mogucnosti da Svr-lja- ju
i da truju odnosc s drugim narodi-ma.
Tamo jo na vlasti radnicka klasa,
koja gradi socijalizam, a to jo zalog i ga-ranc- ija
da co u torn dijclu Evrope biti
mir.
Tako situacija oko Zapadnog Perlina
jos nije rijeSona, smatram da tu sada
nema opasnosti od sukoba, i to blagoda-ret- 'i
pametnoj jiolitici Sovjctskog Ravcza.
A Sto rcvanSisti u Zapadnoj Xjemaekoj
sanjaju o nekim promjenama, to vain liei
na jednu iiaSu narodnu poslovicu: "&to
jo babi inilo — to joj se i snilo".
Drugovi i diugarice, i vi, trudbeniei
Poljskc, i radni ljudi Jugoslavije i dru
gill socijalistickili zemalja moZenio niirno
i spokojno graditi dalje svoju Ijejisu bu-dueno- st.
Danas je u svim zemljama, koje
su sc oslobodilc, drukcijc stanje i druk-ci- ji
dull proZima narod e. Xijc to danas
vise stara Poljska, ni ]Jugarska, niti
iMadjarska ili Kuinunjska. To su novo
zenilje, to jc nova snaga. T])ak, nasa je
duZnost da budno prathno zbivanja u svi-jctu
i da tu naSu vcliku snagu, moralnu
i inaterijalnu, koristimo za ocuvanje mira.
Danas jc ogromna veeina covjecanstva
takoreei 90 proecnata svih ljudi u svijc
greanjem i potokom suza koje
su zalijcvale oci najmladje Ca-stro- ve
sestrc, slomljeno zbog
toga sto jc zbog "pravdc i lm-manos- ti"
morala na takav na-ci- n
da i-ek- ine sa svojom bra-com.
Ova dramaticna ])redstava s
meksickc telcvizijc bila je prc-nije- ta
u amcrickoj Stani])i i je-dnosta- uio
je gurala americkog
citaoca na zakljucak da nastup
Castrovo sestrc upotrcbi kao
jos jedan "jakM argument u
prilog svoje do krajnosti
slikc svijeta izra-Zen- c
u vrlina i
zla. Castro i Kuba vec ]o ncpi-sano- m
j)ravilu i bez ikakvog
ulazc u out
dnigu, katcgoriju zla.
A to sto jc Juana Castro
Kuz govorila s meksickc, a no
s americke telcvizijc, bilo jo
samo "telmicko" pitanje. Time
je trebalo da izazovc dublji do-ja- m
i da prekidu sa svojom
braeom dado karakter dubokog
lienog sloma.
U Ilavani njezin brat Fidel
mognemo da Sto prije u ovom dvadose-to-m
vijoku zauvijek nestano Ijudska sra-mot- a.
Tsto tako, radnicka klasa u
zemljama ima pravo da se svim
sredstvima, koja Sinatra pogodnim, bori
za ostvaranje svojih ciljeva. Aktivna i mi-roljubiva
se ticc odnosa iz-med- ju
drZava. Za prineipe nktiuie i mi-roljubi- ve
mi se slaZemo i u
Ujedinjenim nacijama i van njih. Za po-bje- du
till principa mi se borimo zajcdno
sa poljskim narodom, sa narodima socija-listick- ib
zemalja i sum впа-uani- a,
jer je to nas zajcdnieki cilj."
tu protiv rata. To nisu samo socijalisti-ek- e
zenilje, nego i narodi koji su se oslo-bodili
i koji, u velikoj veci-n- i,
zele da grade socijalizam i da idu pu-te- m
imutrahiijcg razvitka.
Kazumije se, i u zemljama
ogromna veeina ljudi je za mir, a protiv
rata, i oni ee sami znati da obuzdaju svo-je
ratne jirovokatore.
Snasre mira su danas ogromne i пјИкло
jedinstxo treba da bade Sto Г-мм-- о.
SovjetskI prcmljcr Нгиббоу zavrSio je svoj po-sj- et
skandinavskim zemljama. Xa sllci pa vldi-m- o
sa Svedskim kraljcm Gustavom. (TNS foto)
nfidnOUNH HHTI-KUBRnSK- H PREDSTHUH
poje-dnostavlje- nc
katcgorijama
boskomprhnisa
kapita-listickh- n
koegzistencija
kocgzisteneije
miroljubivim
kolonijalizma
iirogresivnog
kapitalistickim
nazvao je incident "liciio vrlo
gorkim i iskreno bolnim". U
Zelji da "vrati udarac" Castro
je podsjetio da su i americkom
ratu i)orodice bile podijeljene
i da su mnoji licni prijatelji
zamrzili Abrahama Lincolna
zbog njegove borbc ]rotiv rop-stv- a.
On je dodao da su rijeci
koje jc izgovarala njegova se-stra
na meksickoj televiziji
"stavljenc u njezina usta u a-meri- ckoj
ambasadi u Mcksiku"
i da je cijcli ovaj "niski i ga-dlji- vi
posao" izvien bcz ika-kv- ih
skrupula.
Ogoiven i na vlastitu sestnt
kubanski premijer je kazao da
je slucajno bio "jedan od onili
guvernera koji svoje rodjako
pretvaraju u milioncre no bi
sada ni trpio od ovog problc-ma".
Ova gorka prica poprimila
jo oblik medalje sa dvijo stra-n- e.
Xakon prvog teSkog utiska
koji je izbio s lica to medaljc.
dosao je i kraj j)rico s njezinog
nalieja. Tz AVashingtona su
"procurile" vijesti da je Jua-na
Castro Puz bila vise od ce- -
za
TJ ncdjelju jc u Pragu poceo RvekrScanski ko-ngr- cs
za obranu mira kome prisustvuje oko ti-su-cu
delcgatt iz raznih zemalja svijeta. Kao go-s- ti
kongrcsu prisustvuju predstavnici Ujcdinjc-ni- h
naroda i Svjetske lige za mir.
Predsjednik krSeanske konfcrcncijc za mir
dr Ilromadka istakao jc na plcnarnoj sjednici
da se smisao sazivanja ovog skupa sastoji u to-me
da so nadju zajednieka glcdiSta, sredstva i
putevi kako bi krScani i njihove erkve pomogli
da sc ucu-st-i mir u svijctu.
Kongrcsu prisustuije u svojstui promati'aca
i dclegacija pravoslavnc i protestanskih crkava
u Jugoslav! ji.
U ime pravoslauie crkvc u Jugoslaviji Ko-ngr- es
jc jiozdravio cpiskop banjalucki dr An-dr-cj
Fnisie, rckavsi, izmedju ostalog, da jc cije--
lom svijctu poznata tcska sudbina naSc zcmljo
za vrijemc dnigog svjetskog rata." Xova Jugo-slavij- a,
dodao je on, koja se rodila u toku rata i
stradanja, irognala je ncprijatclja, noscci zasta-u- i
mira, pravdc i biatoljublja. Ono stoji na stra-z- i
obranc mira u svijctu i ima jcdnoduSiiu po-di'b- ku
svih ])ravoslavnih druStva naso zenilje, ko-ja
ovim ])utem izraZavaju sini])atijc i Zclo us-])j- eli
Kongrcsu nadajuei se da ee ovaj Kongres
dati realan ])rilog djelu izniirenja eovjecansttva".
Svecenik protiv kardinala
Katollfkl svcdcnlk William ПиПау. kojemu je 29
godina, kainjen jc gubitkom mjesta u crkvi St. Albert
u Comptonu, jer jc luiio papi nadbiskupa Los Angclcsa
kardinala Jomcsa IMcIntyrea.
U opSlrnom pismu mladi jc svecenik upozorio pa-p- u
da jc kardinal rasist i da jc "vodio kampanju zas-(raziva- nja
i nasilja prema svedenicima, bogoslovima i
laicima koji su pokusavali djelorati na savjest katoiika
bijelaca u njegovoj nadbiskupiji".
Drugim rijeclma, kardinal nadbiskup bio jc na
strani bijeiih rasista u njihovu neprijatcljskom stavu
prema americkim Crncima.
l'oSto jc izgubio polozaj, svecenik DuIIay rekao Jc
na konferenciji za Stamptt u Los Angclcsu:
"Uvrijedio sam, navodno, kardinala time §to sam
ono pismo uputio papi. Ali jc moja uvreda manjc (e5ka
od uvreda Sto ih tisucama Crimea u Los Angclcsu nc-prcki- dno
nanosc bijcll katolici, jer lokalna cr-кл- -а nec da ih pouci o pravim mo-ralni- m
obavczama. Kardinal mozc i dalje tvrdlti da
nema rasnog problcma u njegovoj nadblskupljl, ali to
nije Istina. Tko ima dodira s ljudima, tko Ma 1 zna Sto
sc zbiva, ne bi to magao tvrditi. 1'lsma, pcticije, telcfo-niran- ja
i manifestacije prod kardinalovom rczidcncijom
— niSta od toga nije djelovalo na kardinala .Mclnyrea
da i rasizam proglasi antikrSdanskim."
N'ljc dosad poznato da jc Vatikan uzeo u zaStitu
kainjenoga svedenika koji jc postupao u smlslu anti-rasistifk- ili
postavki iz poznatih cnciklika papc Ivana
XXIII. Ali jc poznato da su mu sc pridruilli vec ncki
drug! svecnici.
tiri godine u sluZbi americke
obavjeSttajne sluzbe. Ovlasteni
americki izvori nisu demantira-l-i
tu vijest, ali su pokuSali da
je na neki nacin "umcksaju"
obrazloZenjem da sc Juana ni
na koji nacin ne bi mogla trc-tira- ti
kao "kontrolni agent", nc-ka- o
informator koji jc od vrc-me- na
do vremena i to dobro-voljn- o
ditvao americkim obavje-Stajci- ma
odredjene informacije.
Xo, nezavisno od ovih sup-tilni- h
distanciranja agentskih
kategorija, ostaje da je Juana
Castro Iluz vec nekako od po-cet- ka
Castrovog ])objedonosnog
ulaska u ITavanu, a moZda i ot-pri- je,
])osvetila ninogo svog
vremena i svoje energijc u sa-kriva- nju
i j)omaganju americke
obavjeStajno sluZbe ])odacima o
"porodicniin jirilikama" i o
drauiim poslovima.
Ona je navodno jos ll julu
11Ш. upozorila "svoje americke
prijatolje" da njezina braca
vode Kubu "u komunizam". U
to vrijeme Juana je bila vlas-nie-a
male komercialne radio-stanie- e
u ITavani i na torn po-sl- u
je stekla dosta licnih ame- -
rickih jirijatelja. Porodica Ca-stro
jc bila bogata vclcposjcd-nick- a
porodica na Kubi, ali su
oba brata Castro, Paul i Fidel,
jos kao studenti prisli rcvolu-cionarno- m
pokretu i kasnijo
postali organizatori borbc pro-tiv
diktatora Patistc. Juana jc
osim kontakata koje jo rcdo-vn- o
odrzavala s americkom oba-vjcStajci- ma
u svojoj kuci i it
kucama svojih prijatclja it lu-ksuzn- om
stambenom kvartu 1Га-va- no
organizirala i)iinktovc za
sakrivanjc i zatim za prcbaci-vanj- e
u inozemstvo kubanskih
kontra rcvolucionara.
Da li su i koliko kubanska
vlada i njezin premijer znali
za taj "drugi zivot". Jitanc
Castro zasad se o tome niSta no
zna. Poznato je samo da joj jc
vlada dozvolila da napusti zem-Ij- u.
U Fcksiko jc stigla kuba-nski- m
avinonom u pratnji jc-d- nc
druge Kubankc i tamo jc
odmali zatraZila politicki azil.
A u Ameriei je ova prica, na-ko- n
Sto je komidetno iza?la na
jaui, izazvala dvostruko gornk
okus.
J. Vrhovec
|
