000215

OCR Text: 'i 31
Ш
Jedlnstvo, 19. jula 1963. — STRANA 5
Dionisije 'pogazio zakletvu' i D v a zl a
crkvenim
'odrekao poslusnost
vlastima' Jos o polarizaciji medju reakcijom
Isfrozna komisija Srpske pra-voslavne
crkve objavila je sao-pcen- je
u kome kaze da su nje-zin- a
nostojanja da sasluia sus-pendkan- og
vladiku Dionisija
ostala bez uspjeha. Dionisije je,
kaze se u saopcenju, "poclnio,
pored ostalih, i crkvene krivice
Iz clanova 10, 15 i 17 Pravila
I postupaka za Crkvene sudove
Srpske pravoslavne crkve, koje
krivice povlace za sobom najvi-J- u
crkvenu kaznu liienja episko-psko- g
Vina i iskljucenja iz crk-vene
zajednice".
Saopcenje su potpisali 21a-no- vi
istrazne komisije episkop
branicevski Hrizostom i epis-kop
banatski Visarion.
Komisija je pozvala Dionisija
na sastuianje u sjediitu Eparhi-j- e
u Libertivilu, ali on je odbio
da prirni komisiju u episkopskoj
rezidendji i predlozio sastanak
u oblizenjem restoranu zvanom
"Indian Club". Dionisije je so
"Glas kanadskih Srba" osudjuje "kralja"
U "Glasu Kanadskih Srba",
slgurno po prvi put od kad iz-laz- i,
pojavila se kritika "kralja"
Petra Karadjordjevicd, koji sada
vrSIja po Sjedinjenim Drzavama
6a pomogne raskolniku Dionisi-- u
u njegovom razbijac'kom ra-d- u.
"Glas" pile da je "prosto
neshvatljivo kako je nai Kralj
mogoo da stavi svoj potpis na
jedan sastav u kome se za arhi- -
Porazi reakcionera
za jedanaestu
Javljaju nam iz Wellanda da
su zavrieni izbori u odsjeku 617
u torn mjestu. Za delegata je
fzabran Joe Cunjak, predsjednik
odsjeka. Drugi kandidat je bio
podpredsjednik J. Husnik.
Cunjak ne pripada napred-nl- m
snagama u HBZ, cak je
potpisao zloglasnu krnjevicev-sk- u
"рошки" kanadskom clan-stv- u
HBZ, ali tvrdi "seljaci" ne-ma- ju
u njega povjerenja, pa su
kandidirali Husnika.
lshod glasanja pokazuje da
je stara macekovsko-krnjevicev-sk- a
garda izgublla kontrolu o-dsje- ka.
Iz Sjedlnjenih Driava javlja-ju
da se medju poraienim pro-tivnW- ma
sadainje uprave na-la- zi
i John Badovinac, koga se
smatralo jednim od najjafih
Krnievicevci
Noiili smo u "Hrvatskom
Glasu" na ovo: "Politicke grupe
kojima je snaga samo u broju
osoba koje predstavljaju — ni-s- u
vrijedne ni piiljiva boba".
To danas dolazi od vodja e-d- ne
politiZke grupe koja je tek
nekih 20 godina nazad mogla
s dosta podloge redi da ima
potporu vecine hrvatskog naro-d- a
u starom kraju, ali danas ne
predstavlja nikoga nego malu
grupicu diskreditiranih politico-r- a,
koje nitko ne sluia, i koji su
sami sebe izigrali.
Periodidno se pozivaju na
bradu Radide, no to ima isti
smisoo kao kod onog lopova
koji se prekriiio i rekao "Bole
pomoii" svaki put kad je iiao
na neku kradju.
Bra da Radii"! su bili progresi-vc- i,
kmjevidevci su danas reak-cionar- ci,
brada Radidi su bili
borci protiv kapitalizma, iako
nisu imali jasni dojam ito ce
historijski zamjenili kapitali-za- m,
dok su krnjevidevci najpu-zavalk- iji
sluinici kapitalizma,
i to najreokcionarnijtg dijela
istoga, bra da Radidi su idejno
i politick! illi napred, krnjevi-dev- cl
idu naiad, i hode da se
povroti bai onaj sistem pljaJke
i ugnjetavanja iije ukinude su
brada Radii traiili. Drugim ri-jeii- ma,
kmjevicevci hofe ba!
ono — kapitalizam — protiv
bom doveo 15 drugih lica. On
je odbio da ga komisija sasluia
sa izjavom da "ostaje pri svima
svojim raspisima i izjavama
koje je prije i posle prijema od-luk- a
Svetog arhijerejskog sabo-r- a
i Sinoda ucinio, i da sabors-k- e
i sinodske odluke ne uvaza-va"- .
Ovakvim postupkom, ka-ze
se u saopcenju komisije, D-ionisije
je "pogazio svoju arhije-rejsk- u
zakletvu i odrekao pos-luino- st
viiim crkvenim vlasti-ma".
Episkopi Hrizostom i Visarion
pozivaju "sve sveitenstvo, sve
crkveno-ikolsk- e opitine i sve
verne sinove i kceri pravoslav-ni- h
eparhija" da se "ne povi-nuj- u
nl u cemu episkopu Dioni-sij- u,
koji je suspendovan ka-nonsk- im
odlukama Svetog arhi-jerejskog
sabora I Sinoda, vec
da se u svemu povinuju trojici
novih upravljaca — Ocokolji-cu- ,
Urickom i Lastavici.
jereje Srpske pravoslavne crkve
kaze da su 'komunistic'ki crkveni
generali', a Srbi u emigraciji
pozivaju se na raskol".
"Glas" piie da su "kralja"
na taj korak naveli "savetnici
iz mraka". Drugim rijeJima, to
Ito radi ne radi svijesno, nego
pod uticajem Dionisija.
Ovo miiljenje o "kralju" iz-rek- ao
je Radoje Knezevid, koji
je nekad bio kraljev savjetnik.
u izborima delegate
konvenciju HBZ
ljudi reakcionarnog bloka. Ba-dovin- ca
e porazila tajnica od-sjeka
"Zumberak" u Clevelan-du- .
Doznaje se da je na izbori-ma
pao i blagajnik odbora
"narodnih zajednicara" George
Grzetich iz Chicago, koji je sa
Petrakom, Butkovicem, Klobu-caro- m
itd. predvodio reakcio-nam- e
delegate na ranijim kon-vencijam- a.
Dugogodiinji tajnik odbora
"narodnih zajednicara" Milan
Petrak ovog puta nije ni kandi-dira- o.
On je navodno ljut na
svog nasljednika Bozidara VuJ-kovic- d.
Smatra se da Petrakovo
raspolozenje prema Vud-kovic-u
dijeli Badovinac. "Narodnl Gla-sni- k"
piie da je "izbjeglic'ki fid-firic- ;"
VuJkovic "svima doioo
do grla".
i radicevci
{ega su se brae a Radii-- ! borili.
Krnjeviievci bi danas rado jaJi-- li
na prestilu brafe Radifa, kad
svojeg prestiia nemaju, ali se
ne usudjuju citirali progresivne
ideje brale Radica, osobito one
protiv reakcionarnog klera I
protiv pokvarene slu!ni2ke go
spode tudjim gospodarima. 0-n- o
ito su bra fa Radial onako
slikovito i efektivno prikazali
kod pokvarene hrvatske gojpo- -
de, ono do zadnjeg slova da-nas
pristaje degeneriranim kr-njevicev-cima.
Krnjevievci su sasma gcli,
ne samo da su odbacili progre-sivne
principe na kojima se je
originalno izgradila Hrvatska
SeljaJka Stranka, nego odbaci-vanje- m
tih principa oni su pro-kock- ali
potporu koju je HSS ne-kad
imala, pa gledajte na {emu
su ostali.
"NAR. GLASNIK"
2IVI SPOMENIK
U Ateni je nedavno otkriven
spomenik biviem predsjedniku
SAD Trumanu. Zamoljen da ko-ment- ira
taj dogadjaj, zivi uzor
spomenika rekao je:
"Ako se podiiu spomenid
ljudima koji joi live mole se
deseti da ih se kafkad mora i
ruiiti."
"Kanadski Srbobran" (11 juli,
19C3.) opet se osvrce na pisanje
"Jefinstva" i prenosi ceo prvi deo
mog flanka "Raskolnik Dionisije".
Uredniri ото lita istr&ali su se
kad su objavili da ilanak o Dioni.
siju prenoee u celosti, jer su do sad
objavMi samo prvi deo, koji je sko-r- o
samo uvod u drugi deo Slanka.
Urednici ovog ultrareakcionarnog
lieta iprenose moj flanak u celosti
da bi ditaocima njihovog list a po-kaz- ali
kako je "JeiTinstvo" na
"istoj liniji" sa "Glasom kanadskih
Srba". Ali ovoga puta na tu "istu
linlju" oni stavljaju i druge reak.
cionarne lietove, "Srbiju", "Sevto-slavlje- ",
zboraiku "Iskru" i caso-pi- e
"Slovenski Jug." Kasnije 6e
verovatno ovoj lieti dodati joS neke
reekcionarne listove. Moida £ika.
бки "SloboduT" Dakle, pet геаЧ-cionarn- ih
novina, samo zato Sto ne
uzimaju raskolnika Dionisija u za-itit- u,
po miiljenju urednika "Kan.
Srbobrana", postale su komunisti-c- e.
Urednici "Kan. Srbobrana" pod-me- du
nam jo5 i zboraSe, jer njih
"ni jednom jedinom гебји ne spo-minjem- o".
Ali, kad ih oni vec" spo-minj- u,
onda demo o Ljotidevcima
reci nekoliko reci. Zboraii su nez.
natna manjina medju reakcijom, a
naro&to u Kanadi. Oni se nalaze u
svim reakcionarnim organizacija-m- a
kao pojedinci, a politiiki se joS
drie izdavanjem lista "Iskra" u
Nemackoj. Uredjuje ga, ako se ne
varam, brat najgoreg kvislinga
medju Srbima, Dimitrija Ljotida
koga su, prema nekim podacima,
u Sloveniji pred zavrsetak rata nje-go- va
brada detnici otpremili ha
onaj set, u "nebesku Srbiju".
Valjda zato sto su se plaSili da 6e
ih isuviJe kompromitovati pred
"sflveznicima" Englezima, kojima
su iftli u susret sa ostacima razbi- -
jenih nacista i faSista. Cetnici se
obicno raspravljaju o tome ko u
svojim redovima ima vile zbora£a.
Crnogorskom ifetniku Pavlu Djuri-Ш- и
pomagali su Ljoticevci. Ostaci
njegove bande nalaze se u svim
"srpskim" narodnim odbranama.
Za Djujica govore da je i sam zbo-ra- S.
Ali Jevdjevidevi cetnici zabo-ravlja-ju
da je I njihov "Jevdja"
imao o prisne odnose sa zbora-Sima- .
Uostalom, nije li glani sa.
radnik "Kan. Srbobrana", njihov
iueolog i najvedl hn-atofo- b u emi-graciji
Lazo Kosti5 bio ministar
u vladi koju su formirali nemacki
okupatori uz ротоб Nedida i Ljo-tida- ?
Cetnicke svadje o tome ko je
bolji prijatelj iboraJe — nas ne
interesuju. Mi znamo da u emigra-ciji
deluju Cetnici, a oni samo u
ime cetniitva brane ill napadaju
Dionisija.
Polarisacija medju reakcijom
vril se po pitanju crkve. Jedni os-taj- u
i dalje ae Srpskom pravoslav.
nom crkvom, sa srpskim patrijar-ho- m
Germanom, a drugi su se od.
metnuli od crke i poSli na suspen-dovani- m
vladikom Dionisijem. Vec
smo rekli da sa Dionisijem u ot-padni-it-
o
iuu najzagrijeiniji i naj-tvrdogkv- niji
Cetnici. Ali, i oni koji
su protiv Dionisija i njegovih pos
tupaka napadaju ga sa cetnicke
tacke glediMa. U procesu ovog crk.
venog raskolniJtva fetnici nastoje
svim silama da se afirmiiu kod
emigracije. Jedni traie podrlku
kod Dionieijevih prist alica, dok
drugi nastoje da nature eetniJtvo,
malo ublaieno se liberalizmom i
fak "socijalizmom" 2irka Topalo-vid- a,
vernicima koji nisu hteli podi
sa Dionisjem na otcepljenje od Srp.
s!ce pra-oslavI-ne
сгкл-е- . U toj bor.
bi za "raju koja placa sve carslj
dugove", detnici se utrkuju da po-ka- iu
ko je veil i bolji antikomunU
sta. I tu se oni caste raznim nazi-vim- a. "Glas" na primer, pile da
je rladika Dionisije slao pozdravne
telegrame Titu, a "Kan. Srbobran"
tvrdi da su oni oko "Glasa" i dru-gih
reakcionarnih listova postal!
komunistWkl agentl. "Glas" je sa
svojim demagojijom protiv ustaJa,
ali ne protiv Hrvata (ne bar otvo-reno-),
dok je "Kanadski Srbobran"
protiv hrvatskog naroda u celosti,
on je za potpuno istrebljenje hrvat-skog
naroda. Dionisije je u svoj
vreme branio Stepinca (ovo ipak
treba znati) i njegovo sudjenje na-ziv- ao
nepravdom. U listu "The
Pitsburg Catholic" od 31. oktobra
194G. godine nalazi se Dionisijeva
fotografija i izjava koja se zavr-Sar- a
recenicom: "Da bi mu Bog
pomogao da odrfi svoj duh na visl-- nl
i da izdrii kako bi kroz njegovu
hrabrost hriastvo moglo da po.
bedi." Po Dionisijevom mWiljenju
hrifdanstvo treba da se odrfava i
da "pobedi" pomocu popova kao ito
je Stepinac, odnosno preko nackti.
ШН i faiisticluh zagoje-a?- a i nj'u
korih slugu tipa Pavelidu, Ljotif,
Jlihailovic, Jevdjeic i slicni. Nje-ga
ni malo ne boli glava zbog fa.
kata da je Stepinac odgovonan za
nasilno pokrstavanje Srba, za raa.
sovno ubijanje i spaljiTinje iivih
po pravoslavnim crkvama, ali na
patrijarha Germana л-a-lja
drvlje i
kamenje ito je dozvolio osnivanje
Makedonske pravoslavne crkve.
Dionisije se, znati, zaljubio u
2etni6ku kamu i u zverstra koja su
лтвепа sa njom pa ne mrzi ni kr.
va-- i noi Stepindevih ustasa.
"Kanadski Srbobran" u osvrtu
na moj clanak pokuiava da odbra.
ni Djujica i piie da je Djujid pro-tiv
Dionisija iz lene mrfnje "ito
tide da gra kako Djujid svira."
Zatim upuduje na filanak nekakvog
Jovana P. Triiida, svakako Jetnika,
jer pamti "detnidku slau" u proS-los- t!
i "hrabrost" vojvode Djujida.
Djujida.
Pregledao sam taj clanak. On
hvali Djujida kao detnidkog л-ojvo-
-du,
ali mu zamera Sto je ustao pro-tiv
Dionisija i savjetuje pn-om- :
"Nacionalnl Srbi ne iele da imaju
ikakva dodira sa komunistima i sa
njihovim vlastima u Jugoslaviji,
bio posredno preko Patrijarha, ili
neposredno. Mi hodemo da budemo
slobodni, a i na?a Srpska pravo.
slavna eparhija da ostane slobodna.
Zato smo i cfoSli u ove slobodne
zemlje, Ameriku I Kanadu. . ."
Cetnici desto proturaju krilaticu
kako su oni sami izabrali i svoje-voljn- o
doili u "ove slobodne zem.
lje". Ako bai vole ovde zacto oltre
kame i neprestano traie gospoda-r- a
koji de im dati priliku da njiho.
ve kame ponovo isprobaju nad ns.
vinim i nedulnim narodom u Jugo-slaviji?
Medjutim, dinjenica ostaje
da detnici sami nisu izabrali "ove
slobodne zemlje". Oni su odstupili
zajedno sa okupatorima, predali su
se engleskoj ili ameridkoj vojsci,
bili su strpani u zarobljenidke logo,
re, kao i druge neprijatcljske vojne
formacije, i njihova sudbina bila
je neizvesna sve dok EnglezI 1
Amcrikanci nisu dobro zagazili u
hladni rat. Tad su podeli dovoditl
delnike i to kao jeftiniju ratnu sna-g-u
a ne kao svoju bududu vojsku.
Cetnici, ustaie i drugi okupatorski
slugani, toliko su se kompromito-va- li
da "saveznici" dak ni posle
priznavanja i davanja oruzja Hit-lerov- im
generalima u Nemadkoj,
nemaju u njih poverenja.
"Kanadski Srbobran" je list koji
proipagira odricanje svojo najblii1!
rodbir.e u Jugoslaviji 1 vrii pritU
sak na ljude da tamo ne odlaze na
posete, jer je to prema njihovim
miiljenjima, "Surovanje sa komu.
nistima". Oni napadaju i delegaci.
je Srpske pravoslavne crkve da
"sluie komunistidkom reiimu", jer
od njega dobijaju legalne pasose.
Na drugoj strani, njihove najizvl-kanij- e
vodje dovode svoje familije
sa "legalnim komunistidkim" paso.
iima, a radi biznisa uvrstavaju
oglase The Bank of Nova Scotia,
koja posudjuje pare za odlazak na
poeete u stari kraj i torn prilikom
kao reklamni mamac upotrobljava-j- u
Uku Vuka Stefanovida Karacl.
lido.
"Glas kanadskih Srba" tek u bro-j- u
od 4. jula izveStava svoje di-ta-oce
o posetl njihovog kralja i pise
da o toj poseti oni saznavaju iz
dikaske "Slobode". Izmedju osta-lo- g
pored Peridine slike stoji: "Za
laljenje je ito Kraljem peseta pa-d- a
u jedno vreme kad medju Srbi
ma SAD 1 Kanade joS traje uzne.
mirenost u vezi s bogomrskim po-kuiaje- m
episkopa Dionisija da raz-de- re
iivo teJo mudenidke Srpske
crkve i jedan deo svoje pastve po-ve- de
putevima Djavoljim. . ." U
istom broju "Glas" prenosi uvod.
Others say: Out
nik iz drugog dikaikog lista "Srbi.
je" (organ Pokreta srpskih detnika.
Ravne Gore) pod naslovom "Bezob.
zirna igra s kraljevom bududnos-du- ".
Na ovom mestu mi smo nedavno
pisali da se detnici stide svoga
kralja i da de se sada, kad je Perica
stao na stranu Dionisija, postavi
pitanje da se neki detnici odreknu
i njega. Cetnidka "Srbija" potvr-dju- je
ovu p.edpostavku. Ona pise
da je kralj "jedna sigurna nacio.
nalna snaga koja nas sve priyladi.
Zato srpska emigracija nipoito ne-s- me
Kralja da uvladi u svoje sebid.
ne kombinacije i obradune, lidne
grupne ili bilo kakve druge prirode.
Ne sme da ga uzima za sudiju u ni-kakv-om
emigrantskom sporu, da
on, kralj, proglasuje jednu stranu
krivom, a drugu praom. To nije
kraljeraki posaol"
Kralj dolazi u posete njegovim
detnicima da prikupi ito viie dola.
ra da bi mogao iiveti kraljevskim
ii4tom. "Srbija" je ustala protiv
Peridine posete u ovo vreme, "u
ovu neprediidenu, uzburkanu i eks-ploziv-nu
situaciju", jer se boji da
kraljeva poseta nede donetl finan-sijs- ki
uspeh. Oni koji kralja dovo.
de bas sada, a ne kasnije, prema
pisanju "Srbije" vrie "izdaju i pre-ma
kralju i prema srpskom narodu
i prema Srpskoj pravoslamoj crk-v- i.
Oni su nacionalnl zlodinci".
Radi boljeg informisanja, da bi
se videlo kakav list "Kanadski Sr.
Jevrejski list
"The Jewish Canadian News"
iz Toronto je opozvao svoje op-tuzb- e
protiv Dr. Jozefa Kirshba-um- a
kao nacistidkog kolabora-tor- a
i suradnika Eichmanna u
uniitavanju Jevreja u Slovackoj
u vnjeme rata.
Dr. Krishbaum — danas (lijevo)
Istaknuti sovjetski polarnl is- -
traziva?, geolog prof. Mihail
Ravic utvrdio je da se duz £ita-v- e
obale Antarktika, na prosto-r- u
od oko 500 hiljada kvadra-tni- h
kilometara, protezu planin-sk- i
land. Njihovi vrhovi izbija-j- u
iznad snjeznih povriina do
vfsine od nekoliko stotina pa i
hiljada metara. Najviie planine
otkrivene su oko samog Juznog
pola.
Govoreci o
oblasti Antarktika
profesor Ravic je rekao da je za
posljednjih iest godina detalj
no ispitan pojas u duzini od o-k- o
8 hiljada kilometara i da se
dosad spustilo na ledini pokri- -
On May 30 last the Canadian Federation of Mayors and
met in annual meeting. The attitude expressed
there by the majority was identical with that of the old crop of
politicians who ruled the roost 30 years ago. The new crop, like
the old, turned their guns on the jobless, declaring once again
that work for relief be demanded when work for wages is de-nied.
The Federation of Mayors resolved to petition the provin-da- l
and federal governments to permit the to
require unemployed people to work for relief. The resolution
was justified with the hypocritical suggestion that it was nece-ssary
in order to save the jobless from "losing their self-respe- ct
and human dignity."
It was with just such hypocritical phrases that Bennett
drove our youth in the thirties into the slave camps, and many
bobran" stavlja na "istu liniju" sa
"Jedinstvom, prcnoeimo ceo jedan
paragraf iz uvodnidkog dlanka
"Srbije".
"Neupucervi de se zapitatl zaSto
suspendovanih vladika g. Dionisije
i dr. Seferovic, pretsednik SHO (u
Americi), tvrdoglavno traie da
nam bai o Vido-dan- u dodje Nj. V.
Kralj u posetu, a ne dva meeeca
kasnije? Za vecinu Srba odgovor
je jasan! G. Dionosije mieli da de
sada, u ovoj neprecisdenoj situaci-j- i,
a pomocu utoriteta Nj. V.
Kralja, uspeti da otrede vedi ko-m-ad
od Svete Matere sr]ske za
svoju novu, raskolindku, Dionisi.
je'u, crkvu, nego kasnije, kad si-tuac- ija
budo diiUju. Zato on 1 ne.
de da preda duinost svome nasled-nik- u.
On je u raskol duboko zaga.
zio i nema mu povratka i, kako ni
sve-stenst- vo ni narod nisu za njega,
on se nada da de pomodu Kralja
uspeti da dobije neto naroda i ne.
ke sveitenike. G. Dionisije ne mis-- li
o torn da bi Nj. V. Kralj, poma-du- di
njega u raskoniitvu, zaratio
sa Srpskom pravosla-no- m crkvom
i srpskim narodom, ito nljedan
srpski kralj u istoriji nije udinio.
On g. Dionisije, ne misll na to, da
bi takvim Kraljevim postupkom
bila uniltena najjada nada srpskog
naroda i najveda пала nacionalno.
politidka vrodnost Njega, g. Dio.
nisija, Srpska crkva de otstraniti
i prokleti, a u crkvenoj istoriji on
de ostati kao vladika-raskolni- k.
pobjegao sa bojista
"The Jewish Canadian
News" e tu optuzbu objavio
pro5le godine, ito je izazvalo
opcu painju. O tome su pisali I
drugi listovi. Kirshbaum im je
zapnjetio da te ih tuiitl Gore
spomenuti jevrejski list je pok- -
i nekad u nacijtidkoj uniform!
vac "iestog kontinenta" preko
1000 aviona i heHkoptera. Ob-la- st
istocnog, Antarktika je —
kako su pokazala ispitivonja —
vrlo slicna po svom geoloikom
sastavu Sibiru. Njezinu osnovu
fine najstarije stijene na svijetu
— koje potjecu joi iz arhajskog
i doba.
Dosad su struSnjaci u ovom
dijelu svijeta otkfili mnoga na-lazii- ta
mramora, kalcita, ogro-mn- e
naslage granita i kristalnih
stijena. Profesor RaviS zajedno
s grupom saradnika soda ove
nalaze is-pituj- e u Institutu za
geologiju Arktika i Antarktika u
Lenjingradu.
Antarktik slican Sibiru
dosadainjim 1st-razivanji- ma
Munidpalities
muntdpalities
paleozojskog
Ali nas nije bnga ita de istorija o
njemu reci. Ali nas je briga ita de
srpski narod i istorija redi o sada-inj-oj
narodnoj uzdanici, Kralju Pe-tr-u
Drugom? Nede li i njemu is-torija
prikaditi neki naziv kojim
se nede ponositi ni Njegovi potom.
ci ni srpski narod? I to samo kri-vico- m
g. Dionisdja i sih njegovih
skutonoia, nedostojnih ili zavedc
nih svetosavekih Srba?
Smatramo svojom svetom dui.
nodu da u ime Pokreta srpskih
detnika Ravne Gore upozorimo srp.
sku javnost 1 srpske organizacije
na ietorijske posledice koje bi mog.
le teiko da pogode srpski narod,
Srpsku pra4slaTiu сгклш, Kralja
i dinastiju Karadjordjevida, ako bi
Nj. V. Kralj doSao u Ameriku u
sadainjim prilikama, da Ga po srp.
skim naseljima prati g. Dionisije,
koji je ved sada liien vladidanske
vlasti a uskoro de izgubitl i titulu
i monaiki din i ime."
Mnogima se cinl da srpske emi.
grante biju dva zla: detnici uz Dio-nisija
i detnici koji su protiv nje-ga.
Ustvari, postoji samo jedno
zlo: detnici bilo kojoj grupi ont
pripadalu To zlo napada na crkvu
i na poitene vernike sa raznih
strana, te mnogi neupudeni beie po
crkvama i crkvenokolskitn opiti.
nama das na jednu, das na drugu
stranu, u kandie das jednili, das
drugih detnika 1 tako postaju irtve
i plen istog zla, detnickih krvoloka.
V. G. Peia
sa Kirshbaumom
lekao i sada kaze da Kirshbaum
ne samo da nije bio hitlerovac
i uniitavatelj Jevreja, nego da
je bio "anti-nacista- ". Ipak po-navl- ja
da je Kirshbaum jedno
vrijeme bio generalni sekretar
faiisticke Hlinkine Slovacke na
rodne partije.
Osvrcuii se na povtaSenje
"The Canadian Jewish News'"
sa bojista sa Kirshbaumom, na
predni jevrejski list "Vochen
blat" piie da bi se donekle
moglo razumjeri povladenje op
tuzbe da je Kirshbaum suradji
vao sa Eichmannom u unlitava
nju Jevreja, ali oprati ga od
svake odgovornosti za antl-s- e
mitizam i naazam je "neopra
vdano i itetno".
Vochenblat" takodjer kritl
zira The Canadian Jewish
News zbog zauzimanja sta
noviita da fehoslovajkl mate
niali o Kirshbaumovoj prollosti
nisu pouzdani", poito je Ce
hoslovacka "komunistiika zem
lia'.
Avangarda
Avangarda je prerhodnica,
predstraza, prednji redovi voj
ske (u ratu), dio snaga koje na
stupaju u prvim redovima i pri
maju na sebe prvi sudor s pro-tivniko- m;
2. Avangarda u sim
boliikom smislu ггкаб grupu ili
pojedine osobe, koje su na 2e
lu knjizevnog, umetniclkog, 1
politikog pokreta, koje doju in
spiradju, predvode ostale, pre
dnjaJe, elanom, i svojom mo
ralnom snagom u borbl za pro
gres, predstavljaju uzor poko-Ijenjim- a.
Proile godine o Konodi je
zabirjeleno 1.369 s-amoulbs-ta
va.
, Of The Past
municipalities, to give the jobless "human dignity," forced re
lief recipients to dig huge holes, and then fill them in again.
If is also true, of couse, that many worthwhile and va
luable national and munidpal projects were constructed by
those on relief whose standard of living was no higher than
the colonial slave.
No words should be minced in opposing the workhouse
mentality of the Mayors and their ilk who see no affront to self
respect and human dignity in more thon half a million Cane
dtanj being denied gainful employment, and being reduced to
a state of grinding poverty. These champions of "humon dig
nity" demand hard labour in return for a weekly welfare chit
which is insufficient to provide even the minimums required to
maintain health, let alone dignify.
— George Harris, "UE News".
I