| Note |
OCR Text: ЛМЕК1СКЛ POLITIKA HLADNOC RATA DOilVUUJE
u
II Politika amerifkih imperijaliata Jednoatrana orijentacija kapitall- -
N'aJoJtrija protivrjenost unutar uamjerena J na razaranje ko- - stifkih zemalja u vanjakoj tnro- -
tabora jeate pro- - tlvrjnot Izmedju Кпк1ике I
SAD.
Ta protivrJe£noat lako ae vidi na
£estokJ borbi za osvajanje avjet-aki- h
izvora nafte i za triUta nje-no- g
plaamana. Krajem DruRog
vJetakoR rata obe ove zenilje kon-trollaa- le
u otpriMke Jdi.iku ko-li£i- nu
proizvodnje nafte kapitali-atilko- R
avijeta van jjranica SJeli-njeni- h
Driava. Unto au SAD go-apodar- ile
u induatriji nafte Iatin-ak- e
Amerike, a EnpWka u indu-atriji
nafte Hl!kojr i Srednjep
Intoka.
Kada м 1951 p. u Iranu poja-i- o
pokret za nacionnlizaciju in-dunt- nje
nafte, SAD u e otvoreno
umjeralp u апк1о-1гап- к! konflikt,
pota%-lvJ- l pr-- d ebe dvotruki za-data- k: upufitl okret za naclona-lizacij- u
i priprabitl lranku naftu
u nvoje ruke. Dok Je prije naclo-nalizaci- je lndutrije nafte u Iranu
Knglenka kontrolisala potovo 53%
proizvodnje nafte u rejonu I'erelJ-ko- if
zallva, a Sjedinjene Driave
44.4CJ, dotle je poHJe naclonaliza.
clje na Engleuku otpulo П8,8г, a
udio Amerike e poveao do ZAr.
Tako vuda I na akom mjetu
nmerikl mnnojoH prlprabljuju u
voje ruke poziclje enelekojf ka
pitala, proznvajuji Eneteku na u-Io- jtu "mla'ljep partnera.
Sve e Ue zaoStravaJu protlv-rjenon- ti zmju SAD i Knjtleke
po pitanju trjrovine a deniokrat-klr- n
zemljama. Prljetei Fne1ekoJ
(kao i drutri-- n kaplta1iti?kltn ze-- ml
Jama) da e Je lliti ekononrnke
I vojne рошоЛ, Sjedinjene Ameri- -
eke Driaxe zahtjexaju cl Engle- -
ke da obuntavi vaku trpovlnu a
Sovjetfklm Savezom, Klnom I ze-mtja- ma narodne demokracije. Ta-kr- a
politika Ima za cllj potpuno
ekonomko potfinjavnnje kapltall-tlfki- h
zemalja атег1Л1т mono-pollm- a.
Kao oiRledan primjer zaoXtra-ranj- a
unutra?njih protlvrjenortl
u taboru moRU
da polu£e odnosl Izmedju SAD I
Francuke.
Шк-- з. ~ 'ШШ?ш
MEDJUNARODNI UVOT
Zaostravanje protivrjecnosti
taboru kapitalizma
imperijaliatifkoR
ImperiJalUticTcom
nomakih oenua nezaianoti Fran
ruxKe. Kao rezuitat екопотко
]xrobIJaanJa Francu)ke cmI Mra-n- e amerikih monopla proizo-dnj- a
uplja u FrancunkoJ i'temat-sk- i
ne sniiava. l'olije 1947 jr. u
FrancuskoJ je zatvoreno 75 urIJc-nokop- a,
a broj radnika u indutriji
ujflja umanjio e za 1(К).(Н0. Indu-trijk- a
proizodnja Francuke
dotiie evejra 70' njenojr pruizvo-dno- fr
kapaciteta, bez obzira na to
Jt ko 2rr proizvixlnje otpada
na vojnu proizvodnju. Financije
Franruitke ku potkopane, driavni
dujfovi dotitrli u ko1oalne raz-mjer- e.
Iz dana u dan poporJava e po-loi- aj radnih maa Francuke, po-Waa- Ju
е troJkovi iivota, nl-la- va
e nadnica, rante nezaiwle-no- t.
Poslije 1951 jr. broj nezapo '
lenih poveao ne za ЛО i ada
doxtiie CfHt.lHMl lica. V vanredno
teJklm uslovlma iivl francuko
eljatxo, umanjila e kupovna
moi eljaka. Udio poljoprivrede u
nacionalnom dohodku Francunke
1947 ro- - itiikuju zapadnonjemacke djCCJlll
1953 Japanke
Amerikl Imperijalizam ne ogra.
nioava e porobljavanjem I tvar-nl- m razaranjem francuake ekono-mij- e.
On pruia nvoje pohlepne pip-k- e
I prm kolonijalnim poJeII.
ma Franouke, Sto e oito vidi na
dng-ndjajtm- a u Indokini. I'oiriaa-ju- i
bankmtirnne franruke k"lo-nizator- e
u niihovom "prlJaom ra
tu" protiv Vijetnama i drugih ze-malja
Indokine. amerik! imperl-Jah- tl trie da priRrabe taj prima- -
komad. N'Jih intereeuju pri- -
r™lna boRattva Indokine — olovo.
nafta, kauuk, R-ozde-na
ruda. fo.
fatl. AmerWki aRreori hoe da u-klj- ue
Vijetnam u zonu avoje ek-panz- lje JuRoitonoJ Aziji, da rb
pretvore u ekonomakl prlvjeak
SJedinJenlh Driava. Je Mple-menit- oat
i "neneblcnot'' amerii-k- e
polltike koja raptruje rat u
JuRolatocnoJ AzlJL
Konkurentaka borba na svjet-ko- m kapitalistikom triiftu ve
ae xlte zaoHrava. Tome pomale TESTA
(N a r o d
Imao otac tri sina. Sitne su mu bile parcele krJa
proJarane maslinom i ivorugavim panjem. skrta mu
bila i nepravedna zemlj kraljevine. Podje u Ameriku.
A einovi na rastanku suznim ofima ispratili svoga
hranioca.
Potucao se starac po New Yorku, smrdljivim klao-nica- ma Chicaga i kao bera£ u lijepoj Kaliforniji. stedio
na ielucu i na odijelu. Zaradu sinovima. a oni
mal6ice digli glavu od nelmaJtine. Poodrasli i po-zen- ili
se.
Poslije petnaestak godina skrhan od reume i is-crpl- jen
od iznemoglosti. ratio se otac u svoj rodni kraj.
Nadao se starAke dane provesti uza svoje sinove. za
koje se potucao po tudjem svijetu. A kada je ko-rakn- uo
u dvoriite. pred njegovim upalim ojima tri su
komina loiila i iz tri dimnjaka sukljao blijedi dim.
Tri nevjeste pogledale su doMjaka kao u stranca. koji
traii konak Hi caSu vode. Sinovi e hladno pozdravili
s ocem i raziili svaki za svojim poslom.
Shvatio otac Sto se dogodilo i tuian poeo da se
obrada za savjet. A prijatelj neki pozvao ga k sebi,
savjetova i pozajmi novaca.
Prebrojavao otac novae od jutra do mraka. Zve-ckan- je kovine primamljivo je odjekivalo potleuSicom.
Primijetni sinovi I nevjeste i ge iudar nevjeste se
prepiru, koja 6e prije u starfevu sobu unijeti poslu-zavni- k. A otac (e xnudro sinovima:
Tko me bade gledao dobit ie dio tnojega blaga.
U uglu, pored uzglavlja. stajala je lara. Otac po-ka- za na nje--
POLICY
0Г CASING
TCRNATlONAt
TCNSION
POKAZ ZA POHAZOM.
vini, koju Im Je nametnuo Wuah--
innton. VjeJtafko manjianje tr- -
K..vin. м di.nov.kim tri.;tem ze- -
malja demokratekojr tabora dovo- -
di do najjio Jafanja trKova?k..e
rata na kapitali-tifko- m protoru
vijeta.
U Enffiekoj izazi%a veliko uz- -
nemirenje e vea ek'panzija za-padnonjema- kof-i
Japankog kapl-tal- a
na triUta Itin'ke Amerike
I Juj-ointo- ne Azije. Dok Je vrijed-no- t
izvoza Knglesk u zemlje 1л
tinke Amerike izno-il- a u 1952 p.
407 milijuna dolara, dotle Je ona
1953 jj. iznonila veca .45.1 mili-juna
dolara. A Izvoz Zapadne NJe-ma£- ke ltnm 1еГЈч1и Iznoulo Je
409, odnonno 4.11 milijun dolara.
Znatno e poveao tzvnz Japanske
role zemlje Itinnke Amerike.
Into tako zapadnonjemafke i Ja- -
panoke firme zahvataju poziclje
Епк1екв u jujjoiMocnoj Aziji i na
triUtima nil.W Irtokm. X t n-l- m
poljeilnjlm Je Епд1ека u toku du- -
rop vremena zauzlmala Kotovo
mononoi.kl nolofaJ. a ada Je n%-- e
Politika obnavljanja miliUriima
I pnjr]Kt ni4)iiiii'ia .piiijur 4jv" mafke od trane nmerikih Impe
HJaliMa vodi ne amo olivljavanju
revanitickih elemenata, neRo 1
znatnom razmahu vanJko-trRoin- -
ake ekfpanzije Zapadne NJemac-ke- .
U toku poaljednjih pet Rodina
vrijednoat Izvoza iz Zapadne NJe-mack- e
poraala Je za preko Jet
puta. U 195.1 r. Zapadna N'Jemafka
Je po razmjerlma izvoza IzaJla na
trefe mjento u kapitaliatickom avi-Jet- u,
dok Je u 1947 r. bila na 2
mjestu.
Dorba zapadnonjema?kih Ja-pan'- kih monopola za obnovu avo-Ji- h
pozicija na avjetakom triiltu
vrt aada anaino udara po njihovim
konkurentima u EnRleakoJ, Fran-cuak- oj
1 dniRlm kapitaliatifklm
zemljama. Ta borba postaje ve
nemiloardnija I bremenita Je Ja?a-nje- m protlvrjenoatl u Imperljalla-tlatUko- m taboru.
(SvrJit ?e se)
M E N A
jepom mini dugi niz
obi£aju. A tek je hladna
Mjtgi i miijmm
ГИМСКМ NFOJi
ЈиНИи
Milijuni Amerikanaca ii
drugih ljudi diljem svijeta ак i sluibena stampa u postojanja potpune kontro-- iivota i istovremenom Sire-ko- ji
su pjevali pjesmu Joe Jugoslaviji sve de£ce i sve o-- le reiima nad izdavadkom nju najzvjerskijeg Soviniz-Hi- ll
sada imaju priliku da 'tvorenije priznaje dinjenicu djelatnoscu oteiavaju da u ma, u razvijanju najnizih ii-Mt- aiu historiiu ovoir heroj- -' da je jugoslavenska knjiiev-- mase dospije Stampana rijed votinjskih instikata, narodi- -
skocr radnidkog organizato -
ra i pjevada, njegov iivot i
borbu u radnidkom pokretu
!cao i njegovo smaknuce od
strane trusta bakra u driavi
Utah.
Knjiga Je ispisana kao
drama i zove se "The Man(blize na neka njihova djela.
Who Never Died", izdana je ' Uzmimo kao primjer zbirku
po Haven Press, 345 Fifth
(
pjesama Vaska Pope pod
Ave., New York 13, New naslovom "Kora".
York, i moie se naruditi uz
cijenu od S3.00.
"The Man Who Never
Died" je vrlo interesantna
knjiga za ditanje i drii di-ta- da da ju nece pustiti Iz ru-k- u
dok ju ne prodita. Heroj- -
stvo ovoga IWW agitatora,
koji je bio smaknut za zlo-di- n
kojeg nije nikad podinio.
jer ga se je Wall Street
htjeo rijeSiti, kno ! potplina
trairediia lafne ontuibe iz- -
bolnice,
ftz nn u ovoj knjlzl. .'Slava" Vaska Pope nije
Modju posljednim dala mira njepovom
knjige nnlaze se i Miodrajru Pavlovicu. On
dnje rijeii Joe po2urio da srotfi prirodnu
0, Ed, lead te taj spava- - pod naslovom "Na smrt
juci titan, velika americka
radna klasa, probudi od na
i uzme buducnost u voje ru-ke
— kako lijepu Ameriku
mo imati".
Pored zantmljivog i pou- -
"srecno"
2nog stivn obiluje nidkim" izraiajnim sredstvi- - tamjanom rt-ka- ma
kao i notama za pje- -' vjerovatno razoarani u
.Toe Hilla kao. Pie mjerilo princip : be- - povukli sebe.
Sky. Hold The Fort j smislica, utoliko veci efekat knjizevno--
iipao Je a 2f,4r; u — 1948 vile I listoVa, omladin-din- i
na 14" u 1952— Rolinl. flrme. kih i 22 dieJa ifasopisa.
mljivi
u
Takva
slao
u
u
u
sto
Come All Ye Toilers.
Djcfja stampa U SSSK-- U
G, , ,j гј, ,st je ..pio.
"rska pravda „. Osim toga
izlazi 93 omladinskih i 20
Svakft envcZna repUblika
ima svoj djeji fasopis,
koji sc Stnmpaju na mater--
njem jozikll U SoVJetskom
Savezu djedja periodiCna
Stampa izlazi u milijunskim
tiraiima.
Siva KovaSevic
Kra) Sutjeake htadne nde
TUrJak faatl i lobode lpria ae vlie tlave
Komandanta druza Save.
A Ruja IJuta
Opaaala po tri puta.
Al Je Sava heroj pral
Na elo џ vojake atal
Pa povika It ▼ laaa.
Zelen-Ror- u satalaaa;
Jnrii. aaaji Mrtlzanl
Hrabri. brtt. odabranl!
Dok Sutjenaa чЛ ttf
Unrijett Sava nfe.
T
i teSka kamena ploda pri
a prica)
I na pravi oporuku: svi sinovi jednako gledati
svojega oca. 2aru ie otvoriti nakon ofeve smrti i sa-hra- ne
po seoskom obicaju. Najvedi dio novaca pripast
e koji pn'i otvori laru.
Nakon toga zadovoljan otac i sinovi zivjeli u 15- -
godina.
otac. Sinovi prirede sahranu po seoskom
na otvor gToba, nasta svadja. Brisudi suze tu-ialj- ke sinovi se prepirali, tko ie prije otvoriti iaru u
kojoj se nalazi blago. Cuo to pop joJ onako sa sprovoda
zaogrnut crnim plaJtom i s molitvenikom u ruci. Pridje
zavadjenoj braci i kad vide zbog 6ega prepirka,
veil iei
'Draga raialoScena brado, 2emu svadja medju
vama? Ja 6i vam pomocT.
Brada pristanu da duju svedenikov savjet. A once:
"Postavite iaru na moju glavu i jedan od vas
neka udari stapom po njoj. Ono ito ostane na meni,
za je, a sve ostalo podijelite vi kao braca".
Zadovoljna brae a i pop s njima krenu da dijele
zasluieno blago. A pop. prije nego mu postave iaru
na glavu. raskopdao okovratnik, raSirio rukave i na-mjes- tio
se tako, da Jto viJe novaca ostane na njemu.
I tako. pod udarcem prsne u parampardad.
Glavu. ramena. okovratnik i rukave svedenikove obli
smrdljiva emulzij zemljane boje.
Brada se daskom pogledale, pa prasnu u groho-ta- n smijeh.
Negdje u blizini гапјака magare.
DEKADENCUA SAVREMENE
KNJIZEVNOSTI U JUGOSLAVUI
' nost dospjela u ozbiljnu
krizu.
Da bi smo dobili istinitu
sliku ove dubinc idejnog i
moralnog pada predstavni- -
ka sadasnje knjiievnosti u
Jugoslaviji osvrnimo se po--
od pjesama iz ove
zbirke, dostojne pera paci- - jenta duSevn? nosi
naziv "Кокобка". U njoj
Popa sa sadizmom manijaka
uziva u opisivanju pretmrt-ni- h trzaja zaklane kokoSi.
Tako on pi5e:
-- Ot.ko?!
Od voje krrare clave
Koja je u noj кпјига.
jedne koko5i". Medjutim. da
ga neko ne hi. ne dnj boze.
vjdjolo
. . kolegi
ma poslje- - je
Ililla:
odu
kojima
omakne da da
da onginalan. o svoga
je strane, da
da ovaj izabrani idu stopama Krleze, Mimle-moti- v
i kompanije i da
sli- - pred
ma
In Sto Zato
i
10
to
ie
bi 2ara
Tako je nastalo slijededc
"remek" djelo:
MKokoka vezana za riogr
VM It ohlaka
Bez glare.
Krr u klozetokoj loljl. . bai sasvim
mjeru
koraku
vrijed
Da
Sta komc ona Ka-kv- e.
koje bi pri-mjer,
srece i
moie dati dana-Snj- a
тгабпа u
iivotnoj
radosti moie pisati u
forinti.
je godine. To je
starija
kod Juinih
jjoj je udario
je njome
kao centrom nauke umjet- -
ielio
nje Juinih Slavena. On je
fova
Kalifu
U duo ovu v„, W1VIVI4VIU --....%.- m~m~ rano
ali
i do
koie me
je tu
Istina"
a.1i?l ... wWmSm.mS
To se jasno moie vi
i iz pisanja samih re-- kako bi se stvorila
listova se po ' ja dresiranih ko-ne- ki put izbr-- ji bi trebalo liju krv za
bljaju vise nego 5to bi htjeli. radun ameridkih
jedna omaSka desila sta. za
se
koji u clanku "I'ometnja Sovic u svojoj zbirci
kulturnim radnici-- ' ma prozori"
ma" piSe: "Ono kazu slijedece
i slobo- - ristidne stihove:
da kritidkog ali
uvjeno nije zivotu naroda. n,
on smatrao za potrebno s druge ne ieleii
novim "umjet- - , rovica kade
knjiga Titovim
( uzevsi za zimom, stvar-sm- e
' veca nosti, u
The ,u
list,
okolo
onome,
Umre
legla
mene
Jedna
zaini
.
za
na
O
ze
moteji
me
ded, pokuaSj da piSeS objek- -
tivne kritike, kad ti naprte
hrbat sumnjivu politi6ku
i kad se protiv
tebe bore i
ehehe A kakva
su ta sredstva na koja pravi
providnu aluziju
To je potpuno
jasno. Sjetimo se sudbine
Uadovana Zogovica i mno-gi- h
drugih nasih
prave kulture i umjet- -
nosti koji po zatvori- -
ma i
U ovakvoj situaciji nije
cudo to su so mnogi knji- -
nemajudi s jedne
sirane, Kurazi cia pisu lsiinu
sti cvjetaju svi moguci de- -
kadentski pravci i strujanja.
"Slobodna misao",
i listovi i caso-pi- si
ponekad, ruda radi, sa
"odinskom" kritikom
ako neko od literarnih ion- -
postavili pred svoju reiim-sk- u
zaln-ta- k
sastoji se u
painje narodnih masa s go-ruc- ih pitanja njihovog op-stan- ka,
s
stanja zemlji. On se
sastoji idejnom
naroda, u koSenju
14 ilanova
bill su i Blajvajs. Va- -
troslav Jagid. Franjo Raiki,
Jovan Subotic, kasnije je
Sabor predloiio jo5 A clana, I
medju kojima i Djuru Dani--.
ida. Prvi bio je I
glera pretjera
Ovakvi primjeri najrazu- - u
formalizma mogu ranju zapadnih formalista.
se naidi na svakom tjeraju 6esto 5egu sa najele-- u
dannSnjoj obzirima
stojnosti.
Samo namece se pi- - No koliko e ova vaj-tanj- e:
koji su uzroci tome? kanja? Odgovor ne trebn
bi smo odgovorili na ovo, dugo traziti. Treba samo
ocjenjivati staviti pitanje kakav su za-no- st
u odnosu na iivot dru- - datak beogradski
u postoji.
medjutim. inspiracije
knjizevno stvarala.Uvo,
odraiavalo.
osjedanja za-dovoljs- tva
stvarnost Ju-goslaviji?
se
Uzmimo
zevntci,
blngom
knjifev- -
kakvoj
mlji gdje caruje glad i bije-- 1 njegove borbe za ostvarenje
da, i teror? i poli-pisa- ti
istinu? Uslovi divljaf-- tfCkih zahtjeva. On se sasto-ko- g
slobode go-- ji u
kao i sama i nafina
NAUKA
znanosti i u- - ; dao i prva nov6ana sredstva
mjetnosti u Zagrebu osnova-- — 50.000 Medju
na 1866
akademija nauka
Slavena. Temelj
Josip Juraj
Strosmajer, koji
i
'nosti postidi ujedinje- -
Kali mudrost
ni.t.'n ЈоИпп Лапа n.klibert i ditao neku
Arapin:
— sam
1Л-1- -. "Rlnn onai koii rani, . Danas ' sam ustao гт!о rano. su
nresreli razboinici
gole opljadkali.
Gdje onda
, — Da. U м f
,
istine.
djeti generaci-zimski- h
najamnika
I imperijali-Takv- a
' ilustraciju
zagrebadkom "Vjesniku"
pjesa-medj- u "Nespokojni
jest, daje vrlo karakte-posto- ji demokracija
stvaranja,
jugoslavenskoj
na
reputaciju
ohoho
sredstvima".
zap;reba£ki
"Vjesnik"?
predstav-nik- a
6ame
konclogorima.
(
"Vje-snik- "
drugi
knjiievnost. Taj
skretanju
teSkog ekonom-sko- g
u
u razoruia-vanj- u
Akademije
Jancz ,
a
pokrovitclj
Strosmajer, prvi predsjednik
majmunskom kopi-zdanij- eg
jugoslavenskoj mentarnijim pri-knjizevno- sti.
sobom
po-mora- mo
upravljaii
eksploatacija Ainasu5nih ekonomskih
proganjanja ; propagiranju kosmopo-vor- a,
clnjenica'litizma ameriSkog
JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA
Akademija
Harum-al-Hasid- u ia Einstein
ГаАиијШ.1.иС
ovakvim
Einstein i vojnik
Jed nog dana letao je Al- -
,knjigu. Iduci tako zaao je .
u vojnidku zabranjenu zonu.
Kad ga je straiar primje- - i
. ..ct. --7..Llll.. ,Iftllltlf . LU ,-I л-
zanesen u dita-- (
nje nije cuo m uaj, ш u- -
Г.1п maIUa 1
--. Ам-- А 9. ШЧЛКШЧ ЛП1К
STRANA 3
to kod mladog pokoljenja.
konkretan primjer. Uisto To- -
od fahrike do kuc,
od Кисе do krrme,
od krfme do nrkog nrminotnoc
rati;ta".
U ova tri reda moze se re-- 6i da je sazeta sustina cilje-v- a
koji su postavljeni pred
literate u Jugoslaviji: pre-tvor- iti iovjeka U tupo stvo-renj- e
bez ljudskih zahtjeva
i te2nji, koje strpljivo obnv-Ij-a
svoj posao, rezignirano
iekajudi vrijeme kada ce ga
pozvati da pogine na "ne--
kom neminovnom ratiStu".
Kllo sto .„ insno mni(, ...
Jjeti, karakter oficijalne ju
goslavenske knjiievnosti
dlaku odgoara ovim ciljevi-m- a.
Apoliticnost knjiievnog
stvaranja, sloboda odnbira-nj- a
pravca u pogledu Ideje
i forme Cime se bvaliiu go-spo- da
iz udruienja knjiiev-nik- a,
ne nista
drugo nego otrcani blef za
prikrivanje burioaske ideo-logi- je
kojom je proieta sa-daS- nja
knji-ievno- st.
Lcnjin je podvlacio
da tzv. apolitifnosti u stvari
noma i ne moie biti. Hi bur-ioas- ka
ili proleterska ideo-logij- a.
Zato su beogradski
vlastodrSci i otpo6oli pohod
protiv reali-zm- a.
U Jugoslaviji je sve Airi
krug onih koji shvataju pra-vi
karakter politike beo-gra- d.
skill
Sve su ceSca istupanja ljudi
iz raznih druStvenih slojeva
pa i organizacija (kao, na
primjer, Saveza ucitelja Sr-bij- e)
protiv trovanja ma-sa
dekn-dentno- m literaturom. Narod
traii svoju, zaista narodnu
knjiievnost. Oni jugoslaven-sk- l
knjiievnici, koji su i po-red
svih svojih zabluda, sa-fuv- ali
u sebi i malo poJtenja
mogu i duini su da pomognu
svome napaienom narodu u
njegovoj svetoj borbi.
V. Ned
Franjo Ratki, a prvi sekre-ta- r
Djuro Dani2id. Glavne
struke Akademije su bile:
historija. filologija I lingA-i- -
jstika; filozofija, pravo i op- -
ce I drustvene naukc; mate- -
matika i prirodne nauke: li- -
jepe umjetnosti I knjiiev- -
nost. Galenju sllka Je osno- -
vao Strosmajer, poklonivsi
svoju kolekciju. I knjiinicu
Ije osnovao Strosmajer.
— Kako es pucati? Zar
ne vidiS da je pred tobom
dovjek, a ne zee?
rovori
rl°. da
,ma upiUla je slavnog pro- -
nalazada Edisona.
— Ah. da li je istina da
sie vi prvi izmisiiu masinu
sam jedino pronatao mali- -
ANEGDOTE
.Einstein,
predstavljaju
jugoslavcnska
socijalisti6kog
"kulturtregeru".
amerikanizovanom
4iVasl",„
P°v ?a 8"ne Koja govon.
proroko-'k- d e pnmakao posve bh-- — Ne. — odgovono je E--va
,zu га1жги ad mu ora' dison. — pnroda je pr-- a
I zaDrileti da de nucati. ako stVorila takvu malinu! Ja
SMtUTr, " I
-
'
lustali joS ranije? — glasioldudjeno glavu i rede stra-- L nu dije se pridanje moie za-I- je
odgovor. iaru: lustaviti kad.se hode!
|
