| Note |
OCR Text: Latinska Amerika
ontinent pod stecajem
"Ekonomska evolucip la-tinsk- e
Amenke, razmotrena u
cjelini, pokazala je 1967 go-din- e
ponovno nezadovoliava-Juc- e
rezultate, koji se svode no
porast brufo-proizvodn- je po
stanovniku od oko 1,5 posto"
(CEPALJ.
Studija CEPAL — Ekonom-sk- e
komisije za Latinsku Ame-rik.- xj
— otkriva ocajnu sliku
latinskoameridkog ekonom-sko- g
razvoja u toku 1967. go
dine. Smanjenje vedine osnov-ni- h
proizvoda (sirovina) koje
Izvoze zemlje juzno od Rio
Grandea na svjetskom trzistu;
stabilizacija — u odnosu na
prethodnu godinu — tekude
vriedno$ti izvoza, koja je pre
masena povedanjem uvoza i
u vezi s tim dugovine u ino-zermtv- u;
snazan negativan
utjecaj koji je na latinskoame-rick- e
zemlje imalo smanjenje
rlfma ekspanzije svjefske pri-vred- e;
ozbiljno nazadovanje u
raznim zemljama u naporima
da se suzbiju inflacionitidki
pritisci; sfagnacija u razvoju
socijalnih sluzbi, (zdravstvo,
prosvjefa, stanovi itd.J i naza-dovanje
u odnosu na demo-grafs- ko
povedanje — to su
glavni faktori te dijagnoze.
Navedeni pokazatelji bili su
konkretno izrazeni neprestanim
povedavanjem troikova zivota
u odnosu na 1966. godinu.
Ova sifuacija je dostigla naj-vii- i
razvoj u Argentini, Brazilu,
Cileu i Urugvaju. U Urugvaju,
koji je bio uspio smanjiti troi-kov- e
zivota za 50 posto u
1966, doilo je u toku proite
godine do ubrzanog poveda-nj- a
koje je dostiglo 136 posto.
U Argentini i Cileu troikovi zi-vota
porasli su za 30 posto
odnosno za 22 posto, u uspo-redb- l
sa 27 posto i 17 posto
koliko je zabiljezeno u toku
1966.
Samo je Kolumbija uspjela
reducirati nivo unutrainjih d-je- na
(troikova zivota) na osjet-nij- i
nadin — sa 14 posto u
1966. na 7 posto u 1967. go-di- ni
— dok su ostale zemlje
pokazale relativnu stabilnost u
ovom pogledu, s preteznom
tendencijom k povedanju.
Neuspjeh vedine zemalja da
suzbiju inflacionistidke pritiske
prisililo ih je na neprekidno
devalviranje nacionalnih mo
neta. Urugvaj je kotirao svoju
monetu sa 76,20 pesosa za
jedan dolar, zbog situacije ko-ja
[e naprijed opisana, ved u
augustu dolar se kotario sa
99 urugvajskih pesosa. Cite i
Argentina (da se navedu samo
dva primjera) imali su deval-vacij- u
valute od 32 posto, od-nosno
40 posto).
(Kao podatak za ilustraciju
navodimo, da su procesi pove-danj- a
troikova iivota i deval-vacij- e
va!u#c u Cileu dozivjeli
nova povedanja u dosadainjim
mjesecima ove godine. U ja-nua- ru
i februaru troikovi zivo-ta
su porasli za 8,5 posto, dok
je porast vrijednosti dolara, u
ovim istim mjesecima, iznosio
oko 10 posto.)
Akutna finandjska kriza
prisilita je latinsko-ameridk- e
drzave da pribjegnu vanjskom
financiraju. U toku 1967. ze-mlje
Latinske Amerike imale
su deficit u platnoj bilanci od
Jedne milijarde i 600 milijuna
dolara. Godine 1966. deficit je
Iznosio milijardu i 80 milijuna
Dok se razvija ovaj proces
inflacije, devalvacija i sve dei-de- g
zaduiivanja, Medjunarod-n- a
agencija za razvoj Sjedinje-ni- h
Drzava povedala je kamat-n- u
stopu na zajmove. Sa 3,4
posto 1963. povedala je za 1
posto u pocetnom periodu i
za 2,5 posto u periodu amor-tizacij- e.
I Uvozno-izvozn- a ban-k- a
podigla je 1966. kamatnu
stopu za 0,5 posto.
U studiji CEPAH kaze se da
isplate za kamate 1966. I
1967. godine odgovaraju zaj-movi- ma
koji su ugovoreni ne-koliko
godina ranije. "Pored
toga" — dodaje se — "s gle-diit- a
utjecaja vanjskih dugova
na platnu bilancu i uvoznu
sposobnost, ovaj fenomen de
se s joi vedom iirinom odra-zava- tl
u slijedede dvije ili tri
godine, kad pocmju tedi kama-t- i
za kredite ugovorene poslije
1965. godine".
Na ovaj nodin latinskoame-rtfk- e
zemlje — s izuzetkom
Kube, koja se ne pojavljuje u
izvjestaju — dozivljcvaju po-vedanje
svoje zavisnosti, pose-bn- o
od sjevernoamerickog
ekonomskog i politickog impe-rijalizm- a.
Opisana situacija odrazila
se, s ozbiljnim karakteristika-ma- ,
na radne mase konfinen-t- u
Zbog smanjenja izgradnje
stanova, dileanska zaposlenost
no ovom sektoru, koja je izno-sil- o
54 800 osoba u periodu
od r.ovembra 1966 do februa-r- a
1967 godine, opala je na
12.000 osoba u razdoblju od
marta do juna prosle godine.
S druge strane, u Barbadosu,
umjerena ekspanzija ekonom-ski- h
izvora bila je nesposobna
da apsorbira stopu nezaposle-nost- i
od 12 posto koja je za-biljezeno
prilikom popisa
1960. godine.
"Razvoj sektorskog proizvo-da
1967. godine" — Istide
CEPAL — ako se uzme u obzir
latinskoamericka privreda u
cjelini, pokazuje dvije osnovne
are: primjetno povedanje po-Ijoprivredno-stod-arske
aktiv-nos- ti
i znadajan gubitak dina-mizm- a
u preradjivadkoj indu- -
mm 7ЛУ?ТТвиг-?РМ&$ДДИИДИиИи- И
fjtet mmutr ттич' -- --- —— - и
Na riieci San Francisco kod
Zapadnoniemacli list "Fran-kfurter
Rundschau' donosi:
Amerifko ministarstvo obra-n- e
(Pentagon) nije dosad ni
potvrdilo ni demantiralo vije-st- i
prema kojima su Sjed Drza-v- e
opskrbile Zap. Njemafku iz-vjesn-om
koliZinom bojnih otro
va, te u zoni Panamskog ka-nal- a
i na Grenlandu eksperi-mentiral- e
biololkim i kemij-ski- m
oruzjem. Te informacije
iznio je u svojoj najnovijoj
knjizi Seymour M. Hersh, ame-rij- ki
novinar koji [e svojedob-n- o
radio kao novinski Izvjesti-la- c
Ministarstva obrane u
Washingtonu. Pentagon je po-tvrd- io
samo da su takvi ekspe-rimen- ti
vrJeni u blizini Fort
Greelyja i Fort Hauchuca u Ari-zon- i,
te da ministarstvo godiS- -
NJEGOVO ISKUSTVO
ZapadnonjemaJkl minijtar
Georg-Augu- st Zin, govori o
svojim utiscima poslije pre
govora sa studentima u Itraj-k- u:
"Omladina danas svakog
tko nije revolucionaran sma
tra da je senilan".
a
Londonski "Economist'' pile:
ratni napor u
Africi je proporcionalno vedi
od ameridkog u Vijetnamu.
Pod ovim ili onim izgovorom,
kolonijalni ratovi odnose oko
polovinu lisabonskog budzeta.
U Angoli i Mozambiku, s nji-hovih
12 milijuna stanovnika
i (naroJito u Angoli) rastudim
privredama, vojna snaga moz-d- a
je sada dostigla pola mili-juna
ljudstva. Ali najvedi na-por
je u Gvineji.
Ovdje je situacija Portugala
sada u vojnom pogledu ocaj-na-.x
Za jedan jedini teritorij od
600 tisuda duia Portugal je
odvojio 35.000 ljudi. osim do-moroda- dkih
regruta i zatvore-nik- a
(koji dobivaju oko 5 si-lin- ga svaki put kada ubijaju).
Uspjeh je manje impresivan:
generalni guverner Arnaldo
Sulc samo stvarno konfrolira
Bisau i otok Balamo, male oto-k- e
Bisagos, dva mala dijela
na sjevernoj obali ove kolonije
i jedan dio teriforija Fula. Ov-dje
poglavice, kao njihovi bo-gati- ji
etnidki rodjaci, Fulani,
emiri Nigerije, vide nezavi-snos- t kao prijetnju njihovom
feudalnom gospodarenju. Pre-k- o
Jitave zemlje razbacana su
strip
Medutim, ' pnm,etno pove-can- e
polopnvrednostocarske
aktivnosti ima veoma razlidi-t- e
karaktenstike u pojedinim
zemljama. Dok su Argentina i
Brazil, koji su imali najvede
povedanje, morali zahvaliti za
to povoljnim klimatskim fakto-rim- a,
Kolumbija, Cile, Peru I
Meksiko zabiljezili su tako sta-b- a
povedanja da su ostala
ispod stope demografskog po
rasta.
U jednoj jedinoj recenicl ko-ja
se u ovom izvjeitaju odnosi
na Kubu kaze se da je, prema
podacima Ministarstva poljo-privred- e
Sjed. Drzava, karip-sk- o
otodje imalo visoko pove-canje
na poljoprivrednom sek-tor- u,
na nivou od 20 posto
к I
Zap, Njemackoj isporno americko
biolosko-kemijs- ko oruzje
iz
"Portugalski
Portugalskoj
mjesta Catigna,
ne za ispitivanje bioloskog i
kemiskog oruzja troii oko 100
milijuna dolara.
Prema Hershovim informa-cijam- a
svojedobno je u ame-ri2k- oj
"Military Law Review"
pisalo da Sjed. Drzave opskrb-Ijuj- u
svoje saveznike, Jlanove
NATO-- a raketama koje se mo-g- u
upotrijebiti i u biololkom
ratovanju. "Kada sam u augu-stu
1967. ispitivao o tome l-novn-ike
Bijele kude, potvrdili
su da je i Zap. Njemac'ka nao-ruzan- a
nekim sredstvima za
bioloiko i kemijsko ratovanje",
pi5e Hersh, i nastavlja: "Viso-k- i
zapadnonjemaiki oficiri,
kao i oficiri iz Spanjolske i Taj-van- a
duze su vremena bora-vil- i
u omeriJkim tvornicama za
proizvodnju bioloSkog i kemij-sko- g
oruzja".
STRAH OD SEBE
Na medjunarodnom skupu
nautnika u Londonu, pred-sjedn- ik
skupa rekao je u poz
dravnom govoru:
"Mi naulnici imamo sve
viie razloga da se plasimo
izuma nauke".
utvrdjena seta ' gdje mladi
regruti zavise u pogledu poja-danj- a,
municije i drugih sred-sta- va
od helikoptera i spuita-nj- a
lakih aviona na prainjava
polja.
Nacionalisti namjeravaju o-kupi- rati
ova mjesta, poito bi
seta u kojima bi oni bili posli-je
toga zasuta napalm-bomba-m- a
i sruiena. Oni ih zasipaju
vatrom iz bacaca i bazuka a
zatim se povlace, ostavljajudi
Portugalce da prebroje mrtve.
Poito je civilno stanovniitvo
bijelaca u zemlji sada svede-n- o do 2000 (uglavnom funk-ciona- ra
i njihovih obitelji), ce-st- o
jedini Portugalac civil u
utvrdjenom selu jest komesar
koji "vlada" u jednoj oblasti
koju on viie ne konfrolira niti
posjeduje.
Letedi avionom iznad zemlje
stjec"e se dojam da tamo nema
nikoga. Pufujudi putovima ge-rila- ca
saznaje se zaito je to
tako. Portugald ne mogu ko-rist- iti
vodene putove, gdje bi
lagani camd predsfavljali me-te
za zasjedu. Strah od zasjede
ili mina spredava ih da koriste
te putove (samo 40 milja puta
je asfaltirano). Rijetko kada te-ik- o
naoruzani vojni konvoji se
usude da podju putovima bli- -
Ovo s tuacio no Kubt inace
ie ekvtvatentna na visokim in-deksi-ma
ekspanzie koji se po-stiz- u
u socialisti?kim zemlja-ma.
Sto se tice preradjivacke fn-dustr- ije,
ukazuje se na opce
opadanje na koje "mnogo
utjeJe industrijska evolucija
Argentine i Brazila, zemalja
koje Zajedno predstavljaju oko
55 posto vrijednosti IndustrFj-sk- e
proizvodnje ovog regio-na- ".
Na polju prosvjete CEPAL
ukazuje na nesposobnost la-tinskoameri-
Jkih
zemalja da si-ste- me
skolovanja usklade sa
svojim potrebama razvoja. Re-zulf- at
toga je sve ve£a razo-carano- st ikolstvom.
"El Siglo",
Santiago de Chile
Brazil
5VEDSKA DAJE KOMPLEfNU
BOLNICU DR VIJETNAMU
Stockholm — Svedska vlada
darovat £e Sjevernom Vijetna-m- u
jednu kompletno opremlje-n- u
bolnicu u vrijednosti od dva
milijuna dolara. Ovu bolnicu,
sa 250 kreveta i opremom,
isporucit ce Sjevernom Vijetna-m- u
Svedski crveni kriz. Sved-ska
vlada je saopcila da uz
ovu bolnicu nede uputiti svoje
medicinsko osoblje, ali da ie
placati odrzavanje bolnice u
pocetnom periodu. Prema rije
jima svedskog ministra vanj-skih
poslova Torstena Nilsona,
prvi transport dijelova bolnice
bit 6e upuden za Hanoj krajem
ovog mjeseca.
CEHOSLOVACKA POMOC
VIJETNAMU
Prag — U Pragu je potpisan
sporazum o (fehoslovaJkoj po-mo- £i
DR Vijetnamu u iducoj
godini. CehoslovaJka te snab-djet- i
Sjeverni Vijetnam, dijelom
besplatno, a dijelom uz beska-matn- i
dugoroJni kredit, mali
noma, alatljikama, motorima,
kamionima, traktorima, bicikli-m- a
i samtarnim matenialom
zu grada Bisaua, upudujudi
kao prethodnicu ekipu za ot-krivan- je
mina — vozilo koje
vozi osudjenik.
Mlazni avioni "sejbr" I "fi-jat- "
bacajudi napal-bomb- e,
fosforne ili konvencionalne, ili
otvarajudi mitraljesku vatru,
takodjer uskraduju koriitenje
cesta i modvara nacionalizira-n- e
u toku dana — iako je go-to- vo
ditava zemlja u toku nodi
njihova.
Poslije sest godina otvore-no- g
rata, kojima su prethodile
tri godine otpora, Afridka
stranka nezavisnosti Gvineje 1
Kap verde (grupa otodana na
sjeveru) zauzela je sada vedinu
teritorija, ito zeli da zadrzi i
eventualno zauzme ostali dio.
Afridka stranka nezavisnosti
Gvineje i otoka Kap verde ima
10.000 ljudi — elitu komando-s- a
koji su obudeni od strane
kubanskih instruktora u baza-m- a
u Gvineji, trupe s obude-ni- m
oficirima i Iako naoruia-no- m
milicijom podudenom na
lieu mjesta.
Povremeno, Portugald izla-z- e
iz svojih uporiita i vrie
"kaznene napade" protiv sela
koja sluze kao utodiita ili baze
za snabdijevanje nacionalista;
ali oni obicno viie vole cekati
Radnicka klasa i
zahtjevi studenata
PREVIRANJA MEDJU
JE SL02ENA
Uz opce zaostrenje klasne borbe u kopita-lisficko- m
svijetu, posljednjih mjeseci razma-huj- u
se studenfski pokreti bez presedana. U
Sjed. Drzavama, Engleskoj, Zap. Njemackoj,.
Italiji, Spanjolskoj, a naroftto u Francuskoj,
otkuda stizu sve uzbudljivije vijesti o student-ski- m
nemirima, sukobima s policijom i dru
gim masovnim istupanjima omladine. TI po-kreti
se sve viie sire i sve su infenzivniji.
Burzoaska sfampa puni svoje sfupce ko-menfari-ma,
ali vedi dio tog materijala mole
ataoca samo dezorijentirati. Dio te stamps
zeli zaplaiiti malogradjane, prikazujuii ne-zadovoljs- tvo
omladine kao posljedicu slljepe
prema "redu" i zelje za rusenjem i
uniitavanjem. "New York cak pise o
"medjunarodnom sfudenfskom ustanku nad
kojim se vije crni barjak anarhije". Neki ko-mentat- ori
cak zele okrenuti studente protiv
njihovih prirodnih saveznika i drugova —
radnika, a drugi sav taj pokret nazivaju "po
buna bez cilja", bez ikakvog socljalnog sa-drz- aja
i mudro zaobilaze istinu, da je to bor-b- a
poroka burzoaskog kapitalistiZkog
druifva.
Priroda sadasnjeg previranja medju stu
denfima na Zapadu slozena je, a ciljevi su u
svakoj od navedenih zemalja razliJiti, ali bez
obzira na te varijacije u ciljevima, ne moze
se poricati, da je to izazvano osje-daje- m
nezadovoljstva i ogorcenog protesta
protiv izopa6enosti kapitalizma, protiv eko-nomski- h
teskoda i moralnog corsokaka u koji
on gura i omladinu.
Prvi uzorak nezadovoljstva je nemar vlastl
prema potrebama viieg obrazovanja, teikih
uvjeta zivota i uJenja, prema ustajatoj atmo-sfer- i
na sveuciliitima. U toliko civiliziranoj
zemlji kao Sto je Francuska, sveuJilista su bila
u kritijnom sfanju, nastavne metode nisu ni-kak- o
viie odgovarale suvremenom nivou raz-voja
nauke i tehnike. Na sveuJiliitima nema
dosta odgovarajudih prosforija, opreme nl
predavaJa. Sam ministar prosvjete priznao je
da medju studentima ima samo 10 posto
radnifke djece. Ucenje je tako skupo, da 40
posto studenata mora raditi da bi namakli
sredstva za studij. Vec i samo to je bilo do
sta.
U torn pogledu nije bolje ni u Zapadnoj
Njemaikoj, joi gore je u Italiji i Spanjolskoj.
U Zapadnoj NjemaJkoj stipendije prima samo
9 posto studenata, u USA 13 posto, ali je tro
sak studija na njihovim visokim ikolama se-da- m
puta viii od stipendije.
Nije, medjutim, stvar samo u materijalnim
uvjetima. Studenti kao najinteligentniji dio
omladine, ne mogu ostati ravnodusnl prema
oitrim politic"kim problemima naieg vremena
— prema opasnosti militarizacije i rata, opa
snosti neonacizma, izvanrednog zakonodav-stv- a
i tako Poznato je kakvu borbenu
ulogu igraju studenti Sitavog svijeta, a naro-2it- o
ameriJki studenti protiv prljavog rata u
Vijetnamu, protiv vojne obaveze i protiv Pen-tagon- a.
Engleski studenti vode opstrukciju
protiv laburistickih ministara. Spanjolski stu-denti
se hrabro bore protiv frankistijkog re-zim- a.
Na ulicama Madrida sve se glasnije
uzvikuje "Dolje Franco, zivio socijalizam"
Cak i u mirnoi Svicarskoj sastao se masovm
napad Nacionalisti imaju
rusku besfrzainu artiljeriju 82
milimetra, rpg-- 7 datekometne
bazuke, mitraljeze, protuavion-sk- u
artiljeriju vedi broj auto-matsk- og
i lakog naoruzanja
istodnoevropske i ameridke iz-ra- de.
Poito se svi pokreti moraju
vriiti pjesice, i izvan postoje-di- h
putova u toku dana, sve
oruzje, mora biti prilagodjeno
za noienje. Sva veia oruzja
mogu se rastaviti. Poito je
"Gvineja-Busau"- , kako de se
zvati kada bude nezavisna,
svega 10 milja iiroka u "po-jas- u
", dak i protuavionskl top
mole se nosifi u dijelovima iz
skladiita nacionalista u Gvine-ji
do sjevernog fronta (do gra-nic- a
drugog utodiita gerilaca,
Senegala) za defiri dana.
Amilkar Kabral, lider Afrid-k- e
stranke nezavisnosti Gvine-je
i Kap verdea, upravlja po-kret- om
u Portugalskoj Afrid.
On korisfi komunistidko oruije
i komunistidku teoriju revolu
cionarnog ratovanja. Nikakvi
alternativni zapadni modeli ni-su
njemu ponudjeni.
Gvineja Biasu sastavljena je
od nekoliko plemena, I gotovo
sve etidke grupe izuzevii Fu'a,
okupile su se sada za djeto
Jedinstvo, 28. juna, 1968.
PRIRODA SADASNJEG
STUDENTIMA VEOMA
mrznje
Times"
protiv
previranje
dalje.
STRANA 4
miting omladine protiv militarlstltke propa
gande, a studentske organizadje o Istanbulo
bore se za izlazak Turske iz NATOa.
Izrazito politicko obiljezje nosl sfudentski
pokret u Zapadnoj Njemackoj. U toj zemlji
raste opasnost od "desnice", tj. od neonad
sticke stranke Adolfa fon Taddena. U mno-gi- m
gradovima te zemlje napredni studenti
masovno demonstriraju protiv te opasnosti.
Dopisnik "Timesa" u NjemaSkoj pise: "Po
svemu sudedi, taj ustanak njemaike omladi-ne
je protiv sifog, nagnjilog, zlodinaJkog I
kroni£no desni2arskog druitva, ciji je simbol
i produkt Herr Springer". . . Diskredifiranje
kapitalizma u ocima njemaJke omladine oti
ilo je vrlo daleko, njen put i put kapitalizma
uvijek £e se dijamefralno razilaziti. Predsjed-ni- k
Socijalistic'kog saveza njemaJkih studena-ta
nedavno je izjavio da je cilj Saveza. . .
"onemoguiiti serijsku proizvodnju specijali
ziranih idiota za pofrebe kapitalisti£kog si-stern- a".
Treba, medjutim, ukazati i na drugi, tj.,
sifnoburzoaski karakter pokreta glavnih ma-s- a
studenata na Zapadu, ito su orijentlrane
na tamo vladajude socijalne uvjete, i oni toj
omladini bez sumnje daju svoje obiljezje,-- u
njenim redovima lako su naile odziv razliiite,
krajnje pseudorevolucionarne parole. U stu-dents- ki
pokret infiltrirali su se avanfuristi (ne
bai jako mladi) i predsfavnici anarhicViih
grupa i grupica, a ponekad i pravi provoka
tori. Oni potic"u politidki nezrelu omladinu na
svakakve krajnosti, koje samom pokretu na-nos- e
itetu, izoliraju ga od druitva i olaksa-vaj- u
vlastima policijsku intervenciju. To su
pokazali nemili dogadjaji u Latinskom kvar-t- u
Pariza, na sveuJiliitu u Rimu i drugim
gradovima.
Reakcionarna stampa s provokativnim d-Ije- m
iiri spletke, kao da toboze komunisfiJke
partije Zapadne Evrope ne suosjecaju i ne so-lidarizir- aju
se sa zahtjevima studenata; te se
partije, toboze plaie da ce ih studenti "za-obi- di
s lijevog krila" i tako dalje. Kao dokaz
navadjano je to ito je komunistidka itampa
("L'humanite") pravilno i objektivno razobli-cll- a
djelatnost avanturista i pseudorevolucio-nera- ,
ito su se uvukli u studenfski pokret, i
svih onih ito lele dovesti u sumnju glavnu
ulogu radnidke klase u borbi za napredak,
demokratizaciju i socijalizam.
Antikomunistic'ke insinuacije raspriile su se
onda kad su u pomod francuskom studenti
ma, podvrgnutim policijskim represalijama,
priili upravo radnici i komunisti. U demon-stracijam- a
solidarnosti sa studentima 13. ma-j- a
u Parizu, na poziv Komunistidke partije I
sindikata sudjelovalo je oko milijuri ljudi. Ko-munisti
su osudili teror protiv studenata 1 s
parlamentarne tribine, radi cega se polozaj
odmah promijenio. Tako je studentska omla-dina
uvidjela gdje su joj pravi a gdje laznl
prijatelji.
Posljednji dogadjaji u Francuskoj snazno
I Iz temelja potresaju tu zemlju, 1 pokazuju
joi neotupljenu i neutrosenu revotudonarnu
energiju radnidke klase, njezinu ulogu najdi-namicni- je
snage duitva.
L. SEDUN
INovoje vremjo] Rat koji Portugalci gube
otpora Ali poremedaji u pro-izvodn- ji
i trgovim mogu lako
biti izvor nezadovoljstva; isto
tako otvaranje ikola i klinika
u ostobodjenim oblastima, i
Kabral je zbog toga uveo rad-nj- e
gdje se namirnice mogu
mijenjati za svjetiljke, duhan,
sol, odijelo i druge potrebne
sfvari.
On se protivio trazenju for-miran- ja
jedne paralelne vlade,
poito joi ne mogu biti odrza-n- i
izbori, ali njegova partijska
organizacija u okviru ove div-Ijin- e
je impresivna On bi moi-d- a
mogao postidi brzo dava-nj- e
udarca ako bi pozvao
afridke drzave da mu pomog-nu- .
Ali poito je nezavisnost
ocigledno na domaku od samo
nekoliko godina, on ne zeli ri-skir- ati
eskalaciju rata ili dozi-vje- ti da njegova zemlja bude
anekfirana od strane vedih
susjeda.
Viie od 70.000 ljudi (viie
od 10 posto stanovniitvo) na-pusti- lo
je zemlju, uglavnom
odlazedi u Senegal. Neki —
ukljudujudi one u Gvineji —
jesu prave ratne izbjeglice, ali
vedina onih u Senegalu kori-sti- li
su se ratom da udine ono
ito su uvijek zeljeli da rade —
da zive na naprednijem fran
11
cuskom teritoriju.
Portugal odbija da dekolo-mzir- a
taj dio modvare velidine
Skofske, zato ito bi to mogao
da predstavlja presedan za
Angolu i Mozambik,
Sada situacija izgleda kao
da se ne radi o povladenju ved
o porazu. Nedavno je pred-sjedni- k
Ameriko Tomaz bio u
gradu Bisau i otputovao u tri
sigurna vojna uporiita u obla-sti
Fula. Saopdenja su izvije
stila da je taj posjet pokazao
da APIGC uopde viie nema
vlasti. Kao odgovor na to, na-cionalisti
su izvriili proboj kod
tvrdjave na otoku Bisau I ba-zuka-ma
zasuli aerodrom u Bi-sau- u,
nanosedi itetu tornju I
parkiranim avionima.
Ali Kabral, koji daje instruk-cij- e
svoji jedinicama da ne
ubijaju civile bilo koje rase,
pruzio je jednu maslinovu
grandicu. Predajuii tri portuga-Isk- a
rafna zarobljenika Sene-galsko- m
Crvenom krizu u Da
karu radi repafrijacije, on je
izrazio svoju spremnost za
pregovore s Lisabonom na ba-- zi
samoopredjeljenja. Nije bi-lo
odgovora. Ali generalni gu-ven- er
Sulc govorio fe o ukopa-vanj- u
u Bisau i Bisagosu, da
bi odrJao svoje zastave na
ovom proplanku".
¥
I
r
|
