000199

OCR Text: KTRANA 2
NEZDRAVA I STETNA
POLEMIKA STETI
HAZVOJU ZAJEDNICE
U poslje-dnj- e r,iem- - o
di se preko 'Zajednieara
jedna pnhc.no nezdrava a
prema tome i Stetna polemi
ka za Hrvatsku Bratsku Za
jednicu Stetna zbog toga
Sto je u glavnom hinog'ka-rakter- a
i §to se uslijed toga
zapostavljaju osnovni prob-lem- i
Zajednice. A tih pro
blema. koji iziskuju jednu
zdravu raspravu, ima dosta
Pratedi tu Нбпи polemiku
izmedju glavmh upraNruka,
bivSih i sadaSnjih, moglo bi
se dodi do zakljucka, da su
hem motivi i HCnosti glav-no- ,
a ostalo sve sporedno.
Mi obicni clanovi Zajednice
razumijemo, da od dobre u-pra- ve
ovisi i dobar rad. Mi
razumijemo i to, i s tim se
slazemo, da treba cistiti, da
treba sa uprave odstraniti
one koji su postalt prepreka
svakog konstruktivnog ra-da- ;
da bi trebalo podejeci
krila onim bahatim upravni- -
cima koji su si uobrazili da
su oni 1 samo oni pozvani da
budu glavni Sefovi AH to
se nebi smjelo, stvarno nebi
se trebalo dopustiti.da te po-lemik- a
zauzme preko "Za-jednicara"
taj mah jer je na
u§trb i Stetu ostalih proble-m- a
o kojima bi se moralo pi-sa- ti
i raspravljati prije kon-vencij- e. Konkretno, nl mi se
ne slalemo sa radom glav
nog predsjednika Mandica
I mi smo u redovima onih
koji smatraju da glavni
prcdsjednik uzurpira svoju
vlast i poloiaj i da kao ta-kav
nebi smjeo da ostane na
torn poloiaj u. Po naSem mi-Sljen- ju
to bi trebalo biti
sporedno a ne glavno pita-nj- e
O tome bi se trebalo go-vori- ti
na konvenciji kad bu-d- e
na dnevnom redu pitanje
odobrenja rada glavnih u-pravni- ka,
a ne danas kako
se nebi dobio dojam da pred
dolazecom konvencijom i
nema drugog toliko vainog
kao biranje novo uprave.
Medjutim Hrvatska Brat-sk- a
Zajednica kao potporna
i bratska organizacija ima
svu silu i drugih problema
koji vape za pravilnim rjc-senje- m
i usklntijivanjem sa
remenom i potrebama clan-stv- a.
Nekoje od tih proble-ma
od nosed se na пабе ka-nadsk- o
21anstvo ml smo vec
istakli i ovog puta raoicmo
ponovno podvuc"! valnost
istilt,
АИ pored ved ranije re-ccn- ih naiih kanadskih pro-blema
Ima i drugih od opce
naravL Na prirrjer. jedno
od vrlo vainih zaprao a-kutn- ih
pitanja je i mkladji-vanj- e
nase bolne potpore,
o&teta i operacija Svima je
poznato da si naSa pravila
odnoec4 se na gornje zasta-rjel- a
i da bi trei-al- o pomalo
unatati i druge pojrodnij?
Ijestvice. jer nadoplate koje
se primaju ni izdaleka ne
podnaaju trokove koje
clan pla5a kad oboli ili kad
se mora podvrci operaciji-Razumij- e
se da bi se u torn
slucaju moralo placati i ne-St- o v. ali bi se i vi5e pri
malo. Lijefw?ke cijene su
u posljednje vrneme posko-cil-e
za sto a u nekojim slu-cajevim- a
1 za 200 posto vise
od onda odkad su na§a nove
Ijestvice stupile u krijepost
Drugim rijecima mi -- plada-mo
operacije i oStete prema
cijenama koje su bile osaro(
ili najmanje eotiri godine
unatrag A to je velika raz-- i
lika prema cijenama koje
su danas. I
i Pored ovog, Cisto potpor-no- g
pitanja, ima i drugih o,
kojima bi trebalo pisati i ra-spravlj- at
prije konvencije. i
Na primjer po kulturno-pro-svjetn- oj
liniji. Ako ielimo
da Zajednica napreduje, po-trebn- o
de biti da vise zain-teresiram- o
naSu mladei, za
Zajednicu, a zainteresirati
ih samo po liniji osiguranja
vrlo je teSko Kompeticija je
velika Morat demo dakle da
pronalaszimo i sve vise uvla-cim- o
nove metode rada da
bi viSe zainteresirali naSu
omladinu.
Ilazvijanje kulturno-sport-ski- h
i prosvjetnih aktivnosti
ii 7.niorinici. nokazalo se do
sada kao najbolji metod za
okupljanje omladine N a
priredbama koje se od vre-men- a
na vrijeme odriavaju
po ovoj liniji, vidl se mno-stv- o
mladih ljudi, koji niti
pripadaju drustvu a niti
zbog skucenostt naiih pra-vila
mogu uzimati ибебса
ako nisu clanovi. Zasto bra-niti- ?
ZaSto netko mora biti
clan Zajednice pa da uzme
ибебса u kuglanju ? Zar nebi
bilo bolje, da takav omladi-na- c
ili omladinka moze igrar
ti za Zajednicu, jer ved sa-mi- m
tim sto igra u jednom
druStvu za Zajednicu veze
ga se za istu i ima se viSe
mogudnosti da ga se nagovo-r- i
da postane dlan? Pravila
u ovom pogledu su skudena
i ona bi se mogla prosirti za
bolje Zajednice. Pa onda i
samo glavno Odjeljenje
Sporta u glavnom uredu,
trebalo bi po mom miSlje-nj- u
podignuti na viSistupanj
od --dnnaSnjeg a ne gledati
na to odjeljenje kao na ne-St- o
§to je manje vaino od
drugog — odjeljenje koje
samo troSi zajedni5arske
pare?
Dok se po toj liniji jo5 ne-§t- o
i radi u Sjedinjenim
Driavama, kod nas u Kana-d- i
te aktivnosti su tek u za-detk- u
i to u nekojim vecim
zajednidarskim naseljima,
dodim manja naselja. ili da
se jo5 konkretnije izrazim,
od 70 odsjeka Zajednice u
Kanadi, viSe od 50 ne posve , duje toj grani rada nikakve
paznje To je po mom mi3-Ijenj- u
i razlog. da ba5 u tim
odsjecima i nema vedeg pri-llv- a
novog ilanstva iako za
to postoje objektivni uslovi
Ali. kako rekoh, kad bi ima-l- i
jedno jade i ralirenije
kulturno-pros- % jetno i Sport- -
sko odjeljenje, te sposob-- 1
nog upravitelja koji bi i na-m- a
u Kanadi posvetio vile
painje nego danas, posve
sam slguran da bi se to ma-terijalizira- lo
Ovako kako JiliiTVO
Pnt!ishd Tuesdav and Friday
Jn Srbo-Cmtla- n and Slarvmmn 1агврв- - br JedlBtTo PubHcWap Сл, 9 Qtirra St We,
Terento 2-- B. OntaH, Canada.
TeL EMpir 3-16- 42 T£tor: Stiepaa Me Business Mansr- - Ivan SUmae,
Anthoriifd a xeend das naU
Post Ofl Department. Ottawa.
SabTiptim rat: --00 per yr. M-0- 0 Pr в таепОи
USA ai4 ether eoentri $6ЛО per Tear.
UJEDINJENE NACIJE
Prrog fanuara 1942 . u )eku Drugog
svjetskog rata, prcdstivmci 26 zenuli
antihitlcrovske koalicije potpisah su
DckUnciu Ujcdmjenih nacia. pnhva-(5aju- 6 tako osnona na£ela Atlantske
povelje i potvrdjujui ielju, ds. $e zajed-nia- m
naporima pob)edonosno zavrSi
rat proUv osovinskih siia
♦Jetiri relike sile — SAD. Velika
Britanija, Kim i SSSR — obja tie su 30
oktobra 1943 a Mokvi Dekiaraaju o
opifoj sigumoi, kojorri se istice nuinost
Sto skonjeg osmvania cJne medjunaro-dn- e
orginizacije. zasnoane na naietima
futerenosti i fednakosu sih mirolubivih
zemalia. na na&Iima pnvrzenosti borbi
za mir i ngiimost.
Prri projekt takve medunaro!ae orga-nizaa- je
protziSao e iz razgovora, koji
su preditavmci etin likc Ie vodili
tokom Ijeu i icseni 19--M u Dunharton
Oaksu u SAD
Na Krtrmkoj konfercncii odrianoj od
4 do 11. febmara 1944 u Jalti. donijcta
je odluka, da se sazove medunarodn
konfercnaja radi izrade Poxdje Ujedi-njen- ih
nacija, na omovu priiedloga iz
Dunbarton Oaksa
Ta e konferenciia odriana u San
Prandscu od 2 aprila do 26. una 1944.
Poiljednjeg dana rada parafirana e
Povelja UN. koju je c6na zemal)a-eiantr- a
ratifiaraia 24 oktobra 1945.
CLANICE UN I PROBLEM
UNIVERZALNOSTI
5czdesct zema!a su dlanice UN To su
Afganistan, Argentina, Australija, Del-gij- a,
Bohvija, .Brazilija. Burma, Bjclo-rusk- a
SSR, Venecucla. GrCka, Gvatc-mala- ,
Danska, Dominikanska Republika,
Ekvador, Egipat, Etiopija. Indonezija,
Indija. Island. Irak. Iran. Izrael, Jemen.
Jugoslavija, Juinoafnfka Unia, Kanada,
Kuommtanlka Kma, Kolumbija. Kosta-rik- a,
Kuba, Libanon, Liberija, Luksem-bur- g,
Mcksiko, Novi Zcland, Nikara-gva- ,
Norvcika, Pakistan, Panama, Para-ga- j,
Peru, Poljska, Salvador, Siudijska
Arabija, Sinja, Sijam, SSSR, SAD, Tur-sk- a,
Ujedinjeno Kraljcvstvo, Ukrajinska
SSR, Urugvaj, Trancuska, Tilipini,
Ham, Honduras, Holandija, Cchoslova-flc- a,
Cile i Svedska.
je danas nije dosta.
Budimo na distu da je po
disto potpornoj liniji, te&ko
zainteresirati паби mladei
za Zajednicu. Ona kaze, da
ima i drugih druStava —
ameridkih i kanadskih —
koja momentalno daju bolje
pogodnosti od Zajednice
Naravski, potrebno je Siroko
tumadenje i vaznost Zajed-nice.
da bi se konadno ustvr-dil- o
da su pogodnosti koje
daje Zajednica bolje od os-talih
druStava, ali desto za
to nema ni strpljenja, a
manjka i poznavanje Za-jednice,
pak se predje pre-ko
toga.
Napredak Zajednice ovisi
o prilivu miadog dlanstva
To je jnsno. S tim se svi sln-2em- o,
ali po mom mi§ljenju
ne poduzimamo dovoljno Ja-ke
mjere da iskoristimo sve
mogudnosti. Ne raspravlja- -
mo ovo u dovoljnoj mjeri nij
na sjednicama a ni preko
sluzbenog glasila Umjesto
toga natelemo se i polemizi-- '
ramo o lidnostima, kao da
se naSe konvencije odria
vaju samo za to da se bira
uprava — da ejaii Marko da
uzjaii Janko. Takvo pole
miziranje koristi samo no-prijatelji- ma Zajednice A t
tko zna. mo2da se ba ta po--
Idmika i nabacuje od strane
glavnog ?efa. da bi so. ozlo-voljil- o clanstvo?
Marijan Kruzlc.
U rek&tdu a kejem je amerrfka
awiufa OftsaU za vreme prerteg
rata jefukve г%в{ка Djerdja
Sutkevida kale se i sJedece. ;
i "a herejsko pe4jgfwc a
veffum ©feracif ama ptotiv ne-pfia4et- fa
kod Luni. Ftltftfti, n--a
15 februara. 1945 Vetmk Sttk-vid- ,
prifadftik cee. bte e ranfcn
B vrat kada je botaba pogodiia ka-mand-wo
mt Ho nftevi aek--e itre
Bez eferira na Hcmi gtn&. en
fe ©Jbie ШвАш peraa! i edtnali
Je po?eo da praia prve perao
drapm rarHcmafaa. Negeva pn-sebn- e
i odvaittest eticak fe na
druge priseme i aveiike je odgo- -
Nfedutim, pored tih 60 nacija, koje
su ulanjene u UN. postoji dosta jos
zemaJa, koje odavno traze da bud.i
primliene u clanstvo
Iako je Drup sTjetski rat daleko c£
za oaxna, UN nisu joS ostvarile onaj
stupanj unirerzalnosti. koji je, s jedne
strane ved raogud. a s drage i nuzan.
upravo radi ranijeg ostart-anj- a ciljeva
organtzadje. raed;u kojima su. na prvom
m(cstu, mir u svijetu i tnedjunarodna
suradnji.
U pogledu zaitupljcnoui. Evropa stOi
prilno slabo Iz u&sda su u ugiavnom
iikljudene zemlje narodne demokraaje.
U Azii oko бОО rmtiona stanoTikt
Kine nisu 2astupana u UN. er kinesko
predsUniitvo drii Cang Kaj Sckov
relim, koji se drii na Tajvanu (Formozi)
pod zaSntom amenfke ratne mornaricr
Rjesenje tog problema jedan je od
naiozbiljnijih i osnomih zadaraka UN
i njihovog glavnog otgmx — Generalne
skupStine.
GENERALNA SKUPSTINA
Gcneralna skupStina UN razmatra
probleme mira i sigumosti u svijetu, daje
preporuke o naiehma i razvijanju rmro-iub- ie
medjunarodne suradnje, pnma
no e ilanove, rasprala o radu s0ih
podredjenih organa, bira nestalne aanoe
Vieca sigurnosti, £Iano%c Ekonomsko-sodjalno- g
i starateljskog vije6u suce
Medjunarodnog suda privde, i postavlja
— na preporuku Vijeda sigurnosti —
gencralnog sckretara UN, najzad, pre-tres- a
i odobrava budiet UN, rasporedjuje
doprinos medju svoje fIanoe i razmatra
budiete specijaliziramh agenci)a
Generalna skupJtina ima Jest gta-ni- h
komiteta, preko kojih obavl) svoje po-$Io- e. To su Prvi (Politiflct i za pitanja
sigurnosti, ukJju6iju£i reguliranje nao-ruian- ja)
, Drugi (Ekonomski i financij-ski)- ;
Ttcii (Socijalni, bumanitarni I
kulturni); Cetvrti (Starateljski, uklju-fuju- di
i probleme nesamoupranih tcnto-rija- )
, Peti (administrati-n- t i budietski)
i Sesti komitet (Pra%ni) SkupStina usta-novlja- va
i jedan posebni pobtiflJ komi-tet,
koji dijeli posloe s Pnim komi-teto- m.
IZ
na
Ima i$e od 40 godina otkako
su se Slaseni posvetih poljopn-vred- i
Uruguay a.
Radinost Slzvcna je pretonla
opore zemlje Uruguaya u polja i
cvjctnjake. Desetki tisua hcktara
zemlje natapaju se dobrano zno-je-m
tisu£a Slavena
Rad slasenskih
daje Uruguay iito, Ian, sun-cokre- t,
kukuruz, posrfe i лчкЈе. U
svikom hljcbu koji krasi stolove
Uruguayaca ima po neSto slasen-sko- g
znoja.
Ali sudbina slasenskih poljopri.
srednika, isto kao i sviju seljaka
Uruguaya koji ncmaju sopstsene
zemlje. je teSka.
Dvadesetak godina teSkog rada
na zcmlji kojega gospodina %-eIe-posj-ednika
nagradjsije se izbaciva-njem- .
Poljopns-redni- k se bez milo-st- i
baca na ulini sa svojom supru-gom- ,
s-ojo-m
djecorn i pokudsts-om- .
i mora da po&ie na nos-- o da trafi
komadkfak zemlje za iznajm+ti i
krov pod kojim da se sfclone. isto
kao da se je netom rodio. Takav
ic, ra primjer, sludaj slaenkog
iz predjela Rio
Negro, Artemio Molcbanova.
Ono Sto se je doeodilo naSem
bratu Molchanovu, tznaSa jezgro-vit- o
pismo koje je uputio Iistu EI
Telegrafo, koji- - toliko da istak-nem- o,
isto nije htjeo donijeti
sma za usportavljanje reda u torn
prcdeltt. On je rudiljc pomagae
ranjenima i uzco sefei tek ,
ak-e-n je video da w svi ranfem
prevedefu a bokwc. Pnseboost,
imnti vejmk StaIvifa odrazte
SWa KfMn vf(ie % flKSfnLeffnviVi
I lalanill
Na 16 (MM. 1954 godiae be
j ji jedaa dn ©Лвке w inet
Dj Strkrica. Sa kkfe za se-dok-e
on je swecavae nepfteiifce
pogtede grafe kengresmaaa. ва-ner-- a
©dfcora (za neamc-- 1 гЛе akdvnesD) Djerdfe je zaae , da odbrana demokratqe. borba za
ji
Pored toga, postoje i da proceduralna
komiteta. Prvi je Generalni komitet.
6ji sa Clanovi predsjednik i sedam pot-predsjedni-ka
Generalne skupStine te
predsjednin snh sedam komiteta Nje-go- v
e zadatak osiguranje nesmetanog
toka zasjedanja Generalne skupStine
Drugi je Verifikacioni komitet. koi
ovjerava predstasmfle рипотоЛ
Dva stalna komiteta — Savjetodavni
za admlnistratirna i budietska pitanja i
Komitet za doprmose — spadaju tako-dje- r
medju pomodne organe Generalne
skupStine
UN imaju pored Generalne skupStine
joS pet glarmh organa. To su: Vijede
sigurnosti. Ekonomsko-socijam- o vijede,
StarateJjsko vijede. Medjunarodni sud
pravde i Sekretarijat.
VIJECE SIGURNOSTI
V'ijede sigurnosti treba da odriava mir
i sigurnost u n ijetu u skladu s ciljevtma
i nadelima UN da razmatra ssaki spot
situaciju. koji mogu dovesti do me-djusobn- ih
trvenja i da preporu&ije
metode za njiho-- o rjeSenje, da pnprema
planove o uspostas Ijan ju si sterna reguli-ranj- a
naoruianja. da preporuftije akcije.
koje treba poduzeti proti akata agresijt:
i prijetnje rniru, da poduzima razne
afcn'je — ukljufls--o i vojne — protiv
agresora; da ргерогиЛце pnmanje novih
Ianova i rokose u kojima drfave mogu
postati ufesnice statuta Medjunarodnog
suda prasde, da vrSi starateljske funkaje
UN u staratcljskim oblastima Ono ima
pet stalnih flanova (SAD, SSSR. Ujedt
njeno Kraljcvstvo, Francuska i Kma) i
Sest nestalnth, koje Generalna skupStma
bira na dsije godine.
EKONOMSKO-SOCIJALN- O VIJECE
ijede rukoodi
ekonomskim i socijalnim djelatnostima
UN- - bavi s i potie prou&vanja o
medjunarodnim ekonomskim, socijalnim,
kulrurnim, prosvjetnim, zdravstAenim i
drugim slifnim pitanjima, te daje prepo-ruke
u torn pogledu, ono unapredjuje
poStotanjc i vrienje Ijudskih prava i
osnonih sloboda, priprema komencije iz
oblasti za koje je nadlezno radi njihoog
podnoSenja Generalnoj skupJtiru sklapa
ZIVOTA SLAVENA URUGVAJA
"Nagrada'1 za dvadeset godina teskog rada
obradjivanju zemlje kod privatnika
poljoprivred-nika- .
poljoprivred-nik- a
poljoprivrednika
pomof
Vddi-ev- a
Eso ovdje toga pisma Sadriaj
pisma ne treba mkakosa komen-tara- .
Paysandu. Marzo И dc 1955.
Senor Director de "EI Telegra-fo"
— Presente.
Gospodin dircktor: Zahsaliti cu
vim na usluzi ako donesete slijede-c- e
rctke:
2elim jano prokazati brutalni
postupak kojega sam bio irtva od
strane pras-d- e i policije u Rio Ne-gro,
kada sam bio iibacen sa jed-nog- a
polja kojega sam obradjisao
u ustanosi gospodina Ronald Ri-cket- ts
kod 3 Bocas, ishodom iega
sam ostao bez mogucnosti rada
zbog pomanjkanja zemlje Izbaccn
sam sa poku&tsom i alatom na
ulicu i oduzeto mi je ono Sto je
praktilki bilo moje, i Sto se je na-lazil- o
na polju koje sam obradji-vao- ,
i na koje mi je zabranjen ulax
da pokepim svoju Ijetmu i druge
moje start . . .
DoSao sam u zerolju pred 21
godinu i ima 20 godina otkako ra-- j
dim za spemenutog gospodina, 5 i
godina uz ugovor a ortatak bez
ugovora. Nakon osega dugaCLog I
remena za vrijeme kojega sam j
dopnnjco mojim skromnim silama
rada u korist ze-mlje
koja me je primila, nalazim
se sa svim alatom i maSmama na
ulm. nakon me je polkija izhaala
u une prasde i na zahtjev gespo- -'
SLUCAJ STARK0VI6A
Ekonomsko-socijaln- o
poljoprirednom
ssetsko bratstvo i mr, rue izso-jen- u
same sa porazera japaftskth
t aciHikib itmtfL. Godmama
aaifag leftki Amerisonac dao je
savet za bS evakra. prJgoda.
Bendr4flm FranklM j reka©
"Oni кф# м+g nfmiti ft-r&- n
HmheJe %м md рпгггтнм
tu gifmrnttt.
Dj. St-affcev- i? je odbte da se pri- -
verevao da je azwrptfanfc иЛжшк
ptava Ste preti svimx
Njeevi rodtrei Djrd$e t Ee-re-d
do s u Amerfba iz Jgo-slirq- e
190S godifte.
л iiuuji u iiLannliaw
ill
dina Ricketts.
Ah ne samo da se je oso dogo-dil- o
za rijcme moga otsusra, ice"
su i dsojicu mojih maloljetnih si-no-va,
koji su se u to wijeme nala-zil- i
na zcmlji strpah u zatsor za
maloljetne, za dsa dana, nakon su
bili uhapSeni po policiji.
Posrh toga, Sto sam ostaiio moje
najbolje godine u uradjivanju oe
zemlje, pored oroga Sto sam ec
nas co, uskracuje mi se da pofnjem
Ijetinu suncokreta u iznosu od 50
hcktara koje sam ja posijao, pored
tisuda mctara ograde i кисе Sto je
moje potpuno slasniStvo.
Mitlim da je oso jedna stvar
koju trtba da znade jano mni-jenj- e,
za sve ono Sto prcdstatlja kao
poduka legalna i moralna i kao
sodjalni dogadjaji. uskraiivanja
rada onome koji je no iivot radio
poSteno, doprinaSajuJi opdim napo-rima
za razvoj poljoprivrede i obra-djivan- ja
zemlje.
Mnogo sam vam zahsalan go-spodi- ne
direktora na provtoru us-tspljen- om
mL
Artemio Molcbaner.
fVoz Eslava-apri- l 1955 )
Gcrilci jo? uviiek aktivnl
u Juznoj Korcji
Amentki reporter! u Seulu ja-si- ie
da iako slada nartoji zataikati
stvar, genla u brdima Juinc Ko-rej-e
su joS uvijek prilicrio aktivni.
Mladi Djerdje Starkovii uzco
je uteS£a ra Dragora svetskem
kongresa rara u VarSaiL U Itam-pano- m
izseStaje o ovem istorQ-ske- m
sastaflku Dj Starkest kale:
~Dt9 lam M meren m n-gttl- ntt
1Ш9$Мкл rjkttti& rl-namt-
Uh i рШШЊ $Шетпл m
$rti—Prei} и?Лтт6 КлеЏм
$атл f nhi ft term miett tf--
Djrdje se ©cava sa ezpft--!
rad гл pttflfa. vec" $te je n sm
postavlfae neka pkaWfa. Kafrimef.
en je piue keagresni eJbef i 4e--
~5t rr ingreimni raJife d
has eJrbte rzran JnJ+-Km- e ££
"ЧЧИЧР
sporazume i koordmira djelamost speci-jalizira- mh
agencija, srii sa%jetoanja s
nedrias-m- m orgamzaojama i saziw razne
medjunarodne konfercncijc
STARATELJSKO VIJECE
Starateljsko ie.e razmatra izsjeirajc
sila, koje su dobile roandat za staratelj-st- n nad nesamoupravnim teritorijuna.
koji treba di dobim samoupravnost i
nezawsnost, da tspituje pettaje iz tih
zemala uz savjetmanje sa staratcljskim
silama, вл vrli povremenc mspekaone
posjete. Svrha je starateljskog sistema.
u 6jem sklopu funkaomra Starateljsko
vijede, da se unapnjede mir i sigurnost
u sMjcru da se potpomogne napredak
stanovmStva nesamoupras mh tentonja u
prarcu Sto brieg zadobnanja nczavisnosti
l samouprare, da se potiife poStovanje
prava Anjeka na tim terironjama t osi
gura podjednako postupanje u socijal-nim.
ekonomskim i trgmtnskim pita-njima.
i sudskom posrupku хл e .Ianoi
UN i niihove drzasljane
OSTALI GLAN'NI ORGANI
Medjunarodni sud pravde, Лје e
sjediSte u Hagu, sudi o srim pitanjima,
koja drlave clanice UN--a uz odredjene
(xslose i ncQanicc — ili Vijece sigurnosti
iznesu pred njega i o svemu Sto je pred
vtdjeno Poveljom UN, odnosno o ugo-tori-ma
i konvennjama koi su na snazi
Ima 15 sudara koje biraju Gcneralna
skupStma i Vijei'e sigurnosti, a .'ii
rrundat traje devet godina
Na fclu Sckrctanjata UN nalazi sc
generalni sckretar, koga postal tja Gene
ralna skupStina, a koji pored toga, Sto
rukovodi admintstracijom UN, ima praso
i duinost da skrene painju Vije6i sigur-nosti
na svako pitanje koje, po njegosom
miSIjenju prijcti medjunarodnom miru
i sigurnosti i da, na kraju, priprema
godiSnje izvjcStaje o radu UN.
Svi ovi gla-n- i organt UN imaju razne
ssoje pomocne ustanose i tijela
U cilju Sto cfikasnijeg razvitka me
djunarodne suradnje i uzajamne pomodi,
UN imaju i ssoje narodite organizaaje
— specijalizirane agencije — 6je se
djclatnost odvija na polju o kome goiori
naziv svake od njih.
Prosjccna nadnica
kanadskih radnika
Prema procjeni Kanadskog Od-bor- a
za Statistike (Dominion
Bureau of Statistics) wjndsorski
radnici stojc na prsom mjestu po-gledo- m
na prosjecne nadnice Po-sli- je
nedasno zakljuccnih ugosora
sa Tordom i General Motors, pro-sjed- na
visina nadnica indsorskih
radnika stojt na pnom mjestu u
Kanadi, ili za iSe od desct dolara
cda nego prosjedna nadnica to-rontovs-kih,
montrealskih ili harrul-tonski- h
radnika.
Po toj procjeni, prosjecne tjedne
nadnice kanadskih radnika su slijc-ded- e:
Windsor $74 72 ; Toronto
$63 90; Hamilton $64.90; Lon-don
$57.25, Sarnia $73.86, Sud-bor- y
$74 61; Montreal $59 01,
Halifax $49 97; Sydney $Г077
Quebec $19 67; Ottawa-Hul- l
$56.05; St. Catharines $70 12
Winnipeg $55 50. Saskatoon $54 --
29; Edmonton $57 96; Calgary
$59 07; Vancouver $62 84
ISPRAVAK
Molim oredniitvo "Jedinstsa '
da oglisi ovaj ispravik:
U Далки "Otvoreno pismo gos-podin- u
J. Ba$i6i", "Jedinstvo",
pcuk, 17 juna t. g., strana druga.
kolona druga, lre€i leg rnse
Rczukat: Samo tri glasali za
Dragu", a treba da pSe: "Ogron
пл teiiftA fr gfjjalj жл Dragu
5. M. B Vmlift
Ja ne iJemo m rat?"
Ovo t sitcna pttanja bito je i pre-vtf- e
za kengrenj odber, f protiv
Starkevt£a je pedigmrta Oftiba za
"emetaAje" kfa no kaznw do 5 ztvera.
Ako Dj. StHk-evr- f pedjc u zat
vet za edbrai i"ojft prava. pitaj
te se, k fi €ete vi btti sfobodm '
Odbw za eJbraft Dj Surio-vic-a
afehije na sve rfobodojywbue
Ажелкалсс da se odazova u borbi
za e7itvaAfe Htavni4s prava amer &g ftafoda. рошајмс! edbrarw
eveg atnenCkeg ћегвфа, kfi te
rrafe Н#ктв pekaaae i dekazao
tt rat kao i u pezadH ш prvt m
lm#ama botbe жл o6wanfe demo-kratif- e
i one%mh teboda turoda
"Nevesti