000197

OCR Text: T7~ ч r-'-T-
,ii mmwfTWWT
STRANA 8 — Jedinstvo, 22. juna 1962.
Ukratko iz svijefa
Devetnaestog juna ot-putov- ala
je u Moskvu dele-gaci- ja
jugoslavenske Narod-n- e
skupstine od 20 clanova,
na celu sa predsjednikom
fetrom Mambolicem. ueie-gaci- ja
ce ostati u SSSR do
3. jula.
Javlja se iz Moskve da
je jugoslavenski ambasador
Cvjetin Mijatovic posjetio
ministra vanjskih poslova
Gromika. Kaze se da su ra-zgovar- ali
o pitanjima od in-tere- sa
za dvije zemlje.
U SSSR je otputovala
delegacija jugoslavenskih
knjizevnika koju sacinjava-j- u
Anton Ingolic, Mirko Bo-zi- c,
Dimitar Solev i Dragan
Jeremic.
Vise od 700 паибепјака
uputilo je predsjedniku Ke-nned- yu
zajednicki apel u
kome se trazi da USA ne vr-s- e
nuklearne eksplozije na
velikim visinama. Apel Ken-nedy- u
upucen je sa prvog
kongresa naucenjaka koji
su tri dana razmatrali prob-lem
opstanka covjecanstva
u New Yorku. (Posljednje
vijesti kazu da Amerikanci
nisu uspjeli u svom drugom
pokusaju da eksplodiraju
nuklearnu bombu na visini
od 100 do 500 milja.)
Dvadeset i prvoe juna
u gradu Accra, Gana, poce-l- a
je konferencija "Svijet
bez bombe", kojoj prisust-vuj- u
istaknute Iicnosti iz
svih krajeva svijeta.
Sovjctski premijer Hru-sco- v
prilikom dolaska u Bu-kure- st
(19. juna) naglasio
je potrebu mirnog rjeSenja
berlinskog pitanja.
U Italiji je stajkovalo
vise stotina hiljada radnika
uposlenih u teskoj industriji,
kod novina i drzavnim usta-novam- a.
U Francuskoj je straj-koval- o
200.000 zeljeznifara
i elektricarskih radnika.
Rudari rurske oblasti u
Zapadnoj Njemackoj su
prove] i referendum o straj-ku- ;
sudjelovalo je 250.000,
za strajk je glasalo 97.5 po-st- o.
U Keniji (Afrika) straj-kuj- e
30.000 radnika uposle-nih
na plantazama kafe.
Generalna skupstina
UN je pocela debatu o Ju--
znoj Rodeziji. Azijsko afrl
zemlje
nastoji ocu- - brodove
cisterne,
da je
subote 26 Din
vojnika u jednom
sukobu sa jedinicama Vijet-kong- a,
do koga je doslo na
50 sjeverno od Saj-gon- a.
U vladinim krugovima
se da su u os-lobodila- cke
"teske
Se dodaje da su na
ostali lesevi samo
Vijetkonga.
su i Amerikanca.
Trinidad ce dobiti
augusta.
je bio Britanijom.
premijer Kasem
je izjavio da ce uskoro nes- -
airije.
Frans pres ja-vlja
je drzavno tuzilast
vo zatrazilo da se ot-vo- ri
nova istraga protiv
generala Raula Salana.
je obnovila
gradu
U je
SS i ministaskog
savjeta SSSR upucen
trudbenicima sela,
se 1st je "povecanje
SSSR i Jugoslavija
(Nastava'k sa str 1)
javio je: vrijeme sluz-ben- e
posjete, koju po
odluci ucinio Jugosla-vij- i
kao uzvrat na posjetu
sekretara za vanj-sk- e
poslove FNRJ druga K.
Sovjetskora Save-zu- ,
jos jednora se potvrdilo
da su pozicije Sovjetskog
Saveza i Jugoslavije po pi-tanjima
razoruzanju sustini
poklapaju se ili su
bliske nase pozicije i po ni
zu drugih vaznih medjuna-rodni- h
problema. je, na-ravn- o, dobro i
obje drzave i
daljeg razvitka sura-dnj- e
izmedju i Jugos-lavije".
Obje strane su sa zado-voljstvo- m konstatovale da
su uzajamne posjete minis-tar- a
korisne i plodne,
da su se odnosi
SSSR i FNRJ poslije posjete
Кобе Popovica Sovjetskom
Savezu i dalje ra-zvija- li
i da postignuti rezu-Itat- i
stvaraju mogucnost za
dalji ravitak suradnje izme-dju
dviju zemalja u politiC- -
koj, ekonomskoj, kulturnoj
i drugim oblastima.
Kao Sto je usp-jesno
se razvijaju vanjsko-trgovinsk- e,
паибпо-tehnic-k- e
i kulturne vezo izmediu
Sovjetskog Saveza i Jugos-lavije.
Sovjetsko-jugoslave- n s k i
vanjsko-trgovinsk- i odnosi
se na ra-vnopravno- sti
i uzajamnoj
koristi i reguli§u se dugoroc-ni- m
trgovinskim ugovorima
i godi§njim protokolima o
robnoj
Veliki znacaj za daljni
razvitak vanjske trgovinc iz"
medju i FNRJ ima tr-govins- ki
ugovor a 1961.—
godinu
marta 1961. godine u Beog
Ugovor predvidja zna-ta- n
porast obima vanjsko-trgovinski- h
zemlje. U saglasnosti sa
uslovima ugovora Sovjetski
Save cksportuje Jugoslaviji
masinc i medju ko-jim- a
kompletnu oprcmu za
industriju rude i uglja, za
metalurgiju i energetiku, za
tvornice i za
uzajamno osnovi i
drugih grana jugoslave-nske
industrijc,
ugalj, koks, mangan, valja
eke traze da se Juz-'n- c СГПС metale.derivate
noj prava c itd.
u smislu Povelje UN. Ka- - Sa svoje strane Jugosla-nadsk- a
delegacija podupire izvozi u Sovjetski Savez
Britaniju, koja tankere, morske za
svoju prevlast. prevoz robe cvrstom sta- -
Juznovijenamske vlasti I "J"' eljezni5kc
su priznalc
poginulo Ngo
Dijemovih
km
tvrdi sukobu
snage takodjer
imale gubitke", ali
dva pripa-dnik- a
Poginula
dva
ne-zavisn- ost
31. Dosad
pod
Iracki
biv-se- g
(OAS teror
Bone
apel CK KP
svim
kome
ice
"Za
sam
vlade
To
SSSR
bile
SSSR
1956. 30.
radu.
veza o-b- je
kao
niz
naf
vija
vati
oko
--Moskva — Kako javlja
TASS,
HrusCov optuzio je
zemlje su odgovorne za
nastavljanje trke u
naoruzanju. U
na pismo laburisticih
ilanova britanskog Parla-ment- a, Hrusfov je rekao da
su zapadne zemlje
poSinjanja nove serije nuk- -
IpnrtllVl ni-rli- n ''liiln cniKi'm tat.gran.ca
p.
izmedju Iraka i na6isto da ce njihova odluka
Agencija
da
u al-z.sko- m
)
Moskvi objavljen
u
da
drzavnog
Popovica
jednake;
odgovara in-teresi-ma
inte-resim- a
izmedju
uspjesno
poznato,
baziraju potpunoj
razmjeni.
potpisan
izmedju
uredjaj,
cementa,
korisnoj
a takodjer
Rodeziji priznaju
u
prosle'
popristu
sovjetski premijer
zapadne
da
atoms-ko- m
odgovo-r- u
prilikom
izazvati lancanu reakciju".
HruMov je trku u atomskom
naoruianju ocjenio kao "o-pas- nu
i nerazumnu", ali je
svu odgovornoet za nju pre-baci- o
na zemlje-lanic- e At-lantek- og
pakta.
Sef sovjetske driave je
takodjer ponovio raniji sov-jetski
stav da je sada mo-guc- e
zakljuiiti sporazum o
zabrani nuklearnih proba i
da su nacionalna sredstva
proizvodnje iitarica, pove-- , dovoljna la oeiguranje tak-can- je
proizvodnje mesa i vog sporazuma. Na toj osno-mlijek- a
najvazniji dio ko-- 1 vi, on je ponovo odbacio an-munistic- ke
izgradnje". glo-americ- ke zahtjeve za
valjane erne metale, ielicne
cijevi, valjane obojene me-tale
itd.
Vrijeme proteklo od zak
ljucenja ovog ugovora pot
vrdjuje da se sovjetsko-j- u
goslavenske vanjskotrgovin-sk- e
veze stalno prosiruju ida
postoje sve mogucnosti za
njihov dalji razvitak. 0 to-me
jasno svjedoci protokol
o robnoj razmjeni za 1962.
godinu potpisan 15. februa-r- a
ove godine u Moskvi, ko-ji
predvidja dalji porast so
vjetsko-jugoslavensk- e trgo-vin- e.
Ostvaruje se aktivna na
ucno-tehni5k- a suradnja iz-medju
dvije zemlje. U Beo
gradu je 20. decembra 1961.
godine zavrSeno redovno za
sjedanje sovjetsko-jugosl- a
venske komisije za naucno
tehnicku suradnju potpisi
vanjem protokola o daljem
razvitku nau£nih i tehni6kih
veza izmedju Sovjetskog Sa-veza
i Jugoslavije. Sovjets-k- e
ekonomske organizacije
primit ce ove godine jugos-lavenske
struenjake i upo
znat ce ih sa proizvodnim
iskustvom i naucno-tehnic- -
kim postignucima u raznim
oblastima ekonomike SSSR.
Sa svoje strane jugoslavens-k- a
poduzeca primit ce kod
sebe sovjetske struenjake. U
protokolu se takodjer pred-vidja
razmjena tehniSke do-kumentac-ije
izmedju sovjet-skil- l
i jugoslavenskih eko-nomsk- ih
organizacija.
Vazan doprinos razvitku
tradicionalnog prijateljstva
izmedju naroda Sovjetskog
Saveza i Jugoslavije pred
stavlja pro5irenje kulturnih
veza. Sovjetsko-jugoslaven-sk- a
konvcvicija o kultunioj
saradnji predvidja razradji-vanj- e
godisnjih planova ko-ji
obuhvataju sirok krug
mjera u oblasti kulture, urn-jetnost- i,
nauke, viseg obra
zovanja, sporta, izdavaSkc
djelatnosti, radija i televizi
je.
Sve sire postaju i sports-k- e
veze. ProSle godine odr
2ani su susreti sovjetskih i
jugoslavenskih gimnastiSa
ra, kosarkasa, boksera, rva
2a i drugih sportista.
Svestrani razvitak i pro
sirenje veza izmedju SSSR i
Jugoslavije doprinosi u2vr3
cenju prijateljskih odnosa
medju bratskim narodima
nasih zemalja. Za to posto-je
pogodne objektivne mo-gucnosti,
a takodjer uzajam-n- a
zainteresovanost i spre
mnost.
(Agencija za §tampu
Novosti).
Odgovor Eiruscova laburistickim
poslanicima
medjunarodnu kontrolu i
provjeravanje, ocjenjujuci
ih kao рокибај legalizacije
spijunaze.
Amerifke planove o izvr--
senju serije nuklearnih eksp
lozija na velikim visinama,
Hruscov je ocjenio kao "no-v- i
primjer znacajnog pove-cavanj- a
zategnutosti u svi-jetu- ".
Istovremeno, sovjets-ki
premijer je optuzm vladu
Vel?ke Britanije da je podu-zel- a
ulogu aktivnog branio-c- a
ovog poteza Sjed. Dria-va- .
Hrulcov se takodjer pono-vo
osvmuo na izjavu amen-iko- g
predsjednika Kenne-dy- a
da Sjed. Driave u izvje-sni- m
uslovima mogu podu-ze- ti
inicijativu u nuklear-no- m
ratu protiv SSSR. "U ta-kvi- m
uslovima, rekao je
Hruscov, sovjetska vlada ne
--idi drugi izlaz nego da se
pobrine da obrana Sovjets-kog
Saveza bude na potreb-no- j
visini."
HruScov je na kraju ipak
DRUGI PIMIK
UTORONTU
Nedjelja 24. juna
Turkey Palace Farm
Richview Road East
( kod Highway 27 )
Transportacija od
Dundas i Runnymede
od 11 do 1 sat
mlada1a1a2nju
pecena janjetina
Svi dobro dosli !
S,'S,'S,',',',',','SS,''.'SS,''.','S,',',','SSSSSS
WELLAND: PIKNIK SJK
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana prire-dju- je
piknik u nedjelju 24. juna na dobro poznatom
mjestu — Feeder Road, pola milje od Wellanda. Bit ce
svega uz pecenu janjetinu.
Svi nam dobro dosli!
ODBOR
Vancouver: Sjednica KJU '
Kanadsko Juznoslavensko Udruzenje, zakazuje
svoju redovnu sjednicu za nedjelju 1. jula, 1962. godine,
u nasoj novoj dvorani, Golden Horseshoe hali, 2786 East
Hastings Street.
Sjednica ce poceti tacno u 2 sata poslije podne.
Ovime se pozivaju svi clanovi Udruzenja da neizo-stavn- o
prisustvuju ovoj sjednici.
Telefon Udruzenja MU 5-96-
19.
TAJNIK
Toronto: Piknik HBZ
Kako svake tako i ove godine odsjeci 832 i 961 HBZ
odrzat ce svoj zajednicki godisnji piknik u nedjelju 8.
srpnja (jula).
Na taj dan sastat ce se braca zajednicari kao ! osta-li
prijatelji da provedu ugodan dan u zabavi na svije-ze- m zraku na Turkey Palace Farm.
Na nasem pikniku svakc godine stari se bucaju, a
mladi igraju horseshoe, a vjerojatno ce biti i muzike za
pies.
Odbor se jos nije sastao, ali ce u skoroj buducnosti
da napravi plan i predvidi sve sto je potrebno za piknik.
Nadamo se da ce ovu predobjavu imati u vidu svi
clanovi nasih odsjeka, kao i ostali prijatelji HBZ I d
na Turkey Palace Farm 8. srpnja.
U ime zajednic'kog odbora,
N. PAVELIC, tajnik odsjeka 832
Aulomobilski radnici (raze da sc uklonc
zaprckc u (rgovini sa Kinom
Unija automobilskih rad
nika iz Windsora je uputila
poziv svim ostalim unijama
u zemlji da se angaSiraju u
kampanji za proJirenje tr-govinc
sa Kinom.
Radi se o slijedecem: Ki-n- a
nastoji da u Kanadi na-ru- di automobilke dijelove,
ali na putu stoej dvije zap
reke: атепбка zabrana po-druznica- ma
automobilskih
kompanija u Kanadi da iz-vo- ze
u Kinu i visoke cijene
koje neke od ovih kompani-ja
traie kvatirane cijene su
za 500 poeto vece od onih
izrazio uvjerenje sovjetske
vlade da se problem razoru-2anja- ,
zabrane nuklearnih
oruzja i svih proba ovog o-ru- Jja moie pofltrenuti sa mr-tv- e
tacke.
oci
koje se kvotiraj uevropskim
'kupcima).
U svojoj izjavi unija au- tomobilskih radnika istice
da bi prodaja automobila
Kini pomogla Windsoru, ko- ji ima 11.000 nezaposlenih.
Sportsko-rckrcacio- ni ccnlar kod Dclnica
Dclnice, 5. juna. — U ju-l- u
ove godine, uz proslavu
godiSnjice ustanka i oslobo-djenj- a
Delnica, sve2ano ce
se otvoriti Sportsko-rekrea-cio- ni centar "Pctehovac" ne-dale- ko
od Delnica. Pustit ce
se u redovit pogon 5iJara.
planinarski dom i neki dru-gi
turisti6ko-sportsk- i objek
ti. Pctehovac ce postati naj-vec- a
turistiSka atrakcija
Gorskog kotara, prije svega
Delnica — i zimi i Ijeti.
Sportske novosti
Brazil opet prvak — Jugoslavija na
cetvrtom mjestu
Pobjedom nad Cehoslova-cko- m
sa rezultatom 3:1
Brazil je po drugi put pr-vak
svijeta u nogometu.
.Jugoslavija je izgubila u
susretu sa Cileom 1:0 i zau-zel- a
cetvrto mjesto.
Ia'ko su Brazilci ponovo
svjetski prvaci, po ocjeni
svih posmatraca, oni su ovaj
put bili slabiji nego u tak-micen- ju
u Svedskoj 1958.
U brazilskoj momcadi na-lazi- la
su se osmorica njih
koji su igrali u Svedskoj. Za
petoricu njih se drzi da su
odigrali posljednju medju-narodnu
utakmicu. To su
Djalma Santos, Nillon San-tos,
Gylmar, Didi i Zagallo,
koji su presli tridesetu. Pi-tan- je je da li Brazilci mogu
sastavit dobar tim za svjets-k- o pnenstvo 1966.
Cehoslovaci su postigli
bolje nego se oilekivalo. Ono
su mozda i u finalnoj utak-mi- ci
igrali bolje od svojih
takmaca, ali nisu imali sre-c- e
pri gadjanju u mrezu.
Mnogo se prigovara naci-n- u
igranja. Jedan sportski
novinar pise:
"Ovo vise nije nogomet iz
Cepmanova doba, ni vunder-tima- ,
jugoslavensikog nogo-metsko- g
baleta, madjarske
ere ni slavlja Brazila. Stil
koji je Sep Herbergcr name-tnu- o
u Svicaiskoj prije o-sa- m
godina uskrsava u no-vi- m
varijantama, razradjen,
proanaliziran, usavrsen.
Svi sc brane, niko ne na-pad- a!
1 kad napadaju Sine
to iznenada, kontranapadi-ma- ,
Sto je brze moguce i sa
sto manjim brojem igra6a.
Nekoliko tezih povreda
najbolji su dokaz da je igra
postala ne samo ostra i bez-obzirn- a.
Do§lo se dotle da so
apeliralo na suce da budu
Melbourne, Australija. —
Lu5ki radnici u Melbourneu
odbili su da utovaruju bod-ljikavu
zicu na nizo-zems- ki
brod koji da
otplovi u Sajgon.
Kako Reuter, jedan
sindikalni funkcionar obavi-jesti- o
je dokere da ce 2ica
§to strozi igra6ima
ciji startovi prelaze granicu
dozvoljene oltrine. Objav-ljen
je pravi rat gruboj igri,
a to je odvelo u novu kraj-nos- t:
u posljednjem kolu tak
mtfenja po grupama suci su
toliko "seckali" da su
remetile njen ritam i Cesto
dovodilo nogometa§e do o-баја- пја.
Na nekim terenima, kao
Ariki, bilo je i pcsnicSenja, u
бети su prednjacili urugva-jsk- i
fudbaleri. Cim dvojica
skoce za loptom jedan pada
i pocne da se previja. U Ari-ki
zrtva u najvecem broju
slu6ajeva nije bio Urugva-jac- .
Talijani se takodjer ni-su
for ponijeli u susretu sa
Cileom. Nogometu su potk-resa- na krila i on sada lifii na
обегирапи коЈкоб!"
DC-3ADA5N- JI PRVACI
Titule svjetskog nogomct-no- g
prvaka dosad su osvaja-li- :
1930. — Urugvaj
1934.
1938.
1950.
1954.
1958.
1962.
Italija
Italija
Urugvaj
Njemacka
Brazil
Brazil
PRVA POBJEDA
"HAJDUKA"
New York. — Tck u svo-joj
posljednjoj igri u Sjed.
Drzavama splitski "Haj-duk- "
je izvojevao svoju pr-v- u
pobjedu, pobjedivJi
"Gvadalaharu" iz iMcksika
2:1. Utakmica je odigrana u
Chicagu.
Na turniru su sudjelovala
cetiri tima — "Hajduk" jo
posljednjem mjestu.
Dckcri u 3Icll)oimicu nccc da ulovarc
bodljikavu zicu Juzni Vijclnam
jedan
treba
javlja
prema
igru,
biti upotrebljena za stvara-nj- e
Ikonccntracionih logora
u Juznom Vijctnamu. Pred-stavn- ik
australijskog minis-tarst- va
v.anjskih poslova iz-javio
je da ce bodljikava il-ea
biti upotrebljena samo
za "zastitu sela" od ustani-k- a
Vijetkonga.
CBC Radio & TV
Canadian лткег Shirley Harmer is
sen ajrain n Can ad an televieion
in a new weekly CHC-T- V ver'ety
scriex, Л Summer Night. Mist
Harmcr appeared a a regular
performer on CHC-TV- 's Showtime
until the summer of 1067 when she
Wt to further her career in the
U.& The eriee, jeen eeh rVWajr
on thp CU~-T- V network, is j Hffht-heart- ed
mutUca) shnw fentur:nx
prominent Canadian enterta'ner
ae icuexts.
Z.
na
za