000190

OCR Text: 4JPI рШМЦЦ. .JJPUHUf
VJest
Spomenica Oktobarskc
revolucijc
U izdanju beogradske
"Kulture" priprema se re-prczentativ- na
spomen --
knjiga posvecena Okto-barsk- oj
revoluciji.
Posebno poglavlje bit
ce posveceno uce&cu naSih
ljudi u dogadjajima iz
1918 i 1919 godine.
Porast industrijske
proizvodnjc
Prema prethodnim poda-cim- a
Saveznog zavoda za
statistiku, u aprilu indu-strijs- ka proizvodnja bila
je za 12'c veca od prosje-cn- e
mjese£ne proizvodnje
u proSIoj godini, ili za 2
posto veca, nego Sto je bi-la
u prethodnom mjesecu.
Usporedjuiuci medjutim.
opseg proizvodnje za prvu
6etiri mjeseca, izlazi da
je u ovoj godini proizvod-nja
bila veca za 21 posto
od proizvodnje postignuto
u proJIoj godini. Istina.
ovi rezultati nisu defini-tiv- ni
i do konadnog obra-бип- а
mogu pretrpjeti iz-vjesn- e izmjene.
Prcko 300 milijuna
tlinara stipcndija
Dok je prije tri godine
nn fakultetima, umjetni-cki- m
akademijama i visim
hkolama u HrvatskoJ bilo
ukupno 1.28G stipendista
(11 posto od ukupnog bro-j- a
studenata), proSle un-dine
bilo ih jo 2.180 ili lti
posto od ukupnog broja
redovnih slusaca.
Stipcndijc iznose pro
sjecno 6.316 din.
Vojvodina обекије
bogat prinos povrca
i voca
U 'ojvodini se ove go-di- ne
ocekujo dobar urod
vocn i povrca. tako da se
racuna na oko 17.000 va- -
gona trznih viskoyn. Za-sa- d
je ugovoren plasman
za f.000 vagona viAkova.
Protiv stih!jc prirodc
Veliki melioracioni rn-do- vi,
ciljem da se ukro-t- e
podzemne vode, izvode
se u sjevernom dijelu ko-tar- a
VrSac. Uporedo s tim
poduzet ce se i mjere za
zaStitu plodnih polja od
koSave, koja u ovom kraju
nanosi velike stete. Polja
ce so zastititi tako, da ce
se na "glavnim vratima"
na koja kosava prodire (a
u torn kraju puSe oko 110
dana godisnje) podici ze-le- ni
pojas, odnosno posu-mi- ti
nekih y.000 hektara,
uglavnom neplodnog zem
ljiStn. Kako su u torn kra-ju,
pogotovo u vinogra-darsko- m predjelu u pod-nozj- u
VrSackih planina
ceste i tuce podici 6e se i
stanice za razbijanje ob
laka koji donose tuju. Pe-set- ak takvih stanica vv6 je
podignuto, a postignuti
rezultati su zadovoljava-juc'- i.
♦
Jucoslavija ima
209 muzcja
U Zadru u velikoj dvo-ra- ni Doma kulture odria-n- a je glavna godiSnja
skupStina Saveza muzej
sko-konzervators- kih dru-Stav- a Jugoslavije.
Pored brojnih podataka
i problema navedenih u
izvjeStaju. najinteresant-nlj- a je cinjenica, da u Ju-goslav- iji danas postoji 209
muzeja. te da sva drultva
muzejsko - kenzervator
skih rndnika imaju ukup-no
940 clanova.
тттттш9уткџт9!ттттттт-.тгџ- ш ,jpi ицш in л mi jimmpippiypwp i ju mm m , аиРЧНРЧЧШЈРММНРЧМ'"1'!"1'
STRANA 3 iz Jugoslavije
PODUZECE "TODOR DUKIN"
— Dopii 1 z
Osnovana je drugog februara 1917. gocpne sa ne-znatn- im financiskim sredstvima i malom radnom sna-go- m, vecinom nestrucnih radnika. Samo ime ove indu-stri- je
nosi po jednom radniku Todoru Dukinu, stolaru,
koji je poginuo kao prvoborac boreci se protivu nemac-ki- h
fasista 1942. godine u Beogradu.
Ova industrija proizvodi najsavremeniji sobni, ku-hinjs- ki
i kancelariski nameStaj koje potrazuje danaSnje
savremeno domacinstvo.
Trebalo je dosta rada i napora, da se ova grana
industrije razvije t da se mehanizuje, kao i da se stvore
struCni kadrovi i znnogo drugih faktora, od kojih je za-vis- io
uspeh ove mlade industrije.
Dobrim i organizovanim radom, organizacijom svih
stru6nih sektora rada, uspeli su radnici da savladaju
mnoge te§kode svojim samopregornim radom i socijali-sti£ko- m
svcscu.
Industrija se sastoji od neko-lik- o
odclcnja: plansko odclenje,
oddenje stolarije, odclenje za u-nutraS- njc
uredjajc domacmstva,
odelcnjc namejtaja, tapetarsko o-dcle- nje
i jedno odclenje maJin-sk- e
radionice za sva odefenja, koja
ih snabdeva sa modcrnom mclia-nizacijo- m
i uredjajima na svim
raJnim mestima.
Radnici poseduju radna odtla,
koja im industrija daje bcsplatno
kao zaititno sredstvo na radu i
druga sredstva, koja Stite radnika
od nesretnih slu6ija i poTieda na
radu. U ccntru ол-o- g kokktiva
postoji ambulanta sa iekarom i
drugim medicinskjm osobljcm,
koje neposredno radi za ovu in-dustri- ju.
Lekar prcgleda radnike
i sluzbenike, lc£Hh, dajc bolova-nja- ,
ialje osoblje na. spccijalna Ic-enj- a,
banje i oporaviliJta. 0t)
osoblje je soujalno osigurano i
za{tita jc bcsplatna kao ito jc t
uii porodica radnika i sluibenika
(icna, deca i roditclji zaposlcnih
takodje imaju bcsplatnu zdrav-stven- u
zait'tu).
Industrija danas ima vcliki broj
radnika i sluibenika, e£inom
кл-alifikovan- ih, a ncki su polrt-%ovini- m
radom stckli svoje kvali
fikacije posle stupanja na rad u
ovu industriju. Obaczno je bilo
da se svi radnici opismene, da do-bi-ju
osnovno obrazovanje u t'emu
su imali pomod cclog preduzeca,
tako da danas ncma u ovoj fa
brid ni jedan radnik nepismen,
svaki je stckao osnovno obrazo-vanje
i oni sve dalje u tome idu
pa fik ncki talcntovaniji upisuju
se i na fakultct.
U fabrici postoji sindikalna
orginizadja (unija) u koju je
udlanjen svaki radnik i slulbenik
na dobrosoljnoj bazi. Ova orga-nizaci- ja
stara se o mnogim iivot-ni- m
pitanjima radnika i njihoih
porodica. Ona aktivno radi na
kulturno-prossctn- oj delatnosti ce-lo- g
kolektiva, daje mnoga prcda-vanj- a,
kultume priredbe; daje
prcdloge ra poboljjanje radnc
produktivnosti u Industriji kao i
prcdloge zx pravilno nagradjiva-nj- e
radnika i sluibenika. Ova po-druini- ca
(uniji) iz sog fonda
pomoic novdano svoc Оапвле u
sluaju potrcbe, bez obzira da Ii je
stariji radnik ili novozaposlenl
radnik odnosno stuibenik.
Radnici i skiibenici ovog ko-lektiva
proslavljaju zajedno sa
svojkn porodkama svake podin
29- - Noembar, dfiavRi prxmik, i
drug kukurne priredbe, keje pri-redju- ju ?eto za ketektiv. Bk $т
jako iznenadjen kada Sim saij-n- o
prisusrrevao na 10-godit- efi
prosiavi onivanja bafrikc. 2. fe-bruara
197. godine, па KeJiPte-ver- a
narodnom uaiverzite (ei-xdo- i
kattamoj astaneri u Beo-gradu).
X tej lepoj sveafiet
direktor faferike Dragettn Laz
izloito je STom izve5Uji ran-e- j
ove graee iediistrij de duus i
njene perspektive. Pele referaU
izveden i c kuttu гво ите%1нск1
program, za radnike i $4fbenAe j
i njfteve petoJiee. naroJoih pe-- j
saffia. igra. humdra. a=Hve. M- - ,
U pocetke ireg weivaefi .
(194?) indtHtrifa }c pfekred ' redino pekWstvow veSnera steleve
i krrTte. jet UJa nle VMe de-- j
reljeo materifale srediUva i }
strucnosti. Daftis zahvalwwfi sa-- 1
ra&af ravlfanf i peirtnorrani era
rodastriii izradjwfe sve najtaeder- - !
nti drrenarii. koja je petfetoa ,
B e o g r a
jednom savremenorn domacin-stv- u
kao Jto su: krevcti. ormani,
stolice, stolovi, kredenci, vrata,
prozori dnene konstrukcjje, fote-Ij- e
sa lepo ugradjenim koznim i
pamucnim tapacirungom, naslone,
rucne stolice, sklapajucj namrftaj,
letnji nameStaj za putovanja, kao
i sih drvenarija u domacinstMi,
koje zeli da namdi ncki potroiac,
рглот ukusu. Proiz-od- i o%e in-dustrije
imaju veliku prodaju na
Jomafcm i stranom triiJtu. Inte-rcsan- ti
jz пд?с zemlje i inostranih
zemalja mogu traziti ove proiz-vod- e
kod ove industrije u sako
doba, ona uvek potroSaca zadovo-Ijav- a
po sopstvenom ukusu i ie-Ij- i.
Ss-oj- e proizvode prodaje na
strana triiita, kako gotovu robu,
tako i delove ove robe. NajviSe
izozi u Englesku i ncke drugc
suscdne zemlje Ona u&$tmje na
mnogim vcJesajmovima sa svojim
proizvodima, kako na naSim u
Zagrcbu (a ove godine pocinjc i
u Dcogradu), tako i na inostra-ni- m
vclesajmovima u Minhcnu
(Zap. Nemacka), Trstu (Italija)
i drugim zemljama.
Ni jedan stranac, odnosno di-plomat- ski
prctstavnik danas nece
napustiti Ueograd a da ne kupt
nameitaj ili ncki dco ovoga iz-vanred-no
divnog i savremenog
pokudstva koji izradjuje ova indu-strija
kao uspomenu, odnosno u
kras iz Jugoslavije.
Svake godine cene nameitaju
koje proizvodi "Todor Dukin",
snizuju se, tako da je nasem po-trosa- cu
omogudeno da kupuje i
ulcpsava svoju kutfu ili slan. In-dustrija
je poznata Jirom naSc ze-mlje
po svojim Iepim proizvodima
i dobrom kvalitetu a svakim da-no- m
sve vise prodire i na inostra-n- a
triiita.
Strukrura samouprasljanja ore
industrije ide po jednobraz..om
planu kod svih radniCkih kolek-tiva
u Jugoslaviji. Radnn'ko sa-moupravlja- nje
poJinje od 190.
Moze Ii
Moic li Sovjetski Savez
po-ti- ci taj cilj. "Struenjaci"
kapitalistiCkog svijeta sum-njaj- u.
Ali Hrusc;ov, a skupa
s njim i sovjetski narod,
vjeruje da moie. Evo sto je
Hruscov kazao na jednom
mitingu u Lenjingradu:
llru6ov je izjavio da
Sovjetski Savez sada ima
dovoljno mogucnosti da u
toku slijedecih pet godina
pretekne USA u pogledu
proizvodnje namirnica po
stanovniku.
Piotzvodnjn mlijeka po
stano-niku- . izjavio je Hru
Scov, SSSR moie ne samo
da stigne vec i da prestigne
Sjedinjene Driave I960. Ш
1961. godine.
Proizvodnja mesa ie se
mo rati pevecati u torn cilju
za oko tri puta u usporedbi
s 1956. god i nom.
U svorrr govoru UruSclev
je citirao cifre. koje se od
nose na poljoprivrednu pro-izvodnju
po stanovniku u
USA i SSSR. Za 1936. godi- -
godine Radnicki uveti btra;u svi
radnici iz sopstvene sredine, na
jednu godmu dana i to na vrlo
demokratski nadn, a odmah iza
toga radnicTd saveti biraju upra-vn- i
odbor. Zatim radnicld savet i
upravni odbor biraju direktora
konkursom, koji treba da ispunja-v- a
strucne i moraine osobine za
rukovodjenje industrijom. Dirck-tor- ,
upravni odbor i radnidki sa-vet
odgovorni su za razvoj cele
industrije pred svim radnirima i
sluzbenicima a tako isto i pred
celom draJtvenom zajednicom. U
radnicki savet i иргатп odbor
mole biti biran svaki radnik i slu-iben- ik
iz kolektiva kao i za di-rektora
ako za taj poziv i spun Ja-va
uslove i sposobnosti.
Radnicki savet donosi pravil-ni- k
svoga poslovanja, koji mora
biti u saglasnosti м opitim pro-pisim-a,
koje donosi Narodna
skupStina i Vece proizodjaa Ju-goslavije.
Po ovim pravilima ko-je
su sami radnici, odnosno pro-izvodja- ci
doneli vrJi se upraxlja-nj- e
celokupnom proizvodnjom i
ti propisi poStuju se i po njima
se neposredno upravlja celokup-nom
industrijom. ito je isti slucaj
i u svim drugim prcduzecima u
Jugoslaviji.
Svake godine iznosi se pretres
zavrSnog racuna za protcklu go-din- u
na Radnickom saetu kon
ga odobrava a zatim idc na dis-kusi-ju
i odobrenje finansiskim
organima a posle sa prcvisccnim
rezultatima uspeha iznosi se pred
ceo kolcktiv, odnosno pred sve
radnike. Oni o njemu diskutuju
— o uspchu i nedostacima, do-pu- n
juju i tome slifno. Na ovim
zajednickim sedmicama, kolcktiv
kao eclina ima pravo da kritikuje
i stalja primedbc i, prcdloge di-rekto- ru
i drugim organima iz Ra-dnick- og
saeta i Upravnog odbo-ra- ,
ako primcte ma kaku nepra-vilno- st
koja sc odnosi na kolck-tiv
kao eclinu na pojedinosti ili
proizvodnju u odnosu radnika i
sluibenika. Kolcktiv kao eclina
moie da smeni direktora ili ne-ko- g
drugog clana iz Radnickog
saveta ili Upranog odbora ako se
primeti njihova itctnost po ko-lcktiv,
odnosno industriju. Svaki
dan kolektiva moie biti biran u
organe upravljanja samo dva pu-t- a
uzastopno, a time se hoe po-sti- Vi
da svaki Clan kolektiva pro-dj- e
kroz organe samoupravljanj'a.
Za uspeh industrije nameStaja
zaintcresovan je ceo kolcktiv jcr
po propisima koje kolcktiv ima,
uccstvuju jednim dclom u raspo--
deli od ukupne dobiti industrije.
Platan jc niiho-o- g rada zavisi od
licnog udinka ill uspeha kolektiva
Ks "" -- J .-e-
_
X. S. HRUSCOV
nu cifre su 32,3 kg mesa
za SSSR i 102.3 kg mesa za
USA, 245 kg mlijeka SSSR-- i
34 kg za USA. 2.8 kg
patera za SSSR i 3.8 kg za
USA.
Po stetini hektara peljo-privred- ne
povrsine SSSR je
proizveo presle godine
1.380 kg mesa (k!aoni£ke
teiine) a USA — 3.300 kg.
Odgovarajuce cifre za mli-jek- o
su bile 10S tona i 11,1
tona.
Spomenik J. Saricu i drugim
iseljenicima - borcima
u Lovincu
(Iz clanka Ante-- Peiuta
u "Matici" iz Zagreba)
Lika, uz Dalmaciju,
spada nesumnjivo u one
naie krajeve, koji su dali
najvise iseljenika, a Lovi-na- c
opet drzi u Lie! prven-stv- o
po njihovom broju.
Zato nijednom lickom
mjestu iseljenistvo nije da-l- o tako snazan pecat kao
Lovincu. Nema gotovo po
rodice, koja nema nekoga
svoga u Americi, Kanadi
ili drugdje po svijetu.
Mnoge kuce u mjestu sa
gradjene su pomocu iselje-nika,
jcr su se iseljeni Lo-vinca- ni
oduvijek odlikova-l- i
Ijubavlju prema rodnom
kraju. . .
O vezi izmedju iseljeni-itv- a
i Lovinca govori i
skromni ali lijepi spome-nik
podignut istaknutom
seljenickom radnickom
borcu u Kanadi — Josi
Saricu i drugovima, koji su
poginuli bilo kao partizani
u Narodno oslobodilaokoj
borbi, bilo joi ranije na
spanjolskoj front! boreci
se protiv medjunarodnog
faiizma. Tu se pored ime-n- a
Jose Sarica mogu pro-cita- ti joi imena: Ivana
Beranica, Ante Babica,
kao celinc. Ukohko jc vec'a pro-duktivno- st
rada u toliko jc ccc
nagradjivanje i raspodcla dobiti
radnicima i sluzbenicima, tako da
jc zaista u ovom kolektivu леса
produktivnost iz dana u dan kao
i bolji kvalitet proizvoda. To pra-vil- o
postoji i u svim drugim pre-duzedi- ma
u Jugoslaviji.
Industrija ima samostalno fi-nansira-nje
kod Narodne banke i
svoj ickovni raun. Ona mck na
vrcme isplati sojc radnike i slu-ibeni-ke
kao i sve racune koji su
dospcli za isplatu u toku mescca.
Tako se razvila ova industrija
iz male grupice radnika, ncdo-voljni- h
finansiskih sredstava,
alata, nedovoljne mehanizacije,
strunosti u jednu modernu indu-striju
poznatu kod nas i u svetu.
Na ovaj nain razvijale su sc mno-g- o
i vee grane industrije u Ju-goslaviji
i sad idu sa ove tecom
brzinom napred, tako da Jugosl-avia
dobija iz dana u dan sve veci
stepen industriski razvijene zem-lje.
Lazar Den JJ
Sovjetski narod je sada
siguran da jc u stanju da
u6ini u toku jedne godine
ono o cemu nije ranije mo-ga- o
da sanja da bi mogao
uftniti u toku deset godina,
izjavio je HruMov.
Meni se svidja smje.a po-duzimlji- vost sovjetski ljudi,
rekao je on. Ona je zasno-van-a
na realistidkim kal-kulacija- ma.
Mi imamo do-voljno
hrabrosti da izazo-vem- o
Ameriku na mirolju
bivo takmifenje na najzna
cajnijem privrednom polju.
Hruscbv je dalje izjavki
d;rse ne slaie sa gled&tima
izvjesnih ekonomista koji
su izradunali da sve do
1967. godine SSSR ne ce
biti u stanju da stigne USA
u proizvodnji mesa. Kriti-ziraju- ci te racune. Hrusov
je izjavio: "Mi e'emo pobi-jedi- ti
u ovom takmiienju.
Ova pobjeda ce imati veci
efekat od efekta hidrogen-sk- e bombe.
U nastavku svog govori Hruiov je rekao: Impe
tr" ' џк S—PC-- VitliK ''-
Ti' fr , j t
C5t c --. зг
'£ -- ei' ЧГЏ '► Ж .чл M.nt#r: лљ+1
fUjV f
KPOMLSIK Г
Milana Serdnra, Marka
Pavicica Emila Vrkljana
(koji jc naiao 1942. god.
smrt u hladnim vodama
Atlantika, lead je zajedno
POCAST
Franklinov institut, naj-stari- je
naucno druitvo
Amerike, koje jc 1824. go
dine osnovao Benjamin
Franklin, odrzao je 1G.
maja komemo rativnu
sjednicu u spomen naseg
zemljaka Nikole Tesle.
Tom je prilikom otkrivena
plaketa na kojoj je ugra
U Celovcu je osnovana
Bee. — Kako je taopce-n- o
predstavnicima korui-ki- h
Slovenaca, u Celovcu
je osnovana slovenska
gimnazija, koja ce poceti
nastavom u jesen ove go
dine.
U vezi s tim organ koru
skih SUvenaca "Slovenski
rijalisti su izmishli ovu
"teoriju". Oni kazu: "Sov-jetski
Savez raspolaze sada
hidrogenskom bombom a
takodjer I USA i Britanija
raspolaiu sada njom. A bu-du- ci da je hidrogenska
bomba oruije vanredne
snage, ni jedna strana ga
ne ce upotrebiti, ali ce nje-m- e
pla&ti drugu. nastavlja-juc- i hladni rat i ziveli po
nacelct "ni rat ni mlr.
Mi u ovoj zemlji sc stt-protstavlj- amo
ovom Hadelu.
Mi se borimo za mir. za za-bra- nu atomsk ih hidrogen-ski- h
oi-Hzj- a i pozivamo Sje-dinjene
Driave i Britaniju
da nam se u tome pridruie.
Mi ne e'emo razbijat kapita-listic- ki svijet bombaraa.
Ako stignemo Sjedinjene
Driave u proizvodnji po
stanovniku mesa, putra i
mlijeka, mi cemo uzdrmati
stubove kapitalizma naj-mocnij- im torpedom koji je
ikada vidjen.
Hrutov je dalje izjavio
da CK KP SS i sovjetska
Jz 7
Г tnSL ШМшшш
бЖ®51Ж
--wlf
LO'l( I
s Josom Sari c em i ostalim
iseljenicima iz Kanade,
posao u Jugoslaviju da sc
bori za slobodu nasih na
rodn). . .
TESLI
virana rczolucija u kojoj
su navedeni Tcslini uspjesi
i u kojoj je receno, koje
mu mjesto pripada u svije-tu
nauke. Rczolucija ce
biti dostavljena r-jkovo--
diocima Muzeja Nikole
Tesle u Beogradu kao
znak priznanja koje Fran-klinov
institut odaje Tesli
za postignute uspjehe.
slovenska gimnazija
vestnik" pise da je osniva-nj- c slovcnske gimnazije
prvi i jedini korak. koji je
austrijska vlada u toku
,dvije godine ucinlla za os-tvare- nje odredaba clana
7. drzavnog ugovora. Sve
ostale vaznije odredbe,
medjutim, joi cekaju da
budu ostvarene.
vlada razmatraju pitanje
okoncanja prakse poljopn-vredno- g otkupa od kolhoz-nik- a, privatnika, okoncanjc
do kojeg treba da dodje 1.
'januara 1D58. godine.
(Kvote ovog otkupa su
znatno smanjene 1953. go-dine,
podsjetk) je Hru5- -
eov).
"Ovo, mSslim, predstav-Ij-a
veliko postignuce, izja-vio
je HruSeov. To pred-stavl- ja
ne samo ekonomsko
vec i politic ko postignuce".
U zaklju£ku svog govo-r- a,
HruMev je istaknuo da
je medjunarodai poloiaj
Sovjetekeg Saveza dobar.
On je podsjetio na ptsma,
koja je nedavno sovjetska
vlada uptittla vladama iz-vjew- iog broja stranih ze-malja.
HruWov je naglasio.
da je sovjetska vlada u tim
pismima otvoreno iznijela
svoja glediita o najznacaj-niji- m medjunarodnim pro-blemi- ma rukovodeci se pri
torn prije svega interesima
jacanja mira u svijetu.
SSSR prestici USA u proizvodnji
ziveznih namirnica?