| Note |
OCR Text: "ввтшштшшшшшшвшв
STRANA 2
JEDINSTVO
Pubhihi Tusdsr слЛ ГгИту
bj fvdjistTo РиЗДиМаз Co . 479 C-- a Cl VT..
Teredo 2-- B. Ontario. Canada.
TL EUfte 3-1- M2
E£ter. StHpsa Цл1г
ta SeioOoaaea end &отазп 1з=јзз;,
fat) CMc CpertA Onaws.
S&ze&Ma tsrltt ХЈ-в- е pf . tZM pf 6 e&eS
С£Л csi © e-jn-rf
ЈбЛО rr 7au
AsftsAttd a eo&d dsss взЗ,
OSIGUKAJTE SI PRAVO GLASA
Fcdcralni izbori su raspisani za 10
augusta.
Prva stvar koju sada treba da udini
svaki pojedinac jc da si osigura pravo
glasa, tj. da njegovo imo bude uvrSteno
u spisak birada. Onaj dijc ime ne bude
na spisku nece moci glasati.
Popis birada de otpodeti u ponedjeljak
22 juna, svrsiti 27 juna. Popisivadi ce
obilaziti kuce i zapisivati imena. Pravo
glasa imaju svi .driavljani koji su navr-3i- li
21 godinu iivota.
U sludaju da vas popisivad mimoidjc,
potrazite vi njega. Ako no uspijete, do-b- it
dote priliku da se upi§cte kad bude
sudska revizija birackih spiskova. U vezi
toga obratite se radnidkom kandidatu va-ge- g
okruga, koji de vam kazati Sto treba
da uradite.
Izbori su vazni. U pitanju je rat ili mir,
nacionalna nezavisnost ili kolonijalna
potdinjenost, ekonomski razvitak ili pre-tvaran- je
u sirovinski rezervoar ameridkc
industrije. KANADA ILI SJEDINJENE
DR2AVE — za to dete glasati na 10 au-gus- ta.
Sa tog glcdista posmatrajte pro-gra- me
politidkih partija i pojedinih kan-didat- a.
Radite i glasajte za one kandidate
i partije za koje sigurno znadete da stojc
za Kanadu i bolju i sretniju buducnost
njezina naroda, §to znadi aebel
NAS NOVI ROMAN
Kako je javljeno u proslom broju, "Je-dinstv- o"
ce objavljivati roman "JUGO-SLAVENSK- A
TRAGEDIJA" od sovjct-ako- g
pisca Oresta Maljceva. Objavljiva-nje- m
demo pocetl u broju od 30 juna. To
je dan poslije navrSenja pete godiSnjice
Rezolucijc Informbiroa, koja jc razotkrila
titovsku izdaju, i sedam dana pred na-vrSe- nje
dvanaeste godisnjice narodnog
ustanka u Srbiji, o kome roman opSirno
govori.
Navrsava se pet godina od raskrinka-vanj- a
titovske bande, all Jo5 uvijck ima
ljudi koji postavljaju pitanje kako je do
toga doslo. Njima je jasno sto se dogodilo,
ali ne znaju kako i zaSto. Odgovor na to
daje roman "JUGOSLAVENSKA TRA-GEDIJA".
Zato jc vaino da ovaj roman prodita
Sto vcci broj kanadskih Hrvata, Srba i
Slovenaca. Mi pozivamo sve ditaoce "Je-dinstv- a"
da ga prate. Preporudite svojim
prijateljima i znancima da ga i oni ditaju.
DA LI NAM TREBA ENGLESKA
SEKCIJA?
Predlaio se da "Jedinstvo" uvede en-gles- ku
sekciju tj. da jedan dio matcrijala
objavljuje na engleskom jeziku.
Mili so da bi se na taj nadin zaintere-siral- o
jedan broj mladih ljudi i iena da
ditaju "Jedinstvo i upoznaje sa progre-sivni- m
idejama.
Tako u ovom broju donosimo "A
PLEDGE FOR YOUNG CANADIANS"
i vjerujemo da de svi svijesni roditelji
svratiti pozornost svoje djecc na tu stvar.
Postoji. medjutim, i miSljenje da se
objavljivanjera engleskog stiva u "Je-dinstv- u"
nece mnogo postici kod oxnla-din- e,
a smanjit de se stivo starijim di-taoci- ma.
Koga ovo pitanje interesira, neka sje-d-ne
i napise svoje хпШјепје.
ZXAcAJXA POBJEDA U BORBI
ZA ZASTITU GRADJANSKIH
PRAVA I SLOBODA
Izvojevana je jo§ jedna znadajna po-bje- da
u borbi za zaatitu demokratskih
prava i sloboda kanadskog naroda.
Rijed je o odluci kanadskog Vrhovnog
sada o certifikaciji (priznanju za pred-stavni- ka
radnlka jednog poduzeca) u-ni- ja
na dijem se rukovodstvu nalaze ko-munis- ti.
ProSle godine je Labor Relations
Board provincije Nova Scotia odbio cor-tlfira- ti
Industrial Union of Marine and
Shipbuilding Workers of Canada (CCL)
kod brodogradiliilnog poduzeca Smith
and Rhuland Ltd., jer da je jedan od
njezinih organizatora clan Radni£ke
progresivne partije.
Ovo je bila dalekosc2na odluka, upe-ren- a
ne samo protiv Radniike progre-sivne
partije, nego protiv cijele radni£ke
klase. To je na prvom mjestu zna5i!o
oduzimanje prava radnicima dotifnog
poduzeca da imaju vodstvo unijc koje
sami fele. To je bio рокибај uspostav-ljanj- a
driavne kontrole nad unijama.
U krajnjoj liniji to jc гпабНо oduzima-nje
radni5kog prava na organizovanje.
Unistiti demokraciju u unijama, zna6i
uni&titi same unije.
Sta bi bilo od tredunijskog pokreta da
je ta odluka Labor Relations Board pro-vincije
Nova Scotia ostala na snazi i da
se proSirila na cijelu zemlju? Tredunij-sk- i
pokret bi bio zakopan.
RadniStvo je odlu2no ustalo protiv te
odlukc, enk i unije koje su daleko od
komunisti£kog uticaja. Kad je stvar do-5- 1a
do Vrhovnog suda provincije Nova
Scotia, ovaj je proglasio da je odluka
Labor Relations Board protivzakonita.
Protiv odluke provincljalnog Vrhov-nog
suda uloien je priziv na federalni
Vrhovni sud. To je uiinila kompanija,
kojoj se nije htjelo priznati uniju. Fede-ralni
Vrhovni sud je sada proglasio da
je odluka provincijalnog suda pravo-valjan- a.
Kompaniji sada ne prcostajo
nego da prizna ovu uniju.
No znacaj ovc odluka nije samo u za-St- iti
prava radnika uposlenih kod ovc
kompanije. On je mnogo siri. Sada su i
radnici svih poduzeca slgurniji pri bi-ran- ju
svojih unijskih vodja.
Svoju odluku Vrhovni sud temelji na
£injenici da u Kanadi ne postoji zakon
koji bi zabranjivao £lanstvo u Radni2koj
progresivnoj partiji Ш podriavanje 1 81-re- nje njezina programa. Drugim rije6l-m- a,
Radnfcka progresina partija je za-kon- ita
politiSka partija.
A kako u svijetlu te odluke Vrhovnog
suda izgleda postupak federalne vladc,
koja preko drfavne policije cirkulise
broSuru optuiujudi 21anove Radnidke
progresi-n- e partije za najtc2i zloiin —
izdajstvo? Nije li jasno da se tu radi o
jednom triku usmjercnom na blacenje
RadniSkc progresivne partije, jedine
partije koja danas ozbiljno postavlja
rjeSavanje nacionalnih problema?
Takvi mctodi borbe bi se lako mogli
osvetiti gospodi StLaurentu, Garsonu
i druiini, kao Sto se dogodilo De Gaspe-rij- u
u Italiji sa njegovim usvajanjem
antidemokratskog izbornog zakona i
drugira trikovima.
DA LI 0EMO SLATI DELEGATA
NA SVJETSKI FESTIVAL
OMLADIXE U BUKUREST?
To pitanje se postavlja sa vie strana.
Svakko da bi bilo dobro, od znacaja
za na5 pokret.
Ovo je Setvrti festival omladine. Na3
pokret je imao svoje predstavnlke na dva
od njih.
Pitanje treba uzeti na pretres u orga-nizacija- ma Saveza Jugoslavenskih Kana-djan- a.
pa kad se iduci rajesec sastanu
predstavnici organizacija na nacionalnoj
konvenciji. znat ce se sto misli clanstvo i
na osnovu toga donijeti konacna odluka.
Sudbury se
sprema za
konvenciju
NaS ogranak Saveza Ju-goslavenskih
Kanadjana u
Sudburj sprema se za Petu
konvenciju Saveza. U vezi
toga odrfali smo svoju re-dov- nu sjednicu na kojoj smo
diskusirali neke od proble-ma
sa kojima smo suo£eni.
Izabrali smo i delegata koji
j de zastup'ati паб ogranak na
j konvenciji i koji de dati iz- -i
vjeStaj 5ta mi mislimo i kako
t
I gledamo na dosadasnji rad.
I kao i &ta bi trebalo ufiiniti
poslije konvencije za jada-nj- e
na5eg pokreta, пабе
Stampe i opde na3e djelat--
nosti.
Ovdje demo se tek osvr-nu- ti
na par problema. U na-- ,
Soj diskusiji mi smo se je-- !
dnoglasno slo2ili:
1. Mi se potpunu slazemo
da паб list "Jedinstvo" tre-ba
i dalje da izlazi dva puta
nedjeljno. O ovoj odluci po-Iazi- mo
sa glediSta da jc na-бе- т
narodu danas nuina
jaka Stampa kao Sto je паб j list danas. NuXna je uslijed j
naSih mjesnih prilika, i usli-- 1
jed opce medjunarodne si- - j
tuacije, i uslijed situacijc u
Jugoslaviji. "Jedinstvo" nas
redovno dva puta nedjeljno
obavjoStava o svin dogadja- - !
jima. Bez jakc Stampe mi bi
jednostavno postal! 2rtvc I
krupne burioaske Stampe i
njihove propagandc.
2. Mi smatramo da je da-naS- nje
ime organizacijc —
Savez Jugoslavenskih Ka
nadjana — na svomc mjestu
i da tako treba i dalje ostati.
Pod tim imenom u organize-cij- i
kakva jc r.aS Savez ima
mjesta svim radnicima srp-sko- g, hnatskog, slovenad-ko- g
i drugog porijekla do-seljen- ih
iz Jugoslavijc.
3. Diskusirali smo o no-vo
m projektu pravila Save-za.
Vidimo da sc u pravilima
predlaze stanovita promje-- j
na. Mi smo se jednoglasno
sloiili sa prijedlogom da se
stanovitc tadke u pravilima
izmjene.
1. Mi mislimo da treba da
se sva dlanarina za ovu go-din- u
ubere prcma starim
pravilima, a da sc sa novim
radinom dlanarinc podne po-fli- je
nove godine, tj. 1954
godinc. Clanarina, prema
nasem miSIjcnju treba da se
uberc prije konvencije.
O ovim pitanjima smo mi
diskusirali i donijcli gore
navedene zakljudkc.
F. Zaic
Kuda cete 5 jula?
јЛ1ж1'1 — 114' вН
— Kuda coS 3 jula?
— Ta, zna se kuda du. Na Dan Brat-stv- a
i Jedinstva u Hamilton. Tamo ce
biti svi dobri Srbi, Hrvati, Slovene! i
drugi doseljeni iz Jugoslavijc I
— Sta de biti tamo?
— Bit ce svega i svadega po
starom obidaju — na raznju pedene
janjetine druge razne dobar
koncertni program kojeg ce izvoditi
паба omladina iz Toronta i iz Wellan-d- a
i Port Colborne. Da ih vidiS samo!
Oni su pravi umjetnici. Da ih dujeS
kako sviraju, pjcvaju, igraju, jednom
rjedju, da im se diviS. A pored svega
toga ona naSa divna omladina iz svih
mjesta juznog Ontaria, na stotine ih
u jedanput Igra nale narodne igre.
— Eh, to je zaista divnol A 5ta de
jo5 biti?
— Sto je najglavnije, toga dana
demo svi zajedno proslaviti Dvanae
O
Pitanje o mini nalazi se
u cetru pnznjc svjetsko jav-nost- i.
"Stotine milijuna obi-dni- h
ljudi zcmaljske kugle,
— pi§e — na-pe- to
prate razvitak
dogadjaja. poz- -
svaki korak na-pravlj- en
u pravcu udvrSde- -
nja mira, i osudjujuci dej-stv- a
onih vlada, koje node
da popusti napetost
situacijc. O odnosu
prema pitanju o miru narodi
politiku vlada
1 drzava.
Najvaf niji znadaj za stvar
ima mirno spor-ni- h
pitanja medju velikim
driavama. Kome nije jasno,
da ako se velike driave me- -
dju akt cije
radjivale, da de sveopdi mir ce
za
Titoka militarizacija pritrede ne Jaa kapovina merUkoK
oraija dorell do nerjtroratno vclikih icdataka driatnoc dila tralnos optefWrnia ManovnUtva. Samo sa jrdan puiko.
mitraljvz tilerri da impvrijaliMima 2 ton kukuruza. ta Jvdan amriki rrdnji tenk oni plalajn нти koja je rana irndiSnjem
prihoda 1.000 ju)tolaTenkih radnika.
Dok jr prije rata aki Lanovnik ЈасоаНје plaao za irdria-tanj- e vojke policije neto preko 110 dinara sodiinje. dana je
elnrte raodrnainh dlajuddiajevidoikor+95 ppnotatovmi&ee. Ktootibkio to zianhtjevzaa optnrloomvinnae
tako opljaclsan suae aaoglo sodiSnje Mzraditi. na prim Jer, tM de-eti- rte hiljada radaicldh porodica oko SO hiljada norih tanova za
poljoprivreda 40.000 traktora to po onim
koj imperijaliati diktiraja titoTdma. Ali pritUnata
ecira DezadoroIjatToa Urokih 1ојта naroda ekonomkim ra.
elom. Titora banda tW jediai izlaz pripreasama antiwjetkor
rata, koj po naredjenja utrUUh imperijalista provodi те
Blarbattije.
I'rlior а proilogodiSnjrg Dana ItratoUa JrdinMa.
ппбет
i hrane,
-
Julskih ustnnnka naSih
naroda. Treba svi na§i ljudi, dobri pa-trio- te,
da toga dana podju tamo i da
zajednidki sa svima ostalima izraze
svoju da svi zajedno oda-m- o
pravedno i zasluicno priznanje
Jrtvama koje je паб narod dao u svo-j- oj
borbi protiv njema-dki- h
i talijanskih fnSistiCkih okupa-tor- a,
protiv njihovih sluinika usta&kih
i detnidkih koljada.
— Jasno! Ja sigurno dolazim!
— U redu. Samo reel drugima
ncka i oni dodju!
DAN BRATSTVA I je
velika narodna manifestacija. To je
mjesto gdje de svaki Hrvat, Srbin i
Slovenac biti dobro dodekan. Svak je
dobro doSao.
— Jedan koji ce doci. ZA PAKT MIRA!
(SOVJKTSKA АТЛМРЛ MEOJUNAUODNIM I'ROIILBMIMA)
"Izvjestija"
medju-narodn- ih
dravljajudi
medju-narodne
provjeravaju
regulisanje
znaci militarizacija
Jugoslayiju
stogodiSnjicu
solidarnost,
oslobodiladkoj
JEDINSTVA
biti osiguran! Eto zaSto je
tako dvrsto narodima ovla-dal- a
ideja Pakta Mira me-dju
pet vclikih driava —
Sovjotskim Savezom, Narod- -
nom Republikom saradnje medju narodima
isjcciinjcnim Drzavama A-meri- ke,
Velikom Britanijom
i Francuskom".
Biro Svjetskog Vijeca Mi-ra
na svom zasjedanju, koje
je odrfano 5-- G maja u Stok-holm- u, istakao je, da se jav-no- st
svih zcmalja Siroko o-daz- vala
na A pel Kongre?a
naroda za obranu mira koji
uputila
gresa
koji
velikih
kljudi Pakt
zadovoljstvom
"taj
pregovore vclikih
zakljudi
Pakt Mira. "Sovjotska vla-da,
— piSe "Izvjestija" —
politici mira i
Kinom, I
smatrajudi ta-kv- og
ncrje.senog
pitanja, koje bilo
rjeSiti mirnim putem
osnovi sporazuma
zaintercsiranim stranama,
solidarizirala Apelom
Kongresa naroda zaStitu
mira. Taj novl izraz miro- -
Ijubivih teinji SSSR-- a udvr- -
poziva pregovore medju sduje vjeru najSirih krugova
pet velikih driava u cilju javnosti u zcmljama
zakljudenja Pakta Mira. "U u to, da postoji Siroka per- - opublikovanom komunikeu, spektiva ozbiljno pobolj- -
pise t-ra-vaa
sobom dogovore i ako — јиго sanjc medjunarednc situa- - ♦ medjusobno mirno sa.;dnpeozdkroamvilsjiaje. komjaedjjeunsavroim- - niapetopsotpi uStanjc postoje-bud- u
Sta
i
a i
i
J a a
i
prim
I e
i
nabariti I viokim cije-na- ma
e
i
a
i
i
vladama Apel Kon- -
j naroda obranu mi
ra, poziva ka pregovo- -
izmedju pet
driava sa ciljem da se
Mira", I sa veli-kim
istide da
je akt ved naiiao na 5i- -
pet dria-va
sa ciljem --da se
vjerna svojoj
da ne postoji
spornog ill
ne bi mo-gu- de
na medju
sa
za
na
raznim
za
za
za
za
edjunarodne
situacije".
Osim Sovjetskc vlade, da
potpuno podriavaju Apel
Kongresa naroda za zaStitu
mira, izjavile su i vladc Na-rodne
Republike Kinc, Na-rodne
Republikc Poljske,
Republike Cehoslovadke, Na- - roki odziv u cijelom sije-- rodne Republike Rumunije,
tu". Biro poziva javnost svih Narodne Republike Bugar-zemal- ja da podrie ovaj ske, Narodne Republike Ma-Ap- el
i joS jednom podvladi, djarske, Korejske Narodno-d- a rjelenje pitanja putem Demokratske Republikc,
pregovora treba da triumfi- - Njemadke Demokratske Re-r- a nad rjeleniem nomodu publike. Narodne Renuhlilfn
?Пе". Albanije, Narodne Republi- -
Svjetska javnost sa dub"- - ke Mongolije.
im zadovoUstvom je pri- - "Vlada Narodne Republi-mil- a
odgo-o- r vlade SSSR-- a. ke Kine, — kaie se u odgo-ko- ji je podriao Apel Komi- - voru na pisrno Komisije Kon-si- je Kongresa naroda za o-- gresa — uvjerena je, da ako
branu mira, koji poziva na [ (Nanarak na tranl 4)
|
