| Note |
OCR Text: m
4
i
1
. e
i
LESLIE MORRIS:
STAGNACIJA
Kanadska ekonomija je it stagnaciji. Xeka lorijevski
i liberalni polilicari pricaju o nasom prosperilelu Sla god
hoce, ovo je dinjcnica.
Prijc godinu dana Xacionalni iiistilut za ckonomiju i
socijalno islrazivanje (it Itrilaniji) dokazao je da je Ka-inu- la
DEVETA na listi 11 kapitalistickih zemalja, koje
su bile ispilane it poglcdu godisnje slope ckonomskog
rasta.
U desel godina, od 1950. do 19.59., nasa ekonomija je
rasla za dva poslo godisnje, all it zadnjoj polovini till 10
godina, od 1951. do 1959. rasla je santo za 1.8 poslo.
Japan, Ilalija, Zapadna Xjemacka, Francuska, Ho-landsk- a,
Xorveska. Svcdska i Sjcdinjcne Drzave bile su
ispred Kanade. Danska i Ilrilanija su slijedile iza nas,
sa llrilanijom na kraju liste.
To je, gospodo lorijevci i liberal!, slagnacija. Takav
godisnji ekonomski rast ne iizima u obzir pojaHanje na-Se- g
slanovnislva, pa i ne daje polrebne osnove za prosi-renj- e
nase ckonomije. Jedva pokriva obnovu istrosenih
Ivornica.
To i je razlog da danas imamo ariniju od pola mili-jiin- a
nezaposlenih, a mozda i vise. Xeki Ijudi, kao onih
100.000 mladica koji napustajit skolit svake godine, irisu
diplomirali zalo da bi dobili broj za besposlcnidku pomoc,
i jer jos iiisu poccli raditi, i shvaccni u sltizbenim brojka-ma- .
Slicni su slugama ruskog zemljeposjednika, opisanog
it Gogoljcvim "Mrlvim diisama" koje sluzbcno nikada
iiisu poslojalc. ,
A da bi bile nase poleskoce jos vefe, nasa ekonomija
je najjacc zarobljena u svijctu.
Godine 1900. Sjedinjene Drzave inveslirale su 17.1 mi-lijar- de dolara u stratum zemljama, celiri pu Ia vise nego
1930. godine i skoro drapid toliko koliko u 1953.
Velik dio tog novca ulozen je it induslriji stranih ze-malja.
lias za ovo vrijeme u ponosnoj i nezavisnoj Engle-sko- j
nekili 100.000 radnika radi u americkim tvornicama.
Polozaj je losiji u Kanadi, jer je ova zemlja najjafc
dominirana jankijevskim mili jonar skim korporacijama.
Vise od jedne Irccinc svili direklnili americkih inves-ticij- a
u inozemslvii, olpada u Kanadit: tafno 37 poslo. To
je vise nego za sve zeinlje Lalinske Amerike (22 poslo)
Hi za zapadnu Evropu (22 poslo).
Jcdna od karakleristika financijskog kapilala, rekao
Lenjin, jesle to da "dvapul skine kozu sa zivolinje". Ka-nadja- ni
gube svoju koiu sa placanjdm intcresa za finan-cijsk- c
investicije Sjedinjenih Driava; drugi put je pak
gube kroz olvoreno americko vlasnistvo tvornica i kroz
osvajanje kanadskog triisla sa blagom proizvedenim u
Kanadi sa ameridkim kapilalom.
Dio kanadskog izvoza, kojeg drzc filijale americkih
tvornica i americke industrijske grane u Kanadi, iznosi
10 proccnala.
Drugim rijccima: ameritki novae slizc u Kanadit,
placa manje nadnice nego radnicinia u slicnim tvornica-ma
u Sjedinjenim Driavama, proizvodi robu u Kanadi
za prodaju u inozemslvii (pa i u USA), i na laj nacin
zauzima trzisla koja bi inacc stajala olvorena za kana-dsk- i
kapital.
Xc smijemo zaboravili jos neke drugc znacajnc ta-ek- e:
koliko god je velik uvoz americke robe u Kanadit,
uvoz americkog kapilala it Kanadit je jos veci.
Izmedju 1950. i 195S., na primjer, izvoz americkih
produka Ia u Kanadit podigao se od 2 milijarde na 3.7 mili-jar- di dolara, dok se je americko invcsliranjc u Kanadi
podiglo od 3. 6. milijardi na 10.2 milijarde dolara.
Tako je Kanada, mlada i jos nerazvijena zemlja u
smislit proizvodnje, zavisna od Sjedinjenih Drzava za
veci dio svoje industrijske robe i za veliku suinu ka-pilala;
ona izvozi it USA iiglavnam sirovine i kiipuje
ih nalrag u got oram obliku uz visoke cijene; izvoz ait-tomobi- la, izradjenih i pola izradjenih, u potpunosU je u
rukama americkih kompanija koje ove istc automobile
producirajtt; i mili joni nasilt radnih ljudi, posebno mla-dj- i, daleko su od toga da bi imali znanje, potrebno za ra-zvije- nii zemlju, oni su vctinom neizuccni Hi pola-izuccn- i, jer mi nemamo visoko razvijene inditstrije koja bi im
mogla dali polrebni trening i za koje bi, impost jctkit, mo-g- li
i raditi.
Ekonomska slagnacija je glavna karakleristika na-Se- g
domae'eg poloiaja; a jedan od glavnih uzroka za tit
stagnaciju jesle to sto smo zemalja koja je u najvisoj
mjeri pot! ekonomskom lizmom Sjedinjenih Driava.
Xacionalizacija americke inditstrije u Kanadi je vec
sada osnovna ekonomska polreba; skoro ce postal i po-litic- ka polreba. I ovdje su komunisli, jos jednom, pioniri
na radu za narodne inlcrc&e.
Apel politickih zatvorenika iz Aslurije
London. — Britanska o-rganiz- acija
"Pokret za a-mne- stiju
u Spaniji" stavi-l- a
je na raspolaganje sta-m- pi
pismo koje je primlla
od spanskih politickih za-tvorenika
u glavnom gra-d- u
Asturijske provincije
Oviedu. Zatvorenici iz O-vied- a,
u pismu koje su ile-gat- no
proturili iz zatvora,
pozivaju demokratske
image u Spaniji i citavom
svijetu da pomognu radni-cim- a
koji su zatvoreni
zbog ucesca u strajku.
U pismu se kaze da se
vise stotina asturijskih ru-da- ra nalazi u zatvorima i
koncentracionim logori-m- a
gdje se sa njima
brutalno i neljudski postu-р- д. "U momentu kada se
sptns'ii narod neustrasivo
bori protiv rezima odgovo-rno-g
za zlocine, smatramo
se pozvanim da trazimo
maksimum akcije i pozrt
vovanja od svih", zaklju-cuj- u
u svom apelu politi?
ki zatvorenici iz Ovieda.
Prosperitetna privreda
koja stagnira
Nedavna zbivanja na nju-jorSk- oj burzi izazala su
brojne komentare u Sjed
Driavama i svijetu I zroci
padu vrijednosti akcija i
panika koju su prouzroko
vali izazvali su razliata ob '
jaSnjenja.
Poznati komentator Wal
ter Lippmann iznosi misljC'
nje da iako je ostvaren zna '
tan oporavak od reccsije iz'
1961. g., taj oporavak se vec
zaustavio mada jos ш tzda
leka nije zavrsen. "S obzi , rom da nezapoelenost iznosi
5,5 posto i da su tvornico ce
lika iskoriStene svega sa 60
poeto, ameridka privreda us"
tvari stagnira, i ako je pros-peritetna",
ka2e Lippmann.
DA LI STE OBNOVILI
PRETPLATU?
na
(Iz "Narodnog Glasnika", skraceno)
Govori kapitalistickih e-kono- ma,
pa i aianova kabi- - neta, ukljuSiv samog preds-jednik- a,
da Stock Market
— popularna fraza za diza-nj- e
i padanje cijena dionica
— noma ni§ta zajednickoga
sa stanjem privrede je puka
brbljarija, boz obzira da li
oni koji tako govore znadu
ili neznaju Sto govore. Daka-ko- ,
Stock Market — ili po
starokrajskom "burza" (Sta
jo francusko trziSte za ku-povan-jo
i pro'davanje dioni-ca)
— Sto je popularni izraz
za kolebanje (fluktuiranjc)
cijena dionica na trzfStu, au-tomats- ki
ne odrazuje stanjc
privrede, ali ju odrazuje na
zaokoliSni na6in, jer takoz-van- a
"vrijednost" dionica
nije niSta drugo nego kapi-talizira- ni
dividendi, i on'da
Spekulacija igra veliku ulo-gu- ,
jer kad su izgledi da ce
dividendi koje korporacije
ili tvrtko porasti, onda so
cijene dionicama dizu, jer
nastupa veca potraznja za
istima, pa je obicno da se
cijene znadu dici iznad ono-g- a
sto dividendi daju, Sto
prouzrocuje pad cijena tim
dionicama, a gdje su izgledi,
ili ocjene, da ce dividendi
koje kompanije opasti, tu
cijene tim dionicama pada-ju- ,
itd. Za to na Stock Mar-ket- u
je stalna fluktuacija
cijena dionica, a Spekulanti
nekad znadu manipulirati
Klccaju zlatnc
nogc dolara
Javlja se iz Washingtona
da su атепбке rezcn'e zla-t- a spale na 16,135 milijardi
dolara, Sto je najniia vrije-dnost
od kriti6nog 16. agus-t-a
1939. g. U posljednje ce-ti- ri godine атепбке zlatne
rezen'e smanjile su so za 5
milijardi 600 milijuna dola-ra.
To je posljedica zamas-no- g platnog doficita. Glav-n- i korisnik toga jesu Zapad-na
Njema6ka, Francuska i
Italija. Zato je атепбка
vlada apelirala na ove zem-lj- e da joj pomognu izaci iz
sadaSnjih poteSkoca. Zapa-dna
Хјетабка je vec prista-l- a da pokrije troskovc izdr-avanj- a americkih tjupa na
niezinu teritoriju u iznosu
od 700 milijuna dolara. Ita-lii- a je Sjed. Driavama odob-ril- R zajam od 75 milijuna
dolara. Slicne zajmeve dale
su joj Svicarska i Francuska.
Sjedinjene Driave обекији
zaraditi vi5e od milijardu
dolara od prodaje oruija
zapadnoevropskim driava-ma.
Medjutim, usprkos svih
dosad poduzetih miera pri-li- v dolara u Zapadnu Evro-pu
so nastavlja. Zato je se-kret- ar financija Dillon izja-vi- o da ce biti potrebno i do-puns- ke mjere kako bi se de-ficit
u platnoj bilanci sma-nii- o na 1,2 milijardi dolara.
B w# l%£ K2L? i
шшгТ ЂкшЛКГ jTr 10И 1 JB
— rr j — f ija
KKIZA JE РОМОШ.Л f.LAVf
(Kukunniksi u "Pravdi")
Begsdjaji njujorskoj burzi
stvar tako da na umjetan
nacin dignu ili potisnu dolje
cijene izvjesnim dionicama,
lukavim pretkazivanjem da
ce se dividendi ove ili one
kompanije dici ili pasti, i
kad dosta veliki broj kupaca
ili prodava6a dionica to pro-gut- a, onda nastupa Spekula-tivn- o
dizanje ili padanje ci-jena.
U takovim slucajevima
zrtve su uvijek takozvani
"mali ljudi", koji si utvara-j- u
da se mogu dici u red ka-pitalistiC-ko
klase ako vuku
gore potlje na svojim Sizma-ma- .
Ali iz toga no slijedi da
je svako "nenormalno" di-zanje
ili padanje cijena
dionicama proizvod "Spe-kulacije- ", jer periodi6no
nastupa ono Sto Marks nazi-v- a
"revolucija u vrijednos-ti",
kada se dionice abnor-maln- o
kopitaju, a nekih ko-mpanija
i sasma prop.tdnu,
kao Sto je bilo za vrijeme
katastrofalnog pada Stock
Marketa 29. oktobra, 1929.
Na primjer, u toku ove go-dine,
jo'S prije 28. maja.
'MDitmuKu
"vrijednost" dionica je po-stepe- no
opala za $75,000,-000.000- !
To nije bio izne-nad- ni
pad u jednom danu,
ili jednom tjednu, бак niti
jednom mjesecu, nego pos-tepe- ni
pad kroz mnogo
mjeseci, i reci da "stanje
privrede" noma niSta zajed-nicko- g
s tim padanjem jeste
ili iluzija ili obmana.
Drasticni pad na Stock
Marketu je jednim mahom
ukazao da oni, koji su govo-ril- i
da sve znaju o privredi,
odje'dnom so pokazalo da
niSta ne znaju.
Anicricki dizavni duff
iznosi 30S milijardi
dolara
Dug Sjed. Drzavama u
novoj budzetskoj godini, ko-ja
po6inje 1. jula,,iznosit ce
308 milijardi dolara, Sto je
rekordan атепбкј drzavni
dug. Dosad je americki dr-zavni
dug iznosio 300 mili-jardi.
a novim drzavnim bu-dzeto- m
povecat ce se za jos
8 milijardi dolara.
Prijc godinu dana, kad smo sc izvukli iz reccsije,
receno nam je da cento imali lijepa vremena godinama.
"Upravljanje ckonomije" sa vrha, rekli su slruinjaci, po-moci
ce nam protiv svakc ozbiljne deprcsije.
A danas, celiri mjesea uzaslopce, cijene na burzama
u Kanadi i SAD slalno padaju.
Malo je ljudi koji znaju da su cijene "slocka" ili di-onica
pale it g. 19G2. za 50fl00,000.000 dolara!
Se samo velikc kompanije nego i milijitni malih inve-slilo- ra
osiromasili su dosad za 50 milijardi dolara.
Kanada Una prcda sobom jos vc6e probleme nego
USA ; znak toga jesle iznenadna i potresna devaluacija
dolara.
Ovdje donosimo vrlo skrafen pregled analiza, koje
je dalo nekih dvanaest ckonomisla:
Problem broj 1: kapilalisti it Sjevcrnoj Americi pri-silje- ni
su da automaliziraju da bi inogli konkurisali
svojim opasnim takmacima it "saveznic'kim" zemljama,
i lime likvidiraju 35.000 radnih mjcsla ncdjeljno. Pored
toga skoro 30.000 mladih ljudi dolaze na godine za posao
svake nedjeljc. Zalo ce Kanada i Sjedinjene Driave, bez
obzira na to da li c~c ih slici kriza Hi ne, imal 3,000.000
besposlcnih vise it svakoj iducoj godini.
Ovaj losi izgltd oslat (e na snazi samo i stitcajit ako
se nas ekonomski sislem ne bade razvijao. Dicfenbakcr i
Kenned g nam pridaju da je nasa ekonomija zdrava i na
pittti za "boom". Da li je tako?
Evo isline: na osnovit sluibene statislike moic se re-ci
da je sjevernoamericka ekonomija u stagnaciji, a ne
da napreduje. Ako pogledale nastt proizvotlnjtt i to, §lo
kttpiijemo, pa usporedite sa brzim povecanjem stanov-nistv- a
(proizvodnja i prodaja po slanovniku), bit Me
polreseni: mi danas proizvodimo i kupujemo — po sla-novniku
— manje nego it proslosti. Sana nikakvih zna-kov- a
koji bi pokazivali na rast.
Pa zaista, kako bi i proizvodnja tncgla rasli? Sada
imamo kroniciiu liipcr-produkciji- t. Cclik, ulje, kemika-lijc- ,
aulomobili, masincrija, clcklronika, oprema, obuca
. . . Xasc tvornicc i bez proshenja proizvodnog kapacitcta
mogu proizvotlili mnogo vise nego moiemo da kupimo.
Xcprijalni dctalji: Propasti biznisa (bankroliranjc i
zatvaranje) naglo raslu u Kanadi i USA i skoro su tako
ccste kao za vrijeme velikc deprcsije. Stanovnici sred- -
U !! STRANA
Razoruzanje nije brana
ekonomskom boijitku
New York — t',iedinjeni narodi objavili su opse-za- n dokument s vise 200.000 rijeci u kome se iznose
gledista zemalja clanica svjetske organizacije o ekono-mski- m
i socijalnim prednostima i problemima koje bi
izazvalo provodjenje potpunog razoruzanja u svijetu.
Svih 17 anketiranih zemalja clanica UN odgovorilo je
da provodjenje razoruzanja ne bi stvorilo teSke ekonom-sk- e probleme u preorjentaciji sadasnje zamaSne vojno
industrije i bi pridonijelo rjesavanju niza socijalnih i
privrednih problema u svijetu. XaglaJeno je u doku-ment- u da bi znacajna srodstva koja so sada troSe za na-oruzan- je mogla ubrzati ritam privrednog i socijalnog
uspona zemalja u razvoju.
Danas se u svijetu za voj-no
sM-h- e troSi godiSnje oko
120 do 150 milijardi dolara.
Naiveci dio ovih sredstava
ulauSAD iSSSR, blizu 100
milijardi dolara. Najveca
sredstva za vojsku i dalje
izdaju SAD — viSe od 50
milijardi dolara. Kada bi se
ta sredstva upotrijebila u
mirnodopske svrhe, onda bi
svaki Amerikanac imao ku-povn- u
moc za do 220 dolara
vecu od sadaSnje. Smatra se
da viSe 1000 tvornica da-nas
u svijetu radi za jacanjc
vojnih potcncijala, dok voj- -
na industrija ukupno zapoS- -
Ijava oko 80 milijuna ljudi.
Samo u nrmijama nalazi se
oko 25 milijuna vojnika sta-rjeSinsk- og kadra.
U dokumentu UN prevla-dav- a
glediste da obustavlja-nj- e
rada vojne industrije ne
bi izazvalo ozbiljne poreme-caj- e
u пасшпа1пЈт privreda-ma- ,
пагобКо Sto se ti5o pro-blema
zaposlenosti i prcori-jentacij- e
vojne industrije u
mirnodopsku i industrijsku
proizvodnju. Tako sc u od-govo- ru
Sovjetskog Savcza i-st-ice
ekonomska korist za
razvoj zemlje provodjenjem
razoruzanja. Ovo glediSto
zastupaju jo'S Cotiri anketi-ran- e
socijalistiSke zemlje.
SAD u odgovoru ka2u da bi
bilo pozeljno i potrebno pro-Siri- ti
trgovins-k- u suradnju s
Istokom poslije razoruzanja.
Istice se, takodjer, da SAD
zole razoruzanje uz medju-narodn- u
kontrolu. Sigurnost
se mo2e osigurati, kaze se u
ovom odgovoru i dodaje da
"taj osnovni cilj potpuno
baca u zasjenak sve racuni-c- e
o okonomskim dobicima
ili gubicima u vezi s razo- -
lo. uma 19Г,Ј — 5
od
da
od
ru2anjem".
Zapadna Njemacka smat-ra
da "potpuno razoruzanje
ne bi stvorilo nikakvc eko-nomsk- e
probleme za nacio-naln- u
ekonomiju". Auetrija
je izjavila da bi ekonomske
posljedice razorulanja bile
"relativno boznaбajne", dok
za Italiju prijelaz s vojne na
mirnodopsku proizvodnju no
bi predstavljao naro5iti pro-blem.
Ovako glediite zaetu-paj- u
NoneSka i Kanada,
Britanija, Svicai-sk- a i niz
drugih zemalja.
Ovaj dokument UN dalje
ukazujc na koriet u јабапји
opceg bogatstva naroda ka-da
bi se smanjila ili potpu-no
ograiila sredstva za
vojne svrhe. U odgovoru So-vjetsk- og
Savcza se пагобНо
naglaSava da je u prvoj po-lovi- ni
20 stoljeca za nao-ruzanj- e
utroSeno toliko sred-stava
da bi se cjelokupnom
stanovniStvu svijeta moglo
besplatno davati kruh za б1-tav- ih
50 godina ili izgraditi
50 milijuna ропмИбтћ sta-nov- a,
u koje bi so moglo
smje.titi dvijc trocine stano-vniStv- a
svijeta.
I ovog puta u dokumen-tu
UN se istiCo potreba pru-zanj- a
voce pomoci nedovolj-n- o
razvijenim zemljama.
Provodjenje razoruzanja o-slobo- dilo
bi ogromna sreds-tva
za takvu aktivnost
SvjeUka organizacija je i
ranije istakla da jo za jaca-njc
privrede nedovoljno ra-zvijcn- ih
zemalja potrebno
oko 19 milijardi dolara go-diSnj- e.
Ovdje bi trebalo u-lo- iti
golema sredstva za iz-gradn- ju
zdravstvenih, pro-svjetni- h
i niza drugih drus-tveni- h
i socijalnih sluzbi. Znak slabih vremena
njeg sloja i bolje placcni radnici, koji su kupili kttce na
kredit (mortgage) gube ih danas brie nego it pros"losli.
I sve to sc desava it sislemu koji dozvoljava mnogo "la-ksi- "
kredit oil onoga kojeg smo poznavali prije 30 godi-na.
Ljudi u Sjevcrnoj Americi imaju vrlo male listed je-vi- ne
na koje bi se inogli osloniti, a imaju umjesto toga
fantaslidke dugove, tako da je faklicka ekonomska sigur-nost
velikc vecine danas man jet nego je bila pred krizom
1929. godine.
Uprkos oplimislickih rijeci it novinama o nasim "ob-novam- a"
od "opadanja" u posljednjim godinama sjever-noameric'- ka
ekonomija doiivljava sve vice i sve tele po-tres- e.
— Poslije svakc reccsije ostaje vise slalno nezapos-lenih.
— Slalislika iz USA pokazttje gubilak od 300,000,000,-00- 0
dolara u proizvodnji posljednjih deset godina.
— Velike kompanije su ipak pravile profit, ali taj
profit je bio daleko manji od onoga kojeg bi mogle imali
da su obnove od reccsije bile polpune.
— Uprkos siroke socijalne zastite masovno siromas-tv- o
siri se po citavom konlincnlu; doklorl reporlirajtt
mnogo vise sluc'ajeva neishranjenosli i gladovanja djece
(visoki broj dolazi ih u skolu bez dorudka).
— Xajboljc prikrivena financijska bolcst jesle
istinska kriza mnogih gradova, velcgradova, opcina koje
su se islrosile na relif, nadajuci sc da 6c doci drugi
"boom", kojeg pak nije bilo, a umjesto njega ceka ih it bit-dtttno- sti
jos teza kriza.
Xovi problem nasilt farmi jeste isfezavanjc milijona
sjevcrnoamcridkih familija sa zemlje; njihovo mjesto
zauzimaju velikc korporacije koje radc mnogo cfikasni-je- .
Za posljednjih deset godina na taj nafin ncstalo je
kckvih 2J000J000 farmi. Milijoni hcktara izasli su iz pro-izvodnje,
iako su ietve blizu rckordnih nivoa i viskovi se
pcnjit na gore. Xasa kapilalislicka ekonomija gubi jed-no- g
od svog najircdnijih slojeva, "nezavisnu" prcduzi-mljivo- st
individualnog farmcra.
Da li sve ovo vodi ekonomskoj krizi? Slruinjaci ne
zalaze tt prorokovanjc bttdiicnosti. Xjihovc analize pak
pokazuju slalno pogorsavanje nascg ckonomskog poloia-ja
koji sc mole vrlo Iako prclvoriti it krizu katastrofal-Ini-h
razmjera. (Prcma XORT1IERX XEIGIWOURS)
|
