| Note |
OCR Text: јвЖЈ
BTRANA 2 — Jedmstvo, 14 јипа 1963.
ш @ i в ii ii ш г ш i Bi I V a
0
0 vi esfij ? reportage 8 0S
Oernii siuzi korpus mira Pokusaj sudske rehabilitacije hitlerovskih vojnih komandanata
Ima godiinjica koje ne za-stuzu- ju
da se zabiljeze u Ita-mp- i,
a treba ih spomenuti
zbog toga ito javnost mora
iivuc'l pouke iz gorkih isku-slav- a.
Medju fakve godisnji-e- e
pripada, bez svake sum-nj- e,
druga godiinjica omeric--ko- g
Korpusa mira. Treba ot-vore- no
reci da on ima isto
foliko vze s mirom koliko i
Serlatanstvo s naukom. U
protekte dvije godine Korpus
mire obuhvatio je svojim pt-pei- ma
mnoge zemlje Aztje,
Afrike i Lafinske Amerike, o
kejlma se ofeifno govorl kao
0 ekenomski nerazvijenlm
2ml}ma. Agenrije vlade
Sjedlnjenih Drifava pesvecuju
otobitu peinju upuclvonju
preftadnika Korpusa mira u
Afriku.
Od samog poletfca am-uik- m
propaganda ittical e
deje Korpus mira stvoren $
jedinim cHjem da se edge-vo- rl
akutaoj nestaiici srruiE-nja- ka
u monje razvijenim
zemljama I da ie on raditi u
lakvtm zemljama bez ikakve
nadoknade. Jednom rijefju,
opisujutf budulu aktivnost
Korpusa mira, ameriika pro-pagan- da
Zak mu pripisuje i
izvjesnu koliZinu poirtvov-nost- i.
Ali, u stvari nije bilo
tako.
Korpus mira ima vlastiti
budlet koji se cijeni na de-set- ke
milijuna dolara. Slu-Zajn- o,
on se nalazi u save- -
znom budzetu pod stavkom
"uzajamna sigurnost". Vec"
soma ta Zinjenica pokazuje
lai ameriZke propagande.
Korpus mira {e oruije ne-okolonijali- zma.
Ako je u pro-ilo- sti
imperijalizam Sjedinje-ni- h
Drlava vriio pritisak na
susjedne latinskoameriZke
zemlje dolarima i mornariZ-ko- m
pjeiadijom, sada se si-tuac- ija
izmijenila. Postalo je
riziZno upotrebljavati surove
metode. To naroZito vaii za
Afriku gdje Sjedinjene Dria-v- e
jedva imaju uporiita.
Korpus mira mole prodri-je- ti
u oblasti kamo zbog ne-ki- h
razloga redovni diplo-mat!
nisu dobrodoili. Bilo bi
pretjerano reZi da pripadni-c- i
Korpusa mira prenose svo-j- a
iskustva na lokalno sta-novniit- vo
u udaljenim obla-stim- a
zemlje. VeZina dobro-vljac- a
Korpusa mira lek je
diplomirala na instituciama
za viie obrazovanje, po pra-vil- u
odlazi u Afriku prvi put
i, zbog toga, nije svjesna lo-kal- nih
uvjeta. Ali ova "peta
kolona" bez sumnje je od
velike vrijednosti za obavlja-nj- e
obavjeitajnog i propa-gandno- g
posla.
Sve vile i vile ljudi dolazi
do zakljuZka da je stvarni
ief Korpusa mira Centralna
obavjeitajna agencija, a ne
State Department ni Penta-gon.
Pripadnici Korpusa mi-ra
Zak su I izuZeni kao oba-vjeitaj- ci.
IzuZeni su da ru-ku- ju
malim oruijem i da du-g- o
mariiraju po teikom te-ren- u,
u moZvarnom ili praiu-mski- m
oblastima. Osim to-ga,
mogu postati veoma vri-jed- ni
u budulnosti kad pro-uZ- e
lokalni jezik, uvjete i tra-dici- je,
kad izvrie neophodna
poznanstva i regrutiraju a-ge- nte.
Osim obavjeitajnog rada
Korpus mira vrii politiZku
propagandu medju lokalnim
stanovniitvom. Mlade afriZ-k- e
zemlje treba da izaberu
kojim Ze putem usmjeriti ra-zov- oj
svojih privreda. Poito
su proile kroz ropstvo kolo-nijalizm- a,
one tele da podju
nekapitalistiZkim putem.
Zbog toga Korpus mira vo-- di
propagandu o tim pitanji-m- a.
Somalijskl list MAI kifah"
istakao je da je "zadatak
Korpusa mira da se bori pro
tiv progresivnih ideja i naro-dnooslobodilaZ- kih
pokreta u
Africi, Aziji i Latinskoj Ame-ri-ci
kako bi lakie prodirao i
jacao americki utjecaj."
Jasnim rijeZima. Korpus
mira je metoda americkih ne--
okolonijalista koji su voljn!
da zauzmu mjesto starih lo-kalni
h sila u Africi.
Da su vladajuli krugovi
Sjdinjnih Drlava stvarno
zeljeii zadovoljiti ndosta!ak
u naciortalnim struJnjacima
u Africi stavili bi Korpus mi-ra
pod rvadzor lokolnih via-d- a
i no bi se mijeiafi u nje-go- vu
aktivnost. Ali, nije ta-ko.
Doiavii u neku ztmlj,
pripadnici Korpusa mira o-sf- aju
podredjoni svojim ke-manda- ma
ili, da budemo
prodtnijl, Contralrtoj obavje- -
itajnoj DoncijI, pa provode
njozine naloge.
Cinjenice pokazuju, kako
istiZe indijski list "Delhi
Times" da su uzviiene priZe
o plemenitoj i humanoj pri-ro- di
Korpusa mira direktna
la!.
Godiinjica Korpusa mira
je prilika da narodi joi jed-nom
vide kako je on opasna
metoda ameriZkog neokolo-nijalizm- a.
Zbog toga je ne-dav- no
odrzana treZa konfe-renci- ja
afro-azijs- ke solidar-nos- ti
u Tanganjiki pozvala
narode da se bore protiv nje-g- a.
("EVENING NEWS",
Akra)
Tom Mboja, jedan od politi2-ki- h
lidera Kenije kaze:
"Neki politicari imaju obiSaj
da govore da nijednom narodu
ne treba dati slobodu ako nije
zreo da slobodu koristi kako tre-ba
Taj princip podsjeoa na fa-bul- u
o onoj budali koja nije htje-l- a
da udje u vodu dok ne nauci
da pliva".
Na glasove da je zdrav-tsven- o
u Idem stanju premijer
Hru5£ov podrugljivo je odgovo-ri- o:
"Neka da bog da budem u
tako loiem stanju do kraja zi-vot- a".
Bonn, 2. juna. — Zapadnoniemacki grad Solmgen, kop e
dosad bio poznat u svietu po proizvodnp pnbora za jelo, uci
ie i u anale zapadnonemackog sudsko-politicko- g razvoja. U
Sok'ngenu jo, naime, upravo zavrsen proces koji po mnogo !e-m- u
podsjeca na sudjenja ratnim zlocjincima u Nurnbergu, ali je
istovremeno po mnogo 2emu i proces bez presedana. Kao i
u Nurnbergu, tako se i u Solingenu mnogo govorilo o krivcima
za ratne zlofine, izneseno je dosta poznatih iinjenica o nacis-tiik- oj
proilosti.
Ali osnovna razlika bite t
svakako u tome da se nekaaa-inj- i
generali — koji su u me-djuvreme- nu
zauzell najviie ru-kovod- ece
poloiaje u Bundes- -
wehru — nisu nalazill na op--
tuieniikoj klupi, nego na strani
tuiioca i da nije bila u pitanu
osuda, nego rehabilitacija za
slulbu u Hitlerovoj vojsci. Nurn- -
berga do Solingena femeljifo i-zm-ijenile
uloge (i prilitce) upo-zori- la
je, pored ostalog, i poje-dino- st
da se nekadalnji glavni
ameriiki tuiilac u nimberJkim
proceslma sad stavio na rat-polagan- je
— optuienomel
Nacm pokretanja procesa u
Solingenu ve£ je sam po sebl
',VlM A
- Г H i
NUKLEARNA
"Ako u 2enevi neki bankar skoZi kroz prozor, mole
ga se mirno slijediti. Jer, pri padu se sigurno mole
joi zaraditi novaca." Voltaire (1694—1778)
Zeneva, grad reformatora Calvina, postala je zapadna
Meka imucYiih pustinjskih ieika.
Od 1958, kad su se mornari americ"ke Sredozemne flote
bill iskrcali u Libanonu, Bejrut — godinama najved bankars-k- i
centar Srednjeg istoka — nije viie dovoljno siguran za petro-lejsk- e
milijunale.
Jedva Jetiri mlazna sata od Bejruta, na Svicarskoj obali
Lac Lemana, pofivaju sada zlatne Sipke, banknote i dionice u
vrijednosti gotovo cetiri milijarde dokira u depoima 70 banaka
i financijskih firmi — a gotovo svaki mjesec osniva se neka no-va
banka.
Arabija danas робпје u blizini Montblanca. Siroki pojasl
ekskluzivne obale jezera (€ervorni metar: 50 do 75 dolara) na-laze
se cvrsto u rukama istocnjakih bogataia.
lako se Aropima vei mjesedma ne izdaju dozvole za use-Ijenj- e,
a strand vec godine mogu kupiti zemljilte
uz sluibenu dozvolu, bogatasi neprettano kupuju
nova gradiKSta.
Pri torn im pomazu ivicarski posrednici koji za zemljiite
placdju fantasticne cijane. Vodeci poliHcori ienevskog grads-ko- g
parlamenta planiraju zbog toga posebne zokonske pfopi-se- :
Uz pomoi komunista, kofi u Jenevskoj skupltini imaju 20
posto sjedilta, trebalo bi da pojos uz jetero bode odutet se-dainj- im
vlasnicima i pretvoren u pblu za киоогЦе.
U najmodernijim silosima za goste u 2enevi, hofelffna
"du Rhone" i "Le President", aropski gosti iznajmiN su Stave
npartmone unoprijed na duze od godinu dona.
Neki prodavac" satova iz ulice De la Croix d'Or kole da
e njegova posljednja aropska muiterija kupila odjednom 200
zlatnih rucnih satova.
Grodska uprava 2eneve objavila je noredbu kojom zabra-njuj- e
domamo iz harema da idu ulicoma s koprenom na Kcu
ili crnom koznom maskom. U nodnim klubovima istaknuta su
upozorenja: "Ovdje je uobicdjeno korektno penasanje."
vrlo neuobicojen I dosad jedin-stve- n.
Driavni je tuiilac na os-no- vi
prijave Ito ju je u svojsrvu
vrhovnog kon ndanta fiundes-wehr- a
podnio nekadalnji mini-st- ar
obrane Strauss optuiio Lo-renzo
Knorra da je uvrijedio
petoricu biviih Hitlerovih gene-ra
la nazivajudi ih nacistiikim
generalima i nekadainjim Hit- -
lerovim pomoinicima zbog ma-sovn- ih
ubistava milijuna ljudi.
Optuieni Lorenz Knorr je is-takn- uti
njemaJki antifalist, pri-j- e
dugogodiinji sekretar zapa-dnonjemai- ke
socijalistic'ke om-ladin- e,
predsjednik organizacije
"Folken" i utjecajni 2lan Soci- -
jaldemokrafske stranke. Posto
se razisao sa strankom, Knorr
je postao c"lan direktorija Nje-maJk- og
mlrovnog saveza koji
se — kao Sto je poznato — za-la- ze
za mirno i realisticno rje-sen- je
njemaJkog pitanja, proti-v- i
afomskom naoruzanju Bun-desweh- ra
i remilitarizaciji Sa-veza
Republike NjemaSke. U
svojstvu clana direktorija tog
saveza Knorr je (una 1У6Ј. go
vorio na predizbornom sastan
SILA ATLANTSKOG PAKTA
dvije some
istoenjerfki
javnu
ku omladme u Solingenu I 0u-di- o
c njenicu da nekadalnji Hi-tlero- vi
generali sad op? odga-jaj- u
zapadnonjemaJku omladi-nu- .
Zbog toga Sto je te generate
nazvao "naci-generalim- a" i ito
ih je optuiio da su se svojom
vjernom sluibom Hitleru svr sta
ll u suucesnike masovnih ubis-tava,
on se naJao na optuieni-{k- oj
klupi. Tuiilac je traiio za-dovoljit- inu
za generate Heusin-ger- a
I Speidela koji se sad na-laz- e
na sluibi u Atlantskom pa-kf- u,
za generala Foertscha, ge-nera
Inog inspektora Bundes-wehr- a,
za generala Kammhu-bera- ,
komandanta ratnog zra-koplovst- va
i za admirala Ru-ge- a,
donedavnog komandanta
mornaric.
"Kad bi Savezna Republika
NjemaZka zaisfa bib driava u
kojoj vlada pravo, onda bi He- -
usinger, Speidel, Foertsch, Ka- -
mmhuber i Ruge spadali na o- -
ptuzeni!ku klupu, a ne ja" —
zjavio je optuzeni Lorenz Knorr.
Ali generali koji na svu sre£u
nikad nisu bili pobjednici na
bojnom polju, pak su pobije-di- li
u sudnici. "Proces genera-la"
— kako su neki nazvali su-djen- je
u Solingenu — zavrSio
je presudom u kojoj je Lorenz
Knorr proglasen krivim i zbog
nanolenja uvrede osudjen na
300 maraka globe ili na 30 da-n- a
zatvora.
U toku procesa Knorr je be-zuspjei- no
dokazivao da se "na
vrhu Bundeswehra nalaze lju-di
koji su dokazivom poznava-nj- u
kriminalnog karaktera Hit-lerovih
napadackih ratova i u
dokazivom poznavanju protu-pravni- h
teroristi[kih naredjenja
ostali vjerni svojem "fuhreru" i
glavnom komandantu sve do
posljednjeg trenutka". Knorr je
bezuspjeino navodio primjere
o neposrednoj liJnoj krivici pe-tori- ce
"uvrijedjenih" generala
iz kojih na osnovi vet poznatih
i novih dokumenata proizlazi
da "na vrhu Bundeswehra stoje
osobe koje su daleko preko
(Nastavak na str 3)
Osiguravajuca druitva ne osiguravaju viie arapske vo-zct- e.
Posljednji ief odjeljenja za strance zenevske policije
Walter Zurbuchem upozorio je u tajnom memorandumu vlasti
zenevskog kantona da sprijede daljnje "arabiziranje" grada.
Ali — sve je to uzalud dok se neiscrpna bujica zlata iz pu-stin- je
slijeva u evropski mostobran Srednjeg istoka.
Najistaknutiji vlasnik (!ekovne knjizice u 2enevi je kralj
Saud koji je posljednjih godina svoj imetak od oko 210 miliju-na
dolara prebacio iz Libanona u SAD i Zapadnu Evropu —
najveii u 2enevu.
Ostale istaknute musterije zenevskih banaka jesu Jordan-sk- i
kralj Husein, Saudova brada Fejzal i Talal, iranski sah Reza
Pahlevi, kuvajtski emir Abdulah al Salim as Suban, vlodari iei-ka- ta
Abu Dabi i ieici petrolejskog poluotoka Katar.
Britanska kompanija Qatar Petroleum poc"ela je 1949. eks-ploatir- ati
petrolej u seikatu. Otada 5eik prima 60 milijuncr do-lara
godiinje. Prije tri godine kupio je u zenevskom predgra-dj- u
Versoix dvorac Sans-Souc- i. Na njegovim livadama pose
stodo od 30 ovnova.
Da se ne bi odrekao ni voljene ovnetine ni drugih tradicio-nakii- h
zadovoJjstava, 74-godiin- ji ieik sogradio je nedoteko od
dvorca modernu nisku zgrodu za 16 prioadntea svog horema,
tjeiohraniteije i dvoronine.
Poito se u 2enevi podvrgoo specijalno teraoiji pomlodji-vonj- a,
ieik je ponudio Brigitte Bordof 150.000 dolara oko s
njim proved mjesec dona. Glumica je odbila.
Prilikom jednog od prijainjih posjeta starog Seiko potvona
je grupa mladih prodavacka neke robne kuce da u dvorcu
promijeni 2astore. Tamo je, medjutim, doila do komplikodja
s kojima iensko osoblje robne kuce nije rocunolo. Afera jc lik-vidiro- na
novcanom oditetom uvrijedjenim djevojkoma.
"Seikovi posjeti", pisoo j driiki "Weltwoche", "stajoli su
viie nego prosjecna konferencija ministara vonjskih posiova.
Gosti i ovnovi preboceni su avionom Viscount s Perzijskog za-Ije- va
na 2enevsko jezero. U Svicarskoj je ieik investiroo oko
poia milijarde fronaka."
Staro trgoviite na francuskoj granid, gdje se joi od sred-njeg
vijeka kriiaju komercijalni konci susjednih zemalja, tradi--
(Ii
KAKO IVROfUANi VftW NUKUAW4U SHU ATLANTSKO© PAKTA
LJUDI O KOJIM A SE
Sufanuvong -
Novinaru koji je 1961. na
ienevskom aerodromu Cointrin
iz neposredne blizine dozivio
prvi javni susret princa Sufanu-vong- a
sa predstavnicima "sed-m- e
sile", jasno je zaito je on
postao i ostao kljuina liZnost
gotovo svake poiitiJke prekret-nic- e
u historiji Laosa — od o-slobodi- laJkog
rata protiv Japa-nac- a
1941. i Francuza 1945. do
borbi u Dolini Zupova 1963:
znao je da, bez obzira na vanj- -
ski efekt, nadje oslonac u via-stit- oj
zemlji —- i odgovarajuZe
saveznike izvan nje.
Prije dvije godine, pod vat-ro- m
foto-reportersk- ih bliceva i
baralom novinarskih pitanja u
pristaniinoj zgradi aerodro-ma- ,
"crveni princ" povukao se
oprezno korak natrag i prepu-sti- o
glavnu rijeJ svom polubra-t- u,
princu Suvana Fumi. Gest je
bio simboliZan. "Ja sam Zovjek
djela, ne rijeZi", rekao je posli-j- e.
Suvana Fuma postao je pre
dsjednik vlade ali je ostao, ka-l- u
neki, "igraZ karata bez adu-ta- ",
$ relativno slabom vojskom
i bez masovne podrlke. Veliki
dio laoskih aduta drii Sufanu-vong.
Laoski teritorij pod kontrolom
Patet Laoa (dvije treline zem-lje)
hermetski je zatvoren. Sufa-nuvong
je danas nesumnjivo
kljuZar Laosa. "Paradoks suvre-meno- g
svijeta" nazvala je ne-ka
agencija Zinjenicu da je naj-ja- Ji
Zovjek Laosa, protagonist
holcmdkog beta Algemeen Hcmdelibled)
GOVOHI
oprezni princ
lijeve struje u koalicionoj vfedi
u kojoj ima titulu potpredsjed-nik- a
i poloiaj ministra za pla-niran- je
— princ, rodjen prije
51 godine u vili nekog princa
kraljevske kuce u Luang Pra-ban- gu
na rijeci Mekong. Porije- -
klo mu je bar omoguilo da se
ikoluje: nakon studija u Hano-j- u
i Parizu, diplomirao je tehni-k- u
i vratio se kao inienjer u
domovinu.
Zajedno s polubratom Suva-na
Fumom pridruiio se 1940.
antifrancuskom pokretu "Slo-bod- ni
Laos", jezgru budufeg
pokreta Patet Lao. Clan KP od
vremena kad je poslije rata —
u kojem se borio protiv Japa-nac- a
— posjetio Ho Si Mina u
Hanoju, osnovao je i IjeviZars-k- u
stranku Neo Lao Haksat i
kao njen ief sudjelovao poslije
indokineskog primirja i ienevs-ki- h
sporazuma 1954. u vladi
Ziji je premijer 1957. bio Suva-na
Fuma. Vlada se raspala,
Sufanuvong je zatvoren. Bijeg
iz zatvora opisao je radozna-lor- n
novinaru ovim rijefima:
"Dopustili su mi da uzgajam
cvijele. Najljepie sam poslao
obliinjem budistickom samo-stan- u.
SveZenici su za uzvrat u-tje- cali
na strazu koju sam u
medjuvremenu i ja uvjerio u
pravednost stvari za koju se bo-ri- m.
Jedne noci pomogli su mi
da pobjegnem — u uniform!
iandara".
Koo
Geneva - Meka petrolejskili seika
dio
cionalno je sastajliite financijski potkozenih izbjeglica.
stalni emigranti zive vec na obali 2enevskog jezera.
bivsa talijanska kraljica Marija Jozefa sa svojim potO
mcima Marijom Gabrijelom i Viktorom Emanuelom,
ipanjolska infantkinja Marija Kristina, udata za vlas
nika firme "Cinzano" Enrika Maronea,
bivii rumunjski kralj Michael.
I Combea je privla2ila 2eneva: ief Katange, koji je iz kon
goanske pustolovine izasao bogatiji za nekoliko milijuna, joi
je iz studentskih dana prijatelj francuskog grofa de Ferronct
koji u 2enevi vodi banku Imef. Banka Imef danas sa Combe
ovim novcem financira unosne projekte izgradnje stanova.
Najvecu financijsku snagu s Orijenta 2ini danas u gradu,
koji se u posljednjih 25 godina povecao sa 100.000 na 260.000
stanovnika, bejrutski bankar Jusef Bedas. On je vlasnik banke
Intra. Njegove su muiterije petrolejski ieid kalibra princa od
Kuvajta.
Evropska centrala bonke nalazi se u 2enevi. Staklena pa
lata sagradjona za nju u centru grada stajala je tri ггиПјигш do-lara.
2rtvovan joj je cok i sfari hotel "L'Ecu", sestojoliife Istak
nurih ljudi 2neve, koji je stajao na torn mjestu.
Prorjerani sa svog tradicionalnog sastajaliita, 2en#vffafii
su odluiili da se osvete: smijenjen je predsjednik ienevskee
gradskog vijeca i ief kantonalne vlade Edouard Chamoy кбЏ
je proteiirao libanonskog bonkara,-- danas je on podpredsjedftfk
banke Intra.
Banka Intra najjoii j, ali nije jedini srednjoistocni finon
cijski institut u 2enevi. Postoji i "Aropska banka" 1 "Banka 2C
IvicarskoHzraelsku trgovinu". U sjeni orijontalnog brda novea
promijenio se i profil 2eneve. Grad je preko no6 dobio no6l
iivot. Donas crvena neonska svjeria pozivoju na posjet inter-nacionalno- m
klubu strip-tiz- a "Ва-Та-Ооп- ", gdj boca sompe-njc- a
stoji 23 dolara.
U nekod duboko cntumkom gradu nalazi se donas 900
borova i 18 nocnih klubova. SfecHite Medjunarodnog crvrt#g
kriia i mjesto odrJavanja niza medjunarodnih konferendja pe
stalo je toko u isto vrijeme i nojiiviji i najbogatiji bonkarski ce-ntar
zapodnog svijeta.
("SPIEGEL", Hamburg)
|
