000181

OCR Text: 0 "POMOCI" SRPSKOJ CRKVI U JUGOSLAVIJI
5avez;titovaca, vladike Dionisija
i druge srpske reakcije
Prolle godine u jesen Titovi mi-eione- ri,
pretstavnfci srpske pravo-slavn- e
crkve u Jugoslaviji, episkop
German DJorid, i profesor TeoloS-ko- g
fakulteta u Beogradu Glumac,
posetili su vladiku Dionisija u Sje-dinjen- im
Driavama. Njihova misija
je bila dvostruke naravl. Prvo, da
izvojuju pomod srpskoj pravoslav-no- j
crkvi u tamjanu, smirnu, ma-terial
za odeide i potrebnog ma-terija- la
za pravljenje sveda itd.
I drugo, da utru put za stvaranje
saveza titovaca, vladike Dionisija
I srpske crkve u Sjedinjenim Ame-ridki- m
Driavama i Kanadi, te Srp-ske
narodne odbrane i Srpskog na-rodn- og
saveza u pomaganju Tito-vo- g
faJistidkog reiima.
Modjutim, niti vladika Dionisije,
niti "Amerikanski Srbobran", a ni-ti
titovadki list o tome joS nisu
niSta javili. ZahvalivSi svadji i po-cepano- sti
medju srpskom reakci-jo- m,
stvar je bila otkrivena JoS
koncem proile godine. Sada kada
je ved cela stvar pripremljena, iza-Sa- o
je vladika Dionisije sa svojim
apelom na sve Srbe da "pomognu
srpskoj pravoslavnoj crkvi" u Ju-goslaviji.
Iz njegovog apela oltampanog u
Amerikanskom "Srbobranu" 22
maja o.g., vidi se da je ta stvar
ved mnogo ranije bila uredjena sa-m- o
se dekao pogodan momenat pa
da se sa tim planom izadje u jav-nos- t.
Trebalo je da ee za tu stvar
predobije "glave" od Srpskog na-rodn- og
saveza i Srpske narodne
odbrane.
Da je taj plan saradnje ili save-za
titovaca, vladike Dionisije, osta-l- e
srpske reakcije, ved unapred bio
pripremljen, vidi se i iz toga Sta
Dionisije, govori o "pomodi" srp
skoj crkvi u Jugoslaviji. Oni ne
samo da su stvorili plan, ved su
stvarno slali pomod. Evo Sta,
se u apelu kaie:
"Ml smo odavde slali malo, ili
nimalo. Sto znamo, odavde je po-sla- to
175 kila tamjana od strane
brata Mile Radakovida, 134 mla
tamjana od strane Crkvene-Skolsk- e
opStine u Detroitu, preko 4000 fun-t- {
parafina od strane Manastira za
Jzradu sveda, ali to nije dosta. NaS
je cilj da poSaljemo 25.000 funti
parafina u ovoj godinl. . ."
Dakle, pored "manastira" poslao
je i Mile Radakovid 175 kila tamja-na.
Mile Radakovid Je glavnl pret-sedni- k
Srpskog narodnog saveza.
Za Srpsku narodnu odbranu se ni-S- ta
ne govori, all ako uzmemo u
obzir da SNO ima glavnu red u
Crkveno-Skolsk- oJ opStini u Detro-itu,
koja je takodje poslala 134
kile tamjana, onda nema nikakve
sumnje da je I SNO ukljudena u
taj titovsko-dionisijevs- ki blok.
Iako sa apelom Dionisije nije
jo5 data prava i jasna slika ovog
saveza srpske reakcije sa titovci-m- a,
ipak se vidi velika promena u
politidkim odnosima reakcije pre-m- a
Titu I njegovom faSistidkom
reiimu. Ta promena je jol izrazi-tij- a
kada se zna da je uprava Srp-skog
narodnog saveza objavila svoj
protest 11 decembra (1951) u ko-je- m
je usudila "laii" beogradske
"Politike", koja Je objavila vest
Tanjuga da je na saveznoj konven-ci- ji
u Detroitu "doSIo do izraiaja
ielja vedine dlanstva da se pomog-n- e
Jugoslavija". U torn protestu
vprave SNS reSeno Je sledede:
"Ova laina vest pultena Je zlo-namer- no
da se obmane naS narod
u Starom Kraju, I da se unese za-bu- na
medju Srbima u Americi I
po svetu. Zbog toga je Uprava S.
N. Saveza na svojoj sednici od 8
decembra ove godine (1951), smat-ral- a
za duinost da obavestl dlan--
stvo i sve Srbe Sirom sveta, da je
sve to Sto pile "Politika" laino I
tendenciozno".
Onda se u protestu ide dalje 1
kaie:
"Srbi u Americi I Uprava S. N.
'Saveza odludni su protivnicl po-magan- ja
Titu I komunistima. Kad
bj naSa stara otadibina bila slo-bod- na
1 kad bl njena vlada bila
U
izabrana slobodnom voljom narod- - jan, smirna
nom, mi bi 6 mo svi bili za pomod
staroj postojbini. Ovako, svaka po-mod
koja se daje Jugoslaviji, je-s- te
pomod komunistima i ojadava
ropstvo srpskog naroda na domu.
Zato smo i mi i svo dlanstvo na-le- g
saveza, protivni takvoj pomo-di
pa ma odakle ona dolazila".
Ovakav stav je bio uprave S. N.
Saveza pre lest meseci. Stav u ko-je- m
se govori: "Svaka pomod ko-ja
se daje Jugoslaviji, jeste pomod
komunistima. . . ml I svo Jlanstvo
naSeg saveza, protivni smo takvoj
pomodi pa ma odakle ona dolazi-la".
A, da 11 je to tako ostalo? U
apelu Dionisije se govori sasma
drukdije. Naprimer, Dionisije tamo
spominje: "Odavde Je poslat'o 175
kila tamjana od strane brata Mile
Radakovida . . ."1? Vrlo dobro je
poznata stvar da je Radakovid sa-da
glavnl pretsednik S. N. Saveza
i dlan uprave istoga koji je svaka- -
ko kumovao protestu objavljenom
u "Srbobranu" 8 decembra. Onda
kako se ova njegova pomod Tito-v- oj
Jugoslaviji slaie sa protestom
SNS? Ciji Je on onda dlan, kada
se tamo govori da Je "svo dlanstvo
protiv takve pomodi". Ako Rada-kovid
sam pomaie srpsku pravo-slavn- u
Crkvu u "komunfatidkoj"
Jugoslaviji, da li onda mole biti u
isto vreme protiv toga da ditavi
savez pomaie istu stvar? Ako bi
on bio protiv te pomodi i ako bi
uprava, koja ima kontrolu nad
"Srbobranom", bila protiv poma-ganj- a
pojedinih ustanova u "ko-munistidk- oj"
Jugoslaviji, zaSto je
sam Radakovid dao tu pomod I za-It- o
su objavili u "Srbobranu" Dio-nisij- ev
apel na prvoj i uvodnoj
strani "Srbobrana"?
Ovo izgleda kao ona narodna pri-da- :
Svrnuo putnik u nediju baStu,
uzbrao dve-t- ri glavice mladog lu-k- a,
glavice stavio u torbu a perje
I dalje ostalo i viri iz torbe. Opa-zl- o
ga gazda baSte i zapita:
— A Ita si ti ono ukrao iz moje
baSte?
— Nisam, vala
ama niJta!
po bogu brate,
— A Sta je ovo 2to viri iz tor-be- ?
— Eh, to je djavo, Sto Je lu-k- ac
u torbu, a perje viri Iz torbe I
Tako vam je i sa ovim savezom
titovaca i srpske reakcije. Bez raz-lik- e
koliko oni pokuSavali da ga
sakriju kao zmija noge, ipak vire
zraci tih njihovih "tajnih" plano- -
va koji su upereni protiv srpskog
I protiv ostalih naroda Jugoslavj- -
Je.
Sta je cilj saveza titovaca I srp-ske
reakcije?
Na to pitanje je odgovorila Ti-to- va
falistidka vlada etvaranjem
sa-ez- a sa ameridkim imperijalisti-ma- ,
koji je uperen protiv Sovjet-sko- g
Sveza i drugih zemalja narod-ne
demokratije. To je takodje Iz-raie- no
1 u govorima Mile Radako-vida
na konferenciji u Detroitu 30
marta o.g. j na zasedanju Glavnog
odbora S. N. Saveza 16 maja o.g.
Tito Je obedao 30 divizija njego-v- e
vojske za rat protiv SSSR-- a i
drugih zemalja, a Mile Radakovid,
pretsednik SNS na ovim konferen-cljam- a
I zasedanjima glavnlh fo-ru- ma
SNS otvoreno Je istupo za
rat protiv SSSR-- a i drugih zemalja
narodne demokratije. Titov faSis-tid- ki
reiim. Mile Radakovid I dru-- gi
dlanovi uprave SNS i vodstvo
SrosVe nnfYMlnA rulhranA 11 fo.
vili u sluibu ratnih Dlanova ame-- I
razlika je Izmedju njih? To je sa-mo
logidno da su u jedno kolo 1
zaito onda ne bi otvoreno i jasno
rekli Srbima u Americi i Kanadi
da su ratni saveznic!.
Ne, oni .to nisu hteli redi. Bo-Ja- li
ee svojih pristalica, pa su zbog
toga tu funkciju dali vladiki Dio-nis-iji
on veie madku zvonce i
da ga pustl iz vrede. I tako Je 1
bilo. Tu ruju samo u pitanju tarn
i odeide, ved je tu
glavna stvar savez svih tih re-akciona- mih
grupa u borbi protiv
mira u svetu, protiv napredka, pro-tiv
svih naroda na socijalistidkom
sektoru. Ovo je joS jedan dokaz,
kako Stet Department SAD pri-kupl- ja
i organizuje sve reakcionar-ne- ,
falistidke grupe protiv opozi-cij- e
koju narod pruia njihovoj rat-n- oj
politic!. Oni u tome nede uspe-t- it
B. Stevanor.
Hudsonski zalj'cv
Od samog otkrida Kanade posto-Jal- o
je vjerovanje da se sredina
Hudsonovog zaljeva ne zamrzava
nl za vrijene najvedc hladnode.
Jedna grupa udenjaka preuzela je
zadatak da ispita todnSst ove hipo-tez- e.
Tored udenjaka i kanadsko
vojno zrako plovstvo bilo je zain-teresira- no
da provjeri ovu tezu i
poduzelo je ditav niz izvidjadkih li-jeto- va.
Na osnovu ispitivanja ude-njaka
kao i niskih izvidjadkih lije-tov- a
1 preciznih fotografskih sni- -
maka, utvrdeno Je da je Hudsonov
zaljev skroz zamrznut u toku di-tav- og
januara.
Port Arthur, Ont. — Dragi dru-gov- l,
evo u listu vam prilaiem
$15.00 za tri godilnje obnove. Po-Jalji- te
mi kupona za pretplate, Jer
ih viSe nemam. Ja du nastojati
redovito obnavljati pretplate sva-ko- g
mjeseca, ali pretplatnici nebi
trebali dekatl da ih potsjetim za
obnove, ved saml poslati svoju ob-no- vu
na upravu. Kao Sto vodimo
brigu o svojim dnevnim iivotnim
potrebStinama, tako isto moramo
voditi brigu i o naioj itampi, jer
Je ona dio naleg iivota. — K.
Lo Angeles, Califs USA. —
PoStovano urednlJtvo, Saljem $7.00
— godilnju obnovu i $1.00 u fond.
?ao mi je da sam malo zakasnila,
U Sumovitim brdima Moravske
je sakriveno mjesto, nad kojim 6e
diie zgrada od petnaest spratova
— nekadaSnji nervni centar pro-stra- ne
obudarske imperije TomaSa
Bate.
Okolo su razbacane fabrike, od
kojih su nekoje poslije rata oprav-ljen- e.
Uz njih su priljubljena 6to-variS- ta
materijala, trgovine, hotel
od deset spratova i sve ostale pri-nadleino- sti
bivSeg grada Batinog
druStva.
Danas medjutim u torn prostra- -
nom industrljskom centru, koji je
udario temelje BatlnoJ kolosalnoj
imovini, vladaju radnici, koje je on
ranije prezirao.
Bata je svoje kajiSarske metode
naudio u fabric! obude u Linu, u
ameridkoj driavi Masadusets I on-da
ih Je zaveo u svojoj fabric! u
CehoslovadkoJ Republicl.
U toku nekoliko godina je rasl-ja- o
po ditavoj kugli zemaljskoj fa-brike
i trgovine "Bata", koje su
ujedno vrJile J opravku obude. 1938
godine je samo u Cehoslovafkoj i--
mao
2.084 trgovine obudom, poSto
je ]3tisnuo C4.080 malih zanatllja.
Tekstilnu robu, pletenu robu, fa
brike za preradu koie, kemikalije,
strugove, karton, drvenu robu vje- -
Stadku svilu, gumu, pneumatike,
aeroplane i cigle — sve te grane
je postepeno obuhvatila Batina im- -
perija, stvarajudi mu radune u
bankama skoro ditavog svijeta.
Sindikalizam je mrzio. Radije ni- -
ridkih imperijalista, te onda kakva ,
ie 0 nikakve sindikate, ali Je
da
osnovao svoje Unite iute sindi-kate
druitva po ameridkom uzoru.
Radnici su bili primorani da stupe
u te s'ndikate, inade bi bili izbade-n- i
s posla i stana, koji Je bio svo-jin- a
druHva.
Brzina rala je bila straSna. Sva-- ki
gram energije Je iscedjen iz na-mjeSten- ika,
koji su bili potdinjeni
gvozdenoj disclplinl. Kao podetni-k- a
nisu primal! nikog starijeg od
Sovensko primorje
Iz juga blisk in grom besnedi
Dviguje se z vetrovi ino treski.
Strah objema matere njih dece,
Nebo obladno je primorske.
No to ni iz oblaskov grom, blisk
N1 iz narave svet'al Glej diml
Dim Je, grom iz bombnikov,
FaSistidnih grozota.
Ni mor jim dela dokondana,
Ki zidal narod si, livljenja
Uiival boljSega, prihodnja let'a
bo $' potomci svet'a.
Hrume divje rovarijo besnede,
Poligajo vasi, koljejo ljudi nadoUn
Nesramno mudijo vsih,
Ki mar jim ml v njih pokreta.
Izgimli iz vasi'J Primorske so,
Miadenci v gore in gozdove,
Pripravljeni obram, za dom,
Svobodo, kruh, vse domacije.
Da resno branill heroji partizanl,
So narod iz jeklenih kleSd otell
Pregnali vse tladane iz domacije
In dvignili zastavo, "Ljudske pravice".
A komaj solnca zarekjt sredi
IV) sijal je vsej primorskl, a ze ugasnil
Izdal je narod za dolarje in
Krvnik Tito.
J.R.
"Iseljenldka Rijed"
Buenos Aires.
ali nisam zaboravila.
Drugarski vas pozdravljam i £e-li- m
mnogo' uspjeha u borbi za
mir — bolji i sretniji iivot nas I
naSe djece. — A.
џ џ џ
Port Alberni, U. C. — Dragi
urednide, u listu saljem dek od
$15.000 za tri godiJnje obnove.
Novina nam se svidja i vrlo je po-pular- na
medju naiim narodom.
Ona nam ukazuje put kojim treba
idi k boljem i sretnijem iivotu.
Va3 u borbi,
— M.
♦
Hamilton, Ont. — U ovoj po-iilj- ki
ialjem samo jednu godiinju
obnovu, $5.00. Mjeseca
U se o carstvu staroj
carstvo
narodu. pfenio druge
godina na novo
je
Sto je o
ima
30 godine. Je
ved bio istroSen. tko Je
priman, isprobali su kao konja, da
11 je dosta jak da izdrii taj na
por", kaie Fran- -
tilek Vaculik, koji je u ra-dio
2C godina.
"Sest nedjelja bez i otpul-te- n
ste bez naknade. Bata nije i-- mao
vremena za tko nije
za njega zaradjivao", dodaje. "A.
Gerbec, fabridki lijednik, nije bio
prijatelj radnika. Zvali su ga Ras-pudin- ."
Da radnike nastroji na
druge, Bata je t. zv.
sistem istovremeno sa
"savrSenim" sistemom radunovod- -
stva, koje je — kako radnici !z-javlj- uju
— oStetilo za stotine hi-lja- da
Tvrdilo se da se premlje ispla- -
duju na temelju "planirane" pro-dukci- je
pojedinih odjeljenja — u
koju se dakako nije smio
meSatl. Kad taj "plan" nije !spu-nje- n
zbog nekog zakaSnjenja ill
zbog Izrade "bofl cipela", ditava
premija je skrahirala i radnici su
joS usto bili Te globe
su se odbijale od onog dijela ne-djel- nje
zarade, koji je zadriavan
"za svaki 1 koji je zajedno
s premijama I Lzv. nagradama o-pre- zno
zadriavan u radunovodstvu
! fabrike.
zasuinil
'
odnosno
"Bata nas Je nazivao
kaie dlan zavodskog odbora
Vladimir s prezirom. "All
nije ostao on pranih diepo-v- a,
nego uvijek mi. Naie globe su
I
Juna istide vise pretplata pa demo
ih nastojati obnavljati onako re-do- m
kako istidu. Nase Je pravilo
da se pretplate moraju redovito
obnavljati — jer kada moramo sve
nase na vrijeme obraduna-ti- ,
onda ni na5a novina nesmije
biti izuzetak, koja se jedino uzdr-fav- a
od pretplata i dobrovoljnih
priloga. Va5 drug — 1.
Langley Prairie, B. C — PoSto-vano
uredniJtvo, molim da ml op-rosti- te
Sto sam malo zakasnio sa
mojom obnovom. Nije ml bilo mo-gud- e
prije to udiniti. Evo vam sa-da
Jaljem novae za moju obnovu.
Mi u vrlo burnim vre-meni- ma
u Radnidla novi
ovom clanku
danas
centar
eludaj"
svijetu.
je bio zalsta nadin taj si-ste- m
premija, koji je izmilljen sa-mo
zato, da se uzajamno
draie, da se ne mogu ujediniti i
suprotstavitl se korbadkom sistemu
i eksploataciji bezobzirnih posloda-vac- a.
Ali Bati nije bilo dovoljno da
kontrolira svaki korak radnika u
fabric!. Prisvajao je eebi pravo da
im Sta de raditi i izvan
fabrike.
Izgradio Je grad druStva zajed-no
s Batinim ho-telo- m,
kojem su svoje rublje, di-lim- ovi
i posudje imali incijalku
"B" gdje su vjeSalice za odijelo
joS pridvrSdene za iz
тетепа proSlih dana povjerenja.
Bata je imao re-staurac- ije,
pida, trgovine
namirnicama i mnoge
druge trgovine.
Filmovi su se u Ba-tino- m
bioskopu i Batini autobus! su
vas odvezli na kupatilo.
Politidkf aparat su
agenti. Policiju Je
bio time, Sto im je davao vede pla-te,
nego Sto su bile driavne a i to
iz vlastitog diepa. Novine je kon.-trolir- ao
pomodu svojih urednika i
crkvu svojim
Njegov! vlastiti uditelji njego-v- oj
Skoli su predavali nje-gov- u
grabljiTi kapitalistid-k- u
filozofiju i djeca su se udila
da zahvale Bogu 1 TomaSu Bati
za svoju ekzistenciju, koju su Im
dvojica zajednidki dala,
U r rostra no J koloniji su namje- -
mu pomagale da plada porez. To Stenicima davani pod klriju, ali
i
u
Ogranak Saveza jugosla-venski- h
Kanadjana u Wind-soru
saziva konfcrenciju
i pretplatnika nase
novine "Jedinstva". Konfe-rencija
de se odrzati 15 juna
u 10 sati prij'e podne u Rus-ko- m
domu, 1220 Drouillard
Rd. SkupStina de biti istog
dana u 2 sata poslije podne
i u istoj na kojoj ce
predavati drug Stjepan Mi-oSi- d, urednik "Jedinstva" o
nacionalnom pitanju u Ju-goslaviji.
U danasnjoj druStvenoj
napetosti u kapitalistidkom
svijetu — su sile mra-k- a
u pokusaju da onemogu-d- e
pravedan mir u svijetu
— bolji zivot radnog naro-da,
ladaju i najnizih sred-stav- a,
potrebno je da i mi
progresivni radnici ucinimo
§to vise za odrianje i
nase §tampe, §tajn-p- e
koja sc odano z,alaze za
pravednu stvar radnog na-roda.
Na§a §tampa, "Jcdinstvo"
svesrdno podupire unijski
pokret u borbi za vece place
Iz pisama nasih pretplatnika
Konferencija skupstina
Windsoru
na to je radnidki kompas — poka- -
zuje stazu s kojom moramo puto- -
vati k boljem i sretnijem
Sa poJtovanjem ostajem, va5,
— R.
♦
Milwaukee, Wis., USA. — Tri-jatelj- i,
prilaiem listu novae za
produljenje moje pretplate koja je
14 maja. Moje je pravilo
da se radnidka Stampa mora redo-vito
i na vrijeme obnavljati, jer
to u prvom redu izrazuje poStova-nj- e
naprama radnidkoj Stampi, ali
nesmijemo podcijeniti financi-Jaln- u
stranu jer bez novca radnid-k- a
Stampa ne moie apsolutno iz-Iaz- iti.
Mnogo pozdrava, E. Detronizacija imperatora
govori obucarskom TomaSa Bate u
Cehoslovadkoj. To pripada njegovom vclicanstvu —
dehoslovadkom Bata je svoju djelatnost u zemljc.
1'osljednjih zemljovidnoj karti Kanade pojavilo sc
mjesto — Batavia (provincija Ontario). To danaSnji Batin
kao nekada bio Zlin. Zato ovaj dlanak Batinim operacijama u
staroj Cehoslovadkoj aktuelno znadenje za Kanadjane.
Cetrdesetogodllnjak
"Svakog,
pedesetogodilnji
fabric!
posla
ni koga,
jedne
organlzirao
premija,
ih
kruna.
radnik
oglobljenl.
saradnici-ma- ",
Kadlec
nikada
radune
iivimo
odlidan
radnici
odredjuje
desetorospratnim
u
lancom diviluk
standardizirane
todione
iivotnim
prikazivali
Batino
kontrolirali
njegovl prido--
subvencijama.
u
vlastitoj
sebidnu
ta
dlanova
dvorani,
kada
se
pro-§iren- je
iivotu.
u
istekla
ni
nikada neprodavane, nabrzo izgra-djen- e
kude druJtva. Ni stablo trave
se nije smjelo odgajitl bez blago-slov- a
TomaSa Bate.
Zabranjeno Je bilo gajeiije vo-d- a
i povrda. Sve to se moralo ku-pov- ati
! Batinom baStovanstvu.
"Specijalno odjeljenje domadih
njulkala Je pregledalo kuhinje, Sta
je u loncu i Sta je u podrumu", ka-ie
detrdesetSestogodiSnji Stanislav
Fudik iz ZaleSne 103039 u Got-waldov- u.
"Kad ete popili dva piva u dru-go- j,
a ne BatinaJ gostionici, pri-javi- li
su vas u kanrelariji. Rodite-lj- i
su smjeli dodi samo u trodnevnu
posjetu".
"Kad se njuSkalima nije dopadao
kudni namJeStaJ, moral! ste kupi-t- i
viSe na otplatu pomodu Batinog
zajma, koji se morao potroSit! u
Batinoj trgovin! kudnlm namjeSta-jom"- .
"Kad su radnici zbog nekog ma-lo- g
prekrSaja Batinih propisa bi-li
otpuSteni s posla i izbadeni iz
stana, izgubili su i svoj namjei- -
taj."
"Clanstvo u sindikatima ili soci
jalno demokratskoj ili komunistid--
koj partiji je automatski znadilo
Izbacivtnje I eelidbu", dodaje.
"Privatan iivot nije bio mogud".
Bata se isto proglasio i za ar-bit- ra
u pitanjima morala. Kad su
dvoje mladih ljudi vidjeni nekoliko
puta zajedno, pozvani su u kance-larij- u
i nagovaranl su da se uz-m- u.
Ponudjen !m je Batin zajam,
da kupe Batin namjeStaj za odgoj
svoje porodic u Batinoj kud! i da
еу Ј55МШ ", ,5 'P"'
strana з
S.J.K.
i bolje radne uslove, a obje-ktivn- o
tuma6i politi6ka, kul-tur- na
i druga pitanja koja
zasjecaju u svakidanji 2ivot
naroda.
Vladajuci krugovi uzur-ban- o pripremaju rat u nadi
da ce odriati vlast nad vi§-ko- m vrijednosti, otetom od
radnog naroda U sludaju
rata biti de opet radni narod
koji de gubiti svoje iivote.
Koristedi se iskustvom pros-li-h ratova — znajuci kakve
strahote i razaranje oni do-nos- e, svjestan narod bori se
danas za mir. Danas u svi-jetu
vec postoji mnogo pro-§ire- ni pokret koji radi za
opdi mir. U njemu su ljudi
najdvrSc'ih karaktera i naj-viSi- h ljudskih ideala koji no
trpe izrabljivanje dovjeka
po dovjeku i uniStavanje
ljudskih bica. Ratove koji
su pokretali bogatasi nisu
nikad donosili dobro rad-no- m
naro(}u, vec naprotiv
sve moguce zlo, a u dosta
sludajeva i cventuaJnu pro-pa- st onima koji su ih pokre-tali.
Tako su propala car-stv- a
i kraljevstva, tako su
sramotno svrgili Tojo, Mus
solini, Hitler i drugi, a isto
de zadesiti i mnoge drugo
ako se na vrijene ne otre-zn- e.
U danasnjoj borbi za mir
i sretniji iivot za sve i na§a
novina "Jcdinstvo" stoji u
prvim redovima. Zato ona
zasluzuje potporu svakog
тибкагса i zene. Da bi se
Sto, bolje upoznali sa va2no-s- ti
nase Stampe, o danaS-nji- m
politidkim prilikama u
svijetu, je li rijeSeno nacio-naln- o
pitanjc u Jugoslaviji
pozivaju se ditaoci "Jedin-stva"
da prisustvuju konfe-renci- ji
i skupstini na kojoj
de govoriti urednik "Jedin-stva".
Izvjestitelj.
se kasnije njihova djeca u Bati-nim
Skolama formiraju za buduci
rad u Batinim fabrikama.
Dalji pronalazak, koji je djecu
trebao da veie za fabriku, bilo je
to, Sto je prilikom rodjenja djeteta
sloiio u svom zavodu beskamant-n- u
uloinu listu na 1.000 kruna,
na koju su roditelji moral! ulaga-t- i
od svoje plate sve do 18 rodjen-dan- a
djeteta.
Kao Ford tako je i Bata izjav- -
ljivao, da mrzj bankare. AH orga-nlzirao
je sistem, kojim se prak-tidn- o
svaka kruna plate, koja je
napustila Batino radunovodstvo,
vratila u ovoj ill onoj form! u ne-k- u
drugu Batinu fijoku, da se is-kor- isti
za dalje rentabilne invcstl-cij- e.
"A kad je radnik umro, krasan
govor i nlSta viSe", dodaje Fudik
gorko.
Ali u Gotwaldovu, Sto je danaS-nj- e
ime nekadaSnjeg Batinog gra-da
Zlina, je ved podela nova era.
Radnidka petokraka zvijezda sjajl
nad .fabrikom i nad centralnom
zgradom, gdje je Batina fantastid-k- a
lidna kancelarija, uredjena kao
lift, nekada iSla gore dolje na naj-ma- nji
mig tog industriskog impe-ratora,
Sto mu je omogudilo da
kadgod mu padne na pamet iz-nen- adi
svoje takozvane saradnike.
Nov socijalistidki grad raste pod
okretnlm vodstvom radnika, udo-ba- n,
dist, s niskim cijenama, kako
to vrijeme zahtjeva.
Zajedno e rjeSenjem da se pro-dukc- ija
poveda tu je 1 odludnost
da se odrii mir, zbog toga da se
to Sto se gordo gradi s takovom
Ijubavi ne uniStl ratom.
Radnik Jan PiStjek zajedno з
vodedim radnidkim rukovodiocima
rade sada posao, koji su radii! Ba-tin!
ljudi — I rade to bolje. Pro-dukc- ija
i blagostanje radnika sva-kog
dana rastu.
Pat Duli.