000177

OCR Text: STRANA 7 — Jedinstvo, 28. xnaja, 1971. M R V IC E
sjenka
postah
tek sam John siromahu Jirana dovoljna
SJEXKA
poradi sjena sjenika drugih
od
sebe
sam
HAVXODUSXOST
is noci prcko danu
it noc, ravnoditinost naSa
iivot
od
CRVENIH
BIJELIH
zrnaca krvnih
PlAVA da postane.
-
ILIJA ERO GALIC
L J U B A V
Vile je voljela zvijezde od kamenja.
I men.
Ja nju, onako koo ilo volim zvijezde.
Izuli smo se i poili.
Ona kale:
Pone! i moje noge,
ovo kamenje boli.
Uzeo sam ih i rekao:
Sav am od kamenja,
VLADIMIR NASTIC TRCIVODE
Mi svoje
kroz vode
u polje.
Mi voj korak
kroz nezgode
u razkorak.
Mi voje ponore
kroz obzore
u zore.
DARA SEKULIC SIROKACA
Gubii me iz vida
iiroko ti
polje.
Gubim te
sa
vidom.
DARA SEKULIC
SAT111 OKU T
3frva
ovaj
krv
oprottil
nevolje
a n k
Krug oko jednog stola, blizu izlaznih
u Frood hotetu, toga dana, bio
je sastavljen od tadkica, ednako uda
Ijenih od ustaljene srediSnje tadke na
stoluj "hrvatskih narodnih junaka":
"NASTASA" i "SEUAKA".
Ako Je potrebno ojaJnjenje mogu
ojasniti, ali svima je poznata HSS Ziji
se dlanovi odmila nazivaju "SEUAQ ',
a ovi drugi su povjesni dodatak povjes-n- o
nulne potrebe, koji samozvano NA-STASE.
pa zato "NASTA5E", a sa psi-holol- ke
neuravnotelenosti slidn, su svo-jim
slavnim predcima USTASAMA ili
svojim (nej"prijate!jima", CETNIQMA,
kojima eto pripada naslov prvijenaco
— hippiea. Neznam samo
uzimcie II ovi "prijatelji Jugoskivije"
ikakve droge, a inade kako bi. bez njih,
izgtedali. Za svaku istinu: livjels
cni ili bolje-- . bijahu oni napredni; dak
izpred vremena za dvadesetak god'-na- .
$teta samo Sto izgubiSe stranko napred-n- e
i junaJki pobjegoie sa dasaka ku-zaftSn- ih,
na kojima glurniie naprednost
svoju. Sada junadki dekaju smrt nedifu
— da bi opet oiivjeli.
Razmak izmedju nh nije velik. B-ijahu
oni, za vrijeme ratno i porano,
kao povjesna nuinost na ckolinu i poli-fidk- u
dogadjajnicu tog vremena, a dru-gi
ponosni na prve, svoje uzore, sa-mozvano
NASTASE: privremeni STALNtO
U To su sada 'hrvatski
junad", napredni Ifudi, ko$i eto. '"svi-jest- ni
svoje narodne pripadnosti". ne-mogo- le
podnijeti "beogrodske centre-Hstidk- e
d'Kekt:ve , koje '"ugrolovaju
nfihov opstanak i stobodu", kotu sad
eto u stebodnom "svtjetu. osfcbodfe-no- m
od "svih centpotizama i komu-i-sHJt- th
cHktatora". pa Tita; "jednog ed
naivedh", uzivofu.
A toliko sam iudio za neklm krtti-2ere- m
ili bar krittjariidem. kofi bi me-ga- o relto o mojem rsdu uztvfditi. a
nega rema —- pa retna; Veo u zemlju
MISL1
UREDJUJE
I L I J A
л
E R O GAL
STANISLAV SIMIC:
— JE2IK I PJESNIK —
— Takozvani "novi pravcpis" raro-hj- e
krivopisom.
— Stil. I svekakvo pisanje kao slo-bod- no
dovjedje izrozavanje. ne zblva se
po propisima.
— Nu "znanje gramatike I pravopi- -
sa" cesto je samo krinka nesposobnosti.
— Jezid nisu slidni. Hi istovjetni, po
tomu ito im je rijednik slicdn, ill isto-vjeta- n;
nego po tomu jesu li slidne, ill
istovjetne, knjizevnosti koje su od njlh.
— Malo je udevnth IJudl kojl ude hr-vatsk-om
jeziku pa svojim poukama za- -
ista obogadulu znanje o njemu.
— Po uputi da $e pile naprosto kako
"se govorl, tvorl se krivopis.
— 2ivot distog jezika ozivuje I iivi
samo od distog csjedaja i distc mlsli.
— Cistota, i nedisteta, Iezlka blva od
toga kako $e osjeda i mlsli u Jeziku.
— Nedoumnlci desto proturaju o Je-zi- ku
mrkvu za rodakvu.
— Tko nema duha, ne osjeda potrebu
da bude duhovne slobode; Sto ga ma
nje ima, to manje mu Je ona potrebna.
— Velike svjetske knjilevnosti nisu
pisane fonetidno.
— 5to bude od jezika bude od mlsli.
— Neki ponajumnljl hrvatski plsd
rasudjuju razlolito: narod, u kojega je
knjifevnost stara nekoliko stoljeda, kao
u hrvatskog, ne mole se odredi njezina
Jezika, odbadti dakle svoju knjlievnu
tradldju, pa pisati jezik samo onaj i
onakav kakav se govori, I takvom po-grelko- m
prekinuti razvltak svoje knji-levnosti
samo stoga da bi krlvo podeo
neku novu.
S m o i I i
vrata
tako
INOZEMSTVU.
da e propao. Ali n:je sve baS tako crno.
Ni vrag nije crn koliko ga crno otafu.
I toga dana, kad je krug oko Jednog
stola bio zatvoren, ugodno sam bio
iznenadjen; bar za trenutak. Dobio sam
kritljare. Dakle. vile od jednog krWiar-2id- a
— koliko sam, u skrcmnosti svojoj,
tralio. Uvijek — vainosfi iznenada i
sreda posltje nesrede, kao sunce poslije
(dugih) zima.
Ali opet. kad ved mislim do sam ne-sret- an
iii sretan, vidim da to zatojno
nisam; kroz moje mi nesrede sredo iz-no- si.
Naime, kritidari; sve "hrvatski ju-na-d":
"seljad" i "NASTASE", bijahu
nepismeni, pa me izkritizkale — usme-n- o.
Pa ovo neka vam bud vodid kroz
Sudbury, ako sluJajno nekad, nedoj
Bole, zahitate ovomo. KritiZdri su obiJno
drugokritifni i stalno nostanjeni na
Donovanu, dijelu groda gdje live Ka-sto- ri
i Gusani. Prvi obiano u prizemlju,
o drugi, kofi su obidno kritiJari, na ka-tovlm- a.
IT'SkiviH", mada oni nevole ovo
tme, na koje su se navikM — s vreme-no- m.
oni provode svoje dragocjeno iz-iekiva-nje.
Pa, ako vam katva zatreba
kritika, tamo ih, naravno, molete po-troli- ti.
Krifizkani zatcino, mora osobno
posjetiti kritidare. kako bi kritika bila
punomodna, ona koja de, zazbog, ostati
vfedna: ioko, zamisKte. nepisana — ne-pisme- nc.
Ona de s koJjena na koljeno
po Donovanu, koo epsko pievanje, I
etltko nije siguran komu de пз kotjeno
past!, eko. Ito opst nije izklfudeno,
mre onoj —- Ufa de smrt uzdrmati ko
Ijene ;ii se rodi onaj —- коф de zsp4sati
te pievenja.
M'Hjeh: erne vfena, a ono neptsmeni
krtier. bole, mora H pjesnlk — sve
te orodf? Pa. b#d6 doststno pemetan
2e wimiti pogreSku, ntsem zneo do to
ne znom. leg
1971. svifoonj 17. u Sudbury
FLOWERS FOR THE DEPARTED
By ALAX PATOX
Alan Paton, the South African novelist, read this poem at the University of
Rhodes last year in memory of the Kent Stae victims. (New York Times, May 15,
1971J
Allison Krausc, for you this flower
Desert-bor- n in a distant land
Suddenly, in rain miraculous
Flamed into life and lit with orange fire
The arid plain. So mat your seed, llcturned untimely to the earth
Bring back the beauty to your desert land.
Sandt Lee Schcuer, for you this flower
Shining and vivid like your life
Which fleeing as it were a shadow
Continued in so short a stay
May your shiningncss return
To your dark land.
Jeffrey Miller, you this flower
A golden eye amidst a field of tares
Yet by the blind machine cut down
We mourn for you, and yet shall mourn
With ever-returni- ng Spring.
William Schrocder, for you this last
From this far country.
Out of this grief come joy
Out of this darkness, light
Out of your dying, life.
America, for you these flowers
HWuotulwde wdearceounldot reach out hands to comfort you
We dare not touch fingers dripping
With children's blood.
STAZA DJECAKA IZ
SELA KIM LI JEN
Da li to bambus oko sela Kim Lijen
Jumi pod udarcem vjetra isto kao drugdje,
pod iibama tropskih kila isto drhti povijen?
Da li i tamo more na obzoru, isto kao svugdje,
u naporu plime, u pjenl, za valom val
njiiucl alge i pijesak zapljuskuje zal?
Nel PuSke tu zvone za svakim stablom bambusa
a plima nadire talasom bola, talasom borbe i prkosa,
kao misli djedaka kojl je ovdje, davno, u Jednu zoru
ugledao svoju ladju, svoj, onda dalekt, cilj — tamo na obzoru.
Otplovio je da se opet vrati.
Otplovio je da u moru patnji, u svlm olujama
upozna neprijatclje i u njihovim metropolama;
da na svlm meridijanlma
nadje prijatelja, crnog I bijelog i iutog brat a kojl pat).
Da mu ruka, ogrubjela pranjem sudja po hotellma,
ruka 5to, uzdrhtala, lako okxede stranice
Konfudja i Sekspira, Igoa i Lenjlna,
uhvati kormilo, savlada I it Ice
i njegovu ladju, joi jadu, nepokolebljivu, vrati u luku — Domovina.
U parllkom bistrou, u engleskim zatvorlma,
na putu dui Evrope sve do Moskve, iz dana u dan,
u famnicama Kuomintanga, u okovima —
svuda je vodio svoju ladju, svoj davni djedadki sam
da sva sela, tamo do posljednjeg zaseoka
— ne samo rodno Kim Lijen, sakriveno u lugovima bambusa —
spoje svoje ruke, propletu karike prstiju i puiaka,
mudrosti i srea, borbe i prkosa.
Da, buntovqik, da, sanjar, ali za pisadom maitnom u zemunlcl
on staze prkosa i borbe — karlku za kariku spaja.
Da, pjesnlk, ali i vojnik u dlungll, partizan u Jed'nicI,
saze mudrosti i srea, korak za korokom k slobodi
staze ruku i oruija
od Sjevera k Jugu najjuinijem satkao Je i vodU
Da, sanjar i pjesnik, ali vojnik revoludje, on nije vtie samo VtJetnamaQ
bio ie nekad djedak iz seta Kim Lijen, uvijek je bio borac,
aii nikad, — i vi to znate! — nikad starac
Dalje zivi u onima koji u dugim marlevima
njegovim stazama idu, naprijed. — i za nai--
(A bambus pokolen rafalima
pada i SuStit nek im je cesta mekal)
Kolone mladida i djevojaka, i sutra I prekosuUn. — tsto koo danas.
Hiljode stazai od Sjevera k Jugu, od mjesta k setu, do svokog zaseoka.
Ne, ne postoji jedna, na mapi ucrtanal
U svakom borcu,
u svakom sreu
ito nosi krvavo mrtvo dijete, mrtvog slna,
u cijelom narodu hiljade staza,
ilvih staza livog Ho Si Mina!
D. MARK
ZAGREBACKI UMJETNICI U CIKASKOJ GALERIJI
Chicago — U clka&koj ga-ler- iJI
"Jacques Barucli o-tvor- ena
Je lzlozba 2agrebac-k- e
likovne grupe "Forum".
UIJa, grafike, skulpture 1
taplserije destoxice zagre-back- lh
umjetnika privukla
su painJ u eikalke umjetni-ck- s
JamosU.
Otrorenju Lzlcibe prisus-tvora- o
Je generalnl konzul
SFRJ u Chlcagu Milan Sa-m- ec
OraJ umjetnlckl doga-dj- aj
zabUJezllo Je nekoliko
cikaskih li&tora. Na izloZbl
su zastupljeni radovl Koste
Angcllja Radoranlja, Beliza-r- a
Bahorlca, Ante Kuluza,
Ferdinanda Kulmera, Xrana
Lovrencica, Ede Murtlda,
Virgillja Nerjestica. ZlaUca
Price, Otona Postruznlka 1
Nlkole Relsera.
PISL
NEUSPEO FILM
U Montrealu se od pocetka ove ne-de- lje
daje jugoslovenski fUm "Bitka
na Neretvi" koji Je reiirao Лт. Bula-ji- c.
OtUao sam prvog- - dana da sa
vidim.
NaSa narodna poslorica kale: "Gde
su mnore babice, dec a se rode kila-v- a.
To vrrdi i za ovaj film.
Film potinje ulasnom vlkom I
drekom avionskih bomba 1 puskomi-tralje- za
i to traje bez prekida preko
dva sata. Za onoga ko nezna jugo-slavens- ku ratnu tragedlju 1 revolu-cij- u
pitade se ko koga bije i £ta se u
stvari deSara.
Keiiser je totalno podbaclo da pu-blic!
predstavl islorijsku bitku na
Neretvi 1943. godine.
Ono icga. sam se najvise plaSio
manifestovaio se i ovog puta, a to Je
teatralna gluma naiih glumaca. Sni-man- je,
dekori, tchnlcki efektl — sve
je to teatralno. Strani glumcl su
uglavnom mchanickc figure bez ilvo-t- a.
U toku dva 1 po sata ncprcstano
se ponavlja jedno te isto: narod,
partizani, borba, pa Isto ponovo. Film
postaje dosadan.
Ja sam video mnoge drugc Jugo-slovens- ke
filmovc iz narodnooslobo-dilack- e
borbe i rata i oni su bill na
vrhuncu sadrzajno 1 tehniCki. "Bltka
na Neretvi" Je totalnl fljasko naSeg
filma.
Л. Tarno
Montreal
♦
Od urednika: Mlsllmo da treba uzeti
u obzir da Je film znatno skracen za
prikazivanje u SJed. Drtavama i Ka-na- dl.
Makedonske narodne pjesme
na talijanskom
U Italiji je obiavljena knjiga Giacoma
Scottija pod naslovom CANTI POPOLARI
AAACEDONI (makedonske narodne pje-sme).
Knjigu je izdala jedna od najpo-znatiji- h
izdavadkih kuda u Italiji, LON-GANE- SI — Milano.
Scottijeva je zbirka prvo izdanje ma-kedonske
narodne poezije, koje se po-javlju- je
na nekom nosluvenskom jeziku.
Zanimljiva je dmjenica, da se upravo
u Italiji, prije dva stoljeda, 1771. godl-n- e,
pojavio prvi prijevod jedne juino-slavensk- e
narodne pjesme (Hasanagi
nlca, u prijevodu Alberta Fortis).
Zbirka makedonskih narodnih pjesa
ma sadrii stotinjak tekstova lirskog, ep-sko- g
i ritualnog karaktera, koji su na
stall od srednjeg vieka do narodnooslo-bodiladk- e
borbe
GRNO SUNCE AMERIKE
U Ljvovu sovjctskl kipar German
Hrongaus upravo zavrSava vcliku bl-s- tu amcricke intelektualke Angelc
Devis (Davis) protiv koje se sada vo-- dl
proces jer je bila aktivni protivnik
rasne diskriminaclje. Autor je skulp-tu- rl
dao naziv "Crno sunce Amerike".
Uopce, svojim djellma ovaj sovjetski
kipar iskazuje protest protiv imperi-jalizm- a,
nasilja 1 tlaccnja naroda.
Skulptura "Crno sunce Amerike"
uskoro ic doct na izloibu suvremenog
kiparstva.
AFORIZMI
Plednu molbu najtekle je usftlltl.
Gtsdnome nije telko od muhe nepra
vltl rftedvjeda.
U nele vrtfeme vegetarljanac (ma
vetTke fzgTede da bude sam pojederu
Vrtieme Je edina utjelna mjera.
Ml okfijevamo s plsmenoldu zbog
usmenost).
Pogled Je mracan oko ne Me dalje
od nosa.
Gkipost je toko volon element do bl
neizostavno moroo nadi svoje mjesto u
AAendellejevlJevom sistemu.
Kod ie NAJtele, vlast ne trail savjet
NAJpametrHph.
Gkvpost e ipak ©HginaJrHJa nego
HTnot.
Alija Isokovid
rOdfek")