| Note |
OCR Text: STRANA 4
Narodnooslobodilacki pokreti
Narodi Afrike bore se protiv
kolonijalnog ropstva
Afrika — to je pakao im-perijalisti6- kog ropstva za
10 milijuna njenog stanov-nistv- a.
Samo na Madagas-kar- u
za vrijeme barbarske
vladavine francuskih kolo-nizato- ra
broj stanovnika
smanjio se od 10 na 4,5 mili-juna.
Za posljednjih S go-di- na
u Tunisu je u puta ha-ra- la
straSna glad. Po sluibe-ni- m
podacima, samo u АШ-r- u
ima vi3e od 300 hiljada
nezaposlenih.
Ali u afri6kim. kao i u
drugim kolonijalnim zemlja-m- a,
bude se modne druStve-n- e
snage koje teie da razru-S- e
gigantsku tamnicu naro-d- a,
u koju je pretvorena nji-ho- va domovina. Te snage su
— radnifika klasa i seljaltvo
crnog kontinenta. Brojnost
afri£kog proletarijata je po-ras- la
u toku Drugog svjet-sko-g rata i poslije njega.
Tako u francuskim koloni-jam- a
sjevernoj i сгпабкој
Africi danas ima na stotine
hiljada industriskih radni-k-a,
u Bclgijskom Kongu £00
hiljada radnika i sluibcni-ka- ,
a u Juino-аГпбк- ој uniji
oko 2 milijuna industriskih
i poljoprivrednih radnika.
Brojgani porast afriikog
proletarijata prati brzo po-viSava- nje njegove politiCke
svijesti i povceavanje orga-nizovanos- ti. Poslije 1945 go-di- ne skoro na svim afriikim
teritorijama stvoreni su sin-dika- ti.
1951 godine u Bamakou
(Sudan) odriana je sindi-kaln- a
konferencija pred-stavni- ka
13 teritorija Znpa-dn- e
i Ekvatorijalne Afrike i
Kameruna, koja je pred a-friC- kim sindikalnim pokre-to- m istakla slijedece nasu-Sn- e
zadatke: "Obrana svih
zahtjcva i svih prava trud-beni- ka
i svih naroda Afrike;
borba za oslobodjenje naro-da
Afrike od kolonijnlne
cksploatacije; borba za mir
u saglasnosti sa lokalnim u-slov- ima
uz pornoc" komiteta
za obranu mira, koji se stva-raj- u
na mjestu rada; borba
za jednakost, uklju£ujuci
ukidanje svih formi rasne
diskriminacije ; razvijanje
bogatstva Afrike na dobro
naroda".
Karakteristiino je da su u
poslijeratnim godinama odr-2a- ni u Africi mnogobrojni
Strajkovi, demonstracije i
druga masovna istupanja
trudbenika protiv kolonijal- -
nog ugnjetavanja. Danas ta
nizovaniji i borbeniji karak-te- r.
U Aliiru je u 300 gtraj-kov- a
ucestvovalo 250 hilja-da
ljudi, koji su zahtjevali
povecanje nadnica, likvidi-ranj- e
rasne diskriminacije i
zadovoljenje ostalih najbli-zi- h
zahtjeva. Krajem 1952
uspje§no je £trajk.valo 39.-00- 0 rudara Sjeverne Rode-zij- e, koji su postigli da im se
povise nadnice.
Stalno јаба borba naroda
Afrike protiv imperijalistic- -
kih planova koriScenja kon- - I
tinenta kao placdarma za , rat protiv miroljubivih ze-- j
skog mesa i strateskih siro-vin- a
za novi svjetski rat. U
torn pogledu sjajan primjer
predstavlja herojska borba
nliirskih obalskih radnika
koji, bez obzira na policiske
represalije, vec" tri godine
odbijaju da vrSe istovar bro
dova sa americkim oruijem
i utovar ratnog materijala
za Vijetnam.
Sa borbom africkih naro-da
solidariSu se svi poSteni
i napredni ljudi svijeta. Sa-mo
podli imperijalistidki a-ge- nti, kakvi su titovci, mogu
da klevedu os]obodila£ki po-kr- et trudbenika Afrike, da
Sire izmtSljotinc i klcvete
kao Sto je je ona o nekoj to-boin- joj teroristiCkoj organi-zaci- ji
"Mau-mau- ".
Kolonizatori pokuSavnju
da uguSe narastajuci protest
trudbenika Afrike nemilosr-dni- m krvnvim represalija-ma- .
40 hiljada ubijenih u
Aliiru 1945 g., 90.000 irta-v- a
u Madagaskaru za vrije
me razra5unavanja koje su
vrsili francuski impcrijalisti
19 17 '48, zvjersko pucanje u
Strajkasc i demonstrantc u
Nigeriji, na Zlatnoj obali, u
Ugandi. JuZnoafrifkoj Uniji
i Egiptu, represalije protiv
naroda Tunisa, Maroka, Kc-ni- je
i drugih zemalja, — ta-ko
izgleda, ni izdaleka pot-pun- a slika zlo£instava koje
protiv naroda vr3e koloniza-tori
u toku posljednjih go-din- a.
Ali, uprkos svim teSkoca-m- a, uprkos zvjerskom tero-r- u, ucjenama i obmanama
trudbenici Afrike nastavlja-j- u
i Sire svoju borbu za po-boljSa- nje iivotnih uslova, za
slobodu, za izbavljanje od
kolonijalnog ugnjetavanja.
Borba naroda Patet-La- o
Tajland je podigao pita- - Patet-La- o zaprema povr-nj- e
"asresije" u indokine- - 5inu od 214 hiljada cetvore-sk- oj driavi Patet-La- o (ne-- nih kilometara i broji 1,500-pravil- no nazivan Laos) pred 000 stanovnika. Okupiran
Vijccem sigurnosti Ujedi-- , od strane francuskih impe-njen- ih Xacija. rijalista u 1E93 godini, na--
_ ., , SIfjeid,i°ntjUenih!u° Dr-°- ' 5rPop°domdWTsattevot-Loam- o ino-trani-sem nije nikagod-narud-aibi pri%-remon- a cen.
JFUarjvaenad,cmujsueksnepe.rkNkoosajcaijpenroemteiivjledjleaanjujsa.e tbLrraauo,n1ab9il4na5ajrpeooddsnitnaveo#vre]analidaauumPoaaktrletout..
Tajland je zatraiio da U- - б zemlja je bila ponovo
jedinjene Nacije Iza5alju okupirana od strane francu-svoj- u
"posmatraSku komisi- - Wh tnxpa. Karod Patet-La- o ju". kao u svoje лт-ije- me na podigao se u borbu.
Balkan, da guli oslobodila-- j U augustu 1950 godine
iku borbu grSkog naroda. j kongres naroda Patet-La- o
Petet-La- o, zajedno s SSife° £ iTf? Pet°
VUetnamom £ Khmerom -- T (Kambodia) je jedna od ze-- '
3t " ™o .mL alja mdokmeskog polu---1 e-tvo, stvon.o jedin. s_t.vЛenl
otoka. gdje su narodno-osl- o- . T
bodilacke sile. uz pomoS °T
bratskoc vieteamskoc naro-- I °n € jedinio rukovodjenje
da
Trgovacki sporazum
izmedju NR Kine i
Cehoslovacke
Kao rezultat pregovora
izmedju Ministarstva vanj-sk- e
trgovine Centralne na-rod- ne vlade Narodne Repu-blik- e
Kine i trgovaCke dele-gaci- je vlade Cehoslovadke
Republike 7 maja je u Pe-kin- gu zakljuden sporazum
o trgovini i pladanjima za
1953 godinu izmedju ove
dve zemlje.
U skladu sa sporazumom
Cehoslova6ka ce isporufiiva-t- i
Kini marine, valjane pro-izvod- e,
uredjaje za vezu i
robu §iroke potroSnje, Kina
ce, sa svoje strane, isporu-Civa- ti
CedoslovaCkoj mine-raln- e
sirovine, soju, iitarice,
stoiarske proizvode i drugu
robu.
Kineski listovi ukazuju da
je razmjena robe, predvi- -
djena ovim sporazumom, za
33 rc veca nego u 1952 go-di- ni.
Preobrazaj busrarske
Dobrudzc
Prije neSto vi3e od dvije
godine narodna vlada Bu-gars- kc donijcla je odluku o
razvitku poljoprivrede, sna-bdjeva- nju vodom i o elektri-fikaci- ji Dobrudie.
Vec za protekle dvije go-dine
u Dobrud2i su izvrSene
velike promjene. 33 sela i
nekoliko gradova dobili su
vodu. Elektrificirano je 88
naselja.
Poljoprivrcda dobija sve
vi5e ma§ina. Sada u Dobru-d- 2i radi 27 MTS koje imaju
preko 1.000 traktora, viSe
od 350 kombajna i drugih
poljoprivrednih maSina. U
oVoj godini 45 svih poljo-privredn- ih radova bit ce mo-hanizova- no. Zahvaljuj u c i
svim tim mjerama znatno ce
se povecati prinos 2itarica i
prihodi seljaka.
Iijenja se oblik Dobru-di- e. Taj kraj pretvara se u I 2itnicu Bugarske. i
Osnivanje nove politickc
partijc u Zapadnoj
Njcmackoj
N"a izvanrednoj sjednici,
koju je sazvno Savjet "Xje-maiko- g udru2enja" 10 ma- ja, osnovana je nova politi-ck- a partija — "Savez Nije-mac- a koji se bore za jedin-stv- o, mir i slobodu". ,Za
predsjednika te novo partije
izabran je bivSi пјетабк!
kancelar Dr. Joseph Wirth
iz Frankfurta nad Majnom
i biv5i gradonnielnik Wil-hel- m Elfes iz Minchcn-GIad- - baha — Rur. "Savez Xue--
maca koji se bore za jedin-stv- o, mir i slobodu" izdao je
proglas zapadnonjemaCkom
stanovni§tvu, u kojem u svo-ji- m ciljevima izmedju osta-lo- g kaie: "Savez Nijemaca
izlazi pred narod kao sna-2n- o udrufenje svih Xijema-c- a, bez razlike na porijeklo,
profesiju. vjeru i partijsku
pripadnost, rjesenih da se
prekine sa sramnom situaci-jo- m koju je stvorila nede-mokrats- ka vlada Adenaue-r- a, koja пјетабке interese
poWinjava ameriCkoj politi-c- i, a koji su rjeseni da za-mje- nc tu vladu postenom,
snainom vladom Nijemaca
koji su svjesni svoje odgo--
vornosti i koji su patriotski
raspoloieni". I
"Savez Nijemaca" ce ak-- l
tivno uCestvovati u izbori-m- a
za zapadno-njema£-ki parlament. koji ce se uskoro ; odriati. i istaci 6e svoje via-- 1 stite kandidate.
Predsjednik nove partije '
Vilhelm Elfes naglasio je,
da je principljelno stanovi-- j
Jte "Saveza Nijemaca pre--j
xna medjunarodnim pitanji--' ma istovjetno sa stanoviitem ! koje je bilo formulisano na !
vongresu naroaa za mnr u
. zadale teSke udarce " iTstio koalicionu vladu j Be2u i na ranijim mirovnira
mcuskim okupatorima. I otpora. t kongresima.
OB J AVE
л-дхсои-
лгЕК — pik:;ii:
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana i Ju-goslaven- ski Prosvjetni Dom u Vancouveru B. C, prire-djuj- u zajedniiki godilnji piknik, u nedjelju 14 juna, na
zemljietu kod naleg diuga Jove Pleca5a — 3377 Price St.
Za do£i na ovo mjesto, treba uzeti Renfrew —Rupert
Bus, i voziti se Rupertom do Price ulice, onda istom ulicom
poci pjelice do broja 3377.
Piknik ce biti po naSem starom obicaju, sa ребепот
janjetinom i svim drugim 5to uz istu treba.
Pozivljemo sav na§ narod da dodje na ovaj piknik,
gdje cemo se moci svi zajedno ugodno zabaviti.
Odbor piknika.
SCHUMACHER — SJEDNICA SJK
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odrfati
ce sjednicu u nedjelju, 7 juna u 7.30 sati na vec"er.
PoSto ima vrlo vainih stvari za rjeSiti, potrebno je
da sve clanstvo prisustvuje sjednici.
Tajnik.
SUDBURY — SJEDNICA SJK
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odr-2ava- ti
ce svoju sjednicu u nedjelju 7 juna u Ukrajinskom
radnikom domu. Spruce St. u 10 sati prije podne.
Poziva se sve ilastvo da nefaljeno prisustvuje ovoj
sjednici jer imamo vaZnih stvari za rjeSavat: predkon-vencijsk- a
diskusija, biranje delegata itd.
I.O.
TORONTO — "PEACE PICNIC"
Torontovsko vijece mira odriava svoj piknik u su-bbo- tu
13 juna, poslije podne Exibition Park. Program
uklju£uce sport, pjevanje, pies itd. Dodjite sa cijelom
obitelji.
WINDSOR — ZABAVA
Windsorski komitet lista "Canadian Tribune" prire-dju- je zabavu u subotu 6 juna, Ukrajinski dom, 1457
Drouillard Rd. Dodjite svi.
SUDBURY — PIKNIK OGRANKA SJK
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odriat
cc svoj prvi piknik ove godine u nedjelju, 14 juna, u St.
Charles, na 2ivinoj farmi. Izadi van na svje2i zrak od
potrebe je svakome. Toga dana pru2a se prilika svima
i dlanovima nase organizacije i prijateljima naseg po-kre- ta
i na5e Stampe da se zajedniCki na svje2em zraku
lijepo proveselimo.
Xa pikniku biti ce svega po пабет obicaju, naravski
i na rainju ребепе janjetine.
Do piknika je svega jedan sat voinje po 17-to- m High-way-- u do Hagera, onda skrenite desno. Blizu St. Charles--a ima natpis Muskay Bay, tu okrenite na lijevo i za par
minuta ste na mjestu piknika.
Pozivamo sve пабе 21anove i prijatelje da nas istog
dana u Sto vedem broju posjete.
Priredjivacki odbor. Cosulich
Express oprema
NajpovoljnSje cijene
NASI
Paket Paket Paket 90
22 lbs. ielera
11 lbs. rife
kave I-- A
lbs. faja Cylon
U papra
Paket 71
10 kfr. Men
Vs. rife
Vs. kare I-- A
Paket 82
kp. rife
3 kp. kave I-- A
kp. le&ra
Paket 84
3 kp. kave I-- A 14 kp. rile
Paket 85
lbs. kave I-- A
lbs. rife
279 West
$9.05
$7.00
$6.50
33
200 lbs. bj. bralna
33 lbs. tnastl
22 lbs. eiera
11 lbs. rife
lbs. I-- A
Paket br. 98 $37.50
100 lbs. bj. bra Sna
22 lbs. tjestenine
22 lbs. telera
22 lbs. matti
11 lbs. Hie
C lbs, I-- A
lbs. tap. za veS
lbs. sap, Palmolive
Paket 92 $14.50
10 lbs. fr&ra
10 lbs. tstenlne
10 Ibt. rife
lbs. I-- A
2 lbs. kakao
lbs. tokolade
lbs. aja Ceylon
Toronto, —
zj
IS kandidata RPP
Joseph Wilfred Jolin po-stavlj-en je za radnifckog
kandidata u izbornom okru-g- u
(Quebec), Roy
za kandidata u okrugu
Meadow Lake (Saskatche-wan).
Time se broj kandidata
Radni£ke progresivne
popeo na 7S..
Americki gubici 135.362
Prema sluzbenom amerii-ko- m
saopcenju od 3 juna,
ameriCki gubici u Koreji iz-no- se
135.3G2.
Masakracije u Keniji
U britanskim operacijama
protiv "terorista" u Keniji
posljednjih dana ubijena su
54 c"ovjeka, kaie izvjestaj iz
Nairobi.
Pobjcdjcn Everest
Dva jedne britanske
ekspedicije popeli su se na
Mt. Everest, najvisi vrh u
svijetu, visok 29.002 stopa.
U ranijim poku§ajima da
se savlada ovaj pogi-nul- o je naimanje 15 ljudi.
Akcija protiv "komika"
Xa inicijativu ministra
prosvjete provincije Saskat-chewan,
V. S. Re-gi- ni
5e se odriati konferen
cija koja ce pretresati uticaj
"komika" omladinu.
Obustavljcno
'pranje mozjra"
Silni protest! prisilili su
атеНбке militariste da pre-sta- nu "ispirati mozak"
riikim zarobljenicima, koji
su nedavno repatrirani iz
Koreje.
Oni zarobljcnici koji su
na povratku izjavili da su u
zarobljeniStvu dobro
tretirani, bili su odvojeni od
i upuceni u vojnu
bolnicu Valley Forge na
"medikalno i psiholoSko"
lijeccnje.
Najfinije bijelo
BRASNO, 100 lbs.
Najfinije kukuruzno
BRASNO, 100 lbs
SU.S0
$11.00
LBS. SV1NJSKE MASTI $11.25
STANDARD ГАКЕТ1 I'OTPUNO SLOHODNI OD
br. 91 — $13.75 br. 101 $48.50 br. $16.25
C lbs.
1
lbs.
br. $12.25
53
br.
5
1
br.
br.
64
6 kave
kave
4
1
br.
6 kave
1
1
Isu USA
a
orijas
u
amc- -
bili
ostalih
CAUINE
10 lbs. masti
10 lbs. !eera
10 lbs. rile
i lbs. kave I-- A
2 lbs. sap. Palmolive
1 lbs. fokolade
1 lbs. aja Ceylon
Paket br. 89 $14.00
15 lbs. ecera
10 lbs. mati
10 lbs. rife
C, lbs. kave I-- A Paket br. 15 $12.90
2i lbs. brana
5 lbs. 2&ra
5 lbs. mast!
5 lbs. kave I-- A
5 lbs. sapuna za vel
Paket br. 23 i lbs. kave I-- A
S lbs. leera
S lbs. martl
S lb, rife
Ako leltte Јл mi mpUttmo 200 Jtnjrg peltjmke tsite, плЈеЈлјге 75 ttmi po piet I iteii.
TRAzITE CIJENE ZA:
RADIO APARATE STOFOVESVIH VRSTA
BICIKLE MUSKE I ZENSKE SIVACE MASINE "SINGER
STEDNJAKE IU SPORETE LJEKOE PO RECEPTU
PAKETE HRANE SASTAVLJENE PO VASOJ zELJI
SALJEMO DINARE U SVAKOJ KOLICINI PO NAJBOLJOJ DNENOJ
Sve otpremamo Ix nalep rlastitop skladiita n Trsta, i rve stile o roka ©d
15— 25 daaa. Sve je oslpurano protiv djelomicnog Hi totalnop pubitka. Kvalitet robe
ovljk prrorazredan.
Sve narudibe i dopise saljite na: BRAXCO COSULICH
Queo St. Ontario Canada
tijtru iti KanaJtl JoUre.
Lewis
Reid,
parti-je
Clana
Lloyd,
na
$8.90
CIJE.I
pakete
Tel. EM 6-38- 77
f
Predstavnici cetiri
partije diskusiraju
pitanja mira
Na 4 juna odriana je u
Vancouveru skupStina na
kojoj su predstavnici cetiri
partije iznijeli svoje pogle-d- e
po pitanju primirja u Ko-reji
i pregovora izmedju ve-lik-ih driava.
U debati su sudjelovali
Stewart Chambers, konzer-vativ- ni kandidat u provinci-jalno- m
izbornom okrugu
Point Grey, Dan Laskail,
podpredsjednik B. C. libe-ral
Association, Nigel Mor-gan,
lider RPP i kandidat u
okrugu Vancouver East i
Stan Wilcox, kandidat Soci-jalkre- dit partije u istom o-kru- gu.
SCF i Kr&cansko-dcmo-kratsk- a
paritja su odbile su-djelov- ati.
Debata je odriana pod
pokroviteljstvom B. C. Peace
Council.
Daljni protest! protiv
zabranc ulaza Dr. Fclton
Kanadski Kongres Mira
saopcava da se produiujc
kampanja za poni§tenje za-bra- ne ulaza u zemlju bri-tansk- oj javnoj radnici Dr.
Moniki Felton.
Medju najnovijim protest-nicim- a nalaze se slijedede
radnidke unije: United Pa-ckinghouse
Workers of A-mer- ica
,1лса1 180; Marine
Workers and Boilermakers
Industrial Union, Local 1 ; International Brotherhood
of Electrical Workers, Lo-cal
213, izvrSni odbor Uni-ted
Fishermen's and Allied
Workers; United Steelwor-ker- s of America, Local
3302 ; New Westminster
Gypsum Workers; B. C. Dis- trict Union International U-ni- on of Mine, Mill and Sme-lter
Workers.
Rumunija protestira
izgon svog diplomata
iz Washingtona
Rumunjska vlada je upu-ti- la protest ameriikoj vladi
protiv izgona Christacho
Zambeti, prvog sekretara
Rumunjskog poslanstva u
Washingtonu.
AmeriSka vlada je nare-dil- a
izgon Hambetia na tui-b- u nekog V. C. Georgescu,
nazvanog "Rica", da ga je
Zambeti pokusao "ucjemti"
da saradjuje sa rumunjskim
vlastima.
Georgescu jo ranije bio u
pravitelj Rumunian Oil Co.,
podruinice Standard Oil Co.
of New Jersey.
Oko te kompanije bila jc
spletenn amerttka spijun-sk- a тгега. Na sudjenju po--
. iui.v.„a4m,.i_ii:iu st_pinjunimi a nH4 ok. i.o--
bra do 2 novembra 194? je
1 izneseno, da je Georgescu
bio aktivni £lan Spijunske
bande. On je sudionik u za-vje- ri za obaranje rumunjske
republike, a pobjegao jc iz
,
zemlje da izbjegne zasluie-n- u kaznu.
Na svom odlasku iz Sje
I dinjenih Driava Zambeti
je kazao da je optuiba
protiv njega spakovana
(frame-up- ).
OMLADIXA
(Nastavak sa str. 1)
Homer Stevens, vodja U-nit- ed Fishermen's and Al-lied
Workers unije u B. C;
Evelyn Townsed, student
na University of Saskatche-wan,
clanica Izvrsnog odbo-r- a cetiri studentske organi-zacije
na univerzitetu ;
Henri Vashson, teniski
igra6, kanadski dampion za
1950 godinu, 21an Davis Cup
. tima.
|
