| Note |
OCR Text: шШ В1гАИВ1ЈЈДДНћјц
STRANA 2 — Jedinstvo, 8. juna 1962
Published every Friday, in Serbo-Croatia- n ff шшшштатшттт '— a..-j- fifc. and Slovenian languages, by Jedinstvo Pub-- H!Pi31BftI!ePnWiMrWM lishing Company, 479 Queen Street West, РДДУИдИИпМ Toront0 2B Ontario, Canada; telephone EM. M V F
Editor Stjepan MioSi, Business Manager Ivan Stimac.
Subscription rates: $C.OO per year. USA and other countries $7.00.
Authorized as Second Class Mail, Poet Office Dept., Ottawa, and for payment of postage in cash.
liiiiiiiiittiiiitiiititiiiiiititiiiiiiiiifiiMiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiriiiiiiiiiiiiiiiriiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiittiiiiiiiiiitiiiiiiiiiii
Glasajmo PROTIV starih partija-z- a
promjenu u Offawi!
Ml se nadamo da ce na 18. juna svi cl-tao- ci
naseg lista izacl na na birallste i
Izvrslll 81'oju gradjansku duznost. Ra-zitmi- je
sc, oni citaocl koji su gradjani i
irnaju pravo glasa.
Moida je nepotrcbno polsjecati na lo?
Nana li incdju noma takvih koji sma-traj- u
da je uzaludno pokusavati promjc-nit- i
upravljale u Oltaici, jer "inase su
polilicki zaoslale", i kad im dosadi via-daci- na
liberala, onda glasaju za konzer-valivc- e,
i obratno? Rezonujc sc otprilike
ovako: Tcsko da le biti izabran ijedan
komunisla. Nova demokratska parlija
ce sigurno dobili vise mandala nego je
imala dosada, ali ne mnogo. Mogule
je da i socijalkredilcri dobiju nekoliko
mjcsta. Ostalo ce bill podijeljeno izmc-dj- u
konzcrvalivaca i liberala, a nana
razlike koji le dobili vise i formirali no-v- u
vladu. I kad je tome tako, zar nije
najpamelnije stall kod kulc, cckati da
dogadjaji probitde i uzvitlaju mase, do
cega le sigurno doll? Zar nije talno da
ovakvih raspolozcnja ima medju noma?
Nije li lakodjcr tacno da se mnogi me-dju
nama pitaju kako mogu glasati za
one kandidalc Note dcmokratske parti-j- e
koji istupaju kao veil anlikomunisti
od liberala i konzcrvalivaca? Kako rad-nic- i
mogu glasati za one koji vode polltl-ki- t
cijepanja radnidkc klasc i razbijaju
radnilkc uiiijc?
I mi ne mozcno reel da nisu it pravu
oni koji tako gledaju. All trcba vidjetl I
dingo. Gdjc je Izlaz iz sadasnje siluaci-je-?
Hole li se mase politilki probuditi
samo kao rczullat razvoja dogadjaja?
Tko god dobro razmisli mora doci do za-kljul- ka
da je vaino da sc na ovim izbo-rim- a
RKGISTRIRA STO JACA OPOZI-C1J- A
slarlm partijama. To bi bio km-pa- n
korak politlikom budjenju masa.
Treba uvijek gledati naprijed. Uzmi-m- o
samo jedan mogull ishod izbora: Da
na izborima ojala Nova demokratska
parlija, a da se konzervativci i libcrall
izjednale u glasovlma I parlamcnlarnim
mjcstlma, pa 'da nt jedni ni drugi ne bit-d- u
mogli formirali vladu, nego da se ujc-din-e
i formiraju zajcdnilku vladu — zar
to ne bi doprinjelo izmjcnl polllllkc si-tuac- lji
u zcmlji? Ill pak da ishod bude
takav da libcrall III konzervativci dobi-ju
tollko mandala da budu mogli formi-rali
vladu ali da opozicija bude toliko
jaka da sc ne budu mogli dugo odrzati i
da se raspis' u novi Izborl. Zar to ne bi da-l- o
mogulnost Novoj demokratskoj par-tiji
da izbijc na povrsinu? Drugim rije-lim- a,
moramo vidjetl da sadaSnjl izborl
otvaraju mogulnost da se it ioku neko
OTHER PAPERS SAY —
J~f ttofr '
liko god ma postigne promjena it Otlawt.
A sve to najviSe zavisi od toga koliko ce
glasova pasli protiv starih partija. I zato
je duznost naprednih ljudi ne sanio da
glasaju protiv njih, nego da porade svim
silama da uvjere druge da tako glasaju.
Svaki glas PROTIV konzervatlvaca i
liberala je glas za promjenu, za napre-dak- ,
korak naprijed k Kanadi kakvu iell-m- o
— Kanadi radnog lovjeka a ne kapi-talistick- ih
monopola. Po Istom pravllu,
svaki glas koji ne padne protiv tih par-lija
je glas za njih — za produzenje sa-daSnj- eg
stanja.
Na 18. juna trcba lakodjcr glasati pro-tiv
socljalkrcdilera, jer oni su joS reak-cionarni- ji
od konzcrvalivaca i liberala.
Glasati za socijalkreditere znall poma-gal- l
ulirati put faslzmu u Kanadi.
Glasati PROTIV konzcrvalivaca, libe-rala
znaci glasati za kandidate Nove de-mokrals- kc
parlije t komunlstc.
NDP una 217 kandidala, komunlstl 12.
U 28 okruga nana kandidala ni NDP ni
komunisli. To su uglavnom istolni pred-jel- l
zemlje gdje naseg naroda I nana. To
znaci da svi nasi progresivni ljudi imaju
mogucnost da glasaju protiv konzcrvali-vaca,
liberala i socljalkrcdilera.
Pitanje je kako ce glasati progresivni
ljudi u 12 izbornih okruga u kojima ima-ju
kandidate komunisli i Nova demokra-tska
parlija. Nele li u tint okruzima gla-so- vi
bill pocijepani I tako omogulcn lz-b- or
konzervatlvaca, liberala ill socljalk-rcdilera.
Takva mogucnost zaista postoji.
Komunislilka parlija je objasnila
svoje slanoviste. Ona je postavila svoje
kandidate zato Sto je Nova demokratska
parlija odbila sporazum I suradnju. Mi
smatramo da u tint okruzima trcba gla-sati
za komunisle bas radi toga da bi
ojacala ideja jcdinslva svih naprednih
snaga protiv starih partlja I njlhove po-lltlk- e.
Trcba pokazatl lldcrlma Nove dc-mokratske
partlje da su pogrcsnl. Ta-kodj- er
radi toga da bl sc zadao udarac
anlikomunizmu, koji predslavlja veliko
zlo.
Eto to je naSa preporuka: Svi trc-bam-o
glasati da se porazl stare partlje i
otvori put za promjenu u Ottaicl — za
mir, za nacionalnu nezavlsnost, za nap-rcda- k.
U okruzima gdje kandidiraju komu-nlstl
i Nova demokratska parlija, trcba
glasati za one koji dosljcdno stojc za je-dinstvo
progrcsivnih snaga kao glavnl
uvjet za promjenu politilke situacije u
zanljl.
The Best Fighters"
Certain NDP and CLC trade union burocrats who
presume to "lead" labor never tire of announcing that
they are "the best fighters against Communism." At the
recent CLC convention in Vancouver President Claude
Jo'doin took time out to chide the Canadian Chamber of
Commerce on the stupidities of its "Operation Freedom"
an ti-Commu-nist
campaign, and to remind the C-of-- C that "we" of the CLC are the "best fighters against
Communism."
The poisonous smokescreen of anti-Communis-m
is
used by reaction everywhere including its agents In the
ranks of labor, to obscure the real issues affecting the
people, and their own bankruptcy in facing up to those
issues.
It is therefore no surprise to find Diefenbaker pu-blicly
accusing Liberal bigwigs "Mike" Pearson and
Paul Martin (former Liberal health minister), of being
"soft on Communism"; of failing during all their years
in the United Nations (as representatives of a Liberal
government), to do something "on behalf of the people
in the Soviet satellite nations."
This bogey of "Soviet colonialism" cooked up by
the US. State Department and the British Colonial of
O S V R T I
DIEFENBAKER I USTASE
Novine pisu da je premi-jer-u
Dicfenbakeru prilikom
boravka u Sudbury игабепа
ustaSka propagandisticka
brosura o "Titovim marge-vim- a
smrti". Urucila mu ju
je grupa ustaskih elemena-t- a
koji su bili pozvani na
prijem kojega je u njegovu
Cast priredila konzervativ-n- a
organizacija u Sudbury.
Sta to znac"i?
UstaSki elementi su time
htjeli da pokazu da oni do-bro
stoje kod konzervatlva-ca
i Diefenbakera, da бак
uSivaju njihovu potporu u
radu protiv Jugoslavije i
njezinih naroda.
Primajuci tu knjigu na
takav nacin premijer Die-fenbak- er je u6inio neprija-teljsk- i
akt protiv Jugoslavi-je
i njezinih naroda, Sto si-gurno
nece ostali nezapa2e-pazeno- ,
kao Sto nije osta-l- a
nezapazena njegova pro-SlogodiSn- ja
podrskn 6etni6- -
D O P I S I
Poziv mladim Hrvatima ne
slijede ustaske zlocince
Port Arthur, Ont. — Pri-likom
dana pobjede nad o-korje- lim
fasizmom, usta&ki
(faSistiCki) elementi prave
parade i proslave, kao da su
oni izvojevali pobjedu sa
svojim gospodarima Hitle-ro- m
i Mussollinijem. A Sta
je najgore, ovdasnje vlasti
to dozvoljavaju, i armijska
muzika svira na toj proslavi.
Kad bi znale majke i o-ce- vi
ameriSkih i kanadskih
avijatiSara sta su ustase ra-di- li
sa njihovim sinovima
koji su bili prinudjeni da se
spuste na teritorij pod njiho-vo- m
kontrolom. Na njih зи
joS dok su se pa'dobranom
spustali otvarali mitraljesku
vatru. Ja sam na svoje uSi
sluSao preko naSeg tuma-6- a
od dvadesetorice ameri6-ki- h
avijati6ara, da se je vo-dil-a
borba izmedju ustaSa-Setnik- a
i partizana koji ce
uhvatiti viSe avijatiSara. Ko-je- g
su dobili partizani, oni
su ga preko veze poslani na
otok Vis, a iz Visa dalje. Sa-mo
preko mojeg mjesta u to-k- u
dvije godine upuceno je
na Vis preko dvije stotine
mladih avijati6ara.
Kako sam napomenuo, u
jedan dan ih je bilo 20 i to
sve mladi de6ki. A danas taj
ljudski olos ponovo diie gla-v- u
u onim zemljama protiv
kojih se je borio svim svojim
snagama, sa licemjerstvom
gmizl pred vlastima pod
parolom antikomunizma, a
vlasti ih podrzavaju. Ali Sto
se ono kafe "vuk dlaku mje-nj- a,
a cud nikad". To su oni
koji polazu kletvu na noiu
(kami) i bombi;
fice to hide their own colonial oppression, is now ped-dled
by Dief on the hustings, accompanied by a new
"pledge" to move a resolution in the UN (if re-electe- d)
"on the subject of Russian colonialism".
Not to be outdone on this "red bogey" vote cat-cher,
Pearson vows he "has fought communism all his
adult life", and, as a consequence, lost the post of UN
secretary-genera- l on two occasions because of Commu-nist
"vetoes". As the early Liberal echo of John Foster
Dulles in Canada, we can almost hear "Mike" emitting
a heart-rendin-g sob at such a loss?
All of which reminds us of the prophetic clarity of
Marx and Engels in the Communist Manifesto of 114-yea- rs
ago ; —
"Where is the party in opposition that has not been
decried as communistic by its opponents in power?
Where the Opposition that has not hurled back the
branding reproach pf Communism against the more ad-vanced
opposition parties, as well as against its reaction-.- .
ary adversaries?"
Where indeed?
— Pacific Tribune (Vancouver, B. C.)
kim elementima (odbijanje
da razgovara sa jugoslaven-ski- m
ministrom vaiyskih po-slo- va
Popovicem, propust da
poduzme mjere protiv spa-Ijivac- a
jugoslavenske zasta-v- e
u Torontu itd.)
To je uvreda svakom poS-teno- m
i iskrenom Kanadja-nin-u
hrvatskog, srpskog, slo-vensko- g
i drugog jugosla-vensko- g
porijekla, koji, bez
razlike kako gledali na sa-daSn- je
роНШко stanje u
Jugoslaviji, gnjuSaju se na
ustaSe, jer to su bili izdajni-c-i
svog naroda i sluznici nje-ma£ki- h
i talijanskih faSistic"-ki- h
okupatora. Stvarno, to
je uvreda svakom 5estitom
kanadskom gradjaninu, jer
onaj tko je sluzio Hitleru i
Mussoliniju, radio je i pro-tiv
Kanade.
Ne bi trebalo mijeSati Ju-goslavi- ju
u kanadsku izbor-n-u
kampanju.
da
Oni vide da dan po dan
propadaju, pa se sada slu2e
sa svim mogucim trikovima
da bi se neSto dulje uzdrzali.
PoSalit je sto ima dosta mla-dih
ljudi koji su im naivno
nasjeli, ali se takvi osvjescu-j- u
iz svojih zabluda u koje
su upuceni da ce se faSizam
ponovno povratit na vlast
Dosta je njih uvidilo i na
vrijemenapuSta erne redove
koji su zacrnili historiju na-Si- h
naroda za stotine godina.
Oni koji su prodali naSe naj-bolj- e
krajeve talijanskom i
madjarskom faSizmu, a pod
Hitlerovom komandom os-ta- o
mali dio, tvrde da je to
bio samo privremeni ugovor.
Pitam ih zaSto su talijan-sk- i
i madjarski iaSisti po u-las- ku
u naSe teritorije dove-l- i
svoje u6itelje i uveli u §ko-l- e
svoj jezik, a naS jezik je
bio sporedan, samo jedan sat
na dan? JoS k tome pozvali
Talijana da ga krune kru-no- m hrvatskih kraljeva. Mi-sli- m,
a tako misli svaki io-l- e
pametan i idealan fovjek,
da u cijcloj nasoj povijesti
takva Sta se nije desilo. A
sada se prikazuju rodoljubi-ma- .
A o 6emu govori Jase-novaS- ki
krematorij, gradiS-ki- ,
petrinjski, vukovarski,
mitrovacSki i maksimirsko
strcljanje? I sutra kad bi
takvi ljudi doSli na vlast ni-St- a
bolje ne bi radili. Takvi
su bili i beogradski Ijoticcv-c- i
i cetnici, o бети svjedoSi
i logor na Banjici.
Prve pokolje nevinog svi-jet- a
poc"ele su ustaSe i ietnici
svojim 'djelovanjem u Bosni
i Hercegovini, a pod pokro-viteljstvo- m
Hitlera i Miso-linij- a.
Oni su vodili iestoku
medjusobnu borbu, a пароз-ljetk- u
su se zdrufili jer su
u krvoloitvu bili isti a i u
svojim ciljevima, a jedni i
drugi primali direktive koje
su im servirale fasistteke
glaveSine za sto vece uniSte-nj- e
svog vlastitog naroda.
Mislim da sve te njihove
parade i organizacije ce po-stepe- no
isceznuti. Uz Ifdere
takvih organizacije ostaju
duSevni siromaci, a svaki o-n- aj
koji je imalo zainteresi- -
ran u proslost uvidja, da ih
ustase vode u vjec"nu prova-liju- .
Mnogo mladih ljudi im je
nasjelo pod plaStem nacio-nalizm- a,
u stvari Sovinizma,
prilikom prolasku kroz lo-gor- e.
Takvim mladim ljudi-m- a
je zabranjeno citanje bi-lo
koje Stampe osim ustas-ke,
a ne mogu cak ni da go-vor- e
sa drugovima za koje
Slucaj Lamb
nekoliko pouka
NAPISAO JOSEPF ZUKEN, ADVOKAT IZ
WINN1PEGA I CLAN GRADSKOG VUECA
U aprilu ove godine, kad je predsjednik kanadske
vlade bio zauzet gladjcnjan skolske djece po glavl i iz-vod- io
osjccajne predstave sa autografisanim duplikati-m-a
kanadske povelje o pravlma (Dill of Rights), Kana-djan- e
je prctresao slufaj Lamb. Cinjcnicc su nepokoleb-Ijlv- e
i jasne. Petnacstogodisnji Skolskl djctak u metropo-lilansko- m
Winnipegu napisao je saliridko "pismo urcd-niku- ",
koje je bilo stampano u icinnipeSkom dnevnofn li-sl- u.
Nekoliko dana kasnije u skoli ga je posjetio oflcir
RCMP, ispitujuci ga o njcgovlm politKklm stavovima;
rekao mu je da su njegovt roditcljl subverzivni i trazio
da sc odrede polilickog uvjerenja svojih roditelja, uko-lik- o
ne ieli da ga oznade njegovim buducim poslodavcima
kao "rizik". Na srecu, tamlllja Lamb odbila je da bude
ocjcnjlvana. Majka je protestirala kod Ministra pravde
I odbila je pravo RCMP da vodt polilidku inkviziciju.
Slucaj je stigao do parlamenta. Minislar pravde opro-sli- o
sc je djecakovoj majci I rodila sc oiigledna 'cover sto-r- g'
— rcccno je da je oflcir RCMP djclovao na svoju ruku
I prckrsio 'ust aljam praksu' Mountija. Nekoliko dana po-sli- je
ovog oprostaja i objasnjenja minislar pravde je
tzjavio, za vrijeme svoje posjetu it Winnipegu, da ovaj
slucaj smatra "zakljuccnim". Da li je zaista zakljuicn?
Sta proizlazl lz njega, Sla su njegove pouke?
Akclje RCMP u slucajii Lamb bile su protiv zakona,
potresne i u potpunosti neposlcne. Kanadski Dill of
Rights kaze da "je time potvrdjeno i deklarisano da su
u Kanadi oduvijck (I) poslojala i da 6c i it budu6e pos-toja- tl
slijedeca ljudska prava I osnovnc slobodc: (d) slo-bod-a
govora; (e) sloboda udruzlvanja I organlzovanja
I (f) sloboda stampe. Ako uzmemo ove rljed I usporedi-m- o
ih sa dinjenicama, treba red da je RCMP prekrsila
kanadski Dill of Rights u slulaju Lamb. Sloboda stam-pe
pogotovo ukljucuje I pravo slanja "pisma urcdniku".
Sloboda udruiivanja ukljuiujc pravo da sc 15-godis- nji djecak vele uz svoje rodilelje, pa ako oni i vjcruju it
"subverzivnu" ideju mira. Uz to da je RCMP pogazila
zakon kojeg una po svoj duinostl da zastili, ona je vjcro-vatn- o
povrijedila i propise skolskog odbora da nijedan
student ne mole biti ispitivan od slranc policijc u Skoli
bez dozvolc skolskih auloritcta. All u svakom sludaju
ova pravila Skolskog odbora nikada nisu bila upostavlje-n- a
namjerom da dozvole makartijevsko policijsko proga-njanj- e.
Objasnjcnje koje je data RCMP svodl se na ovo: po-licijs- ka
akcija bila je pogrljcsna; nitko je nije naruclo.
Jedan pollcljskl oflcir sc zalctlo u svom poslu, otiSao
prcdalcko i preko svojih ponumocl — valjda tako, kao
Sto je jednom jedan ncvlnl U--2 pilot prekorailo svoje
punomod i odlclio prcdalcko. Tcorija "pogrijcSke" je-sl- e
amalcrska I glupa. Zaista se desila jedna ozbiljna grl-jesk- a
— RCMP nije otckivala da 6e sc njczina akcija
publicirali. Njihov najvcfi zloiin — saml tako kaiu —
bio je taj da su dozvolili, da budu uhvafeni.
Kanadjanl trcbaju uotill vrlo jasno, Sto RCMP dobro
zna slufaj Lamb nije izolirani slulaj. Poznajcno joS
jedan slu(a) u Winnipegu it kojem je RCMP ispitivala
mladoljctnog studcnla na Skoli I upolrebila istu tehnikit
polltidkog ucjenjivanja (zbog slraha od posljcdica fa-- ,
milija je odbila datl dozvolu za objavu pojedinosti).
U principu nana nikakve osnovne razlike izmedju akcijc
Mountija it sludaju Lamb i izmedju polilickog Spljuni-ranj- a
kojeg vodi RCMP protiv punoljetnih it Kanadi.
Ron Ilaggart, kolumnist torontskog dnevnika DAILY
STAR postavio je u vezi sluiaja Lamb ovo osnovno pi-tanje:
"Zaslo trcbamo u nascm slobodnom drustvu
armlju lajne politiike policije koja zabada svoj nos u
gledanja kanadskih gradjana I drzl dosljere o njlma?"
(Radoznalost gospoflina Iloggarla moze mu lako prislu-Sil- l
biljesku RCMP u njegovom vlaslilom dosijeru). All
ova polllidka Inkvlzlclja ne drzl se samo kanadskih gra-djana.
RCMP prosiruje iste privilegijc I na ljude, koji
nisu gradjani Kanade. RCMP je ona koja preglcdava po-litld- ka
uvjerenja molioca za gradjanstvo I odlutujc, da
li ova gledanja odgovaraju ill ne.
Kakve posebne kvalifikacije imaju ovi polltliki ccn-zo- ri
da mogu sebe poslavljati it iilogu progonioca, suca,
sudskog vijeca i "hangmana" u slulaju polilickog uvje-renja?
Kanadski Dill of Rights kaic da nijedno "zakonito
tijelo ill pravllo, na snazl u Kanadi ill it bilo kojem dije-l- it
Kanade, "ne moze bili konstruisano ill ttpolrebljeno
sa namjerom da bi se oduzelo nekoj osobl pravo na pra-vedn- o
saslusanje, u skladu s principima osnovne pravde
za ulvrdjcnje njegovih prava I duinosti". Krajno je vri-jeme
da vlada i kanadski parlament upotrebe kanadski
Dill of Rights i da zaStile tovjefanska prava I osnovne
slobodc u Kanadi time, da smanje prckomjernu polllliku
snagu RCMP. Da bl io postigli, RCMP trcbala bi 'se po-drcd- ili
pravilama zakona, I oduzcti joj trcba njczlnu sa-dasn- ju
ulogu polltidkog cenzora i iuvara polltlfklh do-sijer- a.
NAPOMENA: Ovaj (lanak bio je napisan za poscban
prilog o gradjanskim pravima, kojeg je donljclo "Jedin-stvo"
u proslom broju na cnglcskajn jezlku. Slulaj Lamb
je vrlo vazan i njegove opasnostl za kanadske dcmokrat-ske
tradicije trcbaju biti isprilanc.
se габипа da se ne slaiu sa
njihovom organizacijom, jer
se boje da bi prije vreme-n- a
napustili zlo6ina6ke or-ganizacije
koje su upcrene
protiv svog vlastitog naroda.
Potrebno je da svaki ra-zum- an
i napredan Sovjek
prilazi nasim mladim ljudi
ma koji su zabasali u ustas-ke
organizacije, ukaie na
njihove zabludc u koje su
nesvijesno upali i da ih po-zo- ve
da ne srljaju i ne iive u
toj tami.
F. Kozina
ema.-- "81--' i#'i3i'"":e" £ n"Tfc i i 'ilfiiligiii IKifest
|
