| Note |
OCR Text: Jugosctvija i SSSR.
IDE LI NA B0LJE?
r
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI' LIST STA
T
KAZE TITO
VOL. IX. — No. 43 (765) Radnicka solidarnost
Pomoc strajkasima u Arvidi
Murdochville, Hamiltonu
Na strajkaskom frontu noma promjena.
Situacija je najgora u 2Iurdochville, Quebec, gdje kompanija nastoji
slomiti strajk poniocu strajkolomaca. Situacija je jako napeta. Uhapseno je
G strajkasa zbog toga su grdili slrajkolomcc kad su isli na posao. Strajk je
usao u treci mjesec.
U Arvidi se naslavlja strajk G. 500 radnika u poduzecu Aluminum Co.
U Hamiltonu sc nastavlja strajk 1.900 radnika poduzeca Interna-tional
Harvester.
U Torontu se nastavlja Strajk G50 radnika u Ivornici sapuna Lever.
Clanovi United Steel- - workers unije u tvornici a- -
luminija u Kitimatu, B.C.
koja pripada istoj kompa-nij- i
izrazili su solidarnost
ia strajkasima u Arvidi,
su clanovi katolickih
sindikata.
Direktor United Steel-worke- rs
unije Seafton poz-va- o je sve lokale svoje uni-je
da strajkaSima pruze fi-nancij- sku
pomoc, jer sami
izrazi solidarnosti "nisu
dosta".
Vijesti kazu da su rad-ni- ci
u Kitimatu otpodeli sa-kuplj- ati financijsku pomoc
za Strajka3e u Arvidi.
StrajkaSc u Murdochvil-l- e
podupirc Kanadski kon
gres rada.
Pomoc im pruzaju i cla-novi
United Electrical
Workers unije (nezavisna)
u poduzecu Canada Wire u
Torontu.
Canada Wire je podru2-nic- a Noranda Mines isto
kno i Gaspe Copper Mines
u Murdochville. Sva ova
poduzeca pripadaju multi-milijunc- ru Murdochu.
Murdoch je poznat kno
najvedi protivnik unija i
prije par godina je slomio
strajk u Canada Wire na
isti nadin kako sada poku-Sav- a
slomiti strajk u Mur-dochville.
Drugi sporovi
Iz Vancouvera javljaju
da su zapeli prcgovori iz-me- dju International Wood-workers
unije i gumsko-pilansk- ih poduzeca. Spor
je predan koncilionom od-bor- u.
Unija traii poviSicu
od 15 centi na sat. Pred-sjedn- ik unije George Mit-chell
je izjavio, da je unija
spremna strajkovati ako
bude potrebno. Unija ima
viSe od 30.000 clanova u
B.C.
Medju najvede sporovo
spada onaj izmedju fede-ral- ne vlade i 130.000 dr
zavnih cinovnika i sluibe-nik- a.
Spor je poprimio politid--ki karakter kad je konzer-vativ- ni vodja Diefenbaker
napao vladu zbog stava da
pitanje zahtjeva drzavnih i dinovnika i sluzbenika mo-- ; ra dekati do poslije izbora.
U ime vlade premijer St.
l Laurent je odgovorio da bi ; konzervativci podigli jos
( vecu larmu ako bi vlada
( nelto uradila pred izbore. ,
Broj kandidata
LiSrrsli inajn 26S kajwbdat.
kanMrrstiTci 237. CCF 12. S
cUUkrditMrtij 116, RsdoMka
prcmiiTivs partija 10. tali 39.
TORONTO, FRIDAY. MAY 31, 1957
sto
kod
koji
I Z B O R K Л
Za vecinu radnika smanjivanje
poreza je najvaznije
Za vecinu knnadskih ra-dnika
visoki porczi su gla-vn- o
pitanje sadaSnjih iz-bo- ra.
To su zakljudci Hsta
"Pacific Tribune" iz Van-couvc- ra na temclju jedno
ankcte medju tredunioni-stim- a.
Evo tipidnih odgovora na
pitanje: "Sto je po vaSem
miSljenju glavno pitanje
sadaSnjih izbora?":
Sumtki radnik: "Mi se
moramo stalno boriti za po-veda- nje nadnica ako no ce-m- o
da zaostanemo za pora- -
K Л P Л J A
Potrebno je izgradjivati 110.000
stanova na godinu
Stambeni'problem postaje tezi. Izgradnja novih
kuda zaostaje, a u koliko se i grade, oni kojima po-trebno
ne mogu da ih kupc.
Ako se uzme u obzir da
se pudanstvo povednva za
100.000 na godinu (podaci
Gordonove komisije), zna-- ci da postoji potreba za
100.000 novih stanova go-diSn- je. Tome treba dodati
potrebu zamjene starih i
dotrajalih kuda, po ra£unu
nekih 10.000 godisnje. Iz
toga proizlazi, da bi godU-nj- e trebalo izgradjivati
110.000 stanova.
Sadainja izgradnja da-Iek- o
zaostaje potrcba-m- a,
a situacija se ne ie
mnogo poboljSati ako na iz-bori- ma pobjede liberali, jer
oni sprovode politiku ogra-niden- ja kredita za nove
stanove, pod izgovorom su-zbija- nja inflacije.
Konzen'ativci obe6ju
olakianje kredita, ali nji-ho- va obedanja nemaju gra-nic- a,
pa se na njih ne mo-ze
raSunati upravo i da do-bi- ju
vecinu.
CCF kale da inflaciju
troba suzbijati mjerama
protiv pretjeranih profita
a ne ogranidenjem narod-ni- h
potreba.
No problem nije samo u
pomanjkanju fond ova za
izgradnju stanova. ecinu
stanova koji se sada izgra-djuj- u
obi2ne radnicke obi-tel- ji
ne mogu ni kupiti ni
iznajmiti, Jer su cijene da-le- ko iznad njihova dohod
" t " г1Јгтртр
j
Л1
su
' -
za
stom zivotnih troskovn.
Vlada od nas oduzimlje
sve Sto moze, ali ostavlja
dovoljno onima koji ionako
imaju dosta. Egzernpcije
na porez na dohodak mo-ra- ju biti povidone".
Transportni radnik: "Si-gurn- ost pofiinje kod kuce
— i u kudi. Ako bi troSili
manje na nnoruianje imali
bi vi§e za sebc. Ja bi se o-sje- cao
mnogo sigurnijim
kad bi znao da me deka do-b- ra penzija".
Trgovacki namjestenik:
"Upravo kad je'dodatak na
ka.
Kako pi§e list "Tele-gram",
predstavnik Drus-tv- a
gradjevinara u Toron-tu
je izjavio, da u Torontu
za viSe stotina kuca cija je
cijena oko $20.000 nema
kupca.
Takvu kudu mogu da ku- -
pe samo familije Oil godi-- 1
snji dohodak prelazi 6.000 '
dolara. Mcdjutim, zarada
vecine radnickih porodica
je oko $3.000.
Za kude dija je cijena o-k- o
$15.000 potreban je go-diS- nji dohodak od §4.000.
U Torontu je takodjer
izgra dj en veliki broj apart-ment- a, ali cijene su im pre-viso- ke
za radnicke porodi-- J
ce.
Cak i u takvim driavnim
stambenim projektima kao
Ho je Regent Park stan mo-gu
da dobiju samo porodi-c- e
diji dohodak iznosi 159
dolara na mjesec
Ovo stanje zahtjeva e-nerg- idne mjere od strane
driave, kakve prediaiu
CCF i RPP.
Program RPP poziva na
izgradnju 1,000.000 novih
stanova u period u od 10
godioa po cijenama koje ce
radnidke familije — koje
su najpotrebnije —— moci
da plate.
PRICE 5 PER COPY
22.000 zeljeznicara
pristupilo CLC
Jedna od najvecih ne-zavis- nih zel jeznicarskih
unija — Brotherhood of
Railway Trainmen — sa
22.000 clanova, prisajedi-nil- a
se je Kanadikom rad-nicko- m kongresu (CLC).
djecu (family allowances)
najviSe potreban kao po-moc
djeci u skolovanju,
vlada ga ukida. (Prestaje
nakon dijete navrSi 1G go-din- a.
— Ured.). Ja sma-tra- m da bi dodatak na dje-cu
trebao biti povisen i da-va- n
do 18 godine".
Drvodjelac: "Za uzdria-vanj- e familije danas su
potrebna dva dohodka
(mornju raditi dva dlana
familije). Vlada bi zaista
mogla pomoci ako bi podi-gl- a
egzcmpcije na porez na
dohodak."
Kadnicki izlwrni miting
u Torontu 6. juna
Radnicki izborni miting
u Torontu odrzat ce se u
cetvrtak 6. juna, u Ukra-jinsko- m radnickom domu,
300 Bathurst St., 8 sati
uvecer.
Govorit ce Annie Duller
Guralnick, kandidat u ok-ru- gu Spadina i John Weir,
kandidat u Trinity.
Kacunc na vidjelo
CCF je calendzovala li-berate,
konzervativce i
socijalkreditere da objave
financijske priloge xa svo-j- u izbornu kampanju.
Ovi u ostali suteci ...
Podaci o porczima
Gotovo jedna trecina [ dohodka prosjecne ka-nada- ke
porodice ode na
porez e (federalne, pro-vincijal- ne
i municipalne). , U proiloj godini porezi I
su odnijeli 32.2 posto do-hodka
prosjecne kanad-sk- e
obitelji prema 31.6
posto u ratnim godinama.
Odgovor fadjarima
Na konvenciji veteran-sk- e
organizacije (Cana-dian
Legion) u Cranbrook,
B.C. Je izjavljeno da ma
djarske izbjeglice u ovoj
zemlji nemaju razloga
da se tule, jer im kanadska
vlada pruia vecu financij-sku
pomoc nego veterani-m- a.
Znacajno je da je predsjednik FNRJ Tito o tome dao tri izjave u roku
od tjedan dana.
U razgovoru sa prcdslavniciina "Politike" na 25. maja (svoj Go-godis- nji rodjendan) je kazao, da je on poduzeo inicijativu za obustavljanje polemike
koja je u posljednje vrijeme vodjena izmedju jugoslavenskih komunista,- - s
jedne stiane, i sovjetskih i dmgih, sa druge.
Nekoliko dana ranije, u razgovora sa predstavnicima lista "Iladost",
Tilo je izrazio uvjerenje da ce spor sa Sovjelskim Savezom biti izravnan, sa-mo
je potrebna strpljivosl i nizumjevanje.
ла :. maJ a Tito je go
vono na otvaranju pnog
agregate hidrocentrale Ma-vrov- o
u Makedoniji, pa se
dotakao i odnosa sa Sovjet-sko- m Savezom i drugim so-cijalistic- kim zcmljama.
Kako javlja "New York
Times", Tito je rekao. da
Jugoslavija 2eli imati pri-jateljs- ke odnose sa Isto-ko- m
i Zapadom.
"Mi ne 2elimo da imamo
neprijateljske odnose sa
Zapadom, ali ne cemo ni
da se svadjamo sa Isto-kom- ", rekao je Tito.
Njegove rijedi su nesum-njiv- o bile uperene onim za-padn- im krugovima koji
svoje drzanje prema Jugo-slavia
odrcdjuju prema
tome kako se ona drzi pre-ma
SSSIt-- u. Tako su joj
Sjed. Driave proSle godi-ne
prekinule vojnu pomoc
zbog zblizavanjn sa Sovj.
Savezom. Pomod je ne
lr~ + + 00
25. bio Titov —— i pcti.
Reuters da je
CK u
zclju
i
i SSSR.
— dobija
vuncno
SSSR
sporazum
Soviot--
njenjem da je j izme- - tercsimn orbaizjuvitka narodne
da jdeoSao do za- - 555 jej 1954. koba---- sti i uzanjanmne
ostati od da je njeli brzom
Od robne razmjenc
je kazao da pri- - 195G. obim
ne bi trebao vredno veze i pro§iru- - vanjsko trgovino
zbog zelje da ju se. Na primjer prije tri SSSR i povedao dobre odnose SSSR, a obim za preko u "Istok ne bi tre- - nosu 19G5. So--
da podr-- svega po 10
odno- - u svakom
sa Januara mjeseca g.
Titovim izjavama pred- - vlada SSSR i FNRJ
hodila je su i
platni sporazumi za 1955.
poslova kojima prcdvidja- -
da jugoslavenska vlada ne- -
goduje zbog po--
vezivanja vojne pomodi
odnose sa SSSR.
Potom je da dc
ministar obrane general
Gosnjak posjetit SSSR kao
ministra o- -
brane marsala 2ukova. Ci- -
njenica da je
posjet najavljen kratko
vrijeme po saopdenju ame- -
ridke vlade smatra se zna- -
govoru do-n- oj takodjer
budget,
prisiljena vojne
potrcbe osigura drugi
nadin ako Sjed. Driave
promjene stanoviste.
svom govoru Mavro-v-u kazao da
ima
je iz-gradnja
podvukao da "oni
svoj svoj".
razlike
smjele dovode suko-b- a, rekao dalje Tito.
Na kraju o-- ne koji gleda-j- u
ekonomskt razvitak
zemlje
golim rukama,
kazao Tito.
Odnosi izmedju
ze-malja
pogorsali
pobune
koju jugoslavenski
ocjenili kao "revoluciju".
Oni takodjer
Imru Nadja.
Jugoslavenski
1Ж.#Ж 00-Ш'0-Ж.-- Џ 0-- 0 000 CESTITKE TITU
rodjendan sezdeset
Agencija javlja primio pozdrave
svih socijalistikih zemalja.
partij'e Saveza svom
pozdravnom telegramu izrazio za prijateljstvo
sa Savezom komunista "temeljenom
marksizmu-lenjinizmu.- "
Sovjetski komunisti takodjer zele "siroku svestra-n- u suradnju" izmedju
SOVJETSKI IZVJESTAJ 0 RAZVITKU
TRGOVINE SA JUGOSLAVIJOM
Moskva. toku poslje- - Sovjetski Savez ce-dn- ih nekoliko mjeseci odr-- barit, namjeStaj, Sper-ia- ni pregovori izmedju plode, ko2u obudu,
demokratskih zema- - tkanine, kno pojedine vrsto
Ija koji zavrSeni proizvoda industrije ma-vanje- m
spora- - Sinogradnju.
zuma. Takav nomenkla-nlie- n
izmediti turn knin odirnvnm
davnoobnovljenasaobja5p-.rsek0dffsSjaevdezn- ika Privredna suJruagdonsjlaavije. privrede zemalja, tr-Eisenh- ower dju jUKOslavije govina bazi ravnopravno-kljudk- a
novljena godine koristi dopri-odlud- na SSSR. nezavisna zacionibiospoporatpziusman. kompteand-a- izpmreodlijruenju
Tito Zapad sovjetsko-jugoslavens- kc malja. godine
zamjerati jadaju izmedju
goslaviji ima Jugoslavije
godine uzajamnih rob- - se dva puta od-is- to tako nih Isporuka nije bio veliki. godinu.
bao joj zamjera" milijuna ruba-iavan- je prijateljskih Jja pravcu.
sa Zapadom. 1955.
izmedju
izjava predstav-- potpisani trgovinski
nika mini- -
starstva vanjskih godinu se
amcridkog
jnvljeno
gost sovjetskog
GoSnjakov
Jugoslavije.
jugoslaven-dnnSaju- ci
Tito Jugo-slavija
zajedni-dko- g
istodnoevropskim
zemljama, glavno
socijalizma.
Tito
izgradjuju socijalizam
IdeoloSke
kritizirao
nepovoljno
Jugoslavije. ispu-itaj- u
vida industri-jalizaci- ja
otpodela
nidega
Jugosla-vije
istodnoevropskih
po-slije
Madjarskoj.
podriali
Komunisticke Sovjetskog
Jugoslavije
Jugoslavije
potpisi- -
trgovinskih
sklo- - Uspostavljanjc
robo
Jugoslavija
jugoslavenskog
povedanje robne razmje- -
izmedju zemalja
milijuna rubalja.
Vanjska trgovina izmedju
SSSR Jugoslavije u 195G.
odini dnlje proSirivala.
sovjetskc isporuke u51a je
roba kao §to sirovo
Kvoidje, kalaj, nikal, ko- -
bait, azbest, kemijski for- -
nmceutski proizvodi, maSinc
urcdjaj mnogo industrij- -
SKC JTrane poijoprivredu
dajnom, u toliko viSe Sto je
u svom u Savez- - Do bitnih izmjena je
narodnoj skupstini, po-- 31o i u
vojni kom Izvozu. Iz Jugoslavije
javio, da ce Jugoslavija biti
da svoje
na
ne
U u
je
mnogo
sa
a
je
na
nadin, a mi na
nc bi
da do
je
je
na
Ti ljudi
iz da je
od i
je
i
su se
u
su lide--ri
su
lideri su
.l:0 Ж0
maja je
iz
je
na
ment,
i
i i
i
zo--
Ju- -
na
lo
no na 80
l
i
U
takva su
i
za
l
on
iz- -
OcEKUJU VECU TRGOVINU SA KANADOM
Beograd. — Delcgacija
Savcznc vanjskotrgovinske
komore, koja se nalazi u
USA, posjetit de u toku ma- ja Kanadu.
Za vrijeme boravka u
Kanadi delcgacija, koju
predvodi generalni sekre-ta- r
Komore Ivan Barbalid,
vodit ce razgovore pred-sjednici- ma kanadskih pri-vredn- ih ministarstava i or-ganiza- cija
o medjusobnoj
takodjer bili kritizirani
zbog pretenzije da je nji-ho- v
put u socijalizam naj-ispravn- iji
i da slidnim pu-te- m
trebaju podi ostale ze-mlje.
Dalje su kritizirani da
istupanjem protiv "stalji-nizm- a" pokusavaju pocje-pa- ti
medjunarodni radnid-k- i
i komunistidki pokret.
Takodjer zbog izjednadi-vanj- a
socijalistidkog: tabo-r- a
(ili lagera) imperija- -
I--
S4
U
su
su za
io In- -
su
sa
za
se
sa
sa
vjetski Savcz je zauzco dru- -
go mjesto u opcem obimu
vanjsko trgovino Jugosla-vije,
a u jugoslavenskom iz-vo- zu
prvo mjesto.
Rnzvitku vanjskc trgovi-n- e
doprinjeli su takodjer
sporazumi koje je Sovjetski
Savez sklopio sa Jugoslavi--
jom kao nn primjer spora- -
zum o robnom kreditu, spo- -
razum o davanju Jugoslaviji
zajma u iznosu od 30 miliju- -
na dolara i drugi. Treba is--
tadi takodjer takvc forme
suradnjc kao §to su udeSde
Sovjetskog Saveza na Me
djunarodnom sajmu u Za--
grcbu septcmbra mjeseca
luou. godine. 10 je omogu- -
dilo jugoslavenskim organl- -
zacijama da se detaljno u- -
poznaju sa proizvodnjom
(Nastavak na strani 4 )
trgovinskoj razmjeni. De-legac- ija
de posjetiti nekoli-ko
industrijskih objekata
trgovinski sajam u Montrc-al-u.
U jugoslavenskim pri-vredn- im krugovima odeku-j- e
se da de boravak jugo-slavens- ke delegacije do-prini- jeti prolirenju trgo-%insk- ih
veza i robne raz-mje- ne izmedju Jugoslavije
i Kanade.
Ustidkim blokom.
Oko tih pitanja biia se
razvila oStra polemika, ali
do preloma slidnog onome
1948. nije doilo — sigumo
zato e to su oboji svijesni
kome bi koristilo.
Medjutim, sigurno je da
ce diskusija spomenutih
spornih pitanja biti nastav-Ijen- a. Titove izjave, kao i
nedavne izjave HruMova
daju nade da ne 6e dodi do
onoga do dega je doilo
1948. godine.
|
