| Note |
OCR Text: ISTRANA 4
_______ _ 4 к и U R NOG Z I V 0 T A к i_ i: т v
Izucavanje knjizevnosti i jezika naroda Jugoslavije
u Sovjetskom Savezu
Razg-ovo- r s sekretarom odjeljcnja za knjizevnost
i jezik Akademije nauka SSSR akademikom
V. V. Vinogradovom
.Jokvi. — Vezc izmedju ru-ski- h
i jugoslavenskih naudenjaka
filologa irruju stare tradidje. Je-da- n
od najvedih slavista Jagid, koji
se rodio u Hrvatskoj, bio jc clan
Ruske akademije nauka, profesor
Odcskog i Pctrogradskog univerzi-teta- .
Istaknuti ruski lingvisti aka-dem- ik
Sahmatov i profesor Bo-due- n
de Kurtene pridavali su ve-li- ki
znadaj u oblasti slavcnske ling-.tstik- e
izudavanju jezika Juinih
Slavcna. Istrafivanja ruskih naude-njaka
historije stare rjskc knjizev-nosti
tijesno se povczivalo s izu-tavanje- m
ju£nos!a% enske knjizev-nosti.
Nastavljajudi te stare tradicije,
sojetski naudenjad vrJe rad na
izu'avanju historije, kulture i je-u- ka
naroda Jugoslavije. Sada In-stit- ut
slavistike Akademije nauka
SSSR priprema kolektivne radove:
"Knjiievnost kritidkog realizma
zapadnih i juinih SIaena", "Iz
historije kritidkog realizma u knji-zevnosti
naroda Jugoslavije". U
scriji "Knjiicvni spomenici" koju
izdaje odjeljenje za jezik i knjiicv--
nost Akademije nauka SSSR pri-prema
se za izdavanje poema hr-vatsk-og
pjesnika he Gundulida
"Osman". U toj istoj seriji predvi-djen- o
je izdavanje rada hrvatskog
naudenjaka i knjiievnika Jurja
Kriianida "Politika". Veliki radovi
se vrie u oblasti epa. Izmedju osta-lo- g,
priprema se za izdavanje u
novoj, preradjenoj redakciji rad
doktora fi!o!o:kih nauka N. I.
Kravcova' 'Sprki ep".
Painju sovjetskih i jugoslavcn-ski- h
naudenjaka privladi pitanje u-zajam- nili
cza izmedju knjizevnosti
bratskih naroda. Uredniitvo daso-pis- a
"Izvjestija odjeljcnja jezika
i literature Akademije nauka
SSSR" dobija dlanke jugoslavcn-skil- l
naucenjaka kao, na primjer,
dlanke profesora Zagrebadkog sve-uciliJ- ta
I. Badalida, koji su posse- -
Akcija suzbijanje nepismenosti u Kini
Peking. — Nedavno je zajedni-iko- m
odlukom Centralnog komi-tct- a
KP Kinc i Driavnog savjeta
najavljen poJctak vclike akdje za
likvidaciju nepismenosti u олој ze-ml- ji.
Polazedi od toga, da se bolji
itvotnji uvjeti radnika i scljaka ne
mogu stvarati bcz istovremene bor-1- е
гд otklanjanje tcikog naslijedja
protlosti — u koje spada kulturna
zaoitalost — pattijiko i driavno
rukovodstvo postavilo je zadatak,
da se u pcriodu od tri do pet go-din- a
likvidira nepismenost medju
radnidma zaoda, tvomica i rud-ntk- a,
a za pet do scdam godtna
medju seljadma i gradskim stanov-niltvo- m.
Time hi se opismenilo oko
?0 posto stanovniitva Kine.
U ovom velikom )xthvatu
jc akdona parola: "Ufiti
ono {to je najneophodnije, i to po
ezano sa svakodnevnim iivotom i
radom". Sdjaci ce nauuti bar one
znakose. koji ce im posluliti u sva-lodneno- m iisotu (najmanje 1500
hijeroglifa), a takodjer i radnid s
druitva
C. Henry je podnio referat o mo- -
gunostt da se preko izazme j
A_4IJ _11JC 1ЛЛ _.Г11_ 1ЧЈМЛЖ
cu atomskih radijadja. Utvrdjcno
je, naime, da izaziva iste
kcmijske promjene, kod irvjesnih
rsta --ot'a, kao i njihovo
Zelene jab-k- e. пл primjer, sadrie
selima. Prilfkom oi%-- a
Vtsclina se pretrara u druge kise-lin- e,
a jabukc pritem dobiva
arooKL Radijadjorn se
octena kiselina u jabud pretrara
u istu ktsdtna, ]o i sazrije-vanj- e.
Istraiivacl sa ore otkrili
ke_a s vriili a sterili
--adjoin hrane t pomocu clckiroo-sk- o
zracenfa jactne 2 roilijuna
c'cni utjccaju ruske knj iievnosti na
knjiievnost jugoslavenskih naroda.
U najskorije vrijemc ti dland de
biti objavljeni.
Sovjet ski naudenjaci su pozvani
za N.R.
po-siavljc- na
da zadovolje se ede interesovanje
sovjetskih ljudi za historiju i kul-tur- u
jugoslavenskih naroda. Sada
je kolcktiv naudnih suradnika Insti-tut- a
slavistike nauka
SSSR pristupio stvaranju "Histo-rije
Jugoslavije".
Mnogo vaznih pitanja obuhvata
tematika naudnih istraiivanja u
oblasti jezika naroda Jugoslavije.
Cinjenice historije srpskohrvatskog
jezika, makedonskog jezika upore-d- o
s drugim slavenskim jezicima
koriste se u kolckfivnim radovima
koje priprema Institut slavistike
nauka SSSR: "Uporcd-n- a
gramatika slavenskih jezika',
'Pitanja fonetike slaven-skih
jezika" (pitanja tvrdedc i mc-ko- de
suglasnika). "Opde i spedfi-dn- e
crte razvitka nadina vremena
u slavenskim jczidma".
"Kategorija pridjeva u slavenskim
jezidma" itd.
Predavanja slavenskih jezika u
viJim Jkolama Saveza
izaziva potrcbu za stvaranjem udi-benik- a.
Sada se za iz-davanje
crticc o slaven-skim
Svaka takva crtica
de sadriavati kratku gramatiku,
dialektologiju i historiju datog je
zika i nekoliko tekstova za Pita-nje.
Uskoro (fe iziti iz Jtampe
rjednik koji je sasta-vi- o
N. I. Tolstoj.
Nema sumnje da de dalje udvrJ- -
denje prijateljskih vcza izmedju
Sovjctskog Saveza i
doprinjeti projirenju suradnje nau-denja- ka
obiju zemalja u oblasti
uzucavanja historije, kulture i je-zika
bratskih naroda. Sovjetski na-udn- id
(fe uloiiti sve napore da se
ta suradnja jo? vise ucVrsti i raz-vij- e.
tim, ito je njima da znaju
2O00 hijeroglifa.
U zjjcdnitkoj odluci CK KP
Kine i Driavnog savjeta stavljeno
je u zadatak poduze-fim- a,
poljoprivrednim zadrugama,
organizacijama da
teCajcve za nepismene, s
tim da u ustanovama i ppd.zcc'ima
vrijeme ue'enja ne smije biti manje
od Jest satt na tjedan, odnosno 240
na godinu.
Na po.etku ove vclike akdje
osobito je istaknuto, da sami u6
tclji ostali prosvjetni radnici ne
ce moji mnogo da ucme, ako im
u tome ne pomognu svi pismeni
ljudi, svi oni koji se osjccaju
da u.e druge.
Sva velidtna ovakvog pothvata
kome se prisrupilo u Kini kao prvo-razredno- m
ne samo kulturnom nego
i politickom zadatku, proizlazi iz
emjenice, Jto su tamo }o_ uvijek
u upotrebi koje tciko
nau5e i ljudi koji redovno poha-djaj- u ikolj.
Ako se ovaj proces prakticki u-- ]
savrli, njime ce biti omoguceno da
se zelcno vexfe izs-oz- i u druge ze
mlje uz mnogo manjt rizik od kva-ren- ja
za vrijeme transport nego
dosad. Tek kad sticne na odredi- -
Jre, ovo zelcno vode bilo bi izlo-- 1 leno radijadjL Tako bi preko nodi
sazrelo!
Sada se proudavaju monidnostt
da se radijadja iskoristi zx pake--
vanje vjeeno svieiih iiveimh na
mtmica, koje bi se onda mogle &
rati u skladiJta na normalnoj tem- -
petatun. Radijadjorn se ubijaju
kike koje Izazivaju kvarenje hra-ne.
U jednostavnim omotima il--
veine narnirnke K se mogle duvat! ta
svjcie i hex od kvarenja
neograniceno dugo Tretnena. ra
Oozrijevanje voca - preko noci
Na godiinjoj skupStini Ameri- - etektronskih volti iz de Gracfosog
tkog kemiJara dr Malcolm , akceleratora
noci
Ш 9
radijadja
prirodno
s-_zriie-anje.
sazrijevanja
karak-tcristicn- u
grupH
prilikom
ispithana
Akademije
Akademije
historijske
t
pojedinim
Sovjctskog
pripremaju
pojedinim
jezicima.
srpsko-rusk- i
Jugoslavije
potrebno
najmanje
ustanovama,
druitvenim orga-niziraj- u
t
spo-sobni- ma
hijeroglifi,
opasnosti I
д-- ччрв,
i n 71 4Л. Л ___ rs_-__?5if- c- _____ [.£ Л
I Mt_ ______ 30BIB
FR4 ; Л Уљ'~' &ЛШ&З
mZs. %h--& J 7Шж) 3 : Wcti чг m?Lrj [W!,J@ ,
— K-rika-tura
Lea Callan u Toronto O&lly Stair
Vlaxnici privatnih radio tanica vijfu protiv 'monopola С1И? na trlrvlriju
i radio, all kad bi ► CMC likvidiralo, kako oni hoc, time bi кагло bila
otvorena vrata amrrilkim monopolima na torn polju. —
Na proslavi 100-godisnj- ioe rodjenja Nikole
Tesle sudjelovat ce i strani ucenjaci
Beograd. — Uc'cnjaci i elektro-tchnid- ki
stru.njaci mnogih zemalja
sudjelovat ce na proslavi 100-go-diJnji- ce
rodjenja Nikole Teslc,
koja cc se u naioj zemlji odriati
od 9. do 14. jula. Oni fe tim po-vodo- m
na raznim sveanostima
odrzati viJe predavanja o _ivotnom
djclu Nikole Tesle i ukazati na
znacenje njegovih otkrida u oblasti
elcktrotehnike. U driavnom odbo-r-u,
koji priprema ovu prosla-u- , i$-- Mc
se, da je poziv stranim eksper
tima izazvao veliko zanimanje u
Pozorisni komad o sovjet- -
sko-juposlavcnsk-om
prijatcljstvu
Ukrajinska dramska pozoriJta u
Zaporoiju i Artjomovsku stavila
su na repertoar komad A. Levade
"Pod balkanskim zvijezdama".
Komad A. Levade, ucesnika borbe
zaoslobodjenje Beograda, govori o
borbenom prijateljstvxi izmedju so
vjctskog i jugoslavenskih naroda.
(Смора SUrjanjf
broj 4 1956. goJ.)
UKRATKO
— Knjiga K. S. Stanislavskog
"Moj iivot u umjetnosti" izdata
je u Sarajevu na srpskohrvatskom
jcziku.
— U Sofijskom pozori.tu "Kir-kov- "
dat c"e po stoti put komad
srpskog dramskog pisca Branislava
NuiiVa 'Dr". Ovaj komad ima ve-li- ki
uspjch u N. R. Bugarskoj.
— U prafkom Domu radnika
umjetnosti odrian je koncert orke-str- a
Ceike filharmonije. Orke- -
strom je dirigovao dirigent Bco-- J
gradske opere Oskar Danon
— Roman poznatog hri,-atsko- g
knjuexnika Augusta 5enoe "Selja-Л- а
buna izdalo jc na slcrvaikom
jcziku Driavno izdavacko podu-zcc- e
lijepe knjiies-nost- i u Brati-s!a- s
i.
(CsP'j SUtpnit"
brej 4 1956. goJ.)
Britanska stampa
London. — Afera sa ne-stank- om "frogmana Crab-b-a dala je povoda nekim li--
stovima da se pozabave bri
tanskom tajnom sluibom.
(Tako "Keynolds News"
javljuje podatke koje je
kupilo njegovo "odjeljenje
za istraiivanje. Prcma tim
podacima u Britaniji postoji
najmanje devet crrana tai-- 1
iu kao "stalne arente" n I
kih tri hiljade ljudi. rejnru-!n- o tovanih iz redova "diploma- - j
od karijere, oftcira u re--1
dovnoj sluibi i bivsih dokto--
ekonomije i politi£ke e-- ibe
krugovima Teslinih suradnika, pri-jatel- ja
i nastavljaa njegovog djcla.
Sluzbeni dio proslave poCet e
u Beogradu svecanom akademi-jom- ,
na kojoj ce uvodnu rijei dati
podpredsjednik Saveznog izvrinog
vijeda i predsjednik driavnog od-bor- a
za organizaciju ove proslave
Rodoljub Colakovic, dok fc refcrat
o naudnim otkri.ima i radu Nikole
Tesle u oblasti tehnickih nauka
podnijeti jedan od najistaknutijih
jugoslavenskih struenjaka u ovoj
oblasti.
Spor oko novog1 Ercnbur-govo- g romana
Moskva. — Roman Ilje Eren
burga "Jugovina", Jto ga u nastav
cima objavljuje jedan sovjetski
asopis, izazvao je oJtru kontra-verz- u
izmedju autora i njegova
druga Konstantina Simonova. Si-mQn-ov
je naime, utvrdio da .je
Ercnburg preko sojili likova dao
ncgatine sudove o sovjetskom ii
sotu, dok jeopct Ercnburg okrivio
Simonova da se sluii "nedostoj-ni- m
metodama kritike". U romanu
"Jugovina" Ercnburg opisuje irtvu
"flstke", koja se nakon sedamna-cstgodiJnje- g
izagnastva iz Moskve
vrada u iivot i traii putove da opet
postane "pravi sovjetski gradja-nin- ".
Ukrajinski festival u
Vancouver!!
Ukrajinskc radniCke na-pred- ne orjranlzacije (AU-UC- ),
B.C. odriavati e pro-sla- vu
stORodisnjicc rodjenja
I vana Franka, pisca, pjesni- -
ka i dramaturga, u petak 15
juna u 8.15 uveer u Geor-gia
Auditorium, Vancouver.
Festival je blranlh narod-ni- h
pjesama, igara i muzikc.
Poziva sc nas narod, da
poejeti ovu vrlo znaSajnu
proslavu brace Ukrajinaca.
Odbor.
o tajnoj.sluzbi
konomije na univerziteti-raa- ".
Svi ovi ljudi "sluibeno
ne egzistiraju".
Politikom ovih aluibi ru- -
"biro trojice". a iz- -
vjeStaje koordinira i anali- - su 2ra poseban "biro od 50
nih sluibi". koje upo§ljava-im- u °d pet miliona funti ster--,
specijalista". Tajna sluiba.
kako tvrdi list, kosta zemlju
"sluibeno — mamutsku su- -,
Hnpa KodBnje', a nesluibe- -
"vjerovatno mno?o vile.
-- t tvrdi da je "komandir
( Crabb bio povremeni agent
pomorske obavje.tajne slu-- ,
(41)
XII
Bilo je dobrano pod nod, kad u
sobu 2tivana Benkovida stupi grad-sk- i
sudac. Bio je neJta zbunjen,
gledao je cudno oko sebe, vidjelo
se, da mu je neJta na jcziku.
— Dobar veder, kume --tivane!
— pozdravi doxTuufina, uz koga je
za secerom sjedila iena.
— Da Bog da dobar vcc"er, sude
— odzdravi Zivan. — Eh, koja te
sreca nosi kasno pod moj krov?
Pij, sude!
— Niie meni do icla ni do pila.
Zivane moj, niti me nosi velika
" sreca, ei bi ti rcko rijec'.
1,1' ir-n- n nimionit ivan
Jclcni. a iena namah ostavi sobu.
I — Dcr sad, izreci, sude, Jto te pece.
— Nevolja, kume, vchka nevo-l)- a
Danas dodje k meni cbvjck
ratnik, red bi, sluga nije po oru-ij- u.
Slavonac jest, al nije iz naJega
kraja. Vidi mu se po govoru.
Prhnu mi u kucu kao uuh i sjcdnu
bez pozdrava. "Ti si tu na Gricu
sudac", rede, a ja rckoh: Da. "Pa
kako vi Gricani, nastavi stranac,
dolje kod crkvom u Zagrcbu sjedi
novi kralj. Sta vi mislite o njem?"
Bila mi je ncprilika odgovoriti. jer
Bog zna, kakav je to cbvjek kuJa
i u dije diple puJe.
— A Jta si mu reko?
— Rckoh mu, da mi Gricani
mirno stojimo i gledamo. NaJa da
niie brfca birati kralia. samo pa- -
zimo, da se staro pravo ne vrijedja.
— A on?
— Nasmija se crohotom i rede.
da lisidim, jer se plaJim, i svi
Gridani da sc plaJe, jer popovski
kralj da ima uza se vojsku. Nego
Jta odvratih mu na to, mislij li ti,
da de se IjeJnjak didi na desct tvr-di- h
oraha, da de se grad ludo sam
pokopati? Karlo ne dira u nas, mi
ne demo u njega; pade porudio
nam, da de dragovoljno potvrditi
gridke pravicc. Pa gi upitah, tko
je i Jta dc u gradj. I opct mi se
nasmija u brk, pak stavi kesu zla-tni- ka
na stol. "Ja sam Luka Isovid,
rede, ivanidki plcmid, sin staroga
Isovida, komu Kobal, biskup zagrc-badk- i,
ote desetine rali, cijelo
imanje, pa je sinu ostavio samo
osvctu, al ne pitaj, sudc, tko sam,
ved tko me Jalje, poJto me Jalje.
Mo) gospodar je plcmeniti gospo
din Ladislav od Ludcsca, kapetan
u kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i
Dalmaciji, koga postavj prava na$a
kraljica Marija. To si zapiJi. za
uho, sudc. Dobro jc, da ste bili na
mini, jer vas Saka i ovako ne bi
pomocla
.
'..b.da#nroti vojsci talijan- - ..- - skoga razbojnika, koji sc je arz-nu- o
nazvati se kraljem. Nego veli
gosnodin od Ludcnca, da ostanete
tvrdi na vjeri i da udinite, Jto du
ti redi. Dva mjescca sjedi Talijan
u ovom gradu, sutra zorom dignut
dc sc u Budim. da otmc naJoj kra-Iji- ci
krunu. Vojska je iJla prcd
njim, ovdjc je ved ima malo. Sada
ic za sas doJao das, da vidimo.
jeste Ii vjemi. Talijanski razbojnik
ne smije iiv iz ovoga grada."
"Kako to misliJ?" zadudih se ne-mal- o.
"Evo ovako. 0e nodi odlazi
zadnja hnatska deta, vodi jc mladi
Paliina. Ne de ostati nego nicgovi
Talijani. Biskupaca nc treba se
bojati. Pavao pobrao je sstj selja
dku pljes-- u i poslao preko Dravc.
Sami ste, dede, pokaiitc sc. Biskup
i svi popovi vaJi su vrazi. Kad
uminu zadnji Hrvati, sazovi, sude,
cehove. Donijch vam novca, oru-ij- a,
a u gori imam dvjesta dobrih
ljudi. Pustite ' ih u grad ili dajte
im vodju. Kad krene nazovi-kral- j, udarite vi odavle, ja du odanlc,
i njegovu kraljcsstvu kraj." To
rede mi stranac, i sam si moirf
misliti, da sam zinuo od prepasti.
— A Jto si odgovorio ti sude?
— viknu 2лххп. skodiv na nogc.
— Rckoh mu tako: Mi smo
kraljcvd. a nismo razbojnict, i dok
u nas nitko ne dira, ne diramo ni
mi u koga Ako smo se sa Kapto-lo-m kada pokvadili za naJe pra-vicc.
nal je to posao, ali da bez
potrebe van svojc medje grabimo
Atomskc cksplozije i
vrijeme
Atomske eksplozije ne-ma-ju utjecaja na vrijeme.
Ovo je zakljudak meteoro-IoSki- h stru.njaka poslije vi- -
$e od dvije codine prou.a-vanj- a. Hiljade pLsama iz
svih dijelova svtjcta navele
Svjetsku meteoroloSku
orpanizaciju d a zapodne
prou.avanie djelovanja nu- -
klearnih eksplozija na vrije--
mG l na klimatoloSke tulove.
Danas stru.njaci. u svom za- -
vr_jnom IzvipStaiu. iziavliu
ju da se ti efekti svode na
ogTanidenu zonu oko mjesta
eksplozije bombL OdIu£eno
je, ipak. da se nastavi s pri--. kupljanjem obavjeStenja.
(H i S t o r i j s k i т o m a n)
A U GUST SEN O A —
i ubijamo, a ja! Mi nismo vojnici
za pladu, ved gradjani na svojem
pravu, i ne mijeJamo se u tudjc
poslove. Ionako da nas je malo,
dosta je propalo u krsavoj kavgi,
nek propadne jo5 viJe pa ne de
ostati na Gridu nego zene, djeca
i stard za sjeme, a i te de vuk
pojesti. Rckoh mu joJ, ncka po- zdravi gospodina Ludcnca i nek
mu kaie, da olimo ostati na mini.
Nek si novi kralj ide, kuda mu
drago; bolje, ako nas ostavi, jer
ne dc se Grid muditi i trepctati
od krvavog straha.
— PoJten si, kume — viknu
_tivan, 'zarliv suca — kanda si
mi rijedi izvadio iz srea. Mir nas
spaJava, kavga ubija. To jc moja
njed. A jc li se pobrao nepozvani
gost?
— Jest. Ne deJ zlata ? upita me
I'oJ jednom. Ne du, odvrnuh.
nasmija sc izbijeliv dud no
zube, pokupi zlato i doviknu mi
na vratima: Cekaj ! Сскзј! Nije
sudac Bog na Gridu. Cuo sam od
urge PnJhna, koji da su Gridani
zedni kaptolske krvi. NaJao sam
si sam prste, na koje dc sc moji
cekini prilijepiti. koji de me slu-ii- ti
i bcz suca. To rckav. lupi vra-tima
i ode. Al kad ja, brate, po-sli- je kroz grad, imam Jta vidjeti;
ljudi se kupc u hrpice. Japdu,
smiju mi sc u brk, a joJ mi oru-ini- k
rede, da u krdmi kod Njc-madk- e
%esi gradjani budc, psuju
i diiu Jake na suca i veliko vijedc.
Vidim, da su tajne rukc badle
mito medju sirotinju, da je dignu,
a tu nc trcba nego iskru, i planut
de gridki svijet na Kaptol, pa onda
smiluj nam sc Boc. ier boiim se. da bi mi potegnuti mogli kradi
kraj.
— Kako ne bi? — planu --than.
— ZnaJ li, da dolje joJ dosta
vojskc ima, da nas sve Gridane
fKKlavi, da nam ;rad popale, a
ccta mladoga Paliine ne odlazi
ove nodi, nego sutra u zoru s kra-ljem,
jer su valjda u Kaptolu na-njuJi- li
prcvaru. Oh, proklcti prsti,
gradjani da opct za trcdega nosi-m- o koiu na pazar i stavljamo sve
syoje imanje na kockc. Znam,
diji su to vraiji nokti. Nije li po-slani- k kapctana Ludcnca spome-nu- o ime Grge PriJIfna ? To je nje-gov- o mailo. Mrzi na biskupa
Pavla, jer je protjerao iz dvora
toga knnika, kipi na nas Gridane,
a navlaj na mene zlom osvetom i
treadi cblia,vedacubsiemok. rvdaavimseo moi lekrnvoa.. tlje polnaliti: Eto, krv cde i bcz
mojc pridine. On je to Ludcncu
pnsapnuo, samo on. Al to ne smi.
)c biti. Gridani moraju na miru
ostati.
— Pravo rede — potvrdi sudac
—zHo dodjoh i k tcbi, kume
Zivanc. Gradjani znaju, da si ti
Дпј'110с nravicc, da tc iiv
dc proti gradu. Svi
te poJtuju i ljubc, tvoja iskrena
rijcd vrijedi im, koiiko i zakon.
Dodji sa mnom medju uzbunjenu
dBeiltjadde, tricczia jodjuJruij.cd, i smirit de se.
. — Za duJu? — uzdahnu mo- - Oslnahia, rd,ma!opjuoNloediuivkJuratripumekdue senkarnviakvsaradee,.raknaad.
sc valja didi za obranu rodnoga mi
grada, za fljegov mir, njegovu sre-d- u. jedinTcaa?nisam li zato izgubio svoga
— Smiri sc, Zivanc, Bog de
uati, pa drf gz nadi.
Al —dotaTdoa snicozrcvkaohsc sBtoogpumtaolitjvai.
rnojoj. Da je mrtav, znao bih ba-re- m zaizvjesno, Jta je s njim. Trn
bi mi ostao u sreu, al ne bi me
mudio vjcd'ni ncmir. No znam. da
ga moj krvnik PriUin ima u svo-ji- m rukama.
— ZnaJ? Sto gz ne traiiJ?
— Badava. kume — zavrti mo-Jnj-ar gla%4m. — Neki mi prosjak djak doglasi, da je iz potajc duo,
kako je PriJlin govono s tatom
Martinom o mojem jedinca, pade
rcko, da ga je sakrio. Poslah dtaka,
dz ide za njegosom tragom. Za-lud- u, djak povratt sc praznih ruku,
nc doznade nilta, a ja stojim u
cjvojbi i strahu, ne spasam, dr
Jdem, mo! im I pladem. Sta dc krv-nik
od njega uraditi, kako moj
porod muditi i trapiti, dan za da
nom, das zz casom. da se rnukama
djeteta osveti meni ni krivu ni
duinu. To mi je gorka rana na
mojem srea. Gotovo sam zamrzio
na sav iis-ot-. kad mene poJtcniaka
sudfcina toli krividno ptida. Ogra-- 1 ——————— I
ARAPSKA OSVETA
Arapinu uspijo udati kder za
imadnog Evropljanina. Jednog da-n- a
kdi dotrdi ocu, tuieds se na mu-i- x,
koji ja je olamarJo.
— Za Alaha! Udirio te? Taj
din i-i-dmje
osveru ... — odvrati
Arapin, te opali i on Jamar fcdcrcL
— Sad Idi i kaii ooora петјегшка t..t.._ ti ;_, __._ muJkarae: on je
odario tnoju kdi. a ja sam udario
njegou ienu. Sad smo lnit.
dio bi se od ostalih ljudi, niti se
brinuo za njihove kavge i pravicc,
nek si radc, Jto ih volja. Najvo-li- o
bih se zakopati sa svojom tu-go- m
u grob.
— Al Zivanc! Oovjek si. Ako
te je nesreda naJla, boija je volja,
i Grid ti nikad zaboraviti ne dc,
Jto si za grad trpio. No Bog ti je
dao jakosti, da odvratiJ od svih
nas. Zar dcJ sc kratiti pomagati
nas i pustiti, da budu svi nesretni,
jer si ti nesretan?
— Ne daj Bog! — rede Zivan
dignuv ruku. Znam, da nisam
samo otac, da sam i cradjanin.
Zrnm ja svoje sree svladati, sude.
Evo me s tobom!
Pod gradskim brdom naproti
Njemadkoj vesi dizala se u ono
doba drvena kudetina na jedan
sprat, prava grdoba bcz spodobc
i prilikc, napol u brijeg ukopana.
Od starinc troJna, bila sc je sfcgla,
nahcrila, krov bio se je poneJto
splasnuo, grcde iskrivile, a pod
sarnijo. Bila je to krdma. Svi su
je Gridani dobro poznavali, al je
nisu baJ lijepo spominjali, jer sc
je o toj kuci kojcJta sumnjiva i I
grcJna pridalo. Sto puta bilo jet
ondje knave svadje pade i na no-ic- e;
kad bi se god kuhala kakova
buna, sigurno joj zamct trcbalo
traiiti u toj krdmi, ne jedamput
budc ovaj ili onaj dovjek u njoj
oplijcnjcn, ovamo zalazili otpu-Jtc- ni
vojnici, kupljivc zene bcz
srama, konjokradicc, besposlice i
drugi izmct ljudski, jer valja zna-t- i,
da grad Grid u ono staro krva-л- о
doba nije nimalo diJdi i pobo-ini- ji
bio ncgoli danas.
Ako je i zrno gradjanstva bilo
zdravo i ncgrcJno, opct se je u ra-stude- m
gradu prikupljao kojekakov
talog Iiudstva, a da je tu bilo nc
samo dobrote, nego i grehote, nc
treba redi. Ubijalo sc tu i klalo, pso-val- o, znalo se za bludni grijeh i pre-lju- b,
za krivotvprena pisma, noxe,
prisege i pedate, a kruti zakoni gra-da,
knac scntencije gradskoga su-d- a,
zapisane u starim kvademama,
svjedode, da je to bilo krvavo, o-pa- ko
vrijeme, da bi bilo trcbalo i
mctlc boije. Krdma nije inula oso-bi- ta
cimera. Krdmar zvao se To-ma- J,
te sc nanrosto rcklo "Pri To-maJ- u
pod Gridcm". Zadudo nije
gradsko vijede dirnulo u to ncdisto
gnijezdo. premda se je pazilo, Jto
sc tu radi. Stari TomaJ bio je bijc
san branitelj gradske pravicc. Kad
je o njoj govorio, picnila mu sc
usta, mrzio je kaptolsku gospodu
kao sotonc, al je u gradskom kotaru
bio vrlo poboian, davao za misc.
za svijede, darivao javno siromake,
isao je k svakomu proJtenju I pjc-va- o
glasno kroz nos pri svakoj pro-ccsi- ii.
Gradska mu je vlast odito
gledala kroz prstc nc samo zbog
revnosti za domade pravo, niti radi
velike poboinosti, ved i stoga, jer
bi "TomaJ" saznao za svako zlo-dje- lo
u gradu, za svaku osnovu
kaptolsku, te bi sve vjcrno dojavio
Sradskomu sucu, potajno dakako,
lupcii ni sanjali nivu.
TomaJ proklinjao jc u sreu no-vo- gz
kralja Karla Dradkoga, bis-kupa
i Pavla i sve ostale buntovni-k- e,
kojih fttc bjcJe pokrile g'rad
sko i kaptol sko zcmljiJte te napu-nii- e
i njegovu zloglasnu krdmu.
Puna dva mjescca budili, pili i po-vladi- li
sc vojnici "ligc" po Toma-Jcvo- j
dnenjari, a talijanski cekini,
slavomki dinari i knianci, mleta- -
dki matapani curili kao kisa u To--
maJevu kesu. Proklinjo je, rekoli,
noog kralja i ligu u sreu samo, al
nije proklinjao njihova zlata ni
srebra, i sto puta bi se kucnuo sa
Ijutim gostima u Karlovo zdravlje,
sto puta bi se, nazdraviv biskupa.
narugao gnckim kramanma, koji da sjede kao miscsi u Jkulji, bojcdi
se madka, al je i gridki sudac svaki
dan doznao, Jto go%-or-e fojnid,
Jto Ii njihovi dasnici, a po torn do-znade
i vijedc, da jc vojnidma
"lige pod smrt zabranjeno dirnuti
u gridkoga dovjeka, u gridku kudu.
Konccm studenoga 1385. skupilc
"LigaJi" ss-oj-e Jatore, da krenu
prcd kraljem u Ugarsku, a Toma-J- a je vrlo iao bilo. da ta vraiji
buntovnidka dcta toli brzo ostavlja
Zagreb i Grid, jer mu prrsahnu
zlatno vrclo. No pri toj ia lost i
smijcJio se je, milo brojedi i razre-daju- di srebro i zlato, koje je u
tvrdoj Jkrinjki zakopao u kutu svo-je
pirn ice pod brijegom. Danas je
"pri Tomalu opet vrlo iiro bilo.
Ovaj put nisu budili sojnid, ved
Gridani. Sre razizemlje bijaJe je
dincata velika niska. duradka oba.
sprijeda prcma ulici sagradjena
anenim stijenama, straga udublje-n- a
u brijeg. Drvcne tavanke, ma-ho- m obraJtcne, podap"r_hti hra-sto- ri stupovL za koje bjeJe zadje-nu- U
po jedna tesana li_£. ,Praslca-jud- i
plamtjete ludi po tamnoj JpiljL O mjnom svtjctlu Ijeskao se taint
hpood toadrannkaab,itekazpelmjelje,porossatijennaammai,
a dalje stcrali se dridecj plamcni
nad ncmirnim glavama budne
vreve.
(Nastavit c"e se)
|
