| Note |
OCR Text: +N+cC0&i mmjo&0I&oU TKO JE UVREDJEN?
Da H razotknvanje i iigosanje nacisti£kih zloiUn-stv- a
u proSlom ratu zna6i vredjanje nacionalnfti osje-caj- a
njemadkog naroda?
Da 11 osudjivanje ustaSkih zloCinstava vredja hrvat-sk- i
narod?
Da 11 osudjivanje Cetntekih zloiinstava vredja srp-sk- i
narod ?
Kijedan pamctan i poSten covjek ne ce to kazati.
Udinlti to znaSilo hi opravdavati zlo6ince.
Ima, nazalost, ljudi koji zauzimaju takva stanoviSta.
To je, na primjer, ufiinio francuski komitet Medju-narodno- g
filmskoK festivala u Kanu (Cannes), kad je
zabranio pokazivanjo jugoslavensko-norveSko- g filma
"Krvavi put". Rekli su da taj film vredja nacionalne
osjecaje Nijemaca, koji su ove godine takodjer sudje-lova- li
na festivalu.
Sta je to u filmu Sto vredja sve Nijemce?
Prema pisanju jugoslavenske Stampe, u filmu su
iznesena nacistiika zlo6instva nad zarobljenim jugosla-venski- m
partizanima u koncentracionom logoru u Nor-veSko- j.
Nuzgredno: Mi u Kanadi mo o tim zIoc"instvi.
ma slusali joi 1944. godine od partizana Ra-dovan
Dimovica, koji je uapio pobjeci iz naci-aticko- g
logora u Norveikoj.
U filmu je takodjer prikazana izdajni5ka uloga
norveSkih kvislinga.
Kako to moze da vredja "nacionalne osjedaje"
Nijemaca, tesko je razumjeti. Stvarno, festivalski ko-mitet
je time poistovjetio Nijemce sa nacistidkim zlo-Cincim- a.
To je uvreda za пјетабк! narod.
Odbijnnjem filma festivalski komitet je uvredio sva-ko- g
rodoljubivoj? Hrvata, Srbina.Slovenca, Makedonaca
i Crnogorca. To je povreda uspomene na onih 1,700.000
zrtava koje je na5 narod dao u proSlom ratu.
To je uvreda norveskom narodu.
To jc uvreda i francuskom narodu, koji je takodjer
pretrpio velikc ljudskc i materijalne zrtvc od nadstlfiklh
divljaka.
To je uvreda svim narodima koji su stradall od
nndstiSkih osvajaSa.
Zato Se postupak fostivnlskog
svaki Covjek — tko jo Sovjefcl
komitetn osuditi
Sta jo pozadi to zabranc7
Ona jo u6injena odmah poslije ratifikaclje pariskih
sporazuma i pred cercmonijnlno primanje Zapatlno Nje-табк- е
u NATO.
Tim aktom, na koji jo bila prisiljena, Francuska je
postala "saveznik" Znpadnc Njema6kc. Taj novi fran-cuski
saveznik'' je povampireni Hitlcrov Reich. Na od-Kovor- nim
mjestima u Bonnu danas sjede mnogi surad
nici i pomaga5i Hitlera. Zapadno-njemaSk- i vojni pred-stavn- ik
na NATO ceremQnijnma u Parizu bio je Hitlerov
general Spoidcl. Kako de Francuska dozvoliti pokazi-vanjo
filmova o nacistttkim zlodinstvima, kad je prisi-ljena
da preiivjele nacistidke zlotfnce uzima kao sa-veznike- ?!!!
U intercsu tog novog "savezniStva", Francuska
mora da gazi slobode po kojimn je do danas bila iuvena,
da vredja osjedaje zaista prijateljskih naroda, da pljuje
na vlastitc tradlcije, i mnogo drugog.
Skupo placa Francuska avojc novo "savezniStvo".
A to je samo po£etak tragedije koja dolazi — i Francu-sk- e
i mnogih zemalja — ako se u medjuvremenu ne us-p- ije
njema£ki problem rijeSiti putem sporazuma pet
volikih sila.
S. M.
I z
UKIDANJE
(NaKawk III.) , Jei pre n£e K je Sabor dento 1
Sfomcrwte zaklfwAe, jedra neito
nakon obfave Jekrtg AprH-ste- g pi. fedJd se irtkaii.
da s ukidaniera kmetstva mse te-dot-oo
takmtrtc i sve da&ine za
utfvaflje t zv vbrteKnskgi dobara
"aledijalneg karaktera t i onth.
PROSLOSTI
zemijitta. kofa je vlarteMn sam u
vlastitoj reiifi obradfivao Ш ih
svo}atao za sebe
zerrJjiJre).
je na pr zagreba&a ћра-mjsk- a
skvpittna na svome zasje- -,
dartfu 22. svifenfa 1843. god. za-klju- ih
izmedj ©staJeg--a i m:
Kaj se pak d(Ke get- -
JCDIMXTVO
Pcb::hd Tuedr =d Frldxy
Srbo-Croat- n and Slaver "ж- -i langaap,
by JedmtT ГоМхћГгг Cev, 4"9 Qan St. W, Toronto 2-- R Ontario. Canada. Tel EMpire 1M2 Editert Stiepan Mi, Business Manacvr: Iran Stifnae,
AstlHirtzed a xeend eiaes тпжЛ Гв! Offir Dpartmnt. Ottawa.
Sabwriptiea rate; JS.69 per rear. 1Ж.ев per 6 months
USA and ether eoantnes f&09 per year.
DISKUSIJA HRVATSKE BRASKE
PROGEiRS I PROGRflm BUDUCEG RRDR
"Zajedniear" u broju od IS
na] objavio j "Proijla i pro-jrra- ra
buducez rada", kojega Je
potpialo 10 glarnih odbornika
i oba urednika ZaiednWara.
Proglaa glacis
Sestre i Bracb
DoIc potpisani vaii odbornid i
casnid doHi sa do uvjerenja, da je
ipik potrebno izdati program na-ieg
zajedni£kog budufcg rada, da
se u redovima Hrvatskc Bratske
Zajednice joi bolje ucvricuje i pro-{iru- je
zajctlnicarsko bratstvo, pak
stoga i utupamo pod irocnom
praterrul BrotberbooJ Hi pohrva-fen- o.
"ZajfJntlanlo Bratstve. Uvje- -
rcni imo da oxaj naziv mole i tre-ba
da ujedinjuje tve zajednicare i
sve iskrene naSe delegate i delega-tie- r,
kojima je ova naSa bratska i
narodna hrvatska uitanova na imi.
пато iz iskusrra stcenog zad-njt- h
godina, da je snaga i mot
na$e bratke otgwinri] u !o7i,
raT)opraA-no$ti- , praid i u bratskoj
Ijubivi cjelokupnog naieg Дап-stv- a.
Samo na oim bratskim, dc--
mokratskirrr i ovje£anskim nie-lim-a
ona moze da se razvija, pro-Jiru- je
i ja£a.
Na otnoxi toga poluismo cli-k- e
uspjehe s naJim flanskim Vim-panjam- a,
sa pro$In-am- a i svima
aktivnostima u redovima ZajcJni-ce- .
NaJi odsjeci nastupaju zajed-nlZk- i
u sx-oji- m proslavama, a flan-stA'- o
je odutevljcno za злоји brat-sk- u
organizaciju, tako se sve II j e-p- o odija u slozi 1 2ajedni6trskom
bratsh-u- .
Nile lanstAO feti i traii slogu
Da Hrvatska Bratska Zajednica
moze postati „svacija" i „nicija"?
U posljcdnje njcmc odi se
prclo jednog dijela hnatske itam-p- c
priliino nezdrava, pa prema
tome t ftetna polcmika, po piunju,
da li da se u Hrvatska Bratsku
ZajcJnicu primaju i pnpadnin
drugih narednosti.
To pitanje primanja u Zajedniai
i pripadnika drugih narodnosti
nije поло. Ono )c pni puta pokre-nut- o
na Pctoj konxendji u Pits-burg- hu
1939. godine ne u formi
predloga nrgo )c tek nahaceno u
raspravi sa flora — da ftmo se
morat prijc ili kasnijc i time poza-bavi- ti
pogoto-- o ako xrata novoj
cmigractji budu i dalje zatvorrna.
Od onda proile su tri konendje
i prijc svake je to u jednoj ili dru-g- pi
formi istkano po delegatima,
pa i po casnkima Zajednke
Akeprem se ja ne slalem da
se to uvede u nab praxila, di to
pontine praksa. jr za to fo? aktu-eln- e
potrebe nema. na jedmi. a
spremni nino da a eini pr9ia
tifflo. na druj Mranu. Ali se nc
s4aicm ni sa пасммнп dtskvsije po
torn vrlo vainem pkanje I pkam
se. lemu i га4(о j potrebno da
pokretice tog pftania ovog puta
grdimo na pasia kula da im pred
X A S I H X
nfeh aredJikeh t clelenehj
gruntev, kak ta — grun+ev kaj I
le sveh prark regWeeh. L j. , kr£mrenfe via, rakk. pfva. j
pkeavtne. meserewja. rjbarte. '
bradarme. Iea. tifarfte. piavkfti '
pebkarvje. Kreviae. i ptbttori--
ne. ptacanfa od iganfa rakk. od
тКпет. kevank, itaomev i
treh eeaWi prvk rgajalttah,
on kk Лф sda ysifoJi i J4te
ВИИут
X"#ejttCi 9Ш ft to) M9iE9CvAl 9A~ ,
jgal'Vth jc" % tekffms W _ da
"enafe kai de 4~ N £ e
a м ta tMtffiacejM t veonA и&вш
itreeni мигем seinka Te k Лл-W- e earlfene Г1 dHe" ЧаеКп
Л takre re tS3ene kasmk dk
KMETSTVA U HRVATSKOJ I POBUNE SEUAKA
Ibarem
in
ZAJEDNICE
ni
mir i saradnju u Vrhovnoi Upravi
i osudjuje s%akoga tko nt mriniu
i razdor u Zajedmci. to )c tmjc
ntca, pak i mi uno usmjerili torn
stazom za bolju i sretntju budui!-n- o
ove nase narodne i bratske
ustanove.
HAS BUDUCI RAD
Bra£o i sestrc, sadite po dosa-dajnji- m
djclima i uspjesima a za-jedni- oj
st-ar- i. O Vama, delega-tim- a
i delegaticama ovtsi budud-no- st
naSe Zajednice, da li le ona
usltjediti stazom svoje slavne pro-Sloi- ti
napretka u bolju bududnost.
ill fc pak skrenuti sa te casne sta-re,
na koju je postaviSc naJi pio-nir-i,
podletfi mrzhji i klevetanja t
past! u nered. svadju i nesretnu
staru praksu, medjusobnog optuii-vanj-a.
kJe%-eunj- a i upropa&SvanJa
svoje braife zajedniara.
Nasa konvendja mora bit! a du-h- u
bratske Ijubavi. a ne da se od
nje stAori politilku arena, da se
sramoti naS dobri narod, kao Sto je
bilo ialosnih slufajeva u proslosti.
Hnatska Bratska Zajednica je
ameriOca ustanova, ona je bratska,
narodna i demokratska organiza-cija- ,
u kojoj nema mjesta nikakovoj
stranZarskoj politici Hi politici koja
bi rtjedjala otjei!aje bilo kojeg
dijela na!eg Л an stva i stvarala raz-dor
u naiim redovima Ona ne
dijeli stje c"Iansto po jerl i na-zorim- a,
e{ propovijeda snoJIjivost,
solidarnost i £ovje£not U njoj su si anovi jednakopraxni i nitko
nema praa da vrijedja osjeiaje
dnigoga Лапа.
Budu5e %-od-
$to trcba birati po
sprcmi, zasluz! i odanosti prema
Zajednid. mufee i fene istog
bacujemo da se tu knje пекакла
"zavjera" za "internadonahza-cijom- "
Zajednice i t.d I onda.
Cemu I zaWo stvarati predpo$take
da fe. ako se to usoji Hnatska
Bratska Zajednica "propasti" ili bi
bilo bolje "da propadne™ nego da
se to usvoji; da Ce "nestati" hrvat-skog
imena i hn-atsko-g karaktera
iz organizadje Blago гебепо, bra-- Љ
moja, od tako oftro posta%Ije-ni- h
protuargumenata — ako se to
uopfc mofe nazati proruargume-na- t
— nema koristi za organiza-ciju
niti je to nacm za natf bolji
put i rijesenje. Takvo argumenti-sanj- e
ne postal Ija niti samog kri-tica- ra
u red ozbiljnth namjera i
onih koji zaista traie puta i naclna
da Hrvatska Bratska Zajednica
jo? vise pro?iri soje grane.
Rekao sam, da se ni ja ne sla-fe- n
a predl-ogom-. Ne slaiem se
zbog same finjenke. da za to joi
za sada nema potrebe. Pokazalo se
i dokazalo nekoliko puta, da Hrvat- -
ka Bratska Zajednica ima oi o-- 1
gfemeo i neobradjeno polje rada
i bez da posiiemo u drae narod-- . noi Tu prije sx-eg- a lele eh'ke
rerr-n-- e u pomladku. i onda velike
rezere kod odratlth kojih f1 Jf-- I
A R O D A
0K0 1848.
i sama banska tlast.
No bivit feudalac ne se zado
viyavae mr s tm re£4mm
ptavtma 2 sa 2akemktm osigura-njer- n,
da le rau se ptatki naknada
za akifMta drag feudalna prava.
Oai sw i ked pfovodjenfa sberkih
2к)}?ака na sve moptle naSne
гШл setfaka. To м с1пЖ I tafce.
da м nafbetfe nekadanc kmetsk
prceie prejitativaji za t. . a4- -
sebnog hueWnsltec кмија. Za te
м pwreie Ш trK potefeaw 4tm
hi se zeMf49ve issMftftn a тшле ш~ i
. . , . . , i i iiiMiM scim. z еинаа: w Banke шге d 2? Jh
1 RS. god. raefc e irtawttlf si-2- m postfA leJattca рееш se-Ira- k.
Sa nemaajfen nezaderrij- -
znadaia i iskrenog rodolub!;a. коц
£e znati dobro upraIati s naSom
ehkom Zajcdnicom
Nala Zajednica mora id putem
napredka u duhu iskrenog ameri
kanizma na osnovi prindpa i de-mokra-dje
Za nas je Amerika i
amerikanizam povrh svega. a sve
ostalo je sporedno
Svaki delcgat i delegatica trebaju
biti ponosni, da na konxendju do-la-ze
kao narodni izabranid i za-stup- nid
s-oj-ih
odsjeka i flanstva,
da Љ dostojno zastupaju u ovom t
na ovom гпасајпот saboru Ameri-kanac- a
i Kanadjana hrvatskog i
jugoilavenskog porijckla Treba da
je svaki svijestan, da sa svojim
doprinosima gradi upliv i popu-larno- st
sebi, rrojoj Zajednid i rodu
svome.
OVO JE U KRATKO NAS
PROGRAM
1 . Konstruktivna konvenrija vodje-n- a
u duhu zajednicarskog brat-stv- a
I da se ogranici trajanjc
iste na пајкгаЛ.
2. Biranje nove uprave po sposob--
nosti i zasluzi. a ne po politid.
3 Stvarno uredjenje svega poslo-vanj- a
t pojedinifi naJih odjelje-nja- ,
prema preporud na?eg ak-tuar- a.
4 Saka se diskrtminadja i poll-tik- a
u svakom sluaju ima od-stran-iti
iz redova Zajednice.
5 Podrfaati dobre odno?aje i na-dal- je
s narodom iz koga smo
do?li i potekli.
6 Podr£avati naS Djcji Dom kao
i do sada, da sluli sojoj svrsi
u odgajanju djece u zajednicar-sko- m
i amerikanskom duhu. a
vet Jesetima sto tzian rtjota
i u SieJitfjenim Dr&JU-'н- л
KjhjJ'i. Kod nas u Kanadi,
na primjer, Hrvatska Bratska Za-jednica
nije joi zauzela onaj malt
koji mole medju naiim narodom.
Nisu joi stvarno ni ogrebene a
kamoli zaorane brazde. U dobroj
mjeri moglo bi se to isto primjeniti
i na Sjedinjene Dfiave. Tu su naic
rezene i dok se te rezervc ne iscr-p-e,
a iscrpiti se mogu sa malo iie
truda i rada. ne treba posizati u
tudja polja i po tudjim njivama
traiiti hranu.
Na drugu stranu, iako prcdlog
o primanju pripadnika drugih na-rodno- sti
u Zajedmcu ima i ssojili
dobrih strana, sakako njednih za
razboritu raspravu, pa onda i sla-bi- h,
da ne rccem rasistiA.ih, gdje
se govori o "pripadnkima bijeie
rase" ipik, meni se dint, da c
predlog preuranjen i da ga nije
trebalo istkati u takvoj formi bai
u oft same konendje. Nije tre-balo
ubads-at- i to pttanje na fkf u
danainjoj sttu-adj-i kad su razdra-ien- e
Mrasti o hodu izbora dete-gat- a
i kad to pejedinci tskoriita-vaj- u
za svoje Htc dljee ili pak
stranalke interese Ljudi nisu
stvom rarameli smo. — kaie se
u torn aktu — da nekoji spa-hila- d
$л-ој- е dosadainje kmetwe
iz aiivanja svojih prijainjih i
rairno ulivarvih patnjaka silovko
terafu i takkn nafinom mirolj
bivt puk uznemtrufu i bene.
Zato Vam nalaiemo s onka pod
vatkn ovbkkn t j Wmm od-geAro-m
da takova nastlfa pre-preSr-e.
a giede v potntenih
da strode rtraitvaftfe od strane
leparrife odredlre t аћо bi se
preoaflo da fe kefa gespofta
tWs© n(nJci postupak da
$е&пе setf ke tt буе prifaSHfe
debro reparfrate".
{ dlfe ed selfaka da fbHj
wititiM. a vlasti м ki i tame im
fft kstetimiava oJyoaaJe, da
s selfad i dfe daini davati +U
steli mnege stare dae. Na nekim
CNasUvk ee se)
da upoznavaiu da su potoma
hrvatskog naroda,
" Da se i u budue svale godine
priredjuju flanske kampanje.
kako bi s полип 21anoima nala
Zajednica bolje napredovala.
8 Da se pojaca i proJiri djelovanje
Prosvjetnog i Sportskog odjcla.
9. Da Zajednica preko svog glasila
nastavi i nadalje propovijedati
zajednicarsku solidamost i su- -
radnju u duhu demokradje o--
uca ove nate velike domovine
Amerike i susjedne Kanade
Glavni uslov da se nal program
sprovede, jest — bratska sloga. ra- -
zuraijevanje i poStovanje jedan
drogoga.
Naia je vruca felja. da se mi
kao ljudi, kao sestre i braca, po-razgovori- mo
o naJim tegobama.
pa i najteiim problemima. koji su
tako oc7ti. ako ih shvatimo jedno-sta-ni- m
sreem, po?tenim zdravim
razumom i ljubavlju, bez nadmu-driranj- a
i rvunih fraza Nadamo
se i vjerujemo. da c"e to biti ideja
i stav deete konvendje U to ime
mi Vas sve pozdra!jamo i klifcmo
— Dobro nam dotfi na de-et- u
копл-endj- u u Philadclphiju.
MILAN I'RAXZS,
JOSEPH BCUA.
J OVCAR1C1I,
M KRASlCll,
CHARLES VERBAXIC,
MILAN SKRTIC,
M. R BELASIC.
li
or-gamzac- ije
SYLVIA NIKSIC,
ЛГ. NIKOLAC,
MATT GORETTA.
PHILIP VUKEUCH.
S Г BRKICH
sprcmni da to taino pitanje u ot
vrijeme raspravljaja onako kako
bi to dolikovalo u jednoj bratskoj
organizadji. U o£i izbora, bilo
kakvih izbora, r!o se Ccto zabo-raxlj- a
na prist ojnosr i logtku — to
nam je svima poznato. Umjesto to-ga,
sklonost je da se vrijedjamo,
da podbacujemo kliposc, da pod-valjuje- mo
i omalovaiavamo 1 to
se samo zbog toga, da bi postigli
svoj cilj. Ovo je trebalo imati u
xidu i ne dati povoda predmetu
koji bi razigrao strasti Tu ja na-lazi- m
pokretae tog pitanja pogre-ini- m,
da i ne rcfem koliko su pak
pogreSni oni koji to iskoriitavaju
I iz toga prave "politick! kapital"
za svoju grupo.
Hn-atsk- a Bratska Zajednica nije
i ne mofe nikada postati "svafija"
ili "niflja kako to predvidja
"Hrvatski Glas". Ona je brate
Stankoviru. organizadja hrvatskih
radnika bila i ostat c"e bez obzira
kakve se forme certifikata izdavale
i kerne se izdi-al- e Nja su. vama
je poznato. uspottaviH hrvatski
radnki traieli u njoj i ponMrf i
podrlk u tefkkn vremenkna. Nad
njom su bdiK, cvali ju i izgradiii
do danainie visine Forme y se I
mijenjale. praxila w se preiiravala,
'upravnki su odiazili i dekzili, ali
obHjeije. sri i naziv orgtrvizacife
ostao je i ostat e isti. U to joi ni-ka- da nkko ni poku&e rnje da
dime. To, posse sam stgtwan, nije
bilo niti na kraj pamett omh koji
su u tern pHanju gk-da-h i poiak-tk- u
i rijeienfe budWeg prihsa
neteg lartva, a prema teme i ja-caa- fa
orgamzaoje. Pa kad je teme
tako. a take e, zar nebi bite bee
i ptntOftHfe da e predHogw rasprar
fsame bez podva4ivaja i mrinje,
da zafedmcld traiime rjeleme. )tt
гааамаса. da use tame m jd-nak- t,
nepe fe te i redm i same
mole poseati at "гљВГ" m "m-Nfd- "
negm le ## mAt brtl t
плгџЈпл.
Mrfjn КгшШ ,
STRANA 3
P OJEMJI K A
Xije bas tako vazno
Aires, Ohio. — Sve do sadag-nje- g
priznanja, esdpiKiLo-deko-nisticl- a
kompanija e sa takvim
odusexljenjem onuiovazavala Le-njui- a.
a sada, uredmk ' Radntlke
Borbe", kaie ' A kakva je to to-Ii- ko
"priznanja" Lenjm davao De
Leonu? Da e De Leon, jedmi po-sl- e
Marxa i5ta dopnneo marksistt-Ло- т
ut'enju. uneno. SocijalisttcU
Indostrijalni Junionizam'
Poito je sta-i- o znak pitanja, to
izlazi kao da nije bai tako aino
primanje. Zabo je znak pitanja
kod te recenice na kraju 'Junio-nizam",
to neznam Ali uredntk
"R B " je obiiao sa svojim lukaxim
i kukavicUm isrupuna da odgovort
na moje pitanje Sta ste vi esel-pis- ti
ufimti, i finite marksisticl.i '
Nije cak ni tcti spomenuo atate
Marksove i Lcnjinove Nije bilo
potrebno da spomenei i potxrdii,
da stalno piiete od "zlo£inima sta-Ijinizm- a".
sa tim vam je svaki broj
ispunjen, ali to nije nikakav dokaz,
to je samo klesetanje. U sama se
ukorenila duboka mrznja protiv
Rusije. i za sse "2I0" je kriv jedan
олск, t. j. Staljin. Prama ama to
rje kriv sistem, to je Staljin A
- oja itampa" je naila za mudro
da na vaie klex-et- e nije vredno tro-ii- ti
materijala i vremena.
Netreba ti, urednice, da si tako
osetljiv i da imai simpatije prema
meni, a ja ne "vuerti xodu na tu-dj- oj
svadbi". Da sam ja, Pujaclci,
ikolovan u eselpisticloj Skoli, e
rovatno je da bi se i ja znao slu-li- ti
podrugljisim imenima, kao ito
ti tTinii, samo to nije marksistilki
Vclii: "Ostasi posao pranja prlja-x-o- g
rublja staljtnizma sx-oji-m
'
ru-kox-odiod- ma"
koji od toga imaju
— ill se tiadaju imati koristi"
Da ja nisam najamni rob i da
imam xiie slobodnog x-rcm-ena
ia
hi joi xiie pisao u korist naieg rad-nicko- g
"Jedinstx-a"- . Da ja nisam
razumio da ste xi klexetnici cele
sx-ets- ke radnicle klase, ja se na
x-- as nebi ni osvrnuo.
Licemerstxo je bitni sastojak
tx-o- g
x-erox--
anja u marksizam Samo
da nije u pitanju lini opstanak.
txoj bi se "marksizam i "oslobo-djcnj- e
radniAc klase ratfopili kao
sneg pred suncem. Danainje esel-pistik- o
umox-anj- e je u tome da
umrtvi umoxe radnicke klase i da
xeruju da je samo ono istina. Sto
eelpisti kalu.
Od mnogobrojnih dokaza, oxde
femo naxesti jedan da se xi Karate
blatom na grob Lenjitva, U janu- -
arskom broju R.B." 19 ox-- o
stoji: "Mi driimo da su u slua-jexim- a
ito obuhx-ataj- u termilogiju
koju su upotrebljax-al- i Nfarx i
Cngcls tafne defenkije Marxa 1
Cngclsa A Marx i Engels su. o-brat- no
Lenjinu upotreWjavali na-ziv
"Socijalizam i Kemimizam"
naizmenino kao s+nemme— koji
znafe is-t-u stx-a-r Pojam da dva na-ziv- a
prestavljaju uzaMupne tup-njex-- e
be$e Lenjinov ttmm, on nije
nikakav kredk x njega
Ox je drska kleveta A u jednoj
ptMnji vatej stoji eve- - "Lenin 1
guikr of surreptitious injection of
premises ef S and C. Otuda nije
rwkakvo cWo da Lenmex-- o
priz-nanj- e
De Leene "nife bl take x-a--
Ino Meei K eve eka4e porei
uredntfe "R B.
Г. Eegek kaie: "Matxev etnov.
m ttttev svake рготЖјепе i do-♦edf-le
rexetudename taktike, da
se otkrije eva taktila ievek mora
da primenfuje teerifu tu ekonom-sk- e
i pelkiAe utteve zemtje u pi-tanju.
I Rum sc drlc ere taktike, Esel-рнв- е
klexetaefe njtma ne meie nta naskedW. Bseif+tti мте
M. PmtstH
Staznacc odsutni
otpi.si?
Haoci fe primjetiti da na Ггк1аа detorica xiavnih od-Immi- ka IIRZ i oSoj}- - arednika
"Zajednifara nema potpioa ц;1а
vnC pr4iiedfiika Mandiea. § pravitrlja Podiatadka Grate I
glamor odbornika BorWa. Zat nema n]iKrih ptpia?
Zar oai I vim pnrriaam
ne laia?
|
