000163

OCR Text: ГПРЧТтСТјгтЧ 4Krgrriii -- t fir7- - Г ""i-1- —
STRANA 3 IZ MEDJUNARODOG ZIVOTA
STA JE REKAO HRUSCOV
U BERLINU
Sovjetski Savez nema na-nijer- u da zakljudi separatni
ugovor o miru sa Lstodnom
Njemackom dok ne prodje
rok od C do 8 mjeseci, posta-vlje- n za odrzavanje konfe-rencije
velike detvorice, na
znjesto propalog pariskog sa
stank a — izjavio je Nikita
Hruldov na mitingu u Istod-no- m Berlinu.
Na pitanjc kako de iducin
G do 8 mjeseci tzgledati poli-tik- a
Sovjetskog Saveza i nje-govi- h partnera iz VarSav-sko- gr pakta HruSdov je pru-2i- o jasan odgovor JoA nije
doiao trcnutak za separatni
rairovni ugovor sa lstodnom
Njemadkom. kojim bi se rje-Sil- o
i zapadnoberlinsko pita-nj- o
prema postojedim sovjet-ski- m predlozima. "Mi smo doli do tog zakljudka poslijc
judcraSnjih i danasnjih raz-govor- a, izjavio je HruSdov.
Ovaj zakljudak on je obra-zlozi- o vjerovanjem da ce ka-sni- je doci do pregovora koii
so u Parizu nisu odriali.
Kroz G ili 8 mjeseci. nastavio
ie HruSdov. mogu sazreti u- -
slovi za pregovore i rjeSnva- -
nje krupnih problema.
"Ima smisla da dotle jo,
pridckamo" — ponovio jo
HruSdov prod prisutnim dla-novi- ma istodno - n.jemnc"ko vlade i oko osam hiljada po-litidk- ih aktivistn na mitingu
v lstodnom Ilerlinu. Za odr-zavanje
konferencije na vr-b- u
kroz lest do osam mjeseci
postoje izgledi. dodao je so-vjetski
prcmijer, ne samo za
to ito je to sovjetski prijed
log, vod i zato sto su se tome
prikljudilc i zapadne sile
svojim stavovima 18. maja.
All nikakve jednostrane mje-r- e
ne bi smjele u torn medju-vremen- u da ugroze odriava-nj- e konferencije. ved se, na-proti- v, moraju briiljivo pri-prem- ati povoljni uslovi.
Istovremeno. Hruidov i
upozorio zapadne sile da So-vjetski
Savez nema namjeru
da beskrajno deka na zaklju-- I enie ugovora o mini ea ГСје-macko- m, niti de dazvoliti o-vjekovi- ecenie sadanieg sta-tus
u Zapadnom Berlinu. A-K- o zapadne sile ne budti
spremne na potpisivanje u-irov- ora sa obfe njomadke dr-iav- c. Sovjetski Savez i Istod
na Njemadka posle toga mkn
node jo3 duRo dokati. Alter-iiativ- a. to jest separatni mi-rov- ni ujro'vor sn Isto6nom
Njemn5kom nerazdvojno bi
ubuhvatio i rje.ertje zapad-noberlinsko- tf pitanja. u smi-s!- u pretvnranja u slobodni
demilitarizovani prad.
Osim toga, sovjetski pre-mij- er je iziavio da Sovjetski
Jsavoz I ostale eianfce Л nr-- ?avskoj: pakta neco niStn ufi-- 1 niti Sto bi zaotravalo mo- -' diunnrodnu xitunciiu i vodil- -
KUDA
Poznati francuski kniizev-ni- k Jean Paul Sartre je izja- vio:
Al"iiVruFr.hroaPnvocnsuilsjekdpeircojebelsetmteog rdaanrta-asnjt- aue
su mnogostrane. On je uza-sa- n, prije svega. na liudskom
planu. Svakom novom konti-gent- u mladih dvadesetogodi-Snjak- a regruta коц tamo od- -
Vliece sigurnojiti lN
vec nekoliko dana razma-tr- a sovjetsku optuzbu pro- tiv Sjedinjenih Driava
zbog zradne spijunaze. So- vjetski Savez trali osudu
i obustavu ameridkih po-stupak- a. Cetiri druge dr-ia- ve su podnijele "blaiu"
rezoluciju koja traii da
sve driave po.5tivaju suve-renit- et drugih driava. ali
zaobilazi osudu Sjed. Dr- iava. ( Posliednje : Za sov-jets- ku rezoluciju 2 clasa.
protiv 7. a dvije driave —
Tunis i Ceylon — uzdria-l- e
su se od glasanja.)
Araeridki predsjednik
Eisenhower je odriao go-v- or na televiziji. u kome
je rekao da on snesi svu
odgovornost za avionsku
.pijunaiu Poku?ao je da
to opravda ali je izgiedalo
suvil--e bijedno. Rekao je
v
hladnom ratu. Naprotiv re-ka- o je Hru££ov, SSSIl ce sxr
dmiti u cilju ozdravljenja
medjunarodnog stanja i po-- ,
bolj5avanja odnosa medju
drzavama. , "Ja ne тоги da govorim I za sve socijalistidke zemlje. j Mi cemo o tome morati da se j dogovorimo s vladama prija-- 1 teljskih zemalja Mi demo to!
i ui initi kao 6to sam vec na- -'
pomenuo pnlikom doiasKa u
Iierlin. Xecemo nista ufiniti
to bi pogor5alo medjunarod-n- i
polozaj u svijetu i vratilo
ga u hladni rat.
"Mi demo i dalje sprovodi-t- i
lenjinski kurs miroljubiv
koegzistencije izmedju soci-jalistidk- ih
i kapitalistickih
zemalja. popuStanja medju-narodn- e zategnutost, mirnog
rjeSavanja medjunarodnih
pitanja. razoruanja i otkla-njani- a rata." opasnosti od novog
"Posljednji dogadjaji — nastavio je premijer Hru§dov
— samo jo5 pojadavaju na3u
rieSenost da postignemo ra-dikal- nn гјебепја problema
i likvidacije opasne i narodi- - ma nepotrebne trke'u naoru- - ?anju. Za odriavanj e nor- -
mamin ounosa medju zem-ljam- a vrlo je vazno postici razoruzanje. Ilazoruianje je problem svih problema."
Premijer HruSdov ie dalie
rekao da je SSSR nezadovo-Ija- n tokom razgovora o ra- - zoruianju ii 2enevi i da je
sve vie i vi3e uvjeren da za- padne silo u sacfaSnje vrije-m- e
no 2ele razoruzanje. Nji-ho- vi prestavnici u Zenevi o-dugov- lade razgovore i ne do-la- zi ni do kakvih odludujudih
гјебепја. NarodI cijelog svi-iot- a. rekao je on, 2ele da ee
rieSi pitanje razomianja i
SSSR de uciniti jo vede na-po- re da se ova volja narpda
ispuni.
Osvrdudi se opSirno na do-ga- d jaje u Parizu. Hrusdov je
navco da jo za zaljenje i da
sve ljude dobro volje zabri-njuj- e
Sto konferoncija nije
odnSana. On je ponovio dn
Sovjetski Savez nije kriv Sto
je konferencija promaSila.
dodajudi da odgovornot sno-ч- е militaristidki krugovi
SAD. Istovremeno sovjetski
premiier je upozoilo zapad-no'njemndko- g kancelara A-Hena-uera
da zlurndo no liku- - jo nad upropascenom konfo-loncijo- m. jer njegov uticnj
na ameridku vnnjsku politi-k- u neco vjedito trnjati.
"Na3 stav — dodao je sov- jetski premijer — zapadne sile. nai nnrtneri na sastan
ku nnjviSih prostavnikn. tre-b- a pravilno da shvnte. Sa
svoje strane. oni takodjer
treba da se pridrzavaju tak
nviihkakpvnencjiepdnno—strnaene dokpoursatiktie dkorini vbai okmroeztalfil sus8remt ieSseefcoiva
laze. osim svirepe sudbme
kporijjaetiimopsaesntiomste ddaodsejelvjurajete.
manje Ui vi3e potpuno demo-ralLan- i. straan Ti ajnarat ejkeoinsotomstokloikmo
planu : jer. ne samo da je u-bitad- an. zbog velikih troiko- - ла Koje sooom poviaci. vec. i u svom razornom dejstvu. on i
u neciopied usporava modor- -
da ie to u interesu amerid-ke
obrane i zato opravda-no- .
Ciljevi njegove vlade o-sta- ju jadanje ameridke
vojne moci. nastavak pre-govo- ra
i stvaranje novog sktualntujarnihu ksovnitjaektuta ipuektoe-nomms-ke pomodi. On je i-- pak protiv prekida svih
veza sa SSSR.
V Japanu se vodi ie-sto-ka borba oko ratifikaci-j- e
ugovora o sigumosti sa
Sjed. Driavama. Demon-stracije
su svakodaevntt
pojava. U iednoj demon-straci- ji tudenata ranjeno
je preko ISO osoba. I
pred ame-rWko- m amtoasadom padali
su poklkri : Yankee, go
home. "X.Y. Times" javlja
da se u japanskim krugo- -
freba zivjeti u miru!
Grupa dopunika moskovike Pravde u ivom izvje-itaj- u
iz Pariza kaze pri kraju clanka: "Odreci se igre s
vatrom, priznati cvrste principe poitovanja uvereniteta
drugih zemalja — takav je moralni i politick! dug ame-rick-ih politicara. Upravo, taj dug oni ne zele da ispune.
Postoje elementarni uslovi zivota Ijudske zajednice oba-vez- ni
za svakog ko zeli da zivi s ljudima, a ne u sum! s
vucima. Postoje elementarne norme u zajednici naroda
koji naseljavaju zemlju. Postovanje tih normi je obave-zn- o
za svaku vladu, za velike ili male zemlje, ako iz
javljuju da zele da zive u miru s drugim narodima."
"Narodni (lainiV Chicagj
Jaono ie liili vakomc Vuji +e triti ci da jr pr-djrdni- K Ki4nhowrr idnu kapitulirao
pred ratnim hukafima u Ame-ric- i.
na pnom mjmtu prrd Pen-tagitno- m. I'ritUak d IVnlasona
je tnorao biti traian, i am
Eisenhower e po oj prlliri u-(е- као
od alternative, u kujnj bi
moraii jMduzeti divciplinarne ko-rake
prutiv nekih Ijudi koji iu
Jako i4ko u komandi naiili o-ruia- nih
ila i tpijunaie. jrr
pred ittijetom nije tnugio ota-- %
it I utUak da militarni kiiman-di- ri
u ooj rtnlji гпоки po џп-j- oj
lji hacitl j)redjednikou
politiku pod noge i ixvadjati
ntoju ittranu politiku. Kien-how- er je um-- o u obranu militari-M- e, all time je tatio Amrriku
i ml jet u teiki. moKli bi r4?i
оракап poloinj. Irgotori t inn
ou tako proirni da w ozhiljni
ljudi pitaju kako ku he uudili n
tako labavim arirumentima izacFi
na jau. Ilealni, pijunski telo-- i
nad Sojetkom t'nijom da u
nuinl da w fiprijeci "iznenadni
napadr Kako hi takovi Ietoi
mogll priJeTiti raketni napad.
akit hi vjerotali da Sovjetka
I'nIJa плт]егаа iacteti irne-nad- ni
napad. Itakete nu na ao-jl- m
Mlo2ajlma. to и znadu, i
nikaknre fotojtrafijo Ix aeropla-n- a
ne mojru otkriti da li netko
plan Ira ili ne planira polinutl
.ijucu koja bi lancirala rakcte.
Na iirotiv, bai Uki Spijunski
leto% hi mosli duteitl do hilua-clj- e
u kojoj bi xukob mneao it-hi- ti. .4pljunki letovi nad Sotjt-t- -
Otvorcno sovjetskih umjctnikn amcrickim
IDE FRANCUSKA?
Grupa poznatih sovjetskih
umjetnika objavljuje otvore-n-o pismo nmeridkim kolegn-raa- .
Oni pisu. da so na nasaj
planeti rbivaju vrlo vafcni
dogadjaji, diji utjecaj ce od-red- iti sudbinu naroda za go-di- ne unnprijed. Oni dalje !-s-tidu.
da su u razdoblju oto-pljavan- ja
u posljednje Tije-m- e mnogo saznnli o Americi.
kao i Amerika o njima i pi5u. da to otopljavanje nije bilo
pri sreu nekome iz amerid-ko- ir ministarstva vanikih
nizaciju strukture franni-sk- e ckonomije. Politidki '-poka-zuje
da je vlada D
Gaulle istovremeno din, iz-ra- z
I uzrok nemodi francu-ski- h politickih krugova da
ovaj rat zavrfe pregovarad-ki-m mirom. Iz svega toga
protziazi jedan period rav
nodusnosti i stagnacije. koji
ie nadaimo se. pnvremen.
tvnimo aakdoriibidaambeirbidilkoi pparmede
jtfuiiiK xieniiowt--r oai- - i dio svoj posjet Japanu. Ei- - senhower treba doci 19.
juna. kad se raduna da de
stupiti na snagu novi ugo-vo- r.
Situaeija u Tarskej se zaotrava U Ankari je
proglaieno opsadno sta- nje. Zabranjeni su svi ja-v- ni sastanci i demonstraci-je.
Sve vke .kole s zatvo-rea- e do oktobra. Usposta-vljen- a je cenzura nad
Дtarn pom. potom. telegra-fo-m
i svim koinuaikacio-ni- m sredstviraa. Sve osobe
moraju Ttositi lidne iskaz-ni-e. Policija moie s'obod-n- o upadati u zjrrade. pa dak i stanove. Ove raiere
svjedode o nestabilnosti
Menderesove vlade.
PREGLED DOGADJAJA
de-monstracija-ma
Eisenhower kapitolirao
pred Pentagonom
_l
ккот I nijom. koji u м — po
prixnanju naie lade — obav-Ija- li
krox zadnje ceteri Rodine,
pa i xile niu u niti jednora
Klufaju mosli nap red otkriti Ian-ciran- je oijetkih umjetnih a.
telita. pa kako bi mosli otkriti
hilo kakoto planiranje lanrira
nja militarnih rakrta? I'rata
iirurnot е ce ftvoriti kad e
te te rakete hare u more, kako
je um Mitjethki premijer llru-ro- v
ixjatio da je S4ijetka t'ni-j- a xtljna riniti. ako hi ie pri-hvat- io
мрогахилл za razoruianje
i ukidanje nrrg nuklearnojr oruZ-J- a.
Nlo Moji a nuklearnim poku-im- a. To je bio Pentagon koji je
traiio da e obnove okui, i ko.
Ji je bio protiv rak i pri re-men- oir buta%a pkua, i koji je
natojao im ilama fabotiratl
Maki Mraxum a obutau o-k- ua.
Americki narod mora traritl
da ne mo ManovHtc lade pro.
mjeni. jer p€d najboljim uvjtti-m- a
koje м moe camNliti oni
mn2e като dalje ranpiritl hladni
rat, a to je to nu jwrnamnl ml
lltarioti uvijek trafilU a u naj-Eore- m luraju to moie prouzrp-clt- i
nuklearnu katatrofu, xa ko.
Ju je i wim prt4Ujednik ГУчсп-hon- er ranije rekao da nitko ne
bi mngan dobiti takav rat. jer
bi arl nta!l unitreti. Ovaj zao-kr- et
u politic! je tragican. kad
utaiimn da je pred-jedn- ik Kienhoer kroz zadnje dije
Kdine davao znakine da ide u
pravru крогахита, Sto znaci u praru raxuma I mira.
pismo
poslova, pa je izveden agre-siv- ni kurs u vnnjskoj politici.
U pismu se pozivaju ameri-dk- i umjetnici da se pridruze
i da podignu svoj glas prote-st- a protiv takve politike.
Hcrlciovc instrukcijc
Americki drzavni sekre-ta- r Herter 17, maja izdao
je "instrukcije americkoj
propagandistickoj maiini
da odgovornost za ne uspjeh vrhunskc konferen-ci?- i
krivi Sovietski Savez.
RADNIfKI RENECATI
Jay Lovestone e ednom bio
--reneralm eekre?ar Komunieti-~ic- e Partre Amerike Udavao
se кзо ekstremr.i ljevicar. no to
u.'-iljevidarst-vo
je bdo samo u
praznoj fortni, suitma ie bila
neito drugo Onda so prekopit-nu- o
na ultradesni6arsku pozi-aj- u. ne iz nekog uv;erenja. ne-go
iz manevera kako da e drii
na poloiaju vodetva. jer je na
svoj nadin bio oefenio da se
stvari 'krecxi na de#no". a on.
kao vodja. ne moie biU "na
repu". nego mora prodvodlti. I:gova bчnc':Pe,i0, sarlakmstvo ie potak toko
odito da fe bio tebocn It ICo- -
! munjstgke Partile Uteo Je po--
ru "tiIne--uV7iied;frn- oti icac
su neki reka da je bio stool
pigeon, pa je govorio da 6e ga buducnost oprsvdati. Obraeo-va- o
koiu jjee nsavzoviuao vнlaаstтitаuвgiukpou--
1 munistidkom Partiiom" u ovoi
zmlji Ali i to ie bio ncmeve?
za istljufivo LovMiorcve
radus,
MoOopoelije ?eitbilo ne javu
da isti taj Loirs one postao "a1etnik" Penlogonu — vrho-vni- m
spibtamim koiaandantt-m- a
u evof zal;: "Sevfeti" kofe
ie LevsMo?ie davao naMm
vrhevnte miLtamim votifamc
ttiaimo nisu tnogli biti тШ-tar- ru sret -- er o m.I.tsmla
sva;;rr.a ru e nJla zro To} srref ie scyao fci зсзз poli- -
STA KAZE TITO
j "Politika" je objavila iz- -
i javu predsjednika FXRJ. Jo-- isipa Broza Tita povodom ne- -
I uspjeha pariske konferenc: - je.
Tito izraiava $aljenje da
I je do toga doSlo. On kaze da
je Jugoslavia polagala veli- -
ku nadu u ovaj sastanak
I "Danas vile nego ikad no-j
slije rata, doviedanstvo 2eli
da se konsoliduje. da zivi u I da ie danas jo5 jasnije nego
miru. jer je njegova perspek-- j prie oih dogadjaja da na- tive jedino u miru. poSto biirodi ne mogu podrzati nika-ra- t predstavljao straSnu per--j kvu akciju ili politiku koja
spektivu za dovjedanstvo", ' bi bila suprotna dubokim te-kaz- ao je predsjednik Tito. [ #njama dovjedanstva za nii--
On smatra da ne bi bilo'rom."
nideg Stetnijeg" nego kad bi
se "jo§ viie proSirio postoje-c- i
jaz i da se neopredjelje-n- e zemlie medju sobom po-dijel- e. Te zemlje treba da
"budu jedinstvene i da tra2e
da se svakako dodje do jed-n- e mirne solucije".
Osvrdudi se na uzroke koji
su onemogudili --rhunske
pregovore Tito ie kazao:
"Xijedan doviek kome leii
na sreu mfr ne moze a da
najo.Urije ne osudi upad a-merid- kog avionn u vazduSni
prostor SSSR. kao i pokuSaje
kofi su bili dinjeni da bi se
takva praksa opranlala i le-pnlizov- ala. Sto pretstavlja sa-mo
po sebi t1o ozbiljnn i ne-gativ- an dogadjaj. a pogoto-v- o na nekoliko dana prije
dogovorene konferencije.
"Tadno ie da su krupn
stvari izbile izmedju SAD i
SSSR. Krupne su no toliko po
svojim posljedicama. A da li
Reagiranje zemalja socijalistickog
tabora
MEANYEV SAVJETNIK LOVESTONE
Kina:
U N.R. Kini su bile velike
demonstracije protiv ameri-dko- g impcrijalizma Samo u
PekTngu demonstriralo je
3,000.000 ljudi.
Predsjednik Svekineske
sindikalno federacije Liu
Mine Ji pored ostalog rekao
je. da de se kineski i sovjet-ski
narod "jo vise ujediniti
i nastaviti borbu do kraja
protiv ameridkog imperijali-zma- .
za svictski mir." Ku
Mo D2o rekao je. da "ame-rid- ki imperijalizam noma ni-kak- vu stvarnu 2elju da odu-v- a mir" i da "nikada no ce o-dus-tati od svojih zavjera ko-je
se sastoje u pripromanju
novih ratova."
I'oljska:
Poljska Stampa je jedno
duAna u ocjeni da Sjed. Dr-?a- ve snose odgovornost za
neuspjeh --rhunske konfe-rencije.
Poljska ce nastaviti da se
zalaze za ublazenje zateg-nutos- ti
i mirno rjesavanjo
problema.
"Zaiedno a Sovjetskim
9avezom mi c-m- o natavitt
t:dk. Tako srno ima!: fradrw sli-k- u da su najvedi huikadi protiv
komunizma u ovoj zemlii. u
vremenu kad su osudjlvali kao
komunizam" sve ito je i nal-bli- ie
liberalno. u tajnosti U2eli
za poHtidkog savjetnika dovje-k- a
koji je prije sam sebe razi-vo- o
komuntetorn. u stvari "pta-vu- n komunistom"
Kad su vrhovni niUltami ko-raand- antl oruianih sikx Sjedi-njenih
Driava dobitt od Loves-tone-- a
sav sevjet — politidki
soviet — feofeg in je zaogao
dati. pusUli su ga i on Je гз-trai- io
drug! pafajac.
PomisLte tko ga je nakon
toga unaiaiio kao svog "politl-dko- g savjetaika'" Witlo drugi
nego George Ueany. onda
predsjednik AFL. sada pted-sjsdn- ik AFLOO
U ovom sluoaju bi moraii
preokreniti onu narodnu pos-lovk-ru o vrea koe je noJkr za-kr- pu
i redi as je ovdj xakrpa
nafia vredu. i to dosta prl)cvu
?ee4i. kojoj i te kao &ebaN
zakrpci
Ђо£ orih £ata Meany je doo
iorau oposaenu pf edsiedniiu I Eisenboweru da se pasi, kad
ve--i ide na vrhunski saetanajc
(a kogat vragc je odludio ds
tamo ide na prvom meetu. to
Meany nikako ne meie razu-s- ef , da ne u&ru тЛа ito bi
en, Meany. nczvso eppecse-Meany-e- v au rl_edi su Lcves- -
je to uopite sada glaTio. Da
li to treba da bude povod za
J razmirice takvih razmjera?
' Razumije se da ne smije i ne
i treba ; dak i kad bi se to o- - pranicilo na obnavljanje
"hladno rata", koji je ved
dosad nanio tolike Jtete do- - vjedanstvu i u ckonomskom
, i u moralnom. i u svakom
drugom pogledu. Vjerujem
Iz ovoga se moze zaklju--
diti da Tito smatra da sov- jetski premijer Hrudov nije
pravilno postupio i da je tre-ba- o pregovarati i pod uvjeti-m- a koje su stvorili Ameri-Vanc- i, uz podriku Engleza i Francuza.
Tito je dalje rekao : "ProSlo je vrijeme kad su
se pojedina medjunarodna
pitanja mogla rjeSavati pu-te- m sile. Stanje savremenih
odnosa u svifetu jasno poka-zuj- e da jo objektivno nemo-pud-o na taj nadin rjeSavati o-tvor- ene medjunarodne prob-lem- e
u Evropi, ili bilo gdje u
svijetu. Nakon posljednjih
negativnih dogadjaja koii
su so odigrali u odnosima
medju pofodinim velikim si-lam- a, kao i na oodetku kon-ferenci- ie
u Parizu. politika
pa pozicija sile pokazala so it'tniiom i pnniifm iK'e
bilo kad u tkii posl jdni-- r
borbu a mimljubivu ko'g-zistencij- u. idinu ideju koja
osigurava sigurnost zemalja
l sigurnost naseg naroda . pile "Zolnjt i VolnoSdi." I)u:arsUa:
U bugarxkim tvornieama.
poduzedima i ustanovam odriani su ekupovi i mi-tin- zi na kojima su s "nogodo-vanje- m osudjeni vjerolomni
Eostupet"odaomberriliadkeneduvvlaednee".i bez presedana Spijunske ak-cije- ". Takodjer so navodi.
da se u potpunosti odobrava
stav sovjetskog premijera
IlruSdova i kaze. da sovjet- vskoiditpirezdastiasvtinmicistol"onmo ramzgoog-u
vore s ljudima koji su u svo-j-oj drzavnof politici uzdigli
na nivo kulta principn fipiju-nn- e
i vjerolomstva prema
Sovjetskom Savozu."
Rtinitinjska:
Organ rumunjske partij- - "Scantea". u duzem komen-tar- u podrzava u potpunosti stav sovjetske delegacije na
detvornoj konferenciji u Pa-rizu.
"Scantea" oitro osudiu-i- e stav SAD i njenih najvi5ib rfavnika. nadodi da die- -
toncve ko;eg -- e ?eany upos-!.- o di za n;e7T-politi6k- i m'sli
Odnosi izmedju Jay Loves-ton- e
l George Meanyx nisu
Iste naravi kao ito su recimo
odnosi politickih i driavnih vo-dja
треета svousn potainim pis-cim- a.
poznatim pod nazlvom
"ghost writers" Ghost writer!
nisu viie od dinovnika koii zna--
[du debro i lijepo usklqditi go--
vare. izjave. pisma iid . cnih
koji ih za tu svrhu iznajrnliuju
Kad predsjednik Eisenhower,
drfavni sekretOEr Herte?. Ш koji
militarni vodja. odlude odriati
Javni govor. ©ni ee sa svr.jim
kolegama savjeju Ito una biti
suJtina govora, utjave ili clan
ka, i to dadu ghost wnterima
da to sostave dc fino. gkstko I
dobro zvufi. utratko da to гао-dje- nu
u ruho da to narod se-i- e
bolie prtoiitt.
Ali odnosi ismedju Lsves
tone--a i Meassy-- a su sassaa
dmgi Lovestone po rroj priBci
ne ptie Weony-ov- e poh.e%e
go vote, nego on tsrodi su#№m
tft govora. izjanx, Hd Meany
je docta neoseeasri birokrata.
koji u daii mrse inteeituoce.
kao sHo ?e svojstveno ljudima
n?egov9g kova. ail se nakai u
polofaBu gde ne mode biti bee
ika&cve intelectuafeie slutbe.
Tu svi Lovestone dolazi kao za-kr-pa vref: IstiriO, Meany zna
mergers GIss :e dsksco.
remena.
Iz ovoga nije jasno koja
strana prilazi rjeSavanju me- djunarodnih problema sa po- zicija sile. Zapadna? Sov-jetsk- a? Ili obje? Zasto nije
jasno rekao?
Sta dalje?
Tito je izrazio uvjerenje
da ovi dogadjaji "neco imati
tako tragidnih posljedica
da de morati da prevlada
zdrav razum" On apelira na
mediunarodno jano tnnije
nje da se bori protiv zaotra-vanj- a odnosa.
On smatra da ce "odg-vor- ni drfavnici ipak uvidjeti
da sada ne treba gledati na
preetii, nego pronaci put da
se dodje do etvamog rieie-nja.- "
Tito drzi "da de Ujedinje-n-e nacije opet morati na ne-- ki nadin da djeluju" t n "vjeruje da, tamo, u I'jedi-njeni- m nacijnma postoji -- dina koja bi bila za produia-vanj- e politike i atmosfore
hladnog rata."
"Politika" pi5e da je Ti- - tova izjavn nnLMa "na veliki
odjek u svijetu". Izjavu su
prenijele razne ngencn'e i
novine svijetn. "Politika" bi- -
Ijezi da je od istodnoovrnp-ski- h izvora" Titovu izinii
zabiliozio samo Radio Koiut
iz Budimpe£te i radio stanicn
Njomadke Demokratsko Ro-publi- ke.
XnS komentar: Do krai-nos- ti nezadovoljavnjure a
lVdnu zemlju koja sr smatra
Mci ialietidkom.
luju u suprotnosti s potr ba-m- a mtrolfubive knegzis'. -- cije, koja se i danas nan
kao duinost u mediudrM
nim odnosima i optuiuj. -- padne krugove da spr"aa-i- u ozdravljenfe medjiinnr!-П- е situacije. JJM. navodi . su danas u svijetu nng hla-dnog
rata ponovo stupib na
arenu kako bi жрпј'с11' po-stizan- ie konstruktivnib no-Seni- a
u medjunarrjnnim pro-hlemim- a.
rclioslovacka:
"Rude Pravo" pod naslo-vo- m "Vlada Sjodinjenih A-merid-kih
Dr2ava snosi punn
odgovornost" donosi komen- tar o nnriskom sastan ku u kome kaze. da je Sovjetski
Savez na konferenciju doiao
s iskrenim zeljnma za spo-razumijevan- ie. dok su SAD
zajedno sa Zapadnom Nie-macko- m. ukljudenom п pri-prem- e konferencije. od po-cet- ka imale negativan pH-stu- p konferenciji Komenta-to- r izdvaia vlade Velike IJn-tani- ie
i Francuske i kaze za
niih. da su u nizu pitania
pokazalr mnogo realniii stav
Tifjro RAD
ko eg Ie'.! u politici oil c i no
rr.ofe fo-m- u! чо: il: irnd. ne-co
to prepuita Jay Lovesfor.e-- u da za njega uradi. i Ito vifo
pridoda Za to l'eany-e- v z"3-v- e
o med;unarodnm ро!Л;?клп
problem ima. gdje mu ;e Love-stone
osobito nuidan. zvude
kao Adenauerove, Fra.-;cov-e.
pa i Hitlerove izjave Mrfn a.
slljepa mrinja ргеша komuruz-m- u
— pod kojim se ubraia evo
ito je ljudsko — mu je rko-vod- na
nit. a u tim stvar'rr.o e
Lovestone etrvdnjal
Kraj ovflj stvarf. Lovestore ie
nuldan Meany-- u u sptetkarr.a 1
tnanevriranjioa га pozicf-- e u
hijerahijl AFLCfO. u eerr - -- e
Lovestone opet smatra r--njak- osa". Podvaljivanje % za
njega prirodjena sfvor. a to do-kx-el kao "ipek" Meany-- u
Tako vfduno da je Exkcr-.u-nist- a"
Lovestone — kako j
Americi vole takav stoc, r
geonski di'ubar nam4: h.o
vthovni pobtii savretnik r.e
samo Pesagonu. nego i Gee:
Kfeany-- u. predsjedr.iku AFL-CI- O. najsogriienijisn prctivr. ? -- ma komunissoa. koji pada --j u
fro pri samoj spomeni r !.
komunizam" I oni etc za sve.
nafvosVu;: rod ©vise o dcrehi
dia sedina vniednoet dclazi
od toga ito ;e bio na vodsva
Kc.sunstidie Partite
—Tarodni Glasnik"