| Note |
OCR Text: _p. ' IMKs-SW- V Љ- - jjf -- - 5p-- i
Jedlnstvo, 19. maja, 1967. - STl'ANA 3
0 situaciji
Povodom napisa "Dob re i
tele vljeeti iz Sudbury" ("Je-dinstvo"
5. maja) iz Sudbury
smo primili slijedede pismo:
"U "Jedlnstvu" od 5. ma-la
u Sanku pod naslo-vo- m
"Dobre i lose vijesti
za radnike Sudbury" nepoite-n- o
i nepristojno ste se izrazili
o Mike Solskom ito kandidira
no liberalnoj listi. Vase pisanje
pokazuje da ste vrlo slabo oba-vjeife- ni
o Sudbury. 5fa mislite
da je Mike Sotski pero salate
do bi zaboravio i oprostio lo-zin- ku
Steelworkers unije protiv
Mine-Mi- ll "smal ad red ad
almost ded". Zaito vi dajete
podriku Steelworkers uniji, tim
iutlm, profesionalnim lazljiv-dm- a,
razbijadima unija i tve
zlo, niSta dobro ovdje u Sud
bury?
Mike Solski nije pljunuo na
niita, on je bio, jeste J ostat de
posten i iskren covlek I borit
de se za radnog covjeka.
Citajudi naiu Itampu ved
trideset godina, naiila sam
vec na svaita, ali ovako neito
zamazanog joi niste napisali.
Bilo bi poiteno od vas da opo-zovet- e,
jer ste uvredili poite-no- g
covjeka i mnogo ditatelja
"Jedinstva". Nije mi namjera
da branim Solskog jer on je
dosta popularan i voljen u
Sudbury i okolici i vaie mu pi-sanje
nede naikoditi na dan
Pokusava da se spasi
od deportacije
Antonio Carlic (Anton Kar-lid?- )
se nalazi u zatvoru od juna
1965. godine. Podinio je pro-valn- u
kradju i osudjen na dvije
godine zatvora. Po izlasku Iz
zafvora deka ga deportacija.
On je uputio apel imigrado-ni- m
vlastima da ga ne depor-tiraj- u,
jer v Jugoslaviji de ga
"strijeljati". Ni manje ni vile.
Carlic se nalazi u Kanadi
deset godina. Za to vrijeme
podinio je nekoliko kaznjivih
djela u nekim vijestima se ka-le
da je happen osam puta).
Kanadske vlasti su doile do
zakljudka da on nede biti dobar
gradjanin i hode da ga vrate u
Jugoslaviju.
Zaito Carlic smatra da de u
Jugoslaviji biti "strijeljan"?
Istu e napustio prije petnaest
godina. Kale da su ga jugo-stavens- ke
vlasti stavlle na
"emu listu" zato Sto je "kri-jumcari- o"
ljude preko granice.
To je sigurno kaznjivo djelo,
all se ne kaznjava smrdu, ka-ko
On tvrdi.
BHo je i prije takvih koji su
pokuiavali da se spose od de-portaci- je
vikom da de u Jugo-slaviji
biti "ubijeni". Ali do sod
te ne zna ni za jedan takav
slufej. Kanadske vlasti sigurno
pete kako se posfupa s onima
koji su deportirani.
Sjecamo se dvojice mornara
koji su dportirani prolte godi-ne.
I on! su — po naputi dru-gih
— govori li da im prijeti
opatnost, ali ne samo da im
te niita nije dogodilo nego
konodska Itampa je nedavno
pJsola da postoji mogudnost da
se jedon od njih vrati u Kana-du- ,
zakonitim putem.
Noma se dini da ljudi koji tfupaju no ovoj nodin ne
fine dobro ni sebi ni svojoj re-lj- i.
To su prozrele i kanadske
vteti I zato se na to viie ne
obaziru.
Razgovor sa
izbora, a ako pobjedi, ito mu
mi zelirno, well, sta cete onda
kazati?"
Iza potpisa stavljena je na
pomena da je pismo samo za
uredniitvo, ali mi smatramo da
je stvar o kojoj se govori od
interesa i vaznosti za javnost,
posebno za radnike Sudbury,
pa ga objavljujemo. Nadamo
se da de se pisac sloziti.
Oa li je opravdana naia
kritika Solskog?
Mi svim pitanjima i poja-vam- a
prilazimo s glediita inte-resa
radnih ljudi i svakoga ci-jeni-mo
po tome kako se odnosi
prema tim interesima. Kada se
radi o pojedincu, onda u obzir
dolazi njegovo drzanje i rad u
proilosti i sadainjosti. Dapade,
ovo posljednje je odludujude.
Mike Solski je u proilosti dobro
sluzio radniitvo Sudbury i mno-go
doprinjeo, i na tome mu
svaka dast. Ali mi nismo uvje-re- ni
da de njegovo kandidira-n}- e
na listi Liberalne partije
koristit radniitvu Sudbury, bez
raztike na njegove zelje i na-mjer- e.
Liberalna partija je anti-radnid- ka
partrja. Solski nede
promjeniti Liberalnu parfiju ne-g- o
de ona promjeniti njega i
on de — zelio to ili ne — mo-ra- ti
da sprovodi antiradnicku
politiku koju diktiraju antirad-nidk- i
krugovi koji stoje na vrhu
te partije. Ako pisac gornjeg
pisma, ili ma tko drugi moze
MONSTRUOZNA
Press
Trstu
sud
ko-ji
rata
kaze
kako
onda suda
se
Javljaju iz da
je Petar bivii
kralj zaposlio
kao kod Sterling
and Loan Association
torn gradu.
li je bio prisiljen
podi raditi, Petar je odgovorio
nema dovoljno
Rekoo je su imali "neito
kad su napustili Jugo
ali "ne niita izvan-redno- ".
Ranije se
Petrov otoc, krolj Alekson-dar- ,
imao 5 vicars koj prilidno
velike sume novca. Bilo je ta-kodj- er
javljeno da se Petar
sa majkom oko toga
novca.
U sludaju, Petar de
morati da zivi od
viast;tog truda; vrijeme mukta-senj- a
otiilo je
Г ub. 1:гЛ Fnd„ and Slovenian languages, by Jcj.r. tva Iub: 479 Queen Street West,
Toror.tD 2 D. Ont-n- o, Canada; tVchone CC3-1C- td tor 42 Sj.-ra- n Jl:.,c Ivan Stimac
Ч1Ј '1ф1"П rates per and r 00.
Ai.-Ji.rj- cJ a.anSdecfoonrdna(Uyns-cn- t Moafi) poГs'aоgтe Offioc Dipt.. Ottawa,
u
da nas uven suprotno, mi de-m- o
povudi kritiku.
Da nas je na dnevnom redu
pitanje ujedinjenja dviju unija:
Mine-Mi- ll i United Steelworkers
unije. Ovo je narodito vazno za
Sudbury, tamo je sukob
dviju unija bio najoitriji i imao
najteze posljedice. Mi smo ra-ni- je
oitro kritizirali kampanju
United Steelworkers unije pro-tiv
Mine-Mil- l, i ne povladimo
ni jedne rijeci od onog sto smo
rekli, ali danas kad su vodeci
ljudi jednoj i drugoj uniji
uvidjeli da je to bilo ifefno i za
jednu i drugu uniju, i cljelu
radnidku klasu, i kad su odlu-Si- li
da se ujedine, mi njihovu
odluku
da de ju pozdravitl i svi
koji su svijesni je je-dinst- vo
prvi uvjef za uspjesnu
obranu i unapredjenje radnic-ki- h
interesa.
Jedinstvo ne znaci samo
sporazum vrhova dviju unija
— to je samo prvi Je-dinstvo
treba ostvariti dolje,
medju radnicima — u rudnici-ma- ,
talionicama i rafinerija-m- a.
Ovo nede biti narodito la-k- o
mjestima kao Jto je Sud-bury,
jer su ljudi bili teiko za-vadje- ni.
Veliki zadatak lezi
pred onima koji su svijesni va-inos- ti
jedinstva. Narodito mno-go
zavisi od drzana biviih i
sadainph vodja edne i druge
un u torn mestu Medjutim
notorni
ali je objavfjen
e odgovorno
Urednici
stiditl svog
su jugoslavenski
stanovniitvo.
kuhinji skuhano?
Winnipeg Free
biti —
civi(no
i njemadkih
sluznika
Hiljade
protiv faSizma.
urednike?
cijene ni zrtve
pridonio
Ovakovim
Free Press
u Vijetnamu
svojevremeno
na odobravanje
Kanadjana.
DEMASKIRANJE JEDNOG
"HLADNOG RATNIKA"
Po dolaskuu Ottawu 15.
maja dehoslovadki predsjed-nik
Antonjin Novotni odrzao je
konferenciu za itampu
Na istu je doiao i
' kolum-nista- "
torontskog lista "Tele-gram"
Lubor Zink, za koga je
jedan ditaoc istog
dana napisao (u pismu ured-niitv- u) da mu je "zogovara-nj- e
hladnog rata doiivotno
zanimanje".
Zink je izbjeglica iz dehoslo-vodk- e
i na konferenaju za
itampu obasuo je Novofnog
Pitao ga je i o ogramdenji-m- a
putovanja u Cehoslovadku.
Novotni je odgovorio da joi
postoje "neke pogranidne po-staje- ", ali to nije sprijedilo
3,000.000 stranih furista da
proite godine posjete Cehoslo- -
vocku.
Ogranidenja postoje samo
za neprijafelje Cehoslovadke.
Poznato je da je Prag pretvo-re- n
u centar ipijunaze protiv
dehoslovadke vlade.
"Zink bi o tome morao zna-t- i,
jer je i sam sudjelovao
rekoo je pred-sjednik
Novotni.
Kanadtka javnost soda ta-dn- o zna zaito e Zink toliko
aktivan u zogovaranju Wad-no- g rata.
TRA2I
50.000
Torontska policija je obja-vil- a
da de regrutirati 50.000
da paze na prekriite-l- e
zakona (Tko de paziti na
njh')
List Winnipeg Free u broju od 11. ma-ja
objavio je teJku klevetu jugostavenskih
partizana, koja vredja osjedaje svih rodolju-bivi- h
Jugoslavena. Naime, u dlanku se tvrdi
da su jugoslavenski partizani po svrSetku ra-ta
izvrSili strahoviti pokolj talijanskog sta-novniit- va
u i istarskom primorju.
Ta optuzba protiv jugostavenskih parti-zana
iznijeta je da bi opravdalo ameridko
zlodinstvo Vijetnamu, odnosno da bi se
omalovazilo Russellov medjunarodni za
ispitivanja ratnog zlodinstva u Vijetnamu
je proslog tjedna zasjedao u Stockholmu.
Predsjednik suda je bio Vladimir Dedijer,
koji je poznat kao kronidar oslobodiladkog
u Jugoslaviji, a napisao je i nekoliko
drugih knjlga. Vinipeski list da Dedijer,
kao "bivJi lider jugoslavenskih komunistidkih
partizana" snosi odgovornost za masovno
ubijanje talijanskog stanovniitva, pa
moze da bude predsjednik za
"ufvrdjivanje rafnih zlodinstva". Samo
prisustvo u Stockholmu, tvrdi se u dJan-ku- ,
potvrdjuje 6a to nije bilo nista drugo ne-g- o
priredba "zlobne antiameridke propa-gande- ".
Perica zaposlio
Los Angelesa
Karadordjevic,
jugoslavenski
dinovnik
Savings
u
Upltan da
da sredstava.
da
novca"
slaviju,
predpostavlja lo da
je
u
pamidio
svokom
u budude
u nepovraf.
ЈЕШШУОУШТУ
c-.c-rv
in Serbo-Croatia- n
V..n{j Сзлралу
I5us:nc3 Ma.agcr
Su.bO year ISA oth, countries $7
in cash.
Шшж
citaocima
Sudbury
jer
u
a vjeru-[em- o
oni da
korak.
u
je
pitanjima.
u tim
POLICIJA
AGENATA
ogenata
se
u
Dedi-jerov- o
sta se dogadja? Bai u momen-t- u
kad je saopden sporazum 0
jedmstvu, kad o tome treba po-ves- ti
ozbiljnu diskusiju, mobi-lizira- ti
ljude za ideju jedin-stva,
predsjednik United Steel-workers
unije u Sudbury Soden
daje izjavu protiv Nove demo-kratsk- e
partije (zato sto je pro-tiv
ameridkog rata u Vijetna-mu),
neki lideri Mine-Mi- ll odla-z- e
na miting Liberalne partije,
Mike Solski najavljuje svoju
kandidafuru na listi te partije,
a neki glupan iz redova Nove
demokratske partije Solskog
optuzuje da je komunist (tako
su ga optuzivali u proilosti,
premda to nikad nije bio). Ta-ko
su politidka pitanja (zapra-v- o
borba izmedju Liberalne i
Nove demokratske partije) iz-bil- a
u prvi red, a pitanje unij-sko- g
jedinstva potisnuto je u
pozadinu. Dapace moze da se
dogodi da pitanje unijskog je-dinstva
postane "fudbalom"
politicke borbe. Radnici Sud-bury
od toga nece imati nikak-v- e
koristi. Ali ako bi jedinstvo
unija bilo ostvareno, to bi utrlo
put sporazumu I
Istupanju radnika i na polifid-ko- m
polju — u vlastitom inte-res- u
i inferu svega radnog
naroda, a ne interesu politid-ki- h
partija kojima komanduju
antiradnidki krugovi.
Toliko smo smatrali potreb-- i
m kazat' o ovoj stvari.
LAZ
pozdravljamo,
Predpostavlja
"Telegrama"
provokativnim
aktivnostima",
zajednickom
se da je ovaj dlanak napisao
anji-komuni- st i reakcionar Fred Manor,
na uvodnom mjestu i za nje-ga
uredniitvo lista.
Winnipeg Free Press trebali bi se
pisanja. Monstrouzna je laz da
partizani ubijali talijansko
U kojoj je to propagandistidkoj
Na drugoj strani, uredniitvu
Press je poznato — ili bi mo-ral- o
kako je u proilom ratu stradalo
stanovniitvo Jugoslavije od talijan-ski- h
okupatora i njihovih doma-di- h
ustasa, cetnika, rupnikoaca i dru-gih.
Jugoslavena je poginulo u borbi
Zar to niita ne znadi za vini-pei- ke
Ako ne znadi, onda oni ne
koju je za slobodu od faiizma
kanadski narod.
pisanjem urednici Winnipeg
mogu da se umile onima koji da-nas
rade isfo ono ito su faiisti
radili po Evropi, ali nede naici
poitenih i zdravomisledih
POZNA PIVCA
Priloieno saljem dek u Iz-no- su
od 5 dolara i molim da
mi posaljete jedan kalendar
ako imate na raspolaganju.
ProiSitoo sam da ustaie
vjezbaju svoju "armiju" u
Kanadi i da neki Pivac tamo
dolazi iz Amerike. On se Ina-l- e
nalazi ovde kod nas u
Akronu, ali se ponaia kao
(agnje, a poito nema ovde
kome da komanduje, leti
u Cleveland i Toronto da se
tamo "proslavi".
On pokuiava da se odrice
od ustaia pred nama, a s
druge strane liJno se hvali da
je bio u Torontu, ali ne kale
zaito. Kad je Pavelich umro,
on se javio kao izvrini faj-n- ik
njegove organizadje u
Akronu kroz lokalne novine.
Ja sam mu kazao kako se
javio tako da se i odjavi jer
mu molemo viie vjerovati tj.
njegovoj iskrenosti.
Da ste mi zdravo.
D. Lolich
Akron, Ohio
MUJEKO POSKUPILO
U Torontu je poskupilo mli-- 1
jeko za 2 centa po kvartu; u
budude "homogeinized" mlije-- '
ko de koitati 29 cenfi (u pro-- !
davaonicama) i 31 centi (koji1
se dovozi u stan) .
USTASK0 1 CETNICKO
P0DZEMLJE
I'etl nastavak napisa I. Klancira oustaSkom i det-nidk- om podzemlju u Sjed. Drfavama, objavljen u zagre-badko- m "Vjcsniku".
5)
VJersku bltku Je lzgublo,
all politidka se nastavlja Jer
ona Je bila dlo Sire antiko-munistid- ke
bitke. Svedenstvo
te otcijepljene "autonomne"
Dionlsljeve crkve na svom Je
saboru 1965. bacilo teJISte
na politiku. U zaklJudcLma
oni osudjuju komunlzam
kao nosloca atelzma 1 rop-stv- a,
pozdravljaju predsjed-nlk- a
Sjed. Drfcava Lyndona
Johnsona 1 "obedavaju mu
potpunu podrSku u njegovu
odludnom stavu protiv komu-nlzm- a
u Juinom Vijetnamu
sa 2eljom da isti takav stav
zauzme i u porobljenoj Jugo-slaviji",
pozdravljaju "N. v.
kralj a Petra II 1 senatora
Thomasa Dodda zbog njegove
odlucne borbe protiv komu-nizm- a
i rada na zaStitl unu-traSn- je
bezbednostl ove slo-bod- ne
zemlje".
"PROTCKTOR" DODD U
VLASTITOM SOSU
Na ialost, senator Dodd
nije im suvise dugo mogao
biti na velikoj pomodl. Pao
Je u vlastlte neprllike 1 Imao
Je posla preko glave da se lz-vu- de
iz vlastitog sosa. Taj
uzornl senator, beskompro-mls- nl
borac za ameridki na-dl- n
zlvota, za moraine vri-Jedno- stl
i etidke prlncipe ra-da
ameridkog senatora, prl-Jate- lJ
predsjednlka i uzorak
neumrljane vrline na Capi-tol
Hlllu, odjednom se naSao
u viru. Pokazalo se da Je
Dodd i te kako uspljevao da
svoje gradjanske vrline ka-pltaliz- ira,
da njegov antl-komunlz- am
nije bio samo
stvar ldejnog uvjerenja nego
i sasvim unosan blznls i tome
slldno. Skandal Je bio kakav
na Capitol Hlllu, gdje skan-da- ll
nisu nepoznata pojava,
ne pamte decenijlma. Sena-tor
se korlstio svojom senat-sko- m
funkcljom da kao za-konoda- vac
promlde interese
svojih poslovnlh partnera, da
za dobru nagradu branl inte-rese
stranih drtava saveznl-c- a
(Zapadne Njemadke) kod
amerldkih zakonodavaca svo-jih
kolega i da prilidno za-maS- ne
svote novca namlje-njen- e
stranadkoj blagajnl
"zabunom" skrene na svoje
bankovne radune, da ne pla-d- a
porez 1 da dlni nlz drugih
stvari nakon kojih su krlti- -
Cari zakljudlll da Je sudblna
Dodda zapedadena: "Dodd Is
dead" (Dodd Je mrtav), poll-tld- kl
Je otplsan 1 na svoju
veliku zalost morat de ga ot-pls- atl
1 ekstremna politidka
emigracija u svojoj kampa-n- ji
nasilja i napada na
Jugoslaviju.
PORAZ "DIONISIJEVACA"
U PREDSTAVNICKOM DOMU
Da bi se obranili od sinhro-mzirano- g
vala pritiska I na-pada
potpomognutih ljudima
kao ito je bio senator Dodd,
ljudi iz srpske pravoslavne
crkve, koja je ostala vjerna
hijerarhijskom potdinjenju beo-gradsko- m
Sinodu, preill su u
protuakciju svojim vlastitim
vezama.
Poslanik Bob Wilson posts-vi- o
je u Predstavnidkom domu
pitanje: "Da li matice crkve u
zemljama, komunistidkog bJo-k- a
imaju utjecaj na okve u
ovoj zemlji? Stvar je voina sa
stanoviita naie unutrainje si-gumos-ti?"
Zato je Wilson upu-tio
pismo State departmenfu I
soda izvjeitava dom o dobi-veni- m
odgovorima. Pomodnik
driavnog sekretara F. DuHon
obavijestio ga je da su odnosi
srpske pravoslavne crkve i vla-de
u Jugoslaviji "nedavno u
veliko m;en normnliz rani i da
vlada ostavija relig ozne poslo- -
ve upravi crkve".
"Moze li srpski pafrijarh u
Beogradu preuzefi imovinu
koja pripada akvi u SAD? —
Odgovor je bio "ne". Je li pa-trija- rh
ikada pokuiao uzurpi-ra- ti
tu imovinu? — Nemamo
nikakvih informacija koje bi
govori le da je to pokusao.
Ima li iita u karfofeci ito bl
optuzivalo tri nova izabrana
episkopa srpske pravoslavne
crkve u SAD? — Opfuzujude
nformaoije u kartoteci sastoje
-- e od neocijenjenih i nepro-vjereni- h
prigovora i opfuzbi
dlanova obiju frakcija koje se
direktno odnose na glavne
licnosti u sporu i mogu se nadi
itampane u njihovim Javnim
publikacijama.
Da li State department sma-tra
odstranjenje bivieg bisku-p- a
Dionisija za politick! akt,
ili unutrainji crkveni problem?
— Kao unutrainji crkveni pro-blem.
State department odgovorio
je i poslaniku Johnu Blatniku,
jugoslavenskog porijekla, Iz
Minnesote. Dodd je upozorlo
State department da srpska
crkva iz Beograda vrii "komu-nistid- ki
utjecaj" na srpsku crkvu
u SAD. State department od-govorio
je Blatniku da zna za
tu zabrinutost senatora Dodda,
ali da isto tako zna da vedina
Srba Amerikanaca ne dijeli to
senatorovo glediite. "Optuzbe
o komunistidkoj infiltraciji iskr-sil- e
su tek kad je biskup Dioni-sij- e
bio suspendiran na bazi
optuzbi vjernika iz SAD da se
vlada suprotno etici svog polo- -
zaja".
NIJE IM MOGAO POMOdl
NI FBI
No druga strana u bitki ni-je
se tako lako predala, pa kad
je ved izgubila sa State depart-mento- m,
obratila se na FBI.
Glasnik srpske pravoslavne
crkve itampao je sve te odgo-vor- e
State departmenta. Ali su
oni iz "autonomne" crkve upi-ta- li
FBI moze li netko iz "kar-totek- a"
dobiti potvrdu da pro-tiv
njega nema niita. Pismo je
uputio neki Robert Vujovid i
uza nj prilozio joi neke doku-ment- e,
valjda nove optuzbe
protiv funkcionera crkve koji
su za "koegzistenciju s komu-nistima- ".
Direktor federalne policije
Edgar Hoover (Huver odgovo-rio
je veoma brzo: "Drag! go-spodin- e,
kao ito ste ispravno
primijetili, FBI kao istrazna
agencija federalne vlade ne iz-da- je
nikakve potvrde o krivnji
ili nekrivnji bilo koje vrste.
Stoviie, informed je u naiim
kartotekama povjerljive su i
dostupne samo za slulbenu
upotrebu. Cijenim vai interes
koji vas je pobudio da tu stvar
podnesete mojoj paznji. Vas
Edgar Hoover".
Veoma zarvimljivo pismo.
Hoover je neprikriveno zeljan
da pomogne onima koji su pro-tiv
"koegzistencije s komuniz-mom- "
pa makar to uradio i na
nadin da dezavuira State de-partment.
Hoover je valjda mi-sli- o
da State department, koji
je okrenut prema svijetu, si-gurno
ima obaveza koje on
nema kao ief ameridke policije
zaduzen da brani Ameriku od
"komunizma".
VECINA VJERNA
MATICI CRKVI
Opredjeljenja tko je га ovu,
a tko za onu crkvu nisu se
automatski vrii la na osnovi
kriterija tko je za ovakvu, a tko
za onakvu "politiku" prema
Jugoslaviji. Za vedinu srpskib
vjernika Dionisijeve akcije bile
su jednostavno raskoljniitvo i
oni su ostajali vjerni matici
crkvi. Drugi su pristajali uz
maticu crkvu ne zbog svog
crkvenog uvjerenja nego jed-nostavno
zato i'o su se no'ci- -
zili u raznim personalnim sva-dja- ma
na suprotnoj strani od,
recimo, kraljd i njegovih pri-stai- a.
Samo tako moze m
objasniti da je, npr., na stranu
matice okve stao i bivii pop
i defnidki vojvoda Djujid, nekarj
najvjerniji poklonik Petra, a
kasnije se pretvorio u njegova
najljudeg protivnika. A neki su
vidjeli tko de pobijediti, pa su
rekli: bolje je biti tamo gdje se
pobjedjuje nego tamo gdje sa
gubi.
"RASPODJELA STAVOVA" I U
KRALJEVSKOJ PORODICI
Cak kazu da se i u okviru
"kraljevske porodice" izvriila
planska raspodjela stavova.
Kralj je otiiao na jednu stranu,
a kraljevid Tomislav na drugu.
Bilo je u svemu tome prilidno
niskih i zakulisnih udaraca ko-ji
su se pokrivali crkvenim sfva-rim- a
i onda kad s crkvom nisu
imali nikakve veze. "Razoca-ra- n
svojim kraljem", Djujid ja
bio jedan od organizatora
"kraljevideva" dolaska u SAD
u junu 1966. i slavodobitnog
puteiestvija po naseobinama
srpske politidke emigradje. '
Djujid je ipak iskoristio pob]e--- :
du matice crkve da bi uz nju '
raidistio joi neke svoje raduno
s Petrom. Zato je u govoru To-misla- vu
znao ito sve treba me '
djusobno izmijeiati: antikomu-niza- m
i "slobodni svet", svog '
Drazu i Vijetnam, crkvu i "vjef
ne Karadjordjevide".
Uz Djujida Tomislavu je po- - '
zdravnl govor drzao i senator
Paul Douglas, koji u AmericI '
uiiva cak "liberalnu" reputa- - '
ciju. Rekao je Tomislavu i Maf-gare- ti
kako je zadovoljan ito
pozdravlja "kraljevsku porodi-c- u
Jugoslavije" za ulogu ko-ju
je igrala u poticanju otpora '
"nacizmu i komunizmu". Tom-islav
je svratio i u Washington
gdje je bio gost na rudku koji
je davala grupa dlanova Kon-gres- a,
medju kojima i splker
McCormik (MakKormik). Dou- -
glasov govor bio je toliko
"drag" poslaniku Denfu iz
Pensilvanije da ga je ovaj dao
unijeti u kongresni zapisnik ne-koliko
mjeseci kasnije, naravfto
s nekoliko vlastitih "prigodnih'
rijedi. Tu je stajalo: "Siguran
sam da de se jugoslavenski na-rod
jednog dana osloboditl tN
ranije koja ga sada steze".
PODVAJANJE U KANADI
,
I BRACA KNE2EVIC'
"Srpska borba" iz Chicago,
koja je stajala na strani DJo- -
nisija, ocijenila je Tomislavljev '
dolazak kao "noz u ledra"''
"Kome je trebalo, odnosno k
me je koristi lo da se tako javn© '
manifestuje fakat, odnosno
sramota, da je na stranu Ger
mana (potrijarh pravoslavn
crkve u Beogradu) stao ne sov
mo drugi sin kralja Altksandra
nego i Prestolonasljednik koji
nosi ime svoga slavnog dede".
Tomislav je, naime, bio orgs-nizat- or
proslave 21. rodjenda
na "prestolonasljednika" Alek-sand- ra
(kojemu je "slavni de-da- "
bio kralj Aleksandar), jer
dini se da otoc i sin ne stoje
u najboljim odnosima.
Podvajanja je bilo i u Ka-nadi.
Dio srpske narodne obra-n- e
oko lista "Kanadski Srbo-bra- n"
stao je uz Dionisija, a
dio oko lista "das kanodskih
Srba" uz tri "federalne vlodi-ke- ".
Protivnike Dionisija ni-va- li
su "federalnim vladika-ma- "
da bi ih optuiili kako su
se "prodali" Beogrodu.
U toj je bitki "Srbobran"
objavio navodni foksimil tzv.
konzulamog pismo u kojem ju-goslavenski
konzul u Torontu
"dijeli direktive" uredniku
"Glasa profesoru Radoju Kne- -
Jevica urednku lijevog iselje-st-a
n dkog u Konar! "Jedin- -
stvo
(Nastav t ce so)
|
