| Note |
OCR Text: FNO podrzava Hanoj
u pregovorima
IZJAVA PREDSTAVNIKA FNO U PEKINGU
Peking (Tanjug) — 5ef stal-n- e
misije Juznovijefnamskog
fronta u Pekingu izjavio e
ovdje da nojncvije pobjede u
Juznom Vijetnamu govore da
konodna pobjeda nesumnjivo
, pripada juznovijetnamskom
narodo.
Govoredi na konferenciji za
Stompu, julnovijetnamski pre-dstavni-k
je izrazio podriku iz-ja-vi
vlade DR Vijetnama od
treceg aprila u kojoj je sadrza-n- a
spremnost Hanoja da stupi
o prtliminarne razgovore sa
Sjed. Driavama. Ovu podriku
on e dao u odgovoru na pita-m- e
da li de Julnovijetnamski
Joslobodiladki front biti zastup-me- n
na pariskim razgovorima
R Vijetnam je suverena drza- -
, rekao je ova) predstavnik,
vodi razgovore ta Sjed. Drza- -
I.
ma na zohtjev narodo cije- -
og tvijeta, ukljudujudi amerid--
,4 Na ovoj konferenciji za
ptampu novinarima i predstav--
%!dma stranih ambasada po- -
dljeljen je tekst manifesto or- -
ganlzocije Vijefnamskog save--
зд nacionalnih, demokratskib
I mlroljubivih snaga kao i tek- -
iltovi podrske koju su tO no- -
vo organizaciji izrazili Prezi- -
TASS KAO LA2NE SU U TO
Bill ORGANI SIGURNOSTI
Moskva (TASS) — Posljed-iji- h
dana neki organi zapad-i- e
stampe, a takodjer i izvje-m- i
cehoslovacki listovi, obja
urili su dlanke u kojima su sa
drzane razne spekulacije o uz-odm- a
smrti bivieg cehoslo
iadkog ministra vanjskih po
!ova Jana Masaryka kojl je,
ao ito je poznato, izvriie sa-iioubief- vo
1948.
Sada, neprijateljska propa-ganda
pokuiava da taj sludaj
'toko predstavi kako bi se stvo-l- o
utlsak da su izvjesnl "sa-vjefni- ei
iz sovjetskih org ana
iilgurnotfi" bili umijeioni u
Wasorykovu smrt.
TASS je ovlaiten da najener-idnije-lzja- vl
da su Izvje?-Ira- jl
lazni od podetka do kraja.
Oni koi ih lire imoju u vidu
Iwsvim cilj; da poku-paju- ,
makar samo i na ovaj
GENOCID:
dijum i
i
i
nadin,
medju
zemljama —
Saveza i
neprijatelji
de izazvatl
kod ne
postojanih Ijudl.
U Sovjetskom Savezu se iz-roza- va
da de
svi
oni su drage
tekovine
biti u stanju da
prljave metode
koja
posljednje vrijeme
raznim pod-rij- e
i bratske od-nos- e
Sovjefskog Save-za
i
Prie izvesnog vremeno u Brazilu je
zapanuudi izvieitai o masa-kr- u
Indijanaca koi je izazvao opde
javnosti. "NaJ je zadatak —
pile tim brazilski dnevnik
"Jofnal do Brasil" — da takve zlodine
protiv ljudskih prava razoblidimo bez
obzira ito de se zbog toga 0 noma mi-slitl- ".
zlodinima ko-[- i
se svakodnevno vrie nad indijanskim
ptemenima u Brazila iza-2i- va
ved duJe vremena u ditavoj
Stampi valove koji,
se, nede ostati bez djelovanja.
To nije prvi put da je javnost
Jol prije dvije godine list "O Glo-bo- "
objavio je niz poudnih reportaza
pravom genocidu kome je bio
indijanski narod u pojedinim obla-st'tm- a
Amazonije i Mato Grossa. Pokolji
Stavih seks, kaznene kespedicije koje su
iznenoda poduzimali avan-furis- ta
bili su cesta pojava. Da bi iron!
ja bila veda, njima su otvoreno ili pre-iutn- o
davali podriku neki
"Sluzbe za zaitifu koju je
formirao ma rial Ron-do- n,
dovjek koji je svoj po-svet- io
brizi o norodnostima svoje zemlje
i flja je deviza — nju svaki djedak jo?
u ikoli naudi — bila: "Umri
ako zatreba, ali ne nikada".
Otkuda ovi pogromi mirnih
zato da bi se pugra-bil- a
njihova zemlja. Ved stoljedima
U redovima Fronta
oslobodjenja ima mnogo
iena. Ovo je Ngujen Ti Din,
zamjenik
oslobodiladkih snaga.
Centralni komifet Na-cionalnooslobodila-dkog
fronta.
U manifestu ove organizaci-je- ,
koja je krajem aprila odrza-l- a
konferenciju izabrala svoj
Centralni komitet, se da
je organizocija spremna da sa
Sjed. Driavama stupi u dlsku-sij- e
o nizu pitanja za rjeienje
vijefnamskog problema.
trazi povlocenje
Juinog Vijetnama, demon-tiranj- e
ameridkih vojnih baza
poitovanje nezavisnostl I su-verenit- eta
kako je
Moskva demantira
nagadjanjaosmrti Masaryka
ISTICE IZVJEJTAJE DA SAMOUBISTVO
UMIJE5ANI SOVJETSKI
ovl
odredjen
provokativan posijati
nepovjerenje dvjema
prijateljskim So-vjetsk- og
Cehoslova-2ke- .
Sirenjem ovih klevefnidkih
izvjeitaja socijali-stidk- e
se nadaju
da antisovjetska
raspolozenje potitidkl
cvrsto uvjerenje
komunisti Cehoslovadke,
kojlma socijali-sfid- ke
dehoslovadkog
noroda, tadno
procijene impe-rijalistick- e
propagande, u
pokuiava
da izmiiljotinama
prljateljstvo
izmedju
Cehoslovacke.
Татапјепје Indijanaoa Brazilu
objavljen
ne-godova- nje
povodom
izvjeitaj 0
unutrainjosti
brazil-$ko- j
negodovanja,
nodojmo
alarm!-ran- a.
o
podvrg-nu- t
komandosi
funkcioneri
Indijonoca",
dvodesetih godina
ditav iivot
osnovnoj
ubij
pleme-na- ?
Jednostavno
national-no- g
vrhovnog komandan-t- a
kaze
Orgo-nizacij- a
ame-i- z
Vijetnama,
Cehostovadke
Zapanjujudi
p edvidjeno ienevskim sporo-zumi- mo
iz 1954. godine. Or-ganizocija
se zalaze takodei
za pretvaranje Juznog Vijetna-ma
u nezavisnu, slobodnu, mi-roljubi- vo,
neutralnu i nopred-n- u
zemlju.
Prema ovom manifestu, Ju-z- ni
Vijetnam bi slijedio vanj-sk- u
politiku nesvrsravanja i
odrzavao dobre odnose sa
svim nacijama, bez obzira na
nphov druitveni si stem, ukoli-k- o
bi poitovale nezavisnost,
suverenitet i teritorijalni inte-grit- et
Vijetnama. U manifestu
se dalje ukazuje na potrebu
uiedmjenja zemlje. Sada, kaze
se u manifestu, postoje dva
razlidito politidka sistema u
Severnom i Juznom Vijetna-mu.
Nacionalno jedinstvo ne
moze biti postignuto preko no-di.
Obje strane, sjever i jug,
trebalo bi da stupe u diskusije
i pregovore na bazi jednako-s- ti
i poifovanja specificnosti
svake zone radi napredova-nj- a
prema mirnom ujedinje-nju- .
LONGO PODR2AVA NOVI
KURS KPC
Prag (Tanjug) — Generalni
sekretar KP Ifatije Luigi Longo
podrzao je u cjellni novi kurs
KP CehoslovaJke i proces de
mokratizacije cjelokupnog dru
Jtvenog zivota ove zemlje.
Na konferenciji za Jtampu,
na kojoj je pozitivno ocljenlo
razgovore vodjene sa cehoslo-vaJki- m
partijskim rukovodio-cima- ,
Longo je rekao da KPC
sada nastoji da razvija i oJaJa
osnove slobode za sve snage
drustva, a to je — dodao je on
— razvoj onakvog socijalizma
za kakav se i mi u ItalijI bo-rlm- o.
Ovakva Izjava Longa ocije-njen- a
je ovdje kao snaJna po-drl- ka
novom 2ehoslovaJkom
kursu.
tongo je takodjer rekao, od-govoraju- di
na jedno pitanje da
nije imao potrebe da poslije
razgovora u Pragu mijenja u
bilo 2emu svoje ranlje predsta-v- e
0 (fehoslovadklm dogadja-[ima- .
Naprotiv, ovdalnjl raz-govo- rl
potvrdili su njegovo
ubjedjenje u ono Ito je vec"
znao i pokazali da KP Cehoslo-vac"k- e
uzlva puno povjerenje u
onome ito sada 2inl.
osvaianie unutraJniosti Biazila nasfavlja
se nemaniemm tempom 1 gramce toboi-nj- e
civilizacie sve se dalje pomidu, dok
se zemlpJte ostavleno "crvenim Ijudi-m- o"
neprekidno smanjuje.
U svojoj knjizi "Tuzni tropi" slavni
etnolog Levy Strauss piie da je joi 1918.
drzawa Sao Paolo dija je povriina ravna
povrJini Francuske, bila "terra incogn-ita",
ili bar dvije njene tredine. To je zna-dil- o
da je ta povriina bila nastanjena
Indijancima. Sedamnaest godina kasni-j- e,
kada je Levy-Strau- ss doiao u Brazil,
on u toj drzavi nije naiao viie nijed-no- g
Indijanca, izuzimajudi nekoliko
foJklornih porodica koje se i danas mo-g- u
posjetiti. Od 1918. do 1935. godine
cijeli indijanski zivalj ove oblasti bio je
ili potisnut 3000 kilometara prema unu-trainjo- sti
kontinenta ili jednostavno
istrijebljen. Indijanci su najefikasnije
uniitavani na taj nadin ito im je pokla-njon- a
odjeda skinuta sa zrfava velikih
boginja.
No, to naravno nije sve. Izvjeitaj
istrazne komisije na dijem se delu nala-z- k
Joger Figueireco (2ader Figeredo)
otkriva zlodine koji su gofovo nevjero-jotn- i
a o kojima itampa sada piie opi-suju- di
ih do najmanjih pojedinosti.
Dosje majora Vinhaisa Nevesa, neka-dainje- g
direktora "Slulbe za zaititu
Indijanaca", izgleda zbilja suviie go-lem,
tako da opozicioni listovi, medju
njima "Correiro da Manha" naglaiava
u da "nikada nije podinjeno toliko krvo- -
DNEVNO 10,000 MRTVIH 00 GLADI
ALARMANTNI PODATAK AGENCIJE UN ZA
PRACENJE PORASTA STANOVNI5TVA
Od prilike izmedju 15 1 20.
juno 1968. godine u svijetu ce
zivjeti 3.5 milijarde sfanovni-k- a.
Na dan 1. januara 2000.
godine na zemaljskoj kugli bit
te 7 milijardi sfanovnika. Sva-ko- g
dana u svijetu se radja
324.000 ljudi. . .
To su neki izmedju podata-k- a
koje objavljuje Popjulejln
referens biro (Population Refe-rence
Bureau) — Agencija za
pracenje porasta stanovnisfva,
specijalna institucija koja ra-di
pod okriljem Ujedinjenih
naroda. Svakog dana 10.000
ljudi umire od gladi i od po-sljedi- ca
slabe ishranjenosti,
dok 123.000 gubi zivofe iz
raznih drugih razloga.
Pa ipak ritam demograf-sko- g
povedanja iznosi 190.000
stanovnika dnevno. Jedna tre-5in- a
svjetskog stanovniitva zi-- vi
na podrujima gdje nema
gladi, gdje je dohodak po g!a-- vi
stanovnika visok i gdje po-sfo- ji
odredjena ravnofeza iz-medju
broja rodjenih i umrtih
osoba. Medjutim, dvije tredine
stanovnika Zemlje zivi u ne- -
KRVAVA NOG
(Nastavak sa st. 1)
poceli podizati bankade. Neke
su dosizale visinu od 3-- 4 me
tra.
Poslije prekidanja pregovo-ra- ,
minisfii Joxe i Fouchet dali
su nalog poticijl da ukloni ba
rikade i "rat" je poceo.
Prve barikade na koje je
naiila, policija je brzo probila
i rastjeiala demonstrante. Me-djutim,
na barikadama u ulic)
Gay Lussac (Gaj Lisak) bitka je
bila vrlo zestoka. Barijere, ko
je su uglavnom bile sagradje
od su dine ove 9odine И
gorjefi. Medju zapaljenim au-tomobili- ma,
lezali su ranjeni
studenti.
Nekoliko studenata pretrpje-l- o
je teSke opekotine. Preko
plamtedih barikada, demon-strant- i
i policija nastavili su
bitku.
Borba je frajala vile od de-ti- ri
sata. Ekipe lijefnika i bol-nidar- a,
koje su prihvadale
ozlijedjene, upudivale su po-ziv- e
preko radija da se upute
nove ekipe lijecnika s lijeko-vima- .
U subotu ujutro borbe su
prestale I policija je krdlla ba-rikade.
Oko Sorbone ostao je, me-djutim,
sjededi na plodnlcimo
velik broj demonstranata.
u
lodnih djela prema kao u
vrijeme vladavine Castela Branca".
Krupna udruzenja poljoprivrednika i ru-dar- a
diji su funkcioneri bili zapravo pla-den- i
sluge po svoj prilici su ohrabrili ove
masakre, tako da je mogude genocid
protiv Indijanaca povezati s politikom
"krcmljenja nacionalnog teritorija" u ko-ri- st
"gnusnih interesa nacionalnog i ino-zemn- og
kapitala". Kako se dini, sasvim
je sigurno da je major Vinhais za dvije
godine svoje "uprave" zgrnuo silno
bogatstvo od oko 4,500.000 novih di-nar- a.
Po znadenju I funkcija-m- a
odgovornih osoba umijeianih u
ovo prljavo zlodjelo, skandal postaje
izuzetan. Sada se viie ne radi samo o
razoblidavanju pojedinih izdvojenih slu-dajev- a.
U to su umijeianl manje ili viie
diretkno generali viii funkcioneri. U Bra-zilu
se neodekivaro razotkrilo da je
"Sluzba za zaititu Indijanaca" mariala
Rondona posfala radionica "gangstera"'.
Obidni Brazilac sada brutalno uvidja
da je njegov humanistidki ideal ismi-ja- n
na cinidan nadin. On je
iskreno vjerovao kako neukljudeni Indi-jana- c,
onaj koji nema pravo glasa i zivi
po strani od druitva, barem uziva i da-lje
"odinsku" zaititu nadje. Sasvim su-prot- no
od toga, sada mu se pred odi-m- a
otkriva kako je upravo toj "sluibi
za zaititu Indijanaca" spremano istreb-Ijenj- e
"le Figaro", Pariz
razvijenim krajevima gdje e
situacija sasvim drugacijo.
Dok se zarade po sfanovnlki
i stupanj nepismenosfi ne ml-jenjaj- u,
ritam rodjenih je o
stalnom porastu. I u tim kra-Jevi-ma
pao je mortalitet za-hvaljuj- udi
napretku medicine.
A, u tim krajevima zapravo se
i nalazi osnova za cinjenicu o
svjefskoj demografskoj eksplo-zij- i
kojoj govori niz podata-ka- .
Ljudi koji umiru od gladi
zive u 57 zemalja svijefa i to u
Africi, Juznoj Americi, a u
prvom redu u Aziji. Zanimljivo
je da broj osoba koje svako-dnevn- o
umiru od gladi ili po-sljedi- ca
neishranjenosti nima- -
to ne opada ved itoviSe raste
u odnosu na situaciju prije de--
set godina.
Na kraju izvjeifaja mra!no
se predvidja: "Za deset godi-na
ritam umiranja od gladi bit
c"e mnogo jaci, pa te dnevno
umirafi od gladi ili pothranje-nos-fi
izmedju 14 i 15 tisuco
ljudi. Radja se jedna genera-cij- a
za koju nema izgleda za
opsfanak. . ."
OKO 20.000 MADJARSKIH
RADNIKA ODLAZI NA RAD
U DR NJEMACKU
BudimpteSfa — Ove godi-ne
nova veda grupa radnika iz
Madjarske otputovaf ce u Nje-maJk- u
Demokratsku Republiku
na osnovu sporazuma izmedju
vlada dviju zemlja koji pred-vidja
da u roku od nekoliko
godina skoro 20.000 madjar-ski- h
radnika provede po trt
godine na radu u NDR. Prva
grupa od ukupno 3.330 rad
nika otpufovala je prosle go
I
ne automobile, podele a od,azi
Indijancima
razmjerima,
doskora
u
Indijanaca.
o
oko 4.500 radnika.
Na rad u Njemadku Demo-kratsku
Republiku odlaze sa-mo
radnici i radnice, pretezno
kvalifikovani, izmdju 18 i 26
godina, kojima se omogudava
da po povratku u Madjarsku
ponovo dobiju zaposlenje u
svom bivlem poduzedu. Onl se
naj?e?de zapoiljavaju u malin-sko- j,
kemijskoj, tekstilnoj I
elektrotehnidkoj indusfrijl, u
metalurgiji i tvornicama na-mjeit- aja.
FASIZAM UPRKOS
LABURIZMA
Ukazujudi na posljedice ra-slstidk- og
konzervativnog prva-k- a
Powella, poslanik Laburi
stidke stranke James Dikens
uzvikuje u Parlamentu:
"Mi dozvoljavamo da u so-cijalistidk- oj
Engleskoj psiholoi-k- i
sazrijeva fasizam".
ZA MANJE OD MJESEC DANA
DR2AVLJANSTVO IZGUBILO
562 GRKA
Atena — Samo od 27. mar-t- a
do 20. aprila ove godine
grdki relim liiio je drzavljan-stv- a
562 lica, koja su bila pri- -
nudjena da napuste zemlju po-slije
gradjanskog rata iz stra-h- a
od odmazde vlast! zbog
udeida ili suradnje u Narodno-oslobodiladko- m
frontu (EAM).
Najvedi broj ovih lica potide iz
Jegejske Makedonije.
TU2BA PROTIV DIKTATURE
Kopenhagen — Danski mi-nister
vanjskih poslova Hans
Tabor izjavio je da su Dan-sk- a,
Norveika ! Svedska upu-til- e
Evropskom vijedu Komi-sije
za prava tovjeka tuibu
protiv grike vlade koja je
doila na vlast poslije vojnog
udara 21. aprila proile go-dine.
Prema Toborovlm rijelima,
Komisija za prava Zovjeka de
Imenovati [ednu potkomisiju
od sedam tlanova koja de
dobltl zadatak da Jzvrli an~
ketu na osnovl zajedni'ke
deklaracije ove trt skiandi-navsk- e
zemlje.
Jedinstvo, 17 maia, 1968 — STRANA 4
Hoce li Amerika
imati svoj
OAS?
Pisac ovog dlanka GISELE HALIMI radi kao advokat
u Parizu. Za vrijeme aliirskog rata istakla se braneci
pred francuskim sudovima desetke alzirskih patriota.
Gisele Halimi je istaknuf politidar francuske Ijevice i
dlan Russellova sud# za ratne zlodince u Vijetnamu.
Clanak je objavio pariskl list "Le Monde".
Zemlja bogatstva, kompjutera 1 srede je bolesna. Ozibljno
botesna.
Potresna dvjema groznicama — vijetnamskim ratom I
prijetnjom rasnog rata — SAD se, dini se, nolaze pred rteiz-bjezno- idu
jedne bolne revizije. Svi promotrafl izvjeitavaju da
je prva sila svijeta zahvadena ved nekoliko mjeseci otmosfe- -
rom razocaranja, pa dak i dekadencije.
Nije viie dovoljno, kao ito je to udinio Johnson, pokazati
se spremnim za pregovore o miru s Hanojem, ili za "integra-cij- u srdaca" sa dvadeset milijuna gnjevnih crnaca. . . A John-son
to zna. . . Johnson ne ide viie naprijed, ne samo zbog to-ga
jer mu, kako ga optuzuje John Lindsay, gradonaielnik New
Yorka, nedostaje sposobnosti za vodstvo (leadership), ved i
stoga ito se plaii da dovede u opasnost jedinstvo zemlje. No-vi
jedan oblik nemoci na se vlada, da se izabere pravi put i
njime odludno krene, pritiide sve odluke Bijele kude. Zaito?
Zacijelo zato ito se u SAD rodio strah da se u krajnje desnidar-ski- m
pokretima izazovu nasilne akclje.
Kada je 31. matta uvede L. B. Johnson napokon progo-vori- o
0 obustavi bombardiranja i o pregovorima, 2apravo to-dni- je,
to su pregovori 0 pregovorima — svijet je rohvatlla ve-li- ka
nada.
Na to su prvi reagirali —i to joi prije nego ito se saznalo
za odgovor Hanoja — militarist!, poznatl kao "kopcl". Ved
1. aprila, dakle dan poslije Johntonovih mirovnih prijedloga,
bombardiran je Tan Hoa, 320 km sjeverno od 17. paratele.
2. aprila uslijedila su daljnja bombardiranja. Hanoj protestira.
Pentagon izjavljuje da mu niita 0 tome nije poznato, te otvara
istragu. Pentagon nije lagao: ta bombardiranja nisu izvriena
po naredbi vrhovne komande. Slijededi sada ved klasidni uzor,
militaristi u Vijetnamu sabotiraju ved prve razgovore o miru.
Kao i u Alziru 1960, mir izaziva u torn ratu neokolonijalnog
tipa grdevite otpore, neprihvadanje, suprotne naredbe. U Ame-rici,
u foku procesa faiizacije koju ubrzava revolt Crnaca i kfl-- za
dolara, ved se pokazuju njeni ultraii.
Hode li najava pregovora 0 miru dovesti do jednog ome-ridko- g
OAS-- a (francuska ilegalna vojno-faiistidk- a 1 teroristldka
organizocija za vrijeme alzirskog rata — 0. pr.)? Veoma Je mo-gude
da bi CIA, preko izvjesnih svojih iefova mogta pomocl
da se organlzira ta "operacija".
Radilo bi se, kao i uvijek, 0 tome da se "spasi cast", da se
odrze obedanja dana Sajgonu, i, narodito, da se nastavi krlzar--
ski pohod orotiv komunizma i pokreta za nezavisnoidu u t2v.
"tredem svijetu". To je poznati rjednik. Uznemirujudl znak kojl
ne vara. Vojnici se sve viie upledu u politidki zivof zemlje. Ta-ko,
npr. general Westmoreland nije oklijevao da, uz brojne
budne deklaracije, objavi komunikej 0 pobjedi upravo sutra-da- n
poslije Johnsonove mirovne ponude. "Nikada situacija na
terenu nije za nas bila povoljnija" — tvrdio [e Westmoreland.
No veliki udarac doiao je 4. aprilas ubijen je pastor Mar-tin
Luther King. Apostol nenasilja, pristaia integracije, debit-ni- k
Nobelove nagrade za mir, crni Gandhi, poginuo je od met
ka bijetca. Opasnost od gradjanskog rata je velika. Nemiri po
svuda dovode do paleza, no pri tome ubijaju samo Crnce. B!-je- ll
rasisti, da bi ubrzali tok dogadjaja na crti nasilje-represij- a,
ne oklijevaju, kao ito se vidjelo u Newarku (Njuarku) u drzavi
New Jersey (Nju Dzersi) — da sami potpale pozar u neklm
gradskim detvrtima. Njihov je cilj — slidno cilju ultraia i OAS--a
u Aliiru — definitivno razdvojiti obje zajednice, dovesti rasnu
mrznju do vrhunca, i tako izazvati pravi gradjanski rat.
Crnci smafraju nevaljalom cjelinu struktura zemlje. Vijet-nam
je imperijolistidki rat ito ga vodi sistem koji njih same
u unufrainjosti zemlje potloduje i, putem odredjene ekonomlje
liiava ih prava no rad i na gradjansku jednakost. Vijetnam (e
takodjer — a to potvrdjuju mnogobrojna svjedodanstva kojo (e
moja anketna misija prikupila za Russelov tribunal — I rosl
stidki rat. Sve je dakle povezano.
Hipiji, s kojima sam dugo razgovarala u San Frarvcisku,
potpuno odbijaju sve vrijednosti svog gradjanskog druitva
svojih obiteljskih i druifvenih obidaja. Za njih su rat na ugo
istoku Azije i segregacija i bijeda, Crnaca zupdanici jednog te
istog frulog stroja koji nijedan mehanidar ne moze popravttU
Treba prije svega s proiloidu nadiniti "tabulu rasu". 5to zatim?
To joi ne znaju,-- oni joi trale neki izlaz. . .
SVET U OclMA EVROPE
(Nastavak sa st 1)
troju i u Spaniji, uprkos faii-stidko- g
btca koji tamo vlada.
Ne stiiavaju se ni ratna zarii-t- a
na Srednjem Istoku. Noser
je dobio ovlaitenje od naroda
da uvede potrebne socijolne
reforme, ali piemen rata ne
malaksava u Polesfinl, jet
Izrae! ne miruje, a Ujedinjene
Nacije su nemodne da mu sta-n- u
na put. U Grdkoj je situocijo
sve viie pogoriava, dok u Ne-madk-oj
joda nacizam, a u
POIA MILIJUNA
DOBROVOLJACA
Preko polo milijuna Kuba
naca se dobrovoljno prijavilo
za sjedu iederne trske.
Americi rasisti pripremaju gra
djanski rat Jedna povorka
gladnih krenula je u pravCU
Washingtona da trazi Weba.
Kljud svih tih nemira e, na
zalosr, Amerika, odnosno nje
na vloda. Ona vodi ret o VI
jetnomu ono pomale Izreek;,
ona priznaje vlodu vojmdke
hunte u Grdkoj, ona ekonomskl
opseda zemlje Juzne Amerike
I Afrike, ona hode da ekonom-sk-i
zavloda Dalekim i Srednjfm
Isfokom. Zato je Amerika do-nas
na teikoj probi, koja de
pokazati: hode li ona rat ffi
mir i hode li prestati se ogre
sijama u Vijetnamu? To se
donas odekuje od nje na Kon-ferenciji
mira u Parizu.
XXX
|
