Note |
OCR Text: 3TRANA 3 — Jedimtve, 7 nsvembra. 1969
KORlSTl-- E CV'J 'ZVANREDNU PR'UKU KOJ'J VAM PRU2A
VSA PLTCA AGESC'JA
BOS TRAVEL SERVICE
LETIMO ZA
BEOGRAD
ZA BOzlcNE PRAZNIKE - PET NEOEUA
CENA SAMO
$317.00.
?AJV5XIO6M?EMD0IL4INABRnl''x".MJH, 'IWaiNRAK7FI RuVKAUaj'WV PHLO'TTOEVLAAA,'JAИ,--
05?М£2Д:£ТH1iТJLЕANSJEE AK)J1 лriTlNKSK4IoMj aKcReAnJcEiVjiI.MA SVETA,
BOS TRAVEL SERVICE
1510 Queen St. West,
TORONTO 3. Ontario.
Tel. 531-715- 7 ПЈ 531-763- 3.
Poslovno vreme. 9 ujutro do 7 u vede. Subotom. 9 ujutro
do 3 popodne.
VELIKI IZBOR
Gramofon.sU plofa it tarog kraja po $1.00
Kijejnika, Homana od Zane Grey, Karl May i drug! pisaca.
Grilka VjeSlica, Gordona i druge od ZaRorke.
Ifomali rukottorina i rezbarina, Perfuma.
Radio aparata, uramofona, magnelofona, T.V. u bojl Ш-- П
kabinrta.
Siakog frttrtka najnotija Jtampa iz Marog kraja.
I'istte ili telefonirajte na VaSem matcrmkom jeiiku. VJESNIK
YUGOSLAVIAN CENTRE
132 JAMES ST. NORTH 525-082- 5
HAMILTON 11, ONTARIO
Jugoslaveni, sluzite se u
kooperativnim ducanima —
Мем ynie i potrde, Rrocnja
I'o umjertnim cijenama
International Go-Opera- tive Stores Limited
176 uth lgoma Sirwt — I'ori Vrihur
Phone 31.VT33S
.",4."i imp-o- n M. — Port William
(J era Id I on. hamini-tiqu- a, Ontario
Za putovanje u Jugoslaviju ili bilo
koju drugu zemlju
OI'.IUTITE GLOBE
253-122- 1
2G79 E. Hastings St.
Vancouver 6, B.C.
"Mi pttijalitiramo u dwpremanjti
ebitt-lj- i u Kanadu"
Hollywood Texaco
SERVICE STATION
Хач zciiiljnr'i Steve Pozgaj
i Steve Colig, inehanicari u dugogodi&njim iskustvotn
na evropskim i ameriSkim
voz.il ima.
POSAO GARANTIRAN
702 The Queensway — Toronto 18, Ont.
Telephone 1-1- 073
i., ,, . m m +
NEMA "NEVINE" UTERATURE
Poriski dosopu "le Figaro
Irttofoire" pHe o buroitn pt-pirko- mo
no 36. kongreeu tm-djunorod- ne
oigonltotikt knl-Jevni- ka
(Hrvklobovi) to zoktju- -
,- - ;1to, vilo nemo "nevsno
literature", i denes s vk ne
moie eovoriti onako koko fO-v-c
ustov" Pon-Mu-ba o
f- - m sludajevimo u poftH-'',- ~
livotu norodo . MHora
Hi sitom pijoc se mco uk-ea- ti
se
CL
TOURS
254-231- 3
Lktc
Grflu filotof Ksenoknt (i
314 pr. пл.) nije rolie laakarc.
Jednof еапа nnrovajrajati la-kave- em
kaji am Je aaateetanu
aavlaajivao, iagueie Je etrfljeaje
to ma Je iskae;
— Zaboffa, aretaeloTi ad kojl
pat kako eft oeaxio ea som eo-Jie- a.
t
Ttraofe
U rJtva M stvevflo o rije-fJri-m atarim a trijat. Мповј
a take naatajall aai io H
oa, kada ffleoef Еамши! Kant
koji e te tatakaa ayfta:
— laate li fcaja je area J-rj-eaja
aa rijeta?
BaaNrfi 4 nitko nije tna Ио
Anton Kruzic - Toroc
1899—1969
Toronto — Na 26. oktob т.
o. g. odbrojio м od nas ics
jedon pexnati i mnogoposc
vani {Ian hreljontk poror ;e
u Kanadi, duoooodilni C --
Hrvatske BroHke Zajedr .e
revni pristaia radmkog .
kreta ANTON KRU2IC — TO-ROC.
Umro je navriivii st a
detct godina iivota, po
neuspjol operaci) na ie .
Umro j od joi dodanas
izlefive bolesti raka u tes-mukam- a.
Pokopali mo a
29, oktobra po katoliikom o
bredu na Mont Hope" grob-l- u
gdje и prikljuiio rcdu
mnogih tvojih zamljaka koji
to u torn groblju poiivaju. Ne-k- a
ivi zajadno po2ivaju u mi-- w.
O njemu, Torocu, kako smo
go ivi zvoli i ravpoznavali
mote м nii, da j pripadao
radnijkom pokratu, a po do-latk- u
u ovu zemlju i Hrvattkoi
Bratskoj Zajodnici. Od ivoie
rarm mladotti morao j poput
svih njegovih Hreljono da
traii zopotlenj i radi rolativ-n- o najte potlovt u brodo-gradiliit- u
Kroljtvici — danas
Titovo brodogradiliitt. hudui
j bio fizitki dobro razvijen i
otporan zapala ga je u torn
iitom brodogradiliitu kova€ka
struko, koja ga je potlije otpo-sobljenj- a
i nettaiice rada i
slabih plaoa odvelo u Beograd
na ttiine radove i malo bolje
pladc. I tu kao debar radnik
razvija ne samo tvoje itrukov-n- o
zvanje nego i tvoju klainu
svijest i prikljuiuje se indikal-no- m
pokretu koji je u onim
godinama bio zobronjen a i
proganjan po todanjim anti-narodni- m
reiimima.
Doila je 1923. godina a t
njome i mogulnost emigracije
u Kanadu. Medju prvima u
Hreljinu jovio e za odlazak
u tu "daleku i hladnu" zem-lju
i ondo joi mladi {24 godi-n- e
star) Toroc oitavivii kod
kude iito tako mladu lenu Zo-r-u
i nesredjene prilike. Pa bu-du- d
je bio i druitvenjak po
pnrodi, nije izottala ni nje-gov- a
harmonika koja grupu
naiih Hreljana i ottalih emi-grana- ta
prati u nepoznati vi-i- et
na parobrodu S. S. Meli-t- a
Stigli u u Quebec 3. no.
vembra 1923. godine. Doih
su mladi i zdravi. Pvali tu
i svirali ni ne tlutedi da ih u
Kanadi cekaju pored iettoke
zime i najtefi poslovi u maj-nom- a,
lumama, farmama, na
leljezniikim prugama ili ribo-lov- u.
Nepoznavajudi jezika, ni
navika, izolironi i nepoznati,
nemilotrdno ektplootitani I
ditkrimmirani — ttvarno pre-puite- ni
tami tebi — krulili
su noli ljudi (a medju njima i
nai Toroc) od radnje do rod-n- e,
jedne tele od drug, da
bi naili zaposlenje — kruha I
krova — kojeg nije bilo tako
lako nodi kako su nam to obe-dava-li
ogenti koji su no vr-bov- ali
i sloli u prekomoake
zemlje koo jeftinu rodnu tna-g- u.
Lutajudi toko od groda do
groda nai Krultt se konodno
zoposlio u Creighton Mine rte-dake- ko
Sudbury, gdje je uslijed
svoje fizidke snage i bittrine
koja mu je bilo prirodjena u-br- zo
postoo jedan od nojis-kusniji- h
rudara. U Creigrrton
Mine, kod International Nickel
Co. proveo je svoje nojmlodje
godine — sve do podetka dru-go- g
svjetskog roto, kod je
odru&o do se preseti u Toron-to
i tu zopotli u metalskoj in-dust- riji
koja je u one vrijeme
bilo u punom zamohu rodi
ratnih potreba. toko ved pri
godinoma. upisoo se u stru-en- w
IkoKi iz koje e izoiao
kao tposobon mehonicof ko-јат- и
ved mje bilo teiko nodi
zoposienjo u niti jednoj sli-cn- oj
tvornici. АП, so iskustvom,
so poznovonjem jezika i obi-cej- a,
so boljim kruhom i loga-- r
"" i rfC'c" dclaz 'e sj pc- -
I f 1
Nai Tony nie bio uuietok
t vC' pi,t A' 'o j K uiica To
roca slidan e iivotu i putu
svih naiih iselemka, pogoto-v- o
onih, koi su emignrali od
1920. pa do Drugog svietskocj
rata On je dio emigracije koja
je na svojim ledjima prenljela
teiku ekonomsku krizu 1930-set- ih
godina iza koje su esta-te
kao crna uspomena lemuni-c- e
u okolici Timminsa 1 Kir-kla- nd
lake u kojima su iivjeli
naii ljudi i onda Drug! svjet-s- ki
rat koji je ostavio gorilla
i grobove naiih najmilijih u
rodnom kraju.
Rekao sam ranije u napitu,
da e Anton Kruiid pripadao
radnidkom pokretu i Hrvotskoj
Bratskoj Zajednici. Nije mo-2d- a
nosio u diepu radnitke
dlanske knjiiice, ali nije nika-d- a
ni u kojim prilikama bio
na stroni neprijatelja rodnidke
klase, dapade bio je uvjek po-born- ik
za radnidka prava. Od
podetka izlaienja naie rodni-dke
itampe bio je njen pret-platn- ik
i podupirod. Nije pro-il- a
niti jedna akcija, btla ona
privatn ili riruitvene naravi,
bilo ona nacionainog ili inter-nacionaln- og
karaktera, a do
Toni Kruiid nije pomagao. U
Hrvotskoj Bratskoj Zajednici
potebno se isticao u onim vre-meni- ma
kad su bili pokuiaji
da se odvoji dlanstvo Zajed-mc- e
u Kanadi od dlanstva Za-jedni- ce
u Sjedinjenim Driava-ma- .
Na sjednicama Zajedni-c- e
dula se njegova rijed i u
Creighton Mine, u Sudbury,
Malartiku i u Torontu. Nije
izostao ni njegov doprinos
Narodno-oslobodilodk- oj borbi
naroda Jugoslavije, u kojoj je
i njegova bradna drugarica
Zora doprinjela krupni dio,
toliki, da ju posljedke te borbe
i danas prate. Rijedju, djelom
i perom bramo je nai Tony
sve ono ito je bilo potrebno
da se brani, a kritikovao sve
ono ito je zavriedilo kritike.
I tako je zavriio buran livot
joi jednog naieg starog ro- -
djaka, prijoteija i druga, na
ieg Hreljana jokog Hreljo
no", popularnog i dobro po- -
znatog Toroca.
Neka ti je dragi Tony lako
gruda konadske zemlje koju
si posvojio i zavolio lako ti je
teika i demerno bib u prvim
danima. Tvojim milim i dra-gi- m
ovdje i u Starom kraju,
posebno tvojoj drugarici Zo-rk- i,
naie iskreno saudeide.
Ustrajoo si druft i brate. Ni-ka- da
nisi klonuo duhom pa
ni u poslednjem dasu. Podivaj
u miru. Zasluiio si mir i po-itovan- je
Zasluiio si ga {asno
I poiteno. '
Marijan Kruiid
Odsiek 832, Tccn'o
Intimn? dnevnik
David Simich
ZIVOTNI STANDARD - AUTOMOBIL
Deve'og . .- - .--
. 'f g
p ч puta moa "Oga stpa
tlo ove velike, bogate i
k 'orne zemlje Kanade. Sud- -
r -- a i ljudi upute nas u hla
i zimski grod provinclke
'.'jutoba-Winnipe- g, gde po--
c e some dvo godiinja do--
: i i to 3 mesedno leto i 9
esedna hladnoda. Ovde je
.-- oda mojka bilo jako ikrta,
e ie dodelila jaku zimu.
Nakon 7 danu dobijem za-poslenje
elektndara kod jedne
elektridne firme za $1 i 65 po
sotu iako sam visoko kvalifi-kova- ni
sa 12 godina staia.
Ah ita vredi kvalifikacijo u
Kanadi kada dovjek nemo
"djornimen lajsenc" i on mo-ra
dugo biti samo "helper".
AM i to je sreda, jer je kudika-m- o
bolje nego li biti bet zo-poslen- ja.
Niko men) nle krlv
ito jezik i pismo ne poznajem.
Za moju zemlju Jugoslaviu
bio sam dobor, ali na zalost
9 meseci sam bio bez posla.
Svoiu struku som radio u Aw-st-rii
i Njemadkoj i veoma bio
zadovoljan, kako ja tako i fir-m- a,
ali je sreda trajola some
2 godine, sve do onog kobnog
dana kaaa je mladi Hans —
istodnonemodki mlodid — za-uze- o
moje radno mesto, a me-n- i
dali nogu po turu.
Otvoreno i bez ustrucavonja
su mi rekli da "istodno-nema-dko- m
mudeniku" treba naj-prij- e
nodi i obezbediti zapo-slenje,
stan i sve ostolo pa
tek ondo ostalima koji su u
Nemadkoj "AUSUNDiM" —
strand.
Rekao sam im da se tako
neito kod nas zove DISKRIMI-NACIJ- A,
no oni mi rekoie da
je to moa stvar kako ja na-ziva- m
nemodku politiku, a 2a-ti- m
su me pitali: "Kada bi ti
bio vlasnik neke kompanije u
tvojoj Macedoniji koga biste
pre primili na posoo Nemca
ili Srbina?" Na to sam iskre-no
rekao da po svim bolijim
i ljudskim zakonima imao bih
pravo da najpre zaposlim svo-je
ljude, pa tek onda i tran-ce
... To su oni i dekali i zoto
mi rekoie otvoreno, kada se
bude cela Istodna Nemadka
zaposlila u Zapadnoj, onda de
ostali dobiti zaposlenje, na
prvom mjestu Jugosloveni, za-ti- m
Turd, Orci, Italijani itd.
Moram biti realon i karati
da u Kanadi nema diskrimi-nocij- e.
Ko god itli posla, mo-le
go nodi I moie raditi koliko
ga je volja i kvitati u svoko
doba. Ja nisam novlkoo da
kvitavam po desetinu puta,
kao ito to dini dosta njih, pa
sam se odriao todno 9 meseci
kod spomenute firme u Win-mpeg- u.
Posebno je pitanje kako
RADNICKl KAN0I0ATI
U TORONTU
Bivii gradski vljec"nik Nor-man
Freed kandidira za vrje-dni- ka
u Ward 11, a Norman
Brudy u Wnd . Kaididati za
ikolski odbor jesu Karen
McFadden u Ward 4 i AHce
Maigis u Ward 3.
Apel odbora za pomoc poslradalima od
zemljotresa u Banja Luci
Zamoljavamo tve naie sunarodnike diljem Kanade i Sjed.
Oriava, da priteknu u pomod noiim drogim Banjalufonima i
naioj staroj Ijtpotici Banja luci. Ukoliko ko ieli da saradjuje
sa noma, neka svoj prtlog urufi na adresu Odbora 17 Powburn
Place, Weston, Ont., a mogu da ga urate Kanadskom Crvenom
Krstu ili upute Matici iseljenika Bosne i Hercegovine u Sara-jev- u.
P-e- ds edr r odbc-- o
Ing. Rajko Molenica,
Sek-e'a- - Mirko Dojid
vec'u k atKim crTama da op
Jen Prvih 9 meseci moga 15
datovnog rada na dan bilo mi
je veoma teiko prvenstveno
zbog hladnoda i prevoza. Je-di- ni
i nojstariji elektricar od
20 nas nisam imao svo auto.
Nisam ni u snu sanjao da ku-puje- m
auto, ali sam odluku
promenio nakon 8 meseci i ku-pi- o
na kredit, naravno najjefti-nij- i
outo. ali ipok je koitao
$2.400. Kada su me naii po-tor- n
videli sa outom, rekli u:
"Eto ti ga na, joi jedan pro-sta- k
i raspikuda, ni hleba de-stit- o
ne moie obezbediti sebi
i fomiliji, a ved je volan uzeo
u ruke" . . . "Tako ti je to ka-da
setjak skine opanke, a o-bu- je
cipelu" . . . Podnosio sam
sve to jer sam postoo imun na
sve . . .
Cela dva meseca moja le-n- a,
nije htela sesti u kola.
Umesto radosti i veselja, ona
je plakala govoredi deci kako
"Tata vodi raduna some o svo-j- oj
strainjki", a deca su joi
gola i bosa, a ono soma ne-ma
dettitu haljinu do izodje
u neraa , , ,
Kasnije polo je pod rudu
kada sam joj potonko obja-sni- o
moje tantolove muke. li-dn- o
sa je uverila kada sam joj
predloiio da jadnog dana po-dj- e
samnom i uveri se u sve-m- u.
Naime ustanemo u jutro
u 6 sail i podjemo na posoo,
a auto ostovimo kudi, zami-iljaju- di
da nemomo auto. Is-pr- ed
"City hall" tloje autobu-s- i
za Taxidu. Trdimo IS mi-nute
od naieg stana u Elgin
Avenue, jer autobus polazi
todno u 6,15 minute. Nokon
voinje od 40 minute, menja-m- o
drug) autobus i vozimo se
joi 10 minute. Zatim peiice
do radnog mesta idemo joi
18 minute.
Rodim 5 soti a iena gleda.
Zatim opet autobus za Kildo-na- n,
jer tamo ima jedna kuda
gde treba zavriiti elektridnu
Instalociju. Stifemo jedva u 2
sata, nismo niti jeli, jer gazda
trail da kuda bude zavtiena
za 10 sati, a ne za 25 kao ja.
Niite se gazde ne tide ito ja
nemam auto i ito je zima. Co-vje- k
poiteno pioca, oil Ire!!
i posoo. Naravno da sam ieni
dao da noti neki moterijal, a
ja tuls-al- ot baksu teiku 50
pani. 2ena je joi na podetku
podela gundjati i proklinjoti
sve na svetu, da bi na kraju
reklo da bez outa nema iivo-t- e
i opstenko. Niko me od 20
elektridoro ne ferma ni zo crv
Ijivu ilpvu, niko me ne po-ve-de
samo jedan put na po-soo
i iz posla u grad sa tvo-i- m
autom Svoko se vozi sam
i mkoga se ne ti£e Ito ia pu-tue- m
po kii . h'rjdnor'', blotj
Izgubio
Toronto — Svr od 1930
god ime Harold Bradley nala-z- i
te na litti kandidato u izbo-nm- a
za gradsku uprovu Kan-didira- o
je 37 puta i 37 puta
izgubio Uviiek .e bio mediu
kondidatima kOi su dobili no-ma- ni
broi glotova.
Ove godine Harold Bradley
opet kandidiro u izborimo za
viednika. To de biti njegovo
38 nattupanie u preditbornoj
kamponi. Joi ima nadu da
de biti itobron.
Ima on i neke tvoje ideje:
Ako ga "sludaino i ovaj puta
glotodi ne izoberu za vjednika
preporuca se buducoj grod-tk-oi
upravi da mu nodje mje-st- o
u grodtko) viednki da ta-mo
zostupo one koji nikoda
ne glosoju. Podzemna zeljez-nic- a
(subway) izgradjena je
po niegovoj zomitli koko ljudi
nebi uvijek bili no ulici i od-laz- li
u todione, gdje se opi-iai- u.
On jo doo prijedlog za
zgrodnju nove gradske vjedni-'- -
Ukmuo b g'adsku potpc- -
i . - . c g e i : .10
O' iv nuc drjgi -- a svetu.
Cak sta viie uvedih sj me
zo vreme tednog rudka kada
smo se svi okupili u iednu
prostoriju. Prvi je podeo neki
Poljok, koji me pred sv.mo pi-to- o
zolto ja nemam auto Re-ko- h
mu da sam siromaian i
da imam lenu 1 docu "Pa
zar, nemai para niti za iedan
stari auto od $200?" Rekoh
mu da stari od $200 ne bih
kupio niti da mi ga poklone,
jer moram posla da svakog
meseca dajem po $100 samo
га sitne popravke, ved oko
kupim, kuprf tu novi. Tada on
rede: "Radii navodno elektn-k- u
12 godina, a nisi u stanju
da skupii pare za auto"
Ostah u glas rekoie: "Jest
pare on sigurno treba za wi-sk- y,
id za kartonje, kocku"
Tredi opet de redi da ovakvu
propalku kao ito sam ja ne
treba uopite Joliti, jer nisam
sposoban za livot ... To me
je toliko naljutilo, ostavio sam
i rudak i sve i otiiao u prvi
pork-pto- c i kupio novi auto za
$2.400. Soda ga imam, po-soo
sam uradio iste brzo i Ie-p- o
kao i svi ostali, alt neko
de pomisliti da sam se usredio
sa autom. Ne, jer livot mi ,e
postoo joi komplikovanii Od
koda imam auo, livce sam
oi viie poremetio. Za auto
pladam svaki mesec po $80,
'a gas $40, osiguranje. regi
strocija, vaiodki ispit 40 sati
po $10 na sat i pol, zat m
od strone nekih mladih hipia
$90 itd . . .
Stotinu puta som hteo da
vratim outo tamo gde sam ga
kupio, all nema povratka, ier
tarn za toj outo ptotio do so-da
$1.500, a kada bih ga vra-tio- ,
selesmani bi ml dad po-tvrd- u
i klanjali do zemte, ier
de oni njega prodati u svako
doba za joi $1.500 a mem
iipok. Hodu-ned- u, auto mti le-li- m
da imam niti pak da ga
nemam. Ne preostae m n-iite
drugo, ved da pored te
gomile leleza i lima das pla-de- m
i proklinjem, a dos da ga
uzdiiem i hvalim do nebea
i ljubim ga u todak. Takav je
danas dvadeseti vek, vek ato-m- a
i raketa, vek vrtoglave u
lude brzine. Svuda se p!e i
govori "tajm is jur mom , ko
ne ide u korok, propada Pe
puitom se stihiji do me nov
svojom voljom.
Svi moji prijotolji, pa loV i
moj otac u Jugoslovi ji sa-l- -i
koiu: "8togo njemu, ali je sre-di- o
livot pa dak i AUTO I
MA"... Oni zamiiljoiu so-svi- m
drugodije ovaj wet u
kome na pritisak dugmi
' potee med i mleko i do'u
iNmtovak na st 8
37 pufa
rode i svoprn rukamo го"зи j
u kruh Ovaj puta kandid "j
a tvrhom da spoti пасчи
Vjeruje do do biti izobran. --konod-no,
potlije blizu 40 -r-
-dina,
ljudi su se voldo u-c-bud-ih.
Harold Brodtey je per c
ner, po zanimonju tokar !'athp
operator) i ster 83 god
Pun je joi ifveto i mteresa zo
gradsku politiku.
Mogoo bi netko redi i-- j -- e
on iali kad tako jednostoxro
preiazi preko tvojih neusp-h- a.
Ali nisu sola pnlidno el-k- i
troikovi i trconje so ied~e
skupitine na drugu. ito ie do-sta
naporno za dovieka r e-gov- ih
godina.
Alt Harold Bradley se re-do.
On je dovjek posebnog . c
vo. Moido je dudok. ali ie pun
volje i energije. Njegova (
dokomost i upornost prkos
porazima, koji ga ni u toliko
godina nemogu satomiti Ge-dan- o
so ove strone or ie 'dc-- v
oob edi'k
S. B. Coranin.
|