| Note |
OCR Text: VOL. VII. No 1 (5G7)
Kanadske majke zabri--
nute posljedicama
eksplozija nuklearnog
oruzja
U Saskatchewan u je odr-ian- a
sjednica Nacionalnog
vijeca kanadskih zena, kojoj
je prisustvovalo 100 zena iz
raznih krajeva zemlje.
Na sjednici su diskusirani
razni problemi koji suoda-vaj- u kanadske zene.
Nacionalna predsjcdnica
ovo burzoaske organizacije,
Mrs. A. Turner Bone iz Mon-treal- a,
u svom godi§njem
izvjeStaju je izjavila, da su
kanadske iene ozbiljno za-brinu- te (alarmirane) poku-sim- a nuklearnog oruzja.
Ona je izjavila da de vije-d- e
uputit zahtjcv vladi da
obavijesti javnost da li po-kus- ne eksplozije ntomskog
oruzja predstavljaju opas-nos- t
za ljudsko zdravljc.
Ona je takodjer navela da
nezaposlenost danas pred-stavlj- a jedan od najvedih
problcma.
Kinaopetnudipregovore
Sjed, Drzavama
Premijer N. П. Kine Cu
En Iaj je opet izjavio goto-vo- st da pregovarn sa Sjedi-njeni- m Drzavama po pita-- n ju ublazcnje napctosti na
Dalekom Ttoku
On je optuzio Sjcdinjene
Drinve da zatczu pregovorc.
"Kineaki narod ima dva
nndina da oslobodi Taj van".
rekao Cu Laj, "naime, j i jugosla-rato- m venskih
je krupnih
radi na
nim je hladni
mogude".
Osvrduci se na ameridki
zahtjev za "obustavljanje
vatre", Cu Laj je rekao.
se izmedju i Sjedi-njeni- h Driavn ne vodi rat i
prema tome pitanje uopce
ne postoji.
(Kina stoji stanoviStu
da je rat sa Can Kaj
Sekom kineska
stvar. u koju se drupe zem-lje
nemaju prava mijoSati
— Nap. ured.)
On je rekao da kineski
narod zeli prMateljstvo sa
amoritfkim narodom.
Zatraiio se N. R
Kini prizna niezino zakoni-t- o
mjesto u UN.
Unijc u Qucl)ccu цгско- - voraju o novoi politickoj
partiji
Javlja se iz Montreala
se u redovima unija vodi dis-kusi- ja
o stvaranju jedne
nove politidke O
tome je bilo i kon-venc- iji Kvebeike
industrijalnih unija (CIO—
pitanje diskusira Iekalima.
u Albert!
Radnika progresivna par-tija
.'e postavit oko 15 kan-dida- ta
u provincijalnim
borima. koji de se odriati 29
juna. Partijki
okrugu Fincher
Crows Nest.
ш идд,——
JUGOSLAVENSKO-KAKADS- KI DEMOKRATSKI LIST
TORONTO ONTARIO FRIDAY MAY 195.",.
Sovjetski Savez i Jugoslavija
SOVJETSKA DELEGACIJA DOLAZI 26 MAJA
State Department
zabrinut
"New York Times" u spe--
cijalnom izvjestaju Wash
iingtona kaze da je predsto-je- ci dolazak sovjetske dele- -
gacije u Beograd izazvao
zabrinutost u State Depart-ment- u.
U izvjeStaju se navodi da
u State Departmentu drie
da Hru5dev i Bulganjin ne
bi putovali Jugoslaviji
kad ne bi ocekivali znadajne
promjene u stavu Jugosla-vije- .
U State Departmentu mi-s- le
da de sovjetska delega-cij- a
pozvati Jugoslaviju da
se prikljudi nedavno stvore-no- m slstemu uzajamne o-bra- ne. Ako se to dogodilo
Sjed. Drzave ce obustavit
pomod Jugoslaviji. Time bi
takodjer bio obezvrijedjon
vojni savez Jugoslavijc, Grd-k- e
i Turske.
Komentari stampc
Kanadska stampa je vi-dn- o zabiljezila vijest o so
vjetsko-jugoslavenski- m pre-govorim- n, ali komentari su
oskudni. "Windsor Daily
Star" u uvodnom clanku
izraznva sumnju Titove
izjave vjernosti Zapndu i
kaie da Zapad mora pove-da- ti
opreznost.
Vododi kanadski radnidki
list "Canadian Tribune" sa- -
je En stanak sovjetskih
ili mirnim sredstvima. rukovodilaca sma-Kines- ki narod spreman tra jednim od deset
da oslobodjenju mir-- dogadjajn koji "otapaju
sredstvima u koliko rat."
to
En
da Kine
to
na
unutraSnja
je da
da
grupacije.
govora na
federacije
Izbori
ii- -
-
2".
iz
bi
Vijesti iz Pariza kazu da
je francuski premijer Faure
pozdravio posjet sovjetskih
drzavnih rukovodilaca Ju-goslaviji
kao korak za ubla-zenj- e
medjunarodne nape-tewt- i.
Jedan dio francuske etam- -
"ncu- -
predstavlja poraz ameridko
politike Evropi. List "Com-bat"
ptee da "Washington
plade za miljardama kojc su
u Jugoslaviji" i
prcdvidja isti sludaj o mno- -
gim drugim zemljama.
Jedna vijest iz Rlma kaie
da zbliiavanje Jugoslavijp I
Sovjetskog Savcza djeluje
na polozaj Italije i da su
ameridki diplomat! Rimu
u neizvjesnosti za budud--
je
njihovo oseblje
Sastav delcgacija
Sovjetski novinski bilten
(Soviet News Bulletin) iz
Ottawe objavio je sluzbeno
saopcenje o sovjetsko-jugo-siavenski- m
pregovonma,
koji de se uskoro odrzatt u
Beogradu "u cilju poboljsa-nj- a
odnosa izmedju dviju
i pojadanje mira "
Kako je vec javljeno, so-vjets- ku delegaciju de sadi-njava- ti
N. S. Hruicev, flan
Presidijuma Vrhovnog so-vje- ta
i prvi sekretar Komu- -
nisticke partije; on je vodja
sovjetske delegacije.
Clanovi delegacije su : N.
A. Bulganjin, predsjednik
sovjetske vlade, A. I. Miko-ja- n,
prvi podpreedsjednik
vlade, .D. T. Sepilov, pred-sjednik
Komisije za vanjske
.poslove Sovjeta nacionalno--
sti Vrhovnog sovjeta SSSR,
dlan kontrolnog komitcta
Komunistidke partije i ured-ni- k "Pravde"; A. A. Gro-mik- o,
prvi zamjenik mini-str- a vnnjkih poslova i P. N.
Kumjkin, zamjenik ministra
vanjske trgovine.
Jugoslavensku delegaciju
sadinjavaju:
Joiip Broz Tito, predsjed
nik FNRJ, E. Kardelj, A.
Rankovtc i S. Vuktnanovic,
podpredsjednici Savcznog
izvrSnog vijeca (vlade),
K. Popovlc, sekretar za vanj-ske
M. Todorovic,
dlan Saveznog izvrSnog vi-je- da
i V. Micunovic, pomod-ni- k
driavnoK sekretara za
vanjske poslove.
(Jedna vijest iz Beo gra
de kaze da e dolazak so-vjetske
delegacije o£ekuje
u cetvrtak 26 tnaja.)
2ukovljen clanak
"Pravda" nedavno
pe misli da se radi o bjavila dlanak marsala iu-tralizac- iji" Jugoslavijo i . kova, sovjetskog ministra
propalc
I
i
i
obrane, kome je ovaj ve-lik- i
vojskovodja npelirao na
obnou prijateljstva izme-dju
Jugoslavije j Sovjetskog
Savosa.
2ukov jc Istakao zajedni- -
dku vft zahtjera
gnslavenskih naroda protv
narizma i da so osje-da- o
retan se rutala so-vjetska
1 ju£OeI&tenska voj-sk- a.
sreca je potamnila
Varl in ilnsln An
Njihovoj neizvjesnosti (ma izmodju na55h vlada...
je pndonjeo i potpis Austnj- -
skog driavnog ugovora i za- - "Кло vojnik koji Je sudje
okret u lijevo u talijanskoj lovao u zajednidkoj borbi
politici. naSih naroda protiv fasizma.
_____—_ __ J ja zelim da se ove nesugla- -
Zatvaranjc katolicKih sicc Jto РгУе Hkvidiraju
Sknln ii Jiirrnnviii obnove prijateljski odnosi
Javlja e iz Beograda. da naiih zemalja'
CCL) и zakljudeno da se su na Rijeci zatvorene dvije 5e ukov.
u
u
u
u
u
katelidke skole. jer da
rukovodece
zcmalja
poslove,
je o- -
u
borbu
rekao
kad
"Ta
netnnmzil. nost.
pi--
slaptrnevoesdt ite antidria%-n-u dje- - o_..iЈИ_м„-шiT.м.аl.иlџoЈnаv--н-и P°~vor i_..:t_ ; Javlja se iz Meekve da je
Pisanic iueoslavcnskc eevjetska stampa objavila
stampc ,Titov govor od 13 maja. u{
United Press iavlja da je keme je on diskaiirao dela- - j
lider Ben jugoslavenska Stampa oltre zede sovjetsko-jagoslave- n- i Swank ey de kr.ndidirati u istuplla protiv pisania stra- - ske pregevere. istaknavSi
Creek- - ne Stampe. da se radi o "ne-- da de se vediti na ravnopra- -
utrali2aciji Jugoslavije. 'vnoj nozL
HRL SCW Б1 LGASJ1
Imenovan novi jugoslavenski ambasador u Ottawi
DJERMANOVIC NE CE NATRAG ?
Javljeno je iz Beojrrada
da je dosadasnji jugoslaven-ski
ambasador u Ottawi
Rajko Djermanovic razrije-Sc- n
duinosti i na njegovo
mjesto imenovan Obrad Ci-cm- il, savjetnik u ministar-stv- u
vanjskih poslova.
Agencija United Press ja- -
i
iz Ottawe,
ce
Ottawu, ne
li de
vlja, Djermanovid diplomatskoj nu e г
2
misle su
Madjarska narodna skupstina uozvala u posjet
parlamentarnu delegaciju Jugoslavije
— Madjarska na- - osvrnuo na dobrosusjedskc odnosc
rodna skupitina pozvala je u po-- s na uspo- -
sjet parlamentarne dcJepadjc Ju- -
gosUs'ijc. Austrije. SSSR, Cchoslo-vifk- f
i Rumunjske. SkupStina jc
usvojila rezoludju, kojom se trail
ja&mje dobrili odnosa sa svim su-sjedn- im
zemljama.
SkupStina e prije toga tasIuSala
referat ministra vanjskih poslova
Tanota Daldockoc. Referatom o
za on
normal i
sa
BoMocki je ponos-i- o rijefl
Hege- -
da nema
i
V
TRICE CENTS
viju, da je to u Beogradu
"opde poznato ved neko
vrijeme ali sluzbeno
nikad potvrdjeno.
Na drugu stranu
British United Press javlja
da je Djermano-vi- d da
ali da mozc da
kaie da ostati u iugo--
odnosno
stavijanje normalnih privrcdnih.
kulturnih i sportskih odnosa. Ma-djars- ki
ministar je pritom nabrojio
niz sporazuma o pogra-ni£ni- h
inddenata, ieljczniom i
rtjefnom itd. "Iskrcna
je zelja vlade, rekao je
ministar da razvija
dobrosusjedske odnosc s Jugosla- -
vanjskoj
rederalna
rajto o
Sovjetski u vidi ии junpu-"pmndj- u
I podriava".
djarske". I siapltina pozdravila
PreUzefl nadjar-sesjedia- a,
e padaraentar- -
prljateljske
sosjednim zemljama.
midjarske
Madjarska
susjednim e
izmedju
agencija
napustit
rjcJavanju
saobradaju
madjarske
ne aeiej;")e иепомогаскс,
Rumunjske. Juj?os!avije i Austrije.
IMadjar.ska amnestija
e
RadnnTka
Al'STRIJSKI
Sterendma i Hrsatima u priz-nat- a
pfara; Attiskg
titlivneg j peftan
.gta!:
"Prsttt ttertnsl& i ktTJttltb
ЛвШфкј atoseaske i
i 5}ег1гвЈ tta
aexi H aMfftki kiavjai,
tiastttc ersjanizidte,
tajtafaafa i Jfcwnfe a veem
(ez8et.
2. naebra-zb- a
stonnskeca ili Krratslefa i
5
М1КОЈЛ
izjavio,
tarfNNrftfMtariNrfNtftatfNrfrfrfNrfNrftatftatfNrfrftarfrfNriNrfNtarfNrfkrfNktftarftaritatfNrfNrfkrfhrfNrtkrtrfNrfNrfta
Kanada Sovjetski Savez
Ujedinjena crkva
poziva poglavice
ruske crkve da
posjete Kanadu
SOVJETSKI
POZVANI NA U TORONTO
Generalno vijece kanad-ske
Ujedinjene crkve je u- -
putilo poziv patrijarhu
pravoslavne crkve i dva-naestor- ici drugih crkvenih
dostojanstvenika da posjete
Kanadu.
je udinjeno nedav-no- m zasjedanju Generalnog
vijeda u Hamiltonu.
zasjedanje jo tako-djer
trazilo da Kanada pri-zna
N. R. Kinu.)
Dr. E. E. Long, sekretar
Generalnog vijeca je izjavio, ne letjeti svojim
su pojrlavice ruske pra- - j vionima, po§to dovolj-voslav- ne
pozvani , no тетепа ih dopreme. ONTARIJSKI
VODI
OnUrijiki radnikc pro-grcjiv-ne
partije Stewart )c
izjavio:
Frostova lada u Ontariu
ckonomsku Jqiresiju i
nezapoilenoit. je 1951.
postao premijer, u Ontariu je bito
nezaposlenih. Danas ih je
Ako ova
izabrana, od
da je od- - ' slavenskoj slu- - ' P,a$aiu n(i
bio da se povrati u Jugosla-- ibi. ,
P°$u
_ _ _ J da provincijalne
Dudimpcita.
Jugoslavijom,
sovjetskog
Boldockt, dalje
feJnakoj
da
prmlavljena okruina M'jeda
za upravljanje To poma-£- e
poipodinu da odgo-or-nos- t
za sve problcme na
federalnu Narod zna za
njcgo-- u odgovomott za
poslove u odjeljcnju Ali on
nc zna za njegovu odgovomost
za nezaposlenost i prodaju kanad-ske
driavnosti. Na! zadatak je
ga upoznamo.
Po adatnjem uredjenju,
imaju i
odgovornosti, obuhvadajudi pitanja
djena, nadnica, poljopriv-rcdni- h
proizvoda, prirodna
rolitiei zavrseno Je ', viom, u tom alju on (e se i $Ла, pitanja rada, javnu skrb i
madiarsle skunStine. li&o zaloiitr. prosvjetu (Jkolska naobrazba).
Madlarsld ministar ie rriie sve-- ' Snaino je narlatena felja Ma- - nema iskljuein,
gx gas-ott-o
o vezanosti Madjarske djke da dobije UN. I jurisdikdju nad ekonomskim fivo--
Sivez. Cermi J unuvnc ршшЈ--с
mira nezavlsnosti Ma- -
Zatim Je
zJtlm ru oJnose м ' ateiox rijrfi o ielji
xmdjarski rainistar Ac Ude- - .da Г"'
istakao od-nosc
svim
nevog
premljera Tlade
nikak- -
ju- - ( prema
I
I
nije
аззл,
m 7
1.
na
ettaJi
tmaf
omorw
a
i
ARI
SLET
To na
(To
a-- da nema
U
odja
znai
maunnu
Kad Frost
70.000
vlada bude
onih
ko''
rc,,fa- -
Ncki
div.
Oao
%lade
ccstama.
Frostu
vladu.
ccsta. I
jo5
da
vlast tltke
triiSte
zasje-- i
danie j
vlada
tom; imaju udio u toj
kontroli i njihova vlast Zato
federalna.
pitanje trgovine. Otta-wa
je dozvolila Sjed. Driavatna
da zagospodarc naSom
Da bi se izbjegla kriza, mi moramo
ifiiati nova polHAu
Madjarska je !M & °h 4 porratak Komoo- -
mliuaa. koi bl moli ronwtki amnestUu svih politidkih Iz- - vescog trzma i otvaranjc novm
debrt odr e t narodima bite koje bjeglica t. j. svi koji su iz- - trgosimldh kanala.
od tih zemalta. bjegli poslije rata mogu da Premifer Гго takodjer odo--
Doldocki se. talodier posebno so po%rate. voran za rgomu pro- -
Austxtji
тлпЏ&кл.
egoveca (ki S$
fiafa
mjmjia.
dfiatljifti
urtaftt prava ke v-Hw-gr
ptive
prave vlastitom
Oat шија prave na
jeziks
AVIJATIf
ru-ske
Smith
2О0.00О po-nov- no mnoi
prcbaoije
neflstc
provin-cij- c
iiroku
bogat- -
provindje
pre-la- zi
PtTASJE TRGOV1NE
UzmJmo
trgovinom.
trgovinsku
рг-oglasi-la
D R 7. A V N I
preporctooalfii broj %lstrtrfi sredfljih tkA:
a vea s treka bki izmjenjea ftefald
karikatmn i pti InffekteraHi &fa affo-ttaree-o
poseAe ofentc жл stostmke
5. U afiraviiMB i stt4kiffl екптвн Кв-nt- e.
Bargek4a i Stajenkc, g4fe se sa-k- zi
siocnske. hrvatiko т rajcfcmto p-CafH-tte,
stevemki Hi hmtiM jea raera
ргнгш kae shiifeem tut kae ae-тП- а
U takvim ектхмпа tofoyafsia ea-2t-H
i aapitt trebaje bid a slei ttsAiia 3i
krratskera jezik isfe kae a r+fefsam.
f. Aastrifki &ггчЦж1н sfcrremke i
hnratske a Kdftt&ot. Burgeta4a
tvanmnvan
Kanadu radi dtskusije uloge
crkve u medjunarodnim a-fera- ma
i uspostave boljih
odnosa izmedju Ujedinjene
crkve u Kanadi i ruske pra-voslavne
crkve.
Istovremeno sa tim je
saopdeno da je komitet Ca-nada
International Air
Show, koji de se odrzati u
Torontu 4 junn, uputio po-ziv
Krupi sovjetskih avijati-dar- a
da prisustvuju.
Kaze se da su sovjetski
avijatidari prihvatili poziv.
ali do u
crkve u da
FROSTOVA PROAMERIcKA POLiTIKA
DEPRESIJU
ttm
htta емс
I Z B O R I
gresisna partija ga jc pozvala da
uspostavi novo odjcljenjc trgovine
i da izaSalje trgovinske dclegadje u
Evropu i Aziju, ukljufiv SSSR !
Kinu. On je to odbio. On jc isto
toliko odgovoran za rastufu trgo-vinsk- u
krizu koliko Ottawa.
RPP je prcdvodila borbu za iz-grad-nju
plinovoda iz Alberte, naj-ve- di
projekat poslije izgradnjc fc-Ijezni- ca,
koji je od vclikog znaaja
za izgradnju zemlje, jer treba da
osigura jeftino gorivo za razvitak
industrije. Od posebne je vainosti
za razvitak Sjcvcra.
Ali premijer Frost gx pretvara
u jednu od najscdih prevara u hi-stor- iji
Ontarija. On je dozvolio
da rijene prirodnog plina u Toron-tu,
koji se sada uzsozi iz Sjed.
Drzava, budu 100 vec od
djena u Hufallu, ubijajui time
triittc za plin iz Alberte. On je
odbio da uspostavi javnu kontrolu
prirodnog plina, iznevjerivti tradi-dj- e
Sir Adam Decka. On je plin
prepustio ameriom kapitalu.
Naravno, veliku odgos-ornos- t
za to snosi i Ottawa. Ali premijer
Frost je najvise odgovoran za iz-da- ju
ontarijskih interesa.
ZI'OZ 100.000 POSLOVA
Neki dan u Lindscyu Frost je
dobio Stap pokojnog Sir John A.
Macdonald. To je sve i4o jc on
(Nastavak na st. 4)
Upozorcnje izhornlcima
u Ontariu
Лко je чш1 imr UpuUrno ia
pik iibornika, prao rIami
moirte dobiti ako obrathe
nudovim c rrvixiju itbornih
pUkova. koji i zaj4lati 25 I
26 maja.
Sloltxna anpfnja a tome
u a dnroj Itampi.
V G 0 V O R
OSIGURRNR PRHUB SliOVEnRCR I HRURTR
шапве
posto
itdena
Stajenk} e swdjetevati a kalteffiom. u-prav- nem
j sw4kera s4tema ev#i tediedfa
aa jedftikeprav-ne-j nea sa хазиЦЛат
fkiaTjantma.
5. Djelataost ergamzaaa kejc инаја хл
аЦ da stevefMkem i hrvafekem pafaestra
ејиатм гјАв ntanfinila karakfer prava
zafcfanfaiu se."
Treba Hapomenari da agover zaferaafejc
f tЛе i ire peiitiflce, vefoifte Т peta-veti- A
i tWne ergamaadfe kee sfiBiode
aVtrme aferena fetrr bile ke awnlje
Аммсе UjeAnjeniti Nadf a Т imafa za tij
da nareda оЈаанш aegora demokratska
prava.
MfctffcMMrffcrfMtaNrffcMN4rftate
|
