000157

OCR Text: STRAN'A 4
SPORTSKE VIJEST1
Botvinik opct prvak
ZavrJeno je natjecanje ill
hajia Itotvmika i Yallja Smi-iuv- a
za vj?tk prventvi u
(ahu.
Odicrmll ва 24 partije. Svaki
je dobfo 7, a dezet partija sn
rarimirili — podijelili.
Itotvinik je proi!opfdinji
prvak vijeta u Jahu. ta otaje
nadalje.
OdbojkaAki susrct
reprezentaeija
SSSK-- a i Hugarske
Sofija. — Zentka reprtzenta
oja Sovj;tkop Saveza u ibj-c- i
poralena Je ц Sofiji od repre-zentaci- je
Uupartke a ' 2.
To У nakorr !)& ptbjeda ргл i
]oraz ovj-tk- e reprezentaoje.
Mulka reprezentaeija Sovjet-sko- g
je
prva
Bugarske
je SSSli.
iena predetavnice
jetkop
POKUsAJ PONIsTENJA DR2AVUANSTVA
UREDNIKA "NAR. GLASNIKA" LEO FISHERA
"Xarodni Glasnik" donosi: sluiio nije, i da u svojtsvu
ProAIog tjedna brat Leo clana Komunisticke Partije
Fisher, urednik Narodno nije pravo na ujrradji-(llasnik- a,
primio je tuibu ci- - vanje.
vilnomsudu od imijrracionoR U tuibi se presutilo Cinje-ured- a
u tfiadu Chicago. Tu- - je Fisher odslu-ib- a je za denaturalizaciju. ±lo neke tri irodinc u ameri-(lavn- a podloa, kako je iz- - £fcoj armiji za vrijeme Dru-ncse- na
u samoj tu2bi, sastoji кок Svjetsko Uata i bio sko-s- o
u tome .sto je Fisher za ro nn avim frontovima u
vrijeme Hooverove teske e- - svojstvu meUkalno vojnika
konomske krize oranizirao koji su kod prvih navala u- -i
predvodio besposlene rad- - vijek davali medikalnu po-ni- ke
za besposleniiku pomoc ШОс ranjenima i spasili bez-- i
zaStitu. i u borbama je j iJroj iivota voj-bi- o
uhapSen. j nika.
Dalje. americkim Ilrvati- - ( Ova tu2bn. kao i slicne
ma lobro poznato se druKe. Iio je hajke protiv
je brat Fisher uvijek sluiio radnike klase i ustavnih
svojim pravim lepalnim ime- - prava ameriCkih Kfadjana.
nom, koje se hrvatski pi.Je da se vladajudoj reakciji o- -
Fi.ier, a en'leski Fisher, ka- -
ko je i u tfrndjanskom papi--
ru no u tuzbi su navodena
cudna imena, kao Klein, i kratske zaStite svim trradja-Лој- г
te pitaj Sto sve drupo nima bez obzira nn politicku
s kojima se on nikada opredjeljenost.
Stanovnici MarSalskog atoCja obratili se UN
protiv H-b- omb eksperimenata
Stanovnici Mai-Salski- h o- -
toka na Pacifiku uputili su
Apel Ujedinjenim Nacijnma
'protiv nmeritfkih H-bo- mb eksperimenata.
U apelu se kaiv da su dvi- -
je jrrupe itocja postale rn- -
lioaktivne i njihovo stn- -
nxni;tvo pati od slabokrv- -
nosti. opeklina. povracanja 1
Kubitka kose. Otrovana im
pitka voda.
Mnralski otoci se nalaze
SOVJFrrK.
Na nedaxno zavrSenoj X. pan-meriik- oj
Vonferenciji u Karakau
Jasno u e itpoljile dvjje uprotne
linije u prilaienju razmatranim pi-tanji- ma
— linija SAD i linija la-tInko-amer-iikih
zemalja. Pred-tavni- ci '
zemalja Latinske Ameri-k- e
rafunali u da e na panameri-iko- j
konferenciji glavtia pilanja
рчтеепа razma ju nasa-i-ni- h
ekonomtkih probieroa. Me-djuti-m, ta nada #e ratpriila od-ma- h
pooltje itupanja amerilkih
delepata. koji u Jv#no tavili do
xnanja da ce nattaviti a ekpan-zijo-m amnkih monopola u Latin-rk- u
Ameriku, da SAD ne namjera-vaj- u da u bilo kojoj mjeri pomog
na olakianje ekonomtkih teJkoca
zemalja Latinke Amerike.
Iftovremeno u americki prej-tavni- ci
na konferenciji pokulali
da odruku patnju naroda Latinke
Amerike od ekonomvkih problema
i da olabe nezadoroljrtro koje
vlada u zemlja.ma prema kolo-nizatcTf- koJ
politic! Sjedinjenih
Drtara. "Americka deleracija na
fela a Dallesom — pile ~Irttl-I- "
— uloiila j cTomae napore
da od anof pocetka nmjeri rad
konferencij u prarca pretrefanja
Ixmllljenor pHanja e takorran.'
Tie?nar.!rtickcJ cpajtnotT I da a--
мр
Saveza pobijedila na-prot- iv
reprezentaciju Buparke
tta 3:2. Nekoliko dana ramje u
eusreta muika repre-zentacij- a
pobijedila
a 3:2. dok u u ure-t- u
pobijedile
Sov Saeza a 3:0.
imao
nicu da brat
tim ameriikili
je da
ne,
da
je
biti Iran
tim
dva
Rvacko prvcnstvo
svijcta
Od 2" d. 2~ maja odriut c
м u оГ;. '
. jftsko prvenntvo
u rvanju. Za t natjecanje, koje
e po pri puta odriava u Ja-pan- u, prijaili e ve relativno
eliki broj zemalja, koje ce bez
obzira na velike tro?koe puto-anj-a
poelati tamo brojjann ja-k- e
reprezentacije. Kompletne
ekipe pnatavit ce na prventvu
amo SovjeUki Savez, USA,
mojrucio proturiti rat, којек
americki nnrod neco. i uni- -
stiti ustav koji daje demo- -
I
{
I
j
' pod starateljstvom UN. koje
vrSi Sjedinjone Drzave.
(iz WashitiKtonn je slu- -
zbeno saopceno la su daljni
eksperimenti prekinuti za
ovu rodinii).
Orijanki projekat
, Sada u kineskoj provinciji
Hunan 800.000 seljaka uce- -
stvuje u prokopavanju ka- -
nala za nnvodnjavanje.
ТЛМ1Л O .MHIJl'XABODMM
mim t m wivue latmkoamericke
delecactje cm] naunih problema
koji toje pred ekonomijom njih-ri- h
zemalja. Radi tojra je delepa-cij- a
SAD pokulala da koncentriJe
painju uceonika konferencije na
--oju "antikomuniticku rezolu-dju- ~.
Kako tekt te rvzolucije. tako i
Dulleov jrovor ne otar!jaju ni-kak%- -u
1 umnju u to da u raztroA-or- i
o --komunitickoj opanoti. o
"miJeJanju medjunarodnon komu-nizm- a
ч u trari americldh repubH-ka- ~
bill potrebni Vahit!jrtono za
pojacanje ekonomkoir I politifkojr
porobljaranja zemalja Latinke
Amerike. 1
"Iza narocito zair.apljnih i cp-c- ih
' formulacija te rezolucije —
4 pile TraTda — krije ee namjera
rladajncih krujrora SAD da ebi
oi(rurajq potpieani od trane pred-tarni- ka latinkvarrerickih zema-lja
dokumerat koji bi гг.сгао da
luli pramlm opravdanjern direk-tno- p
mijelanja u trari tih zema-lja.
Rezoladja SD uftTari ozna-ат- а
da a slucaju. ako "politicke
intitncije- - ma koje americke dr-1- лт ne budu po ▼©1J1 predstaTTd-eim- a
SAD. keje kontrolilu veiino
(!aora q Orranixacijl атг.ехскзћ
driava. enda ce protlr te drfar
Turka i Japan, po fet ucefm-k- a
lalj Argentina, Autrahja.
Juina Koreja, Pakistan i Filip:-n- i,
a najmanje, tj. tri do pet
natjecatelja Aalje ovth 12 ze-mal- ja: Kanada, Iran, Svicarka,
Svedka, Madjartka, Francufka,
Njemafka, Novi Zeland. Finvka.
Italija, Indija i Belgija.
Zasto nc i Kanadjani?
I'prata Canadian National
Kxibilion je ponudila KMHiOalu-lar- a
americkoj plitaliri Floren-ce
Chadick ako prrplita Lake
Ontario — duiina od 30 milja.
Kanadrki plitati u ogorceni.
Oni traie da doztoli i dru-Ki- m plitajima i plitalicama da
udjeluju i da nag radii odnee
onaj tko pri tizne, kao (to je
to luraj u drugim plitatkim
takmifenjima.
I SoTJet'ki Satez je otputo%ala
ukrajlnko.kanadka dflegacija
od 11 lanoa. Delexariju pred
tdi John !lo)chuk (na lici).
odja t'druienja t'jt4linjenih
l'krajinkih Kanadjana i pred
njednik KanadkoK 1аепкок
komiteta.
Kobaltova bomba
SovjeUki list "Crvena zvi- -
jezda" pie da reakcinarni
k,.,,,roVs tmuvoli6avaiu om- - .„„,. ir„i,nitnvi. Immlii.. rfn hi
zastra§iU narode svijeta sa
novim oruzjem.
Generalni strajkovi
u Italiji
U Ilimu jo odrzan 2 1-s-atni
irencralni .strajk industrij-- I
skih radnika za povisicu na- -
dnica. Clenernlni Atrajkovi
Cremona ?i
1
U, ;radovima
]
Koliko Kanadu kostaju
dva rata?
Dircktni troikovi Ka
nade u dva svjettka rata
iznosili su $23,482,036,
088.
Izdaci u prvom avjet-tko- m ratu iznosili su $1,-700,000.0- 00,
drut-o- m $21,-800,000.0- 00.
PIIOIU.KMIMA)
biti poduzete "neophodne mjere
do oruiane mtervencije.
Zato e ne treba cuditi Ito u , predttamci latinko-ameriki- h ze-malja.
odratavajuci nezadox-oljvtv- o
namda politikom SAD, bez naro-cit-op entuzijazma docekall "anti-komunUtic- ku
rezoluclju" koju je
predloiio Dulle. Nlz delepata ze-malja
Latintke Amerike otvoreno
Je urtao protlr te rezolucije. Pro-analizIrav- M americku rezoluclju —
pUe Trarda4 — delejrat Guate-mal- e
je urjerijivo dokazao da pod
Izirovorom borbe protlT "prodira-nj- a
medjunarodner komunlzma
imperijalifti SAD We da dobiju
morunot za otvoreno mijeJanj
ne mo n tvari njejrove zemlje
r.ero I drujrih latintko-amerifk- ih zemalja a cilju паПпог ujrulira-nj- a
rake telnje mrnjetaranlh na-mda
Latlrrke Amerike za politi-cTcl- m
I ekonomklm olobodjenjern.
rrednamik Cuatemale oudio je
takodjer I one tocke americke re-zolucije.
koje ro uperene prctir
prop?,P!rnili orranlzacija I pnfte-rl-h
Uca o tatinAoJ Amerirf. k;ji
e bore za rezar!r.ot rrejlh ze-malja".
Jedino роП grtA&e pritrfka I
fetrorocatnoa- - grlaaanja amcricVoJ '
delea-aci-jl je polo za rakotn da '
U PANAMERICKOJ KONFERENGIJI U KAMKASU
fГПwГwИjНvu1 IиI VwJ1 iJi ПuПv Пw!1iaГia1iПiiInII
O I c Al. laWinnUR Л1ВП1
N'ovine pisu da je u fede-raln- oj vladi dolo do pocje-p- a
po pitanju St. Lawrence
Seaway. Jedni dlanovi vla-d- e
su za to da se kanal iz-ra- di
na kanadskoj strani,
po Kanadjanima. dok drui
pristaju na iztrradnju na a-meri- fkoj strani. kako to
predvidja Wiley-Dun- d ero
plan, kojejra je рго%1иг tje-dna
usvojio americki kon-jrre- s
i podpisao predsjudnik
Eisenhower
Koliko je pocjep ozbiljan
tesko je reci, ali je sitfttrno
da ce se lada slabo provesti
ako pristane na americki
plan. Kanadska javnost je
za to da Seaway bude Lsklju-civ- o kanadski podhvat.
Ako Kanada pristane na
izpradnju kanala na ameri- -
ekoj strani. bjedmjene Drza .
ve ce biti iskljuivi jrospodar
na St. Lawrencu. Obzirom
na McCarranov zakon Sjed.
. ..,,1,1 Drzave ce moci
redjuju koji kanadski кга- - I
djani smiju prolaziti kana- -
lom. Pojrodit ce se ono isto.
sto sa Panama kanalom.
Xovi uspjcsi UE
United Electrical orkers
unija je posti{;Ia sporazum
sa poduzecem Canada Wire
nnd Cable Co. koje uposluje
1.100 radnika. Dobivena je
penzija, za koju radnici ne
ce nita uplaeivati.
U se 40
svedskih brodova to-N- a rii.bmnajvercnimdl n nHn .in djer se brzo mijenja kom dolazeceir
velikih elektrocentrala. Ovih
dana na pradnjama se raz- -
vija Siroko socijalisticko ta- -
kmicenje. Graditelji so obn- -
vezuju la ce ubrzati tempo
radjevinskih radova i do- -
vrSiti radove na najvnZnijim
jnadjevinskim objektima.
Veliko radno oduSevljonje
vlada na obalama Voljro.
riljo neposredno pred ocima
izrasta jedna od
najvecih pradnji — Kujbi- -
Sevska hidrocentrala. Tako- -
f m m 9 --)! PERFECT
perfektnhn
jezikom, ielite
.
propura rezolu-clju'.
Trotiv nje u Rlaali pred-tax-nl- ci Guatemale. Delejraclje
dvlju najvec4h
zemalja — Mektka i Argentine —
u?drla!e u e ptafanja. MNa
taj nafln — pl?e "Llteraturnaja
zareta" — umJeto da man!fetuje
"Jedingtro' i uzajamno razumlje-ranj- e
kako u americki
diplomat' koji u navikli da na-m- eu
vo'Ju SAD drupim namdima,
konferencija u Karakau Je pono-v- o
potrrdila opepoznatu
SAD i
zemalja postoje ozbtljne
KarodI Latlnfke Amerike pra-riln- o
ocjenjuju urajanje
rezolucije' kao Je-d- an
korak ka putu porobljaranja
njihorih zemalja od trane SJedi-njen- ih
Zbop tojra oni po-Jacar- aju borbu protiv
politike amerifkoff imperijalizma.
Karakterittifno Je da
reakcionarna Itampa ne iraji iluzi-j- e
povodom uvajanja
nazlvajuii
"pirovom pobjedoTn.
Manevri americke diplomacije
na konfeincJJi n!u potpano
predtavnika latinkt-%k- o
ameritklh zemalja ekonora-kr- ti
pitanja. onim te-Jld-m
tanjem. tj kome rz e naUe
zahvaljuju pljackalkoj politic!
monopola SAD.
delerati
ra ta tj oblasti
earinkia tarifa. Trrota. viirln d-Je- na na r'rovine t lien. To
objainjava time — pile "IrtU'
W "--
fa
SSSR-- u izgradjuje
velikih hidrocentrala
1U
vQr
Ш1 ШГеЉ U,',Ш'1fHlCr.j.i сР71лЛУ. --ч1'е1Ј"Лг-Ллјл.'.
, а ж --а?Д
STKWWKT SMITH
Stewart Smith izabran za
ontarijskog lidera RPP
Za novojr lidera Kadnike
propreMvne pratije u provin- -
ciji Ontario izabran je Ste-- wart Smith, koji je do
preilvodio paitijsku orrani
zaciju it
Provincijalna
partije je odrzana koncem
prosloir tjedna. u Torontu.
HESPOSLICA
U HAMILTONU
Prema podacima National
Unemployment Sei-ice- . u
Ilamiltonu prolo tjedna je
bilo 0.800 nezaposlenih pre- -
ma 10.2fi'J ranije
Profit jrodinc u isto doba
broj nezaposlenih je iznosio
1.121.
stnnimrrn.J.k- - hLlmrnntm.
le. Oko окготпе jame. isko- '
pane usrijed reke na povrSi- -
ni 75 hektara. plivnju lede- - 1 ne sante. Ali '
brana ol kamena i pline i
zid pouzdnno odbija- -
ju pritisak vode i leda.
Had se ni za trenutak ne
zaustavljani na trocoj hi- -
drocentrali nn Voliri. Ooi- - 1 kovskoj. dalje na Kamskoj
hidrocentrnli, AnKars k o
Novosibirskoj. Nar-sko- j i
desetinamn drujrih.
ENGLISH
I — Sto mopucnoiti razvitka zema--
j lja Latinake Amerike, cija e eko- -
I nomlja zasniva na proizvodnji j- -
dn ill dvije vrste irovina ili po
, Ijoprivrednih pruizvoda, potpuno
1 zavisi od mogucnocti plasiranja tih
proizvoda na avjettkom trliitu.
1 latinsko-americ- ke driave izvoz je
I vaian kao aredrtvo za osiguranje
, rada znatnom dijelu tanovniJtva,
{ on daje dolare tim zemljama za
nabavljanje razne robe i maJlna,
1 za placanje kamata na dolartk
duj-ол-е i investicije nuin za nji- -
1 hovu ekonomiju".
1 Nije teiko ehvatiti kakve po-r- u-
' bne poeljedice za latinnko-americ- -
. ke zemlje izazira pri takvom ta- -
1 nju amerifka politika, usmjerena
j na vjettacko manjivanje
J njenih latinko-americki- h "partne- -
ra". U trci za prof;tom, kako ittice
I ovjetka Itampa. americki mono--
policti koji kontrolilu vanjaku tr- -
frovinu zemalja Latinke Amerike
odredjuju Ito mozruce nile dje--
ne na elrovire
I proizvode, na ve
nacine ocranicaraju njihov izvoz
na americko trzilte. ometajuci uto Ufpotarljanje tr-rovink- ih
odnona zemalja Latinvke Amerike
1 t dradm driavama i narocito a
I zemljama demokratkr tabora.
Totpuno Je ©ci!edno da bl po- -
zitivno rjelenj rrih tih pitanja u
izvjetnoj mjeri pomo-l- o da e u- -
klone privredne tefkoc latinko--
arnerickih zemalja. "Medjutim.
rtar, koji J americka d
sa X. panamericTcoJ kon- -
ferrndji — pile "IzvHlJa- - —
. rrjedoci o tome da SJedinjene Dr- -
' lav rakako nemaju r.anjeru da
Ako nUte ijrurnl da trwvorite i plete enis1ekim
i da uavrite Va-- e znanje toga jezlka, tako da
e 11 maJtorkJ uluiite, piJite nam ndmah za informaciju
o natim dopinnlm teajevima епк1гкор jezika.
L. 1- - Zarad. 1315 Spruce, Berkeley 9, California
U.S.A.
"antIkomun!ticku
lat!nko-americki- h
od
e
Jinjenl-cu- r
izmedju
pro-tlrrijecnor- tl".
"ar.tiko-muniftic- ke
JoS
Driava.
arrelrne
ameritka
"antikomu-nlftick- e
rezolucije". Je
od-vu- kli patnju
od
povezanih
Mnoci konerenci kri-tikov- ali
politiku
aiari._j:-'- -
Torontu.
konvencija
tjedan
privremena
celifni
j.
Za
Je
latinsko.americke
poljoprivredne
zaazela
leracija
Izbori u Cehoslovackoj
Na 16 ov. mj. u Cehoslo-vafk- oj
su sprovedeni izbori
- % Л -- k - ш x r sk ! Ж- M ..wu.,r ~.i,j- l m a osnovm orpam vlasti. Izbori
au sprovedeni u vclikom
alavlju. U nekim mj- estima
narod j.e stopostotno iza£ao
na birahte.
Lausman se povratio
u Cehoslovacku
P.adio Irar saopcava da
( vija e dobiti nekoliko se]a
se u cV-hoslovac- ku povratio jz Zone A Sjed I)riave j Bohumil Lnusman. socijal- - j rjritanija Stf „bnvezuju da c'e demokratski vodja. On je Juposlaviji ротоц jzjjraditi pobjejrao 19Г.0 Kodine zbor „ovu ,uku izmotlju Pirana j dnoemsl.aaOntiSjaaosajenaurodAnuosmtrijvuia- i- jKUoiprora,.iavAijkao otl.taplrijeadlopiriitsitannjeo-t-.u se uvjerio da je narodna
, _in nHi..m .. iiniL-nn.L- -i nkt
ratnih
sovjetskim izled Ueta soviet- -
posmntrafa
nadalt
latInVo-ameri-ck- th
sada
izvoza
njime
vlast u pravu.
U Poljskoj uhvaccna
vclika prupa spijuna
U Poljskoj je pohvatana
Krupa od 2o spijuna. koji su
bili ubaceni iz Ennleske.
Oni su spu£teni na poljski
teritorij para.utima iz balu-na- ,
koji su puSteni sa zapa-dno-njema£k- o£ broda kod
danske pranice.
Kod Apijuna su nadjene
velike kolicine oruzja. mu-nicij- e.
otrov, radio stanice.
tajne Si fro i siirnalski znako-i- .
lazne isprave i novae.
Po dolasku u Poljsku Spi-ju- ni
su pokuSali da stupe u
vezu sa razbijenim neprija-teljski- m elementima. kaze
poljska aeucija Pap.
Mornaricc SSSR i Svcdskc
izmijeniti ce prijateljske
posjele
Prema nednvnom UKovoru
izmedju SSSR i Svodske u
odnosu na izmjenu prijatelj-ski- h posjeta sovjetskih i
.i.M....i'..i ...'!.'c....i.
ј10т a jvodski ce posjetiti
Ixniinirrad
Xova vlada U Finskoj
y Finskoj je formirana
koilicionn vlada m coin si
p„if Tlmornviuim. vmlinm
бсч1чко nartii,.. Xovi nremi- -
j?p jo ,zjavio (ln t;c Finska '
sprovoditi politiku prijatelj- -
stva sa Sovjetskim Savezom.
. '... asjedanjc odkoniilcta
za razoruzanje
U Iondonu je odrzana sje- -
dnica UX podkomitcta za
razoruianje. koji sacinjavn- -
ju predstavnici pet velikih
drzava i Kannde. Kanadu
je zastupao ministnr vanj -
skih poslova Pearson.
rewdiraju voju vanjokntrzovintku 1
politiku u odnotu na Latintku A-meri-ku.
Prilikom pretreaanja eko-nomtkih
i
pitanja americka detepa-dj- a
nije pola dalje od deklarativ-ni- h izjaa 1 neznatnih uitupaka,
povezanih a procedurom pretre-anj- a tih pitanja u buducnonti, ali
nikako ne a njihovlm rjeenjem u 1 ultini. ,' Javnntt Latintke Amerike ve '
vile uvidja da interei nacionalne
ekonomije imperativno zahtjevaju ,
da e likridira monopol SAD u
vanjkoj trpovini zemalja Latinike .
Amerike. Mnopobrojni predtav-ni- d !
poalovnih krupova zemalja
Latinftke Amerike ve odlucnije
ietupaju za Ufpottavljanje uzajam-nokorisn- ih trrovinkih %eza a avi.
ma zemljama vrjeta. pa i a zem-ljama
dmokratkojr tabora. :
X. panamerirka konferencija u
Karakaau pAazala je pot punu bemJlenot americke politike dfk-ta- ta i koja Je utmjerena na jacanje I zaviinotti latinko-americk- ih ze-malja
od SJedlnjenih Driava.
"Americka politika a pozldje j
ile" -- - pile "Trada" — ovaj put
je promalila cak i ovdje. u Latin-sko- j
Americi koju americki liftovi,
poput "New York Timea", joi u-vi- jek viokoparno nazivaju "vla-tito- m
prcijom" SAD. Americka
diplomacija nije urpjela da uspo-ta- vi
rroju potpunu kontrolu nad
konferendjom u Karakau. Kon-feren- dja
r.Ikako nije pokaza'a "Je-dintv-o".
nero Je. naprotiv, ©ci-fled- no
pnkazala ©Itrirru 1 dubimj
protfTrijecnotti koje diW SAD od
latinako-amerifkl- h zemalja".
Najnovije о Trstu
Associated Press javlja iz
lLondona da se vec od marta
vode tajni prerovon lzme- - I dju Sjed. Driava. x ehke
.
' Bntanije l Juposlavije po pt- -
tanju Trs-ta- .
Po planu koji je iskovan
Italija ce dobiti Zonu A (u-klju- iiv Trst), a Ju:oslavija
Zonu 1. Osim toira Juirosla- -
(vojni savez Juiroslavije.
Сгбке i Turske).
Ovaj plan, kao i svi raniji,
predstavlja povredu mirov-no- p
uyovora sa Italijom i ko-s- i
se sa voljom naroda SIo-bod- ne Teritorije Trsta. koji
ne ce da bude ni pod Itali-jom
ni Jujroslavijom, nero
nezavisan.
Ovo se moglo dopodit
samo u Juposlaviji
Jack Raymond, dopisnik "N'v York Timesa" javlja
iz Jiik'oslavijo da su prolje-tn- e
poplavo unistile тпода
sola u blizini nasipa Jablani-c- e
u I'o.sni. Titvski "upravi-telji- "
su "zaboiaviliM da tro-b- a
otvoriti otvore nasipa kad
proljetne ioplavo nahrupe,
pa je voda prndrln i uniStila
naokolnn sela.
Konjsko meso za domace,
Kovedina za stianu
Kospodu
Oitamo u rozimskoj stam-p- i
ovo:
"OUorenn je ukusno i hi-Kijen- ski uredjena konjska
mesnica u Ulici Hepublikc
br. 31. U ovoj mesnici кга-dja- ni
su u vecoj mjeri kupo-va- li
meso po 00 dinara Uk,
zatim hrenovke i debrecin- -
ke no 200 dinara kiloirratn.
, Knk, m„ ,.l.nvi.stnnl
"Slavonijn" kojn je otvorila
ovu konjsku mesnicu osiKU- -
rat ce Inevno svjeie kolifii- -
ne mesa fije su cijene pri- -
stupacne a po samoj potra- - inj, 8C vidit la Kra(ijnnstvo
isto tako prjetupa kupovanju
konjskor mesa".
To konjsko meso za na- -
rodIuK'oslavije nije od mla- -
llihf eiHH konja. пего od sta- -
-- Hh matorih, koji vec nisu za
!nii.la {rUKO nvKO 7Л lue
factory".
I'redobjava — Toronto
i okolica
Organizacija Savezau- -
goslavenikih Kanadjana
odrzavati c'e avoj prvi ovo--
god i nji piknik u neVjelju
6 juna, na istom mjcatu
sc'je amo odrzav-tl- i piluti- - ke proile tjodine — Tur--
key Palace farm, kod
Maltona. To amo u toliko
javljamo da nedjelju od
6 juna rezerviaete za nai
piknik.
IcvrMii odbor.
VE LI KA
EKSPRESNA ACENCIJA
— od ATL A NTIK A
do PACIFIKA —
S L A N i E P A K E T A SLASJE N O V C A
S L A N J E M E D I C I N A
PRODAJA KARATA
a patovanja в Erpa)
FRANK STARMAN
153 Sanferd Avenae,
Ottawa 5, Ont