| Note |
OCR Text: i
POLITIKA
„BANDUNSKI DUH" U PEKINGU
Peking — Sa casom u ruci, pn-м- л
i inahan Lao utijek, Cj En
Laj jc prilazio grupicama dipjomat-ski- h
prcdstavnika azijskih zemalja
i podizao zdravicu za "banduniki
duh"- - Za svakog je naiao ncku
prijateljsku rijec" Egipatskom trgo-sinsko- m
prcdstavniku, koji jc ne-dav- no
prispio, nazdravio jc za ki-ncsko-egip-tsko
prijateljstso, a iz
pitanja sosjctskom ambasadoru Ju-din- u,
sta kaie o raspuitanju Ko-mi- n
forma, saznali smo t za taj do--
Kincski prcmijer bio je ofigledno
raspolozen na toj akadcmiji u £ast
godiinjice bandunike konferencije,
za vnjeme pauze izmcdju referata
i koncerta azijskih pjesama i pie-so- w
Osje&Io se zadosoljsttom
driasnika, Jto je i tako kratko raz-doblj- e,
kao {to je godina dana, is-pis- alo litavu knjigu jedne noe
histonje.
Prijateljsto i suradnja
u Aziji
Razsijanjc pnjateljskih i surad-ntcki- h
odnosa s azijskim i afrif-ki- m
zemljama najistaknutija jc stra-nic- a oe nose tednocodiinie me- -
djunarodne histonje Kine S Indi-jo- m
i Durmom Kina je najtjesnje
suradjisala polttilki, ekonomski i u
kulturnoj razmjeru pnjatcljski od-nosi
Kine s ovim zemljama za-sn- ot
am su joi 1934 godine, poslijc
Cu En Lajcsog posjeta Delhi ju i
Rangunu, i potpisisanjcm "Pan&
Sile", poznatog sporazuma o pet
prmcipa kocgzistcncije. U toku
proile godine doilo je do mnogih
pnjateljskih manifestacija s tim
zemljama, osobito na ckonomskom
i kulrarnom po)ju
Peking su posjetili indonczijski
premijer Sastroamidjojo i kambo-d- i
amkr princ Sthanuk
Sastroamidjojov posjet od pro- -
Slog Ijeta prcdstatljao je zaprasoj
sralanje Cu En Lajcsog posjeta
Diakarti, poslije bandunike konfe-rencije,
kada je na огнГе zadosolj
stso Indoneiana njeien problem
dtojnog driasljanstva 14 mtliona
Kineza n toj zemlji Sastroamidjo
jov posratak na poloiaj indonczij-sko- g
premijera i njegov nosi pro-gram
primljeni su--s sclikim zado-voljsto- m,
£ak i s olakianjem u
Kini.
Prcmijer Pakislana
Muhamed Ali cc
posjetiii Kinu
Peking. — U Pckingu je
snopceno,.dn ce pakistanski
premijer Muhamed AH uii-ni- ti
sluzbeni posjet Kini. Ka-k- o
se обекије, Muhamed
Ali, koji sti2e u Peking 17.
maja, posjetit ce raznc kra-jev- c
Kine medju kojima i
industrijski sjever.
I.
ГосеЛ od 25. aprila pa
do 8. maja, na osnovu odlu-k- c
Xacionalnog odbora Sa-veza,
obiJao sam na&a nase-Ij-a
St. Catharines, Niagara
Falls, Thorold. Welland i
Port Colborne. Cilj je bio da
po motfucnosti vidim sve
na£e ljude u tim nase-ljima
i ispitam njihovo
misljenje o radu n a e i h
organizacija tamo i uzroke
ZAlto neki od njih nisu sada
u organizaciji : sta mxsle o
odlukama Seste konvencije
Saveza; kako pledaju na na-
Se odnose prema Jugoslaviji;
sta povore o nasim doprino-sim- a
Kanadi; kako misle o
xnedjunarodnoj situaciji ; ta
misle o proslavi 25-godilnji- -ce nale stampe: o njihovim
prilikama i radu, kao i o ak-tivnostt- ma
i radu druirih ise-ljeni2- kih organizacija u tim
, naseljima.
N. R. K
Kambodianski princ, tada joi
J predsjednik Iade, toplo je prunljen
u Kini. On je bio unpresioniran
Jirokim razumijevanjem u elikoj
Kini za njegovu malu zemlju, nje-no-m
spremno&fu da joj pruii eko-noms-ku
l drugu pomo£ bez ikak ih
"protuusluga", njenim dokazima o
poitosanju integriteta i nezavisno-st-i
Kambodie, Jto je pojafalo nje-gos- a
mjerenja, da Kambodia treba
da ostane neutralna, odnosno da
ne prilazi Manilskom paktu. Do-dal- e,
poslije tog posjeta Suhanuk
je bio pnsiljen da da ostasku, ah
njegova aktisnost i polozaj u toj
zemlji ukazuju, da fe Kambodia
slijediti njegou politiku i da (c
se princ sratiti
Popravljanje odnosa na
sirokom frontu
Cu En Lajee line seze i prija-tcljski
nastup u Dandungu doest
cc uskoro u Peking i pakistanskog
premijera, domalina nedavnog za-sjeda- nja
Manilskog pakta Od oso--
bitog je znafenja, prcma tome, Jto
оле dvije zemlje, usprkos neslaga-nj- u
u nckim medjunarodnim pro-blemim- a,
pokazuju medjusobno ra
zumijcvanje i iclju da uspostac
prijateljske odnose To se pokazalo
i prilikom nedavmh posjeta Paki-stan- u
istaknutih kincskih driaxnika
Sung Cing Lin (udoe Sun Jat Se-na)
i мсе-premije- ra .Ho Lunga
Kina je uspostavila i normalne
diplomatske odnose s Afganista-no- m
i Ncpalom Sa Cejlonom na
ehko trguje, a ockuje obnalja
nje histonjskih pnjateljskih eza
i s Tajlandom S Egiptom se uspo-staljaj- u
tijesni ekonomski i kul-tur- ni
odnosi, jedna dcltgacija na-la- zi
se uprao u posjetu Sudanu, a
Kina uopce pokazujc veliko zani-minj- e
i razumijexanje za problcme
arapskih zemalja i zx njihosu tc-in- ju
da steknu ill safuaju neza- -
isnost.
A Japan, chki susjed, s kojim
joJ ni diplomatski odnosi nisu us-post- at
Ijeni? Kineska lada ni tu
nije bila neaktisna i ufinila je
mnogobrojne korake da norma lizira
odnose, a triput je to predlozila
dircktno japanskoj vladi Sutnja i
neodlucnost japanske xlade nije o-bcshra- brila
uporne Kincze, koji su
protekle godine razvih ncbrojene
U Spaniji protcstansko
biblijsko drustvo
zatvorcno
Madrid. — SpanJoIsVa policija
zatvorila je sjediite biblijskog
druStva u Madridu i zaplijenika rve
publi'kacije osog druitva pod optu-fbo- m
da je ono predstasljalo tajnu
organizadju. Biblijsko druitvo je
protestantsko udrulenje s centrom
u Vclikoj Britaniji Ocluje se, da
tc bntanska ambasada uloiiti pro-test
kod fpanjolske sladc zbog za
t%aranja biblijskog druitsa
Stcvanov
Zbog rada nasih ljudi na
raznim smenama, zbog os-kudi- ce telefona, pa onda
slabog тстепа i veo-m- a
slabe transportacije u
nekim od tih nisam
uspeo da vidim sve koje sam
mislio videti. Ali sam vidio
dobar broj i s njima razgo-vara- o
o sim Rornjim pita-njim- a.
Video sam i izvestan
broj onih koje nisam pred-"idja- o
Video sam se i raz- -
govarao sa nekim poratni-cim- a
iz Jugoslaije. j
Kod svih naiih ljudi koje
sam posetio, nailao sam na
eoma bratski, drugarski i
susret S njima
sam bez ustezanja
govoriti o sim problemima
I pitanjima naleg pokreta i!
l(AtMtiffM M 11 . Sot. m OmI
iako nisu sada u organiza- -
clii. nisu Dromenili soie vrle--
diste prema organizaciji i ni
najmanje pokolebali u po-- 1
I N E
Lj§iRH # д
CU EN LAJ
kontakte, druJtcne, i lrx,
sa sxojim prckomorskim susjedima,
pohtifkog, ekonomskog ih kultur-no- g
znafaja.
Star je japanske javnosti, lstiu
Kinezi, hoc h Japan ostati izoli-ran- a
sirotica" Azije, ili Ce se pri-kljudi- ti
ehkoj obitclji azijsko-africlo- h
zemalja, nczaisnih i slo-bodn- ih
od strane kontrole, kojima
razsijeni Japan trcba i koje su joJ
мЈе potrebne Japanu
Jedna od dobnh strata uspjeha
jc u tome, 5to potie t hrabri, te
cemo tako biti ssjedoci nosih na- -
pora kineske anjske pohtike na
razvijanju i jacanju suradnje s
afnkim i azijskim zemljama
Dricci poor na sc£anoj aka-demij- i,
Cu En Lajcv zamjenik Ho
Lang je rekao, da се Kinezi udo-stru6- ti
soje napore u torn pracu,
jer da su dosadainji bill nedoxoljni
Da h ?e to ukljuiti za lagan jc ki-neske
Iade za novu azij sko-a-f пЛи
konferenctju, zasad je ncizvjesno,
ah nc mozc se pnjcdi prcko odlunc
Ho Lungose podrJke ncdasnoj Si
stroamidjojoxoj izjai, di bi tre-bal- o
razmotriti mogudnost takc
jedne konferencije Nesluibeno se
mole c"utt u Pckingu, da medju-narodn- a
klima, atmosfcra, utpjesi
na otom podrudju i novi zadaci
odgovaraju za jedan novi skup
prcdstavnika dsije trcifine cmje-ansts- a.
Kineski vojskoxodja i marial,
koji se sse iic laca tananih diplo-matski- h
majstorija, polofto jc us-pjei- no
prvi eci diplomatski ispit
svojim goxorom pred iskusnim di- -
U SSSR--u izradjeno
"umjctno sunce"
Sovjetski strucYijaci su konstru-- i
rail specijatne kwrclampe koje
daju svjetlost sliYmi suncanoj, a
koja je bogata ultra iolctnim zra-kam- a.
Takva "umjetna sunca" sei
su instalirana u nckim Jkolama i
bolnicama na otoku Dikoson iza
polarnog kruga i u drughn mjesti
ma i naseljima na sjocru SSSR a
kao i na polarnim stanicama
bedu naprednih snaga u se-t- u
i u Kanadi.
Na moja pitanja da li £i-ta- ju novinu i da li su prodi-ta- li odluke Seste konvencije
Saveza. kako im se one svi-djaj- u,
oni su u glavnom od-govar- ali
:
— Odluke su dobre.
Dalje su govorili:
— Kamo srece da su tn-кл- е odluke doneene mnogo
ranije, pa bi se bile izbegle
mnoge greske koje su nanele
krupne stete i organizacija- -
ma i pojedincima.
Xajradje su diskutovali o
bivJem radu nasih organiza-cija
u vezi Jugoslavije. Odu-levlje- ni sa pomocu koja je
kroz organizacije poslana u
stari kraj, ali smatraju kru-pno- m
greSkom odlazak onaP-k-o velikog broja nalih 61a-no- va
u Jugoslaviju. Tako-dj- e
istiiu da je nala Stam- -
Pise: Bogol jub
naselja,
prijateljski
т — i mmjwy w "" "llJ ' tmvv ' Д W ЧЈЦ
plomatskim skupom, koji se hsata
za svaku nijansu, a koji ponekad
vise cijeni nereieno nego recno
Jer, marial Ho je goono azij-skim
jezikom, o Aziji i njenim
problemima, egzaltirano i mirno
istowemcno Go4rio je s oduJes'-Ijenje- m
o napretku Azije i Afnke,
uz isoku kinesku notu antikolom-jahzm- a,
i istovremeno azijski mir-no
t mudro o neza isnosti, slobodi,
ekonornskim potrebama i putosima
suradnje bez srijedjanja ikog pa
dak i bez spomena o razmimoila-zenjim- a
Nije It dobaz znak i to,
Sto nisu ni spomenuti americlwo-kines- ki
pregoori u Zenevi, koji su
djelo Bandunga, a sa 6jim tokom
Kinezi nisu zadosoljni?
U Pckingu vlada "bandunJki
duh" smirianja i suradnje.
V Teslit
U SSSK studira preko 57 milio-n- a
hca. Samo na visokim Skolama
povetfiva. svoje kvalifikadje 1,830,-00- 0
Iica, to. je pnbliino toliko ko-hk- o
je studenata na svim visoktm
Jkolama u sim esropskim kapita-ItstiiTki- m
zemljama.
Objavljeni su rezullati petogodisnjeg
plana SSSR-- a
Moskva — Drzavna komisija
sosjetske vladc za pcrspektivno pla-niran- je
prisrede i centralna stati
sticka uprava objavili su rezultate
izvrjenja petog pctogodiJnjeg pla-na
— 1930 — 1953. godine. Pcto
petogodis'nji plan, kako se istice u
izsjeitaju uspjrfno je izrien, a u
mnogim saznim granama znatno
premaicn U 1955 godini indu- -
strijska proizodnja premaSila je
proizvodnju Jz 1940 godine za 3,2
puta Proizvodnja sredstava za pro-izvodnju
poecana je za 3,9 puta,
a artikala Jirokc potroJnje krajem
1935 godjne povecana je u pore-djen- ju
s predratnim nivoom viJe
od dva puta.
,—,_ , — #- -
Sovjetskl Sascz pretekao sve esrop-- !
ske zemlje u proizvodnji mnogih 1
vainih industrijskih grana. ali Sto
Mikojan ce posjetiti
Mosks a — Saznaje se, da ce t
prvi zamjenik predsjedmka slade
SSSR Miko;an posjetiti osog Ijeta
Argentina, Braziliju i vjerojatno
LTrugaj Nije iikljuccna moguS
nost posjete i drugim juinoamcrtc'
kim zemljama. Prvi zamjenik pred-sjedmka
slade SSSR sod it ce raz-go- v
ore i razmotrit te konkretne mo-gutfno- sti
za razvoj trgovinskih od-nosa
izmcdju SSSR-- a i ovih ze-malja.
Sosjctski Savez je joJprije po--
t
pa vi§e puta pretcravala sa
objavljivanjem raznih mate-rija- la protiv jugoslovenskih
rukovodilaca. Vecina njih s
kojima sam razgovarao sma-traju
da jc u6injena krupna
greska 1946. sa odlukom da i
se organizacije stave na 6elu
povratka nasih ljudi u Ju-goslav- iju
i kasnije pre-teran- og etava na oanoxu In-formbiro-
-ske o
rezolucije
1948, godine.
U Wellandu, Port Colbor- - je
nu i Thoroldu su mi neki ot-xore- no rekli:
— Mi smo pretplatnici od
samog poietka izlaienja na-- (
se radmcke stampe. ah ve-- i
rujte da nisxno uvek mogli
preivakati neke stvari koje ! se
je naia novina objavljivala j na
o JugoslavijL Mnogo puta
smo dolazili do zakljucka da di
odkaiemo novinu, pa onda11
opet se malo ohladimo i od- -
Razgovor sa nasim Ijndima u Wellandu, St.
Catharines, Niagara Falls, Thoroldu i Port Colborne
zbog
mogao
grupne
zbog
VIJESTI
KINESKI DAR F.N.R.
JUGOSLAMJI
Bcograd — Ambasador NR Ki-ne
Vu Hsju Cuan posjetio je pod-predsjedm- ka
Saseznog InrSnog si-jed- a
Edsarda Kardelja t obasijestio
ga o odluci mimstarstva kulture
NR Kine, da poldoni lada FNRJ
izlozbu kineske primijenjene u-mjetn- osti,
koja je prije izvjcsnog
sremena otsorcna u Bcograd u Vu
Hsju Cuan je torn prilikom izrazio
usjercnje, da ce poklonjcna djela
ostati kao trajna uspomena pnja
teljskih osjtcaja kincskog naroda
prcma narodima fMRJ i da се zna- -
iiti doprinos uzajamnom razumijc-- _
anju NR Kine i rNRJ, a takodjer
doprinos suradnji u oblasti kul-ture
medj4 dvjema zemljama.
Jugroslavcnska parlamcji-tarn- a delegacija posjetit
cc Izracl
Beoprad — Na poziv iz-raelsk- ojj
parlamenta delega-cij- a
Savczne narodne skup-Stin- c
odlazl 18. maja u Izra-e- l,
gdje --ce boraviti tjedan
dana.
se tife proizsodnje po stanoniku
on jo5 zaostaje za najrazs ijenijim
kapitalisticl.im zemljama.
U izvjeitaju sc naglaJaa, da je
porastao standard stanoniStva.
Narionalni dohodak So jetskog Si-ez- a
u 1955. godini bio jc veil
ncgo u 1940 godini za 2,8 puta.
U izvjeitaju o ispunjenju pctogo-ditnje- g
plana daju se podaci o iz-vrJc-nju
programa u industnji, po-Ijoprivrc-di,
saobradaju, u oblasti
proizsodnosti rada i snilcnju djena
proizvodnje i u oblasti iivotnog
standarda, zaJtite zdralja i pose-canj- e
kulturnog nisoa.
Sto se tier poljoprhredc, ona je,
.zahvaljujuifi mjcrama. koje su po-duze- te
na posljednja tri plenuma
CK Parti je, gdje se iskljuc"io tre-tira- lo
ovo pitanje, znatno naprcdo-sala- .
Latinsku Ameriku
kazao veliko zanimanjc za trgovlnu
% juinoameriffkim zemljama U iz-ja- vi
koju je predsjednik Iade Bui-ganji- n
dao jednom juinoamerickom
listu 17 januara ove godine, pod-vuen- o
je da Sovjetski Savez zeli
da s juinoameriVkim zemljama ra-zvi- je
najiire trgovinske odnose i
da je spreman da izvozi industrijske
artikle, ma{ine i opremu, odnosno
da uvozi sve ono Ito su one u sta-nj- u
da proizvodc, u pnom redu,
poljoprh redne proizsode.
bacimo tu odluku, jer nije
lako odbiti jodinu rad-nit- ku
novinu, koju mi kao
radnici cHtnmo toliki niz go
dina.
Zapitao sam ih kako im se
sada novina svidja? Oni su
na to odgovorili:
— Eh, sada nam je drago
da ipak nismo noinu obu- -
stavili. Novina sada dobro
pise. Verujte, govorili su oni,
od kako ste poceli objavlji-va- ti
vesti o poboljSavanju
odnosa izmedju Jugoslavije
Sovjetskog-- Saveza, jedva
бекато da nam novina do-d- je
da vidimo sta je novoga.
Drugi su mi opet govorili
"sirokoj liniji" koju je za-uze- la
Sesta konvencija, da
6c to pomodi buducem radu
naih organizacija. Isti б u da
linija pokreta u posled-nji- h
nekoliko godina bila
preuska i strogo levidarska.
Zbog takve linije, s obzirom
na svakodnevnu hajku kru
pne stampe protiv progresiv
nih organizacije, mnogi su
ljudi pobojali posledica
poslu i opstem iivotu To f pitanje i povratak naSih lju- -
{ iz Jugoslavije mnogo je
delovalo da se veliki broj , ljudi odbio od nasih organ!-- .
IZ JUGOSLAVIJE
Dclegacija Xarodnogr
odbora Bcograda otpu- - tovala u 3Ioskvu
BeogTad — Delegacija
Xarodnog odbora Beograda,
s predsjednikom Miloem
Minicem na 2elu, otputovala
je u Moskvu na poziv mos-kovsko- g- jrradskog sovjeta U
delegaciji se nalaze i odbor-nic- i
Djurica Jojkic, Sveta
Ofirnjanovic i Dunja Vlaho-vi- 6.
Parlamcntarna delcpacija
Brazilije posjetit ce
Juffoslaviju
Beograd. — Prema infor-macija- ma iz Savezne narod-ne
skupStine, mo2e se o£eki-va- ti da 5e krajem maja, na
poziv Savezne narodne
skupStine, Jugoslaviju po- sjetiti .parlamcntarna dele-Kaci- ja Brazilije.
Jugroslavcnska vanjska
trgrovina
Beograd. — U svom godiSnjem
izvcStaju Savcznoj narodnoj skup-Jti- ni
Savezno izvrJno sijetfe jedno
poglaslje possecuje jugoslascnskim
odnosima s inozemstvom.
Savezno izvrJno M'jee u svom
izvjeitaju izmcdju ostajog kaie
ovo:
"Platni deficit je stalno postav-Ija- o
pred Jugoslav ensku sanjsku
privrcdnu pohtiku hitne i neodgo-div- e
zadatke. Mcdjutim, bez obzira
na takvc zadatke, ciljevi naSe poll-tik- e
bili su uvijek isti, naime, pro-Sirivan- je
i produbljivanje privred-ni- h
eza na osnovu prmcipu koeg-zistencije
Svi Jugoslav enski trgo-vins-k!
i ostali privredni sporizumi
zasnixaju se zato na poitovanju
principa rasnopravnosti nacija i na
teznji za bliiim ekonornskim pove-zis'anje- m nadonalnih privreda,
imajut'i kao krajnji cilj nuinost sve
jedinstsemje ssjctskc privrede."
Provodefi u iivot ou politiku,
naia zcmlja ima danas redovne
trgovinske sporazume sa 40 zema-lja,
dok se trgovinska razmjena v rii
sa oko 60 zemalja.
Porinut u. more mb
"L i k a"
Kijeka — Dvadcset Jestog aprila
u brodogradiliStu 3 maj" u Rijeci
na svecan na6'n porinut je u more
motorni brod "Lika" od 10.240
tona nosivosti, koji se gradi za Ju-go-lim- ju.
Poziv SSSR--a parlamcn-tarno- j dclcaciji Turske
Ankara — Sovjetski ambasador
u Turskoj posjetio je predsjednika
Turske sehkc narodne skupitinc
Refika Koraltana. Saznaje se da jc
torn prilikom sovjetski ambasador
predao Koraltanu poziv sovjetske
vlade jeunoj parlamcntamoj dele
glciji Turske da posjett SSSR
zacija.
U razgovoru s nekim na-sim
ljudima u St Catharines
i Niagara Falls-u- , primetio
sam neko ialjenje sto nas
narod nema sada mogucno-st- i
koje je ranije imao da sc
okuplja na raznim socijal-ni- m sastanicima i kulturnim
priredbama. "Narod se raz-metn- uo
i viie puta sc ne vi
dimo jedanput ili dvaput na
godinu, govorili su oni. "A- -
ko neko urore ili se neko o-2e- ni, onda se vidimo. A sto
se tice raznih koncerata ili
kakvih drugih zabava od to-ga
nema n. a sada'
"V ste tu i drugi su ljudi
tu, imate neke potporne or-ganizacije
i kroz njih mo-2e- te organizovati оле soci- -
jalne i kultume priredbe,
govorio sam im ja. "Sve za-vi- si
od vas u vaSem naselju
i ako se vi sloiite, dogovo- -
rite l ako ste gotovi da pre--!
uzmete za takav rad inici-- l
jativu, vi moiete imati i
koncerte i druge razne pri- -
redbe, vi se moiete deice лп- -ј deti i razgovoriti, pojacati!
medjusobne veze i oiivetii
atmosferu medju naiim ise--j
Ijenicima u valem naselju.'
Slaiu se oni sa torn idejom.l
STRANA 3
Pomoc organizacija Crve- -
nop kriza postradalima
u Mavrovu
Beograd. — Od trenutka, kada
je svijet saznao za tragediju kod
Mavrova, Uga druirva Crvenog
kriza uputila je apel svtm 21anica-m- a
organizadje, da pruze pomoi
nastradaltma.
Liga druJtva Crvenog kriia upu-tila
je pomcxf u Ijekovima, odjcrfi,
posteljini, hrani Na listi darova-telj- a
nalaze se organizadje Crvenog
kriza Sovjetskog Saveza, Francuske,
Kine, Madjarske, Istocne Njemai-k- e.
SAD, Svicarske, Holandije,
Lukscmburga i Austrije
Prije nekoliko dana stigle su i
posljednje prijave pomoJi Jvedskog
i bugarskog Crvenog kriia
Ukupna pomo koju su pruiile
organizacije Crs'enog kriza iz ino-zemst- va,
djeni se oko 30 miliona
dinara.
Nakupci u novom obliku
Sombor — U pojedinim kraje-im- a
Vojvodine sve se vise poja-vljuj- u
ljudi, koji kupuju kukuruz.
ne pridriavajuc"i se odredjenih ci-je- na
Oni obino nastupaju kao
"ljudi iz pasivnih krajeva", a cesto
imaju odobrenje od svojih mjesnih
vlasti, u kojima piJe da kupuju ku-kuruz
za svoje licne potrcbe. Naj-Ici- ie
dolaze sa svojim zaprcgama
ili uzimaju zaprcgu i druga vozila
u zakup.
U vedini slutaicva ovdje sc radi
o nakupcima, jer oni kupuju po
dva do tri vagona kukuruza, a to
nije za licne potrcbe Oni ga pre- -
prodaju uz elike zarade
Seliaci "csto ne iznose kukuruz
na trc ier im takvi ljudi stavljaju
u izgled sefe cijene, ito omcta sre-djivan- je
triiSta.
U redu je Sto se proizsodjac'ima
iz pasivnih krajeva dozvoljava da
u iitorodnim krajevima nabavljaju
kukuruz i ostalc iitarice za scbe.
Ali bi se moralo povesti raduna
o tome, da se ne#dozvoh pojedin-dm- a
da, pod izgovorom kupnje za
sebc, sode ustvari trgovinu
("Borba")
Rorba protiv gubara
Bcograd — Poljoprivrcdi je ove
godine zaprijetila velika opasnost
od gubara, najfeiVfcg ncprijatelja
Juma i vocnjaka, koji se pojivio u
dosada nczapamdenom razmjeru.
Ovaj bdjni Jtetoiina dostiie vrhu-na- c
soje modi otprilike svakih Ce-t-iri
do pet godina. Posljednji put
pojavio se masosno 191849. go-dine,
kada je nanio Jtetu od neko-liko
milijardi dinara Poslije toga
naleta {umskim i socnim stablima
trcbalo je skoro tri godine da se
oporave.
Ove godine samo na tcritoriju
Srbije ima %-i- se gubara nego Jto je
imala cijela zcmlja prije pet godina.
ali ko da preuzmc tu inicija-tiv- u
? Pitanje kadrova je je-dan
od vrio vainih proble-m- a
u svim tim naseljima.
Slicna pitanja su iskrsava-l- a
i u drugim naseljima. Svi
osecaju da im manjka soci-jal- na
i kulturna aktivnost u
naselju, ali sc 2a!e nastarost
i mnoge druge okolnosti.
koje ih toboie spredavaju
da ncsto poduzmu. 2alc sc
na omladinu da se pomalo
otudjuje od njih. Medjutim
nije omladina uvek kriva. Mi
stariji treba da potraiimo I
da nadjemo na6in kako da
zainteresujemo omladinu za
neke kulturne i socijalne ak-tivno- sti. Scie biti zgorega
da u vezi toga navedem je-dan
primer iz Port Colbor-ne--a.
Nedavno je jedna fikola
organizovala koncert od de-ep
razne narod nosti. O tome
mi je oridala jedna паДа
mlada devojka koja je ибе-stvov- ala
u programu. Grupa
madjarske dece i grupa u-kraji- nske dece dali su svoj
madjarski i ukrajinski pro-gram,
dok su ostala deca da-va- la
drugi program — cn-gles- ki,
Skotski, francuski i
irskL NaXe dve devojke ибе-(Nasta- vak na str 4)
|
