000151

OCR Text: if
ft
STRANA 2 — Jedinstvo, 11. maja 1962.
iliiiiiiTYO
Editor Stjepan Miosid, Business Manager Ivan Stimac.
Subscription rates: $6.00 per year. USA and other countries $7.00.
Authorized as Second Class Mail, Post Office Dept., Ottawa, for payment of postage cash.
IlIIItllllltlllllllllllllfllllllflllllllllllllllllMIIIIIIIllIIIIIftllllllllirillllftlllllllirtllllllllllllllllllllllllllllllllllflltllllJIIlllIIll Tilov 'govor
Govor predsjcdnika FNIU Tita u
SpJitu pokazujc da su negativne po-ja- vc
u drustvcnom razvitku Jugos-lavij- c
zauzch vcliki malt. On je na-govjcs- tio
odlucnost partijskog i dru-Stven- og
nikovodstva da ih akloni i
oligura pravilniji razvitak u pravcu
socijalizma. Jugoslavcnsko rukovod-stv- o
ocevidno nema namjerc da od-ha- ci
socijalisticki cilj. Ali jc pitanje
da U cc mjcrc kojc je Tito najavio o-sigu- rati
pravilniji razvitak ka soci-jalizm- u.
Jugoslavcnsko rnkovodstvo se go-dina- ma
upozorava na nepravilnost
njcgovc gencralne politicke linijc i
nema nikakvc sumnje da pogrcskc %
slabosti u osnovnom proizlazc iz te
gencralne politicke linijc. Mcdjutim,
iz Tit ova govora, a isto tako iz govo-r- a
ostalih rukovodioca (da spomcnc-m- o
samo govor Mihajlka Todorovica)
proizlazi da su pogrcskc i slabosti
posljcdica toga sto sc nizi partijski,
drzavni, privrcdni, kiilturni i drugi
rukovodioci nisu pokazali dovoljno
sposobni u izvodjcnju gencralne po-liticke
linijc. I zato najavljcne mjcrc
mogu da sc pokazu jalovc. To vise
nalici na pokusaj odstranjivanja po-sljcdica
ncgo uzroka.
U ccmu jc glavna pogrcska, osnov-n- i
uzrok svim tim ncgativnim poja-vama- ?
Ona sc nalazi u nacionalistic- -
SLOVENSKI KOMENTAR
Porocilo v pondcljkovi
Prosveti iz Belgrade, ki
ga je objavil New York
Times, pravi, da se decen-tralizacij- a
produkcijc, iz
voza in uvoza v Jugosla-vij- i
ni obnesla po zasnova-ni- h
nacrtih.
Iz tega razloga da se je
jugoslovansko gospodarst-vo
v poslednjih mesecih,
odnosno od preteklega de-ccmb-ra,
znaslo v nekate-ri- h
neprilikah. To pome-n- i,
da se gospodarski na-cr- ti
v prvih stirih mesecih
tega leta niso uresnicili v
taki meri, kot so gospo-darstveni- ki
pricakovali.
Skratka, zaradi tega se
je vlada odlocila za zaje-zite- v
inflacije Ze takoj v
za?etku gospodarskih nep-rili- k.
V istem porocilu je
namrec receno, da se
cene od novega leta nap
Canadian Papers Say
in
and Slovenian
West,
Ontario, Canada; telephone
in
so
kim konccpsijama i slavovima jugos-lavcnsk- og
nikovodstva, u dijcljenju
Jugoslavijc od ostalih socijalistickih
zcmalja, u pokusajima sc dokazc
kako jc jugoslavenski nacin u izgra-dn- ji
socijalizma brzi i uspjesniji od
onoga u ostalim socijalistickim zem-Ijam- a,
i to ne samo semljama koje sc
nalazc na istom stupnju ckonomskog
i drustvenog razvitka ncgo cak i So-vjctsk- om
Savczu. Takva politicka o-rijcnl- acija
neizbjezivo vodi davanju
koncesija kapitalistickim clcmenti-m- a
u zemlji i inozemstvu i has
koncesije su osnovni razlog ncgativ-nim
pojavama i slahostima na
jc Tito ukazao. se to ne nvidi,
sc ne ispravi opca politicka ori-jentaci- ja,
dok sc ne pravo
mjesto Jugoslavijc u danasnjem me-djunarodn- om
zbivanju — borbi
i socijalizam, socijalisticki raz-vitak
Jugoslavijc nece ici pravilnim
putem.
Jugoslavcnska stampa isticc da jc
Titov govor imao vclikog odjeka u
zemlji. liadni ljudi vjcruju da cc sc
stanje odsad poboljsati u njihovu ko-ris- t.
Oni vjcruju da im jc u socijali-zm- u
spas. I s pravom ocekuju od
partijskog i drzavnog vodstva da
tome cilju vodi boljim i sigurnijim
putem od onoga kojim ih je vodilo do
Jugoslavia in njeno gospodarstvo
rej na lokalnih trgih zvi-sal- e
za 25 odstotkov Zato
je vlada odredila, se
morajo zivilom zni-zat- i,
poleg tega pa regu-lacij- a
produkcije.
oblasti so dobile navodilo,
se morajo cene zivilom
vrniti na isto raven, ki so
bile v veljavi preteklega
decembra.
Se ta bodo vladni
funkcionarji predlozili
skupscini nacrt za reguli-ranj- e
cen zivilom in pro-dukto- m,
ki se prodajajo
na in debelo. Lans-k- a
produkcija Se je neko-lik- o
znizala, hlcrati se je
znizal tudi izvoz, docim se
je seveda zvisal uvoz, kar
je povzrocilo neizogiben
deficit.
V belgrajski depesi je
ree'eno, da se bo zaradi te-ga
morda nekoliko zniiala
WE ARE living in one of the most crucial periods
in world history. It is scarcely an exaggeration to state
that mankind's future is on the black and some of the
bidders are maniacs.
This is not alarmist talk. We have soberly looked
at what is happening in the world and we're worried.
The Americans have resumed tests and they're do-ing
it in an area that's the property of all people —the
high seas.
They're even planning a shot 500 miles above the
earth from which Sir Bernard Lovcll, a top British scien-tist,
said they "should be restrained by all possible
means ..." He described the act as a "presumption of
moral right to interfere with the environment the
earth."
All the US tests are, of course, carried out in mid
Pacific far from the "land of the free and the home of
the brave."
That act in itself is both inconsiderate and pre-sumptuous
in spite of any legal the Americans
might assert
US President Kennedy and British Prime Minister
Harold MacMillan met in Washington the other day and
blamed the Soviet Union for the American tests. True to
character, our John, soon to be gone, followed.
We want to put ч few facts on the table. First is
that the Soviet Union in March, 1958 declared a mo
Published every Friday, Serbo-Croatia- n
languages, by Jedinstvo Pub-lishing
Company, 479 Queen Street
Toronto 2B, EM.
3-16-
42.
and
da
tc
kojc
Dok
dok
odrcdi
za
mir
Hi
danas.
da
cene
Lokalne
da
mesec
drobno
of
rights
zivljenjska raven, ki je v
preteklih Ietih dosegla vi-sin- o
zivljenjske ravni v
Franciji. Vmes pridejo tu-di
birokratske pijavke,
katere bo vlada iztrebila,
ker gledajo le za svoje se-bic- ne
koristi, nastavljajo
svoje sorodnike na pozici-j- e
z visokimi placami, s ce-m- er
skodujejo gospodars-tv- u
dezele.
S podobnimi neprilika-m- i
se borijo domala vse
dezele in vlade. Le z ucin-koviti- mi
metodami se lah-k- o
odpravi zajedalce, kjer
koli se pojavijo.
Vse kaze, da se je jugo-slovans- ka
vlada takoj zga-nil- a
za od pravo neprilik,
ki bi lahko vodile v resne
teZave v njenem gospodar-stv- u.
—Prosveta
Ovo je studija o slobodi a ne tra-zen- je
vase simpatije. Pa ipak ne
moze se prou6avati jedan takav
predmet kao sto je ekonomska slo-bo- da
kao da se radi samo o novcu.
U neutralnim zemljama svijeta lju
di to bolje shvacaju od nas. Posma-traju- ci
kako se zaostrava kompe-ticij- a
izmedju na§eg slobodnog i so-cijalisti5- kog
svijeta, oni vide ovale-v- e
£injenice . . .
— Lijepo je kazati da je £ovjek
u nasem sistemu "Slobodan da radi
ili da ne radi", kako ga je volja.
— Ali kako se moze reci da je
"Slobodan da ne radi" ozenjen co-vj- ek
sa djecom, kad mora da plati
stanarinu, kupi hranu i odjecu za
svoju obitelj ? Takva sloboda je be
smislena.
— Sta ako ovaj covjek hoce da
radi, ali zbog velike besposlice ne
moze da nadje posao? Ako netko
kaZe da on "koristi svoje pravo da
ne radi", nije.li to glupost, i to o-kru- tna
?
— Ako je Covjek besposlen duzi
period vremena, da li biste vi rekli
da je on "Slobodan" da izgubi svo-ju
kucu, pokucstvo, sve Sto posje-duj- e
. . "Slobodan" da gleda kako
mu obitelj gladuje?
Ne samo dolari
Ovo je jedan od mnogih primjera
iz zivota. Mladi Kanadjanin, koji
je imao posao bolji od prosjenog
oboli. Operaciju slijedi dugaJak o-pora- vak.
U medjuvremenu njegov
raniji posao je nestao zato sto se
njegova kompanija spojila sa dru-go- m.
On je iscrpio besposlcniCko o-sigur- anje,
svu ustedu i jednog 'da-n- a
nasao se u "soup kitchen", da
dobije besplatan obrok.
— Najvece iznenadjenje dozivio
je kad je otkrio da vecina gladnih
ljudi oko njega u "soup kitchenu"
nisu alkoholtfari i degenerisano ski-tnic- e,
nego dobri gradjani, koje je
tamo natjerala nevolja.
Ovaj covjek je uzrastao u religi-ozn- oj
obitelji. On jc паибеп nedje-ljo- m
ici u crkvu, dobro obu6en. Ali
ga je straSno bilo stid kad je podi-ga- o
glavu od topic zdjelice juhe da
We Can Decide History
Proucavanje slobode
JJ
ratorium, unilaterally, on nuclear testing. The Ameri-cans
and British, under pressure of world opinion final-ly
followed suit, but not until October 31, some months
and many tests later.
Then France, with the US and Britain one of the
big three western powers, all of them members of
NATO, began testing bombs in the Sahara. The British
and Americans barely raised their eyebrows and cer-tainly
failed to stop their partner from carrying on tests.
If, for example, Czechoslovakia w'ere to develop the
atom bomb, would not the United States be justified in
considering any tests it might make in the same light as
if they were made by the Soviet Union? They are both
members of the Warsaw pact, both socialist countries,
and both closely allied in other
Ater completing her scries last year, the USSR had
made total of 105 tests. On the other hand, France had
made four, the United Kingdom 22, and the United Sta-tes
171, a grand total of 200 tests, almost exactly two to
the USSR's one.
In the face of these facts, can Kennedy, MacMillan,
and Diefenbaker seriously expect the public to swallow
their line that they were forced by the Soviet Union to
resume testing?
We charge that the United States began testing at
this time because it is bent on scuttling the Geneva disar-mament
talks. US war profiteers and the military brass
Br ' ~ЈдДДДИИдИ1НВ1ИИ
кљјцјјкфј
Pisu: Charlotte i Dyson Carter
(Odlomak iz knjige "Future of Freedom")
nam pria o svojoj sudbini i na zi-d- u
opazio ispisane rije6i iz biblije :
"Podignite glave, jer va§ spas se
priblizava". On nam je rekao:
"Licemjerstvo je stavljati te rije-6- i
pred gladnog covjeka i mnogo
me ljuti!" On je izrazavao moralnu,
duhovnu cijenu besposlice. U viso-k- o
razvijenoj zemlji kao Sto je Ka-nad- a
taj faktor se ne mo5e ignori-sat- i.
Iako ljudi ne umiru od gladi,
besposlica da zada smrtonos-n- e
rane.
Izvan soup kitchena stotine ljudi
je stajalo u liniji, cekajuci svoj red.
Takvi prizori se mogu vidjeti sva-ko- g
dana u Torontu, Montrealu,
Vancouveru i drugim kanadskim
gradovima. Kanadski casopis Mac-lean's,
pisao je u martu 1961., po-sli- je
pregleda situacije u zemlji:
"Ovog mjeseca 300.000 Kanadjana
zive od milostinje." Nazivajuci na-s- u
zemlju "drugom najbogatijom
zemljom" u svijetu, 6asopis kaze
'da skoro trecina milijuna ljudi "jc-dv- a
pobjcdjuje u borbi za opsta-nak- ".
U velikim gradovima Eovjek
moze da nadje soup kitchene, ali
u manjim gradovima . . . "to je pa-ka- o
si bez novaca".
Pogledajmo ju2no od granice.
U centru slobodnog svijeta, u naj-bogatij- oi
zemlji svijeta, evo Sto je
jedan upravitelj Skola 1960. godine
kazao Senatskom o'dboru o bespos-lici- :
— U jednoj od njegovih Skola,
120 od 290 djece dolazi iz obitelji
zahvacenih besposlicom.
— Djeca (iesto puta dolaze u sko'
lu bez doruSka ; njihove majke ne-ma- ju
za njih hrane.
— "Veci dio vremena ucitclja
otidje na nastojanjc da djecu ops-krb- e
potrebstinama."
— "Pomanjkanje hrane i prikla-dn- e
odjece", dodao je upravitelj,
"stvara slabo psiholosko raspolo2e-nj- e
medju djecom".
A kakav je psiholoski efekat na
njihove majke, njihove besposlene
oSeve? I na bczbroj djecaka i djc-vojei- ca
koji su svrsili Skolu i no
mogu naci posao? Covjek ne mora
biM sentimentalan da osjeti koliko
inereiie take no billot
last year sliced up a $15,622,045,349 melon. That's over
half of the 1961 total budget of $81,502,061,054 spent
by that country. Small wonder they stand ready to sacri-fice
any number of lives except their own to keep the
war contracts coming.
The world stands on the threshold of disaster un-less
much more than tests are banned. But right now
that's the essential first step because of the 'danger
life that continued testing represents, both in fallout ef-fect
and the possibility of miscalculation in such high
level tests as those planned by Americans.
The Vancouver Labor Council stand this week op-posing
UN tests is the kind of action that is needed on
a widened scale.
We, the people, must force our government to the
bargaining table in Geneva instructed to stay there un-til
agreement is reached on complete disarmament
Pettifogging excuses doubletalk are unacceptable.
This is no mere matter of diplomatic maneuvering for
position but a clearcut issue of life or death for our
children and ourselves.
Sure, we're worried, not unduly either. We're
so worried that we're going to dedicate ourselves to
take every constructive measure within our power to
help achieve and guarantee peace.
If enough people do the thing instead of apa-thetically
accepting annihilation as our lot, we are sure
we can stop the mad march of the human race to dest-ruction.
—The Fisherman (Vancouver, B.C.)
Ш!1НВ
moze
ako
the
and
and
same
ljudske ne%'olje prouzrokuje bespo-slica.
Treba suociti istinu
Kanadski urednici cesto napada
ju socijalisticki svijet, jer, kako oni
kazu, "tamo vam vlasti naredjuju
da radite, i ne preostaje vam dru-g- o
nego da podjete raditi kamo vam
se naredi". Diktatura. Nema Нбпе
slobode. Nema individualne predu-zimljivos- ti.
Sada, kad bi to bilo istina, zasto
bi urednici u cijelom kapitalistiS-ko- m
svijetu bili uznemireni zbog
brzog siren ja socijalizma? Zasto se
naSi drzavnici uznemiruju zbog sve
veceg interesovanja neutralnih ze-mal- ja
u SSSR i sve vece kritike na-se- g
slobodnog svijeta?
Vecina Kanadjana malo razgo-var- a
o ovim pitanjima. Ali mnogi
sumnjaju da je prikazivanje zivota
u socijalisti6kom svijetu jednostra-n- a
propaganda. Ako se 2eli prona-c- i
zasto neutralne driave tako osje-caj- u,
onda se moraju odbaciti ure-dnic- ke
predrasude i suociti istina.
Polpuno je istina u socijalistifikom
svijetu prevladava pravilo: "Onaj
tko ne radi nece ni jesti". Ali i u
nasem slobodnom svijetu, poslije
iscrpljenja besposleniSkog osigura-nja- ,
"onaj tko ne radi nece jesti",
osim na soup kitchenu ili drugim o-blic- ima
milostinje.
Covjek moze proputovati Sitavi
SSSU, zemlju sa 218 milijuna stano-vnik- a,
ali nece naci soup kitchena.
Medju milijunima djecaka i djevoj-Cic- a
koji pohadjaju Skolu, nece na-ci
dijete koje je doZivilo "teSki psi-holoS- ki
potres" zbog gladi ili pode-ran- e
odjece.
Bilo bi zaista pogresno misliti da
sve obitelji u Sovjetskom Savczu
zive udobno i da imaju sve sto im
je potrebno. To bi bil0 besmisleno,
jer oni su tek prije 16 godina po-ce- ll
da se oporavljaju od uniStava-juce-g
rata i jos uvijek treba da sti-gn- u
nas nivo proizvodnje.
Pa ipak, g'dje god govjek danas
zaviri toj zemlji — bilo gdje u
njezinih 1П republika — ovo ce pro-na- ci
u intimnom govoru sa lju
dima:
(Nastavak na str. 1)
ИЧИИИ f t
respects;
a
u
"And now for the dividend — I it there will be need to hold J of the directors?'
to
Hapsenje unionista
U Three Rivers, Quebec,
uhapsen je 31 Slan Interna-tional
Seamens Union, zbog
piketovanja brodova Upper
Lakes Shipping Ltd., koja
je potpisala ugovor sa no-vo- m
unijom pomoraca. Ova
druga unija pomoraca pod
imenom Canadian Maritime
Union osnovana je uz pod-por- u
Kanadskog radniSkog
kongresa u namjeri da sc ra-zbi- je
International Seamens
uniju.
Proslava oslobodjcnja
CehosIovacKe
Devetog maja Cehoslovac-k- a
je proslnvila 17-godgnji- -cu
svoga oslobodjenja po So-vjetsk- oj
armiji. U Pragu i
drugim gradovima odr2anc
su velike manifesticije ceho-slovac'ko-sovjotsk- og
prijate-Ijstv- a.
Povodom toga proglasena
je opca amnestija za sve ka
injenike osim imperijalisti
6kih spijuna, sabotera i tero-rist- a.