000149

OCR Text: i
4
PUBLISHED
EVERY TVO
FRIDAY
No. 19 (1421)
37th YEAR
GEORGE BALL, PREDSTAVNIK AMERICKIH KORPORACIJA,
BIVSI DR2AVNI PODSEKRETAR, SADASNJI DELEGAT
SJED. DRZAVA U UJEDINJENIM NACIJAMA NAJAVLJUJE
Kanada te ne moze odrzati
fcao nezavisna drzava; ona de
postatl dlo Sjed. Drzava, je
"netebjezivo". toga de do-- 6
"Integraeijom" kanadske
prtvTede sa ameridkom.
To je milljenje Amerikanca
koji slovi kao vrsni pozrrava-la- c
kanadske privrede i koji je
mnogo zasluzan za njezinu
"integraciju" sa ameridkom
prlvredom. je ranije zau-zlma- o
poloiaj drzavnog pod-Sekreta- ra
za privredna pitanja,
a sada je ameridki delegat u
Ujedinjenim Nacijama. Njego-v-o
je ime George Ball.
Svoje poglede Ball je iznio
U knjizi The Discipline of Power
snage).
U to knpzi Ball iznosi da e
State Department u Washing- -
negovu
nimalo
Drzave.
dovesti
Kanadskom radnidkom glavnoj srediSnjtci
kanadskih radnidkih preko dollo
da vaznih promjena stvari de u budude sigurno bolje
kako za dlanstvo Kongresa za ditavu radnidku klasu,
cijelu
Na godilnjoj konvenciji
u Torontu, kojoj je
prlsustvovalo 2.000 delagata,
Upotjila se veoma oltra opo-zlcij- a
stavovima Kongresnog
vodstva u mnogim vaznim pi
tanjima. Delegati su, na pri-mj- er,
odbacili rezoluciju vod-stv- a
o vanjskoj politici trazill
se zauzme odredjen stav u
pitanju rata u Vijetnamu, iz-ve- za
kanadskog oruzja u Sjed.
Drzave, razmjeni delegacija
sa radnidkim (sindikalnim) or-3anlzacijo- ma
u socijalistidkim
".emljama udelcu Kanade u
SJevero-atlantsko- m paktu (NA-TO).
Svi ti zahtjevi svodili su
te na to da Kongres napusti
antikomunistidke pozicije, na
koje se srorao u godinama ra-ta,
pod pritiskom reakcionar-ni- h
tredunijskih krugova u
Sjed. Drzavama (Meany ltd.),
koji vu tredunijski pokret
u orudje politike amerid-ko- g
imperijolizma.
Ovim promjenama u Ka-nadskom
radnidkom kongresu
mnogo su pridonijete promje
ne u United Steelworkers uniji,
koja okuplja vedi broj radnika
nego ijedna druga unija u ovoj
zemlji, a promjenama u United
Steelworkers uniji doprinjelo
e njezino ujedinjenje sa Mine-Mi- ll
unijom. Nekoliko dana
pflje konvencije Kanodskog-radnidko- g
kongresa odrzana
je konvencija United Steel-wofke- rs
onije, na kojoj su pot-pun- a
odbodeni raniji antiko-royntitid- ki
stavovi. Medju oni-m- o
koji su na konvenciji Ka-nodsk- og
radnidkog kongresa
treilli da se osudi omeridko
vodjenje rata u Vijetnomu, da
se trail zebronu izvoza oruzja
o Sjed. Drzave, da se usposta-v- i vze sa sindikalnim organi-MKijatn- a
u socijalisHikim
da $e Kanada povu
de iz NATO nolazili su se ne-ki
Uteknuti lideri United Steel-werke- rs
unije, koji su ronije
zouzimali d-etnidors-ke
pozkije.
Raspolozenje vedine delega-t- a
na konvenciii izrazio je de
Sjedinjenim Driaveama
Integracija s vodi k nezavisnosti
to
Do
On
(Discipline
Kanadski
da
tonu, na iniciativu,
svojevremeno proudavao stva-ranj- e
"anglo-saksonsk- e fede-racij- e
drzava", u koju bi ulle
Sjed. Drzave, Britanija, Kana-da,
Austratija i Novi Zeland.
Ball je dosao do zakljucka da
je to neostvarivo, ali
ne sumnja Ifa de biti sa Kana-do- m
t.j. da de ju progutati
Sjed.
Ball predvidja stalno proli-ivanj- e
"slobodne frgovine"
sa Sjed. Drzavama, Ito de s
vremenom do slobod-no- g
kretanja kapitala, poslu-g- a
radne snage, a to de opei
zahtjevati donolenje "zajed-nidki- h
politidkih odluka".
Kanadska 5 tarn pa je dala
vehki publicitet Ballovoi knpzi,
ah u komentanmo pokazuie
tredunijski pokret
novom putu
U kongresu,
unija (dlanstvo 1,500.000) je
i idi
tako i
pa i zemlju.
Kongresa
i
I
pre-tvori- ll
ze-n4j&- me
i
i
i
legat Jack Phillips iz Vancou-ver- a
ovim rijedima: "Mi treba-m- o
viie nezavisnosti i manje
pctdinjenosti Uncle Samu".
Do izvjesnih promjena do-Jl- o
je i u drzanju Kongresa
piema francusko-kanadski- m
radnicima u Quebecu. Kao Sto
je poznato, u Quebecu pored
unija koje ulaze u sastav Ka-nadskog
radnidkog kongresa
i koje broje oko 300.000 cla-nov- a,
postoje i takozvane na
cionalne unije koje ulaze u sa-stav
Nacionalne konfederacije
tredunija i one broje oko
200.000 dlanova. Izmedju Kon-gresa
i Konfederacije godina-ma
se vodi zestoka beba, na
Ito se troli mnogo truda i no-voc- a.
U pozadini je i nacional-n- i
problem francuskih Kana-djana- :
radnici francusko-ka-nodsk- e
narodnosti zete biti u
jednoj tredunijskoj organizaci-j- i
(savezu). Postoje prijedlozi
da se Konfederacija nocional-ni- h
tredunija ujedini sa Ka
nadskim radnidkim kongre-som- ,
ali ona traii autonomtju
za unije u Quebecu, o cemu
vodstvo Kongresa nede da du-j- e.
Raspololenje za aufonomiju
zahvatilo je i dlanstvo unija
koje ulaze u sastav Kongresa.
To je dovelo do toga da je
provincijalno vodstvo Kongre-sa
u Quebecu (Federacija ra-d- a)
vodilo posebne pregovore
i zakljudilo pakt o nenapoda
nju sa Konfederocijom nacio-nalni- h
tredunija. Medjutim,
vodstvo Kongresa je to poniJ-til- o.
Izgledato je da de zbog
toga na konvenciji u Torontu
dodi do bure, dak i pocjepa.
To je izbjegnuto kompromi-sno- m
odlukom da ugovor za
Konfederocijom tredunija za-klju- di
i potpiie vodstvo Kon-gresa
i vodstvo pfovincijalne
Federacije roda umjesto some
Federocije.
Delegati iz Quebeca su na
konvenciji zauzeli odludan stav
protiv daljne borbe sa Konfe-derocijom
nooonalnih treduni-ja.
Oni su izrazili ielju da se
ONTARIO, FRIDAY,
kanadske privrede americkom gubitku
na
TORONTO.
sklonost da u omalovazi
"Gospodm Ball ne shvaca ka-nadsk- u
stvarnost", kaze to-ront- ski
"Globe and Mail". Za
"Telegram" to je "nepotrebni
savjet", a "Daily Star" vjeru-j-e
da je vedina Knodjana za
nezavisnost.
Premijer Pierre Elliott Trudeau
je odbio da ilia kaze dok ne
prodifa Ballovu knjigu. Ministai
vanjskih poslova Sharp je tako-dje- r
izjavio da najprije zeli pro-citat- i
tu knjigu.
U sfvari Ball nije rekao nilfa
novo: neki Kanadjani vec godi-nam- a
upozoravaju da privred-na
integracija ugrozava nezavi-snost,
ali nilta ozbiljno se ne
poduzima da se pode drugim
putem (oslonac na vlastite sna-ge
i acane ekonomskih veza
radnidke unije ujedine i pove-d- u
kampanju za organiziranje
neorganiziranih.
Organiziranje neorganizira-nih
je glavni problem Kongre-sa
u sadainje vrijeme, o demu
govore slijededi podaci: Ukup-- ni
broj radnika u 1967. godini
iznosio je 5,953.000, a u svim
radnidkim unijama (onima ko-je
ulaze u sastav Kongresa,
Konfederaciju tredunija i oni-ma
koje su nezavisne), nala-zil- o
ih se 1,921.000 ili nelto
preko 32 posto.
Ima viSe razloga zaito ve-din- a
radnika ostaje izvan uni-ja,
a jedan je sadasnja struktu-r- a
tredunijskog Kongresa. Ode-kiv- a
se da de o ovome biti go-vor- a
i na sadainjoj konvenciji,
ati dok ovo piiemo (srijedu
prije podne) to pitanje joi nije
doJIo na dnevni red.
Otvarajudi konvenciju aktu-jud- i
predsjednik Donald Mac-Donal- d
se oStro suprotstavio
namjerama sadainje liberalne
vlade da uspostavi sistem
kontrole nadnica i cijena. Mac-Dona- ld
je kazao da vlada ne-m- a
namjere da ogranidi profi-le
korporacija i dividende koje
one pladaju dionidarima, samo
radnidke nadnice.
MacDonald je rekao da vla-da
nema rjeienja za ekonom-sk- e
probleme zemlje. On je
napao premijera Trudeau zbog
namjere da ogranidi socijalnu
zajtifu, jer da je bilo dosta
"free stuff". MocDonald je iz-razio
sumnju u mogudnost L-iberalne
partije da osrvari
"pravidno drultvo".
PAPIN APEL UCENJACIMA
Rim (Reuter) — Papa Pa-v- ao
VI pozvao je udenjake
svijeta da obustave proixvod-nj- u
i upotrebu nuglearnog
oruzja i koriitenje bakteriolo-Jki- h
sredstava.
"Neka se poduzmu sve
mjere, neka se preuzmu oba
veze koje de sprijeZiti i iibje--di
proizvodnju i upotrebu nu-klear- nog
oruija i sredstava
bakterioloikog ratovanja i
sva druga sredstva koja bi se
mogla dobiti napretkom nau-ke- ",
rekao je papa Pavao VI,
sa ostalim drzavama) Za takvu
politiku se danas bon samo
manjtna. Obje stare pohtidke
partije, Liberalna i Konzervativ
na, su za integracija, jedna ma
nje, jedna vile, bez ikakve sui
tinske razlike. Godine 1947
Liberalna vlada koju je predvo-di- o
Louis St. Laurent je usvoi-l- a
posebni plan za integraoiu
privrede, poznat kao Abbott
plan, kojega su sprovodile ne
samo liberalne vlade, nego i
konzervativna (izmedju 1957
i 1962.); partije su se smjenpva
le na vlasti, polifika je ostaiala
ista.
Tko uzima ozbiljno Ballovo
predvidjanje, odnosno tko zai-st- a
zeli da Kanada ostane slo-bodn- a
i nezavisna, mora raditi
i boriti se za usvajanie nove
10. 196s.
Ovih dana je izvrien popis za predstojede
izbore. Spiskovi popisanih bit de na javnim
mjestima, pa svatko tko ieli biti siguran da de na
25. juna glasati, treba da ih pregleda i utvrdi da li je
upisan. Ako je nekome ispuiteno ime, neka se pri-ja- vi
nekom od kandidata u svom okrugu da prijavi
sudu za revizlju izbornih spiskova.
Pravo glasa imaju samo kanadski driavljani (oni
koji su rodjeni u Kanadi ili tu dobili gradjanski pa
pir). Ako se dogodi da u spisak glasada bude une!en
i netko tko nije driavljanin, bolje je da se odjavi, jer
zakon predvidja kaznu za bespravno glasanje.
Tita na sa
(Tanjug) — "Cilj
naleg sadainjeg putovanja
bio [e da se bolje upoznamo
sa stavovima I miiljenjima ze
malja koje smo posjetill, sa
stremljenjima i teinjama ta-moJnj- ih
naroda, da obogoti-m- o
nala saznanja i zajedivdki
mogudnosti za
daljnje unapredjenje
saradnje" — izjavio je
predsjednik Republike Tito po
povratku u Beograd.
U izjavi za stampu pred
sjednik Tito je istakao da je
prilikom posjeta Japanu, Mon-goli- ji
i Iranu naiiao na iskrene
simpatije prema Jugoslaviji
i njezinoj nezavisnoj i mirolju-bivo- j
politici i na zelje za dalj-nje
unapredjenje postojede
prijateljske suradnje. "Uvjeren
sam, rekao je Tito, da su nase
posjete posluiile boljem upo-znavanj- u,
razumijevanjo i zbli-zavanj- u.
One su bile veoma
korisne i predstavl0u znada- -
MAY
1''%iy,',,M- - jDfl
RE6ISTRIRANJE GLASAcA
glasaca
iivjeseni
Izjava povratku putovanja
Beograd
razmotrimo
uzajam-n- e
George Ball
politike, a to znadi raditi i bo-n- ti
se protiv dosadaJne poli-tike
i partia koe u sprovode
-- . --л
.j-- .- '-'- n'i . 4
an doprinos proJirenju i una-predjen- ju
uzojamne korisne
suradnje".
Govoredi o boravku u Mo-skv- i
predsjednik Tito je kazao
da je sa sovjetskim rukovodio-cim- a
razgovarao o suradnji
Jugoslavije i Sovjetskog Save-za- .
"Razmijenili smo i millje
nja o sadainjoj situaciji u svi-(et- u
i o stanju u medjunarod-no- m
radnidkom pokretu", re
kao e i ito, dodavsi do je u
tim razgovorima izrazeno obo-stran- o
zodovoljstvo o postoja-nj- u
povoljnih uvjeta i obostra
ne spremnosti za doljnje pro-liren- je
i produbljenje svestra-n- e
sarodnje, u inferesu naroda
dviju zemalja, stvari mira i
socijalizma.
NEZAPOSLENOST MEDJU
CRNCIMA
U Sjed Drzavama ima oko
3,000.000 nezaposlenih, od
koiih e 600.000 crnaca
Ovog proljeda u Kanadi je bilo mnogo lurmkih poicra, Postoji
bojazan da de ih nastupom Ijepiih dana biti mnogo viie.
SVET U 0С1ША EVROPE
PROVOKACIJE IZRAELA — IZRAEL NE POJTIVA
ODLUKE UJEDINJENIH NACIJA — ODLUCNI STAV
PREDSEDNIKA NASERA — AMERIKA GUBI NA FRON-TOVIM- A
— KOMUNISTA U MOSKV1
25 NOVEMBRA OVE GODINE.
Opet e Izrael podeo da pa-l- i
barutanu na Srednjem Isto-k- u
i da izaziva nova krvopro-le- a
U poslednje vreme on je
izvrsio nekoliko takvih sukoba
u Transiordanu, koji su pretre-sa- m
i u Savetu bezbednosti.
Svoiom novom provokacijom
da, pnhkom dvadesefogodis-n,ic- e
proslogodilnjeg rata od
5e%t dana, 2 maja odrzi
voimdku paradu u ujedinje-no- m
Jerusalimu, on je nano-v- o jzbudio difavo javno mne-oi- e
sveta Povodom toga, u
Savetu bezbednosti opet je
doneta edna rezolucija, ko-io- m
e trazeno da Izrael odu
stane od te parade. Medju-tim,
dim je ta rezolucija done-ta
u New Yorku, Minisfarski
savet izraelske drzave doneo
je odluku kojom kategoricki
odride da se pokori i tim naj-noviji- m
odlukama Ujedinjenih
Nacija. "Nikakva sila u svetu
nede nas sprecifi da slavimo
dvadesetogodiinjrcu svoje dr
zave u ujedinjenom Jerusali-mu",
izjavio je izraelski drzav-n-i
sekretar.
Tu najnoviju Izraelsku pro-vokad- ju
osudila je skoro cita-v- a
svetska javnost. Jer to nije
samo indirektni poziv u novi
rat, nego i jol jedan tezak
udarac maljem po Ujedinjenim
Nacijama, koje su se i ovoga
puta pokazale sasvim nemod-n- e
da zaustave agreslje I pro
vokacije Izraela, i da usposfa-v- e
mir u tome inade zapalji-vo- m
delu sveta. Medju prvim
evropsklm lisfovima reagirala
je sovjetska "Izvestija". list je
strogo osudio postupak Izraela
I rekao "da je to nova nepro-milljen- a
provokacija I u po-gle- du
Saveta bezbednosti I u
pogledu javnog milljenja koje
je sada uzbudjeno torn novom
situacijom na Srednjem Istoku.
"New York Times", koji je u
poslednje vreme desto osudji-va- o
politicare ameridke vlade
zbog rata u Vijetnamu, osudio
je i tu novu provokaciju Izrae-la.
Toj list smatra da je Izrael
time dao Arapimo jol jedan
izgovor vile da ponovo pokre--
- . "FRUIifl"
SUBSCRIPTION
$8.00 PER
YEAR
CENTS
A
NOVE
KONFERENCIJA
veli-k- u
nu pitanje Jerusalima, a sa tim
i pokretanje mnogih drugih
problema koji su ostali nere-Se- ni
u Palestini. Kao da Izrael
tve vile oseda da mu ne mo-ze
niko nilta dok mu je
ameridki imperijalizam pod
glavom, pa zato tako i dize
glavu i prkosi celom svetu.
Medjutim, najtezi napadi na
Izrael dolaze iz arapskih ze-malja.
U svome govoru koji je.
ovih dana odrzao, predsednik
Naser nimalo ne klone, nego i
on dize glavu. "Tok sadalnjih
dogadjaja pokazuje", rekao je
on, "da je bitka sa Izraelom
neizbeziva". On je istakao da
Jarring-ov- a misija nije donela
nikakvog rezultata, ' jer ni
22 novembra Izrael se nije po-kori- o
odluci Saveta bezbedno-sti.
Kao i Amerika u Vijetna-mu,
i on e podeo primenjiva-- ti
taktiku da dodje do mira
diktatom i silom. Naser je od-lucn- o
odbio da sa Izraelom
udje u neke mirovne pregovo-re
sve dok on ne evakuile
arapske okupirane zemlje. "Ml
energidno odbijamo jednu tak-vu
eventualnost", naglasio je
on u svome govoru, istidudi
fakt da od 1948. godine Izrael
nije pristao da izvrll nijednu
odluku Saveta bezbednosti.
Tu neposlulnosf prema Ujedi-njenim
Nacijama Izrael je po-tvrdi- o
i ovoga puta kada (e
odgovorlo da nede odustati od
parade u Jerusalimu. Naser
je pozvao Arape da budu
spremni, da se suprotstave zlo-bno- m,
lukavom i podmuklom
neprijatelju. Iz rezolucije koja
je objavljena povodom susreta
tunilkog predsednika Burgibe
sa marokanskim kraljem, vidi
se da su i ta dvojica lefova
arapskih drzava dali punu po-drik- u
palestinskom pokretu
ofpora, trazedi jednu zajednid-k- u
strategiju za sve Arape u
toj borbi. Naser je uspeo da
reorganizuje vojsku i da je
pripremi za nove borbe. On
node da i unutra stvori jak
front, pa je zato 2 maja odre
dio referendum, kojim zeli do
(Nastavak na st. 8)
-''.'.''..' .
U KlinflDI
Ovog i idudeg mjeseca u Kanadi de gostovati po-znat!
ansambl narodnih igara iz Jugoslavije "Frula".
Ovo je raspored turneje:
DATUM MJESTO
MAJ
16 lethbridge
17 Saskatoon
18 "
19 "
20 Regina
21 Brandon
22 Winnipeg
23
24 Kenora
25 Fort William
26 "
27 Sault. Ste. Marie
28 Sudbury
29 St. Catharines
30 London
31 Peterbcro
JUN1
1 Oshawa
2
3 Ottawa
4 Kitchener
5 Hamilton
20
COPY
sve
Razumijemo da de "Frula" nastupiti u Torontu i jol
nekim mjestima, ali tih mjesta nije bilo na listi koju
smo primili; molda bude objavljeno noknodno.