000149

OCR Text: -
is- -
Knjige i casopisi
"OdTrockogdoTila"
Casopis "National
Affairs Monthly" u
broju za maj donosi o-svr- tna
jednu od naj-novij- ih
knjiga u engle-sko- m
jeziku o ulozi iz-dajnl-cke
Titove bande
u Jugoslaviji. Knjiga
ee zove "From Trocky
to Tito" ("Od Trockog
do Tita"). Pregled je
napisao Paul Phillips.
Tko ne moze kupiti
knjigu treba da procita
lar ovaj clanak o njoi
u casopisu "National
Affairs Monthly". Ca
sopis takodjer donosi
mnogo drugog poucnog
materijala.
Knjiga "From Troc-ky
to Tito" moze se do-bi- ti
kod Progress
Books, 738 Bathurst St.
Toronto. C i j e n a je
$1.50.
"National Affairs
Monthly" moie se ku-piti
u progresivnim
knjizarama, a gdje tak-vi- h
nema pisati na: National Affairs
Monthly, 555 Bloor St.
West, Toronto. Godis-nj- a
pretplata je $2.00,
pojedini primjerak 25
centi.
Roosevelt i Truman
NjujorSki list "Daily Com-pass"
ispri5ao je ovu:
Jednc noci povratio se u
Bijelu kudu Rooseveltov
duh na razgovor sa svojim
nasljednikom.
"Well, Harry", odjeknuo
je poznati glas, "kako idu
stvari?"
"Izvrsno", povikao je
Truman. "Mi idemo napri-je- d
punom parom sa naSim
obrambenim planovima, a
narod je samnom . . . ''
"Bojim se", rekao je Roo-sevelt,
"ako ti proslijediS sa
takvim planiranjem, da ce
narod uskoro biti samnom".
SVEGA DOSTA, ALI . . .
Kanada ima na skladistu
465,900.000 buseli psenice,
30 milijuna funti sira i veli-k- e
koliCine drugih poljopri-vredni- h
proizvoda. Za te
proizvode nema tr2i§ta. A
koliko je milijuna gladnih
u svijetu, pa i u samoj Ka-nadi- ?
Zasto je to tako?
Ni orali ni sijali ali zanju
Amcridki kapitalistl iz-vla- de
iz Kanade godiSnje vi-se
od 600 milijuna dolara u
dividendima.
Njemu nijc upalilo
U Hamiltonu je nedavno
doslo do pu§karanja izmed-j- u
dvaju policajaca i jednog
razbojnika. Tom prilikom
te§ko je ranjen jedan poli-caja- c.
Ranjen je i raaboj-ni- k,
koji se zove Louis Cote.
Ovih dana bilo mu je pred-hodn- o
saslu§anje. Pokazuju-c- i
na policajca sa kojim se
puskarao i koji ga jc uhap-si- o,
Cote je na sudu pov-ikao:
"To je covjek koji me
je pokusao ubiti. Uhapsite
ga.. On je komunistiCki §pi-ju- n.
On je ukrao mo;'e pla-nove- ".
Razbojnik Cote je габи-na- o da ce mu to pomoci da
вс spasi od teSke kazne koja
ga ceka. Crveno plaSilo je
pomoglo tolikim drugim hu-lja- ma
u njihovom necasnom
radu pa zaSto ne bi i njemu.
Medjutim, sudca se to nije
nilta dojmilo, i Cote ce od
eie©J me ишвге BH
If Ivan Goran Kovacic: on zivi vjecira©
JoS od svije 17 godine iivota
Nikos Belojanis vjeruje u ideje so-cijaliz- ma
i od tada — sve do svo-j- e
nedavne herojeke smrti od ame-ridki- h
kurBuma — posvetio je cio
svoj iivot borbi za mlr, hljeb i slo-bod- u,
demokraciju i nacionalnu ne--
zavisnost svoje otadibine. Zbog
njegovih politidkih uvjerenja reak
cionarni savez Atenskog univerzi-tet- a
izbacio ga je kao studenta sa
Pravnog fakulteta.
Belojanis je bio mnogo puta hap-le- n,
osudjivan, proganjan i bacan
u zatvore i koncentracione iogore.
On je upoznao logere na Josu, A-kronaf-iliji,
Katunu, Venici, Krfu
poznate po divljadkom reiimu ko-m- e
se tamo podvrgavaju politid-k- l
zatvorenici. "Umjesto da izabe- -
I
, rem iivot u kome bih stvorio kari
jeru, ito sam mogao lako da ostva-ri- m,
— pisao je Nikos Belojanis
iz zatvara Kaliteja, gdje se nalazio
kao osudjenik na smrt 18 dana pri-j- e
izvrlenja presude, — ja sam
izabrao iivot pun proganjanja, li-iava-nja,
bola 1 suza".
1943 g. Nikos Belojanis postaje
dlan Komunistidke partije Grdke.
Za vrijeme Metaksasove diktature
radi u redovima partijske organi-zacij- e
na Peloponezu. U periodu
hitlerovske okupacije Grdke Beloja-nis
je bio politidkl komesar divi-zij- e
Narodno-oslobodilad- ke armije
Grdke. Poslije proterivanja nemad-ki- h
okupatora on je postao dlan
biroa Peloponeske organizacije
KP Grdke.
Od momenta kada je monarho-faiistid-kl
i ameridko-englesk- i teror
prisilio borce protiv njemadkog fa-liz- ma
da se povuku u planine 1 da
brane iivot, dajt i nezavisnost svo-je
otadibine od novih zavojevada,
Belojanis sc prikljucio Grtkoj de-mokrats- koj
armiji gdje je vrSio
duinost politidkog komesara divizi-je- .
PoSten, energican, neumoran,
pun stvaraladke inicijative, Belo-janis
je uvjek bio dosljedan u iz-vrSe-nju
zadatka koje mu je po-stavlj- ala
partija. Te njegove oso-bin- e
izdigle su ga na poloiaj dla-n- a
Centralnog komiteta Komunis-tidke
partije Grdke.
Kada ie 1949 g. titofaSistidka
banda mucki zabola nai u ledja
Grdkoj demokratskoj armiji, u naj-teie- m
momentu borbe, demokrat-sk-a
armija se povukla. Poslije to-ga,
Nikos Belojanis se ponovo na- -
lazi medju narodom, na delu borbe
protiv ameridkih okupatora i nji-hov- ih
monarhofaSistidkih slugu. Po
naredjenju ameridkih imperijalista
monarhofaSistidki sudovi tri puta
su mu sudili i dva puta ga osu-djiva- ll
na smrt. On je uvijek na
sudjenju, pred dielatima i ubicama,
pred neprijateljima naroda bio pri-mj- er
kako treba da se drii komu-nist- a
pred narodnim neprijateljem.
On se uvijek od optuienog pretva-ra- o
u tuiioca. Upravo kao optui-nic- a
zvudi njegov govor, odrian
novembra 1951 g. u Atcni na pro-ees- u
koji su monarhofaSisti insce-nira- li
nad grupom od 93 komu-nist- a.
— Ja sam ilan Centralnog komi-teta
Komunistidke partije Grdke, —
izjavio je na procesu Belojanis, —
i zbog toga sam doveden na op-tuienif- ku
klupu. Meni se sudi za-t- o
Ito moja partija ukazuje put
ka mini, bori se za mir, bori se
za slobodu i nezavisnost zemlje. . .
NaJu politiku vide svi poJtenl lju-- di
svijeta i oni se nalaze na na- -
u atenskoj driavi guM sloboda, a
mir stavlja van -- zakona. No, ito
god viSe budete mir i
slobodu, to de se dublje oni ukore-njiva- ti
u srea naroda i u Grdkoj, i
u cijelom svijetu, i oni de na kra-j- u
krajeva triumfovatl nad vaiim
ameridkim oruijem.
— Kofflunistidka partija Grdke,
— je on, — ne traii ni
od toga svjedodanstvo o svom pa--
triotiimu. Partija je dobila ovo
govarati za pokuSaj umor- - vjedodanstvo od naroda i
I
XL? ј£
NIKOS BELOJANIS
Belojanis dalje pobija policiske
laii kojima neprijatel j pokuSava da
demokratski pokret u GrJkoJ pred-sta- vi
kao pokret kojim se "rukovo-d- i
iz inostranstva".
— su, — uzvikuje Be-lojanis,
— bili malobrojna grupa
za vrijeme Marksa. Sada se pod
zastavom socijalizma nalazi 800 mi-lion- a,
a sutra 6e se 60cljalizam
proSiriti po cijeloj zemlji. Moie li
sliJian giga'ntski pokret biti stvo-re- n
pomoiu inostranog uticaja?
Koreni Kompartije Grfke zaliveni
su krvlju patriota i duboko se pru-iaj- u
u narod, i nju je nemogude
uniJtiti ni vojnim sudovima ni pro- -
gonima. Komunistiika partija Gr- - i
бке tcii ka mini u zemlji, ka nje-n- oj
obnovi i demokratskom
Sa optuientfke klupe heroj Nikos
Belojanis pretvorio se u tuiioca
protiv amertfkih okupatora i mo-narhofaSi- sta.
— KomunistiJSka partija Grfke
je patriotska partija i svom svo-jim
snagom brani GrJku od stra-ni- h
sila. 5to se ti6e principa njene
vanjske politike Komunistifka par-tija
GrSke se orijentiSe na Sovjet-sk- i
Savez, zato ito se prije svega
ova zemlja bori za mir i zato Sto
je Gr£ka za svoje oslobodjenje zah-val- na
Sovjetskom Savezu. Smatra- -
mo da zavisnost Grc"ke od Amerike
ne samo da Steti na5oj zemlji, ved
joj ugroiava nezavisnost. Novi rat
ne treba da zatekne GrJku u ta-bor- u
neprijatelja Sovjetskog Save-z- a
kome smo zahvalni za nale o-slobod- jene,
jer da milijuni sovjet-eki- h
ljudi nisu svoje iivo-t- e
u ovom ratu Evropa bi joS ste-nja- la
pod hitlerovskom iizmom.
Da sam ja potpisao izjavu
o odricanju od s v o j i h politiJ-ki- h
pogleda ja bih time prekinuo
sve veze sa onim Jto se .smatra
iestitim. Moj iivot je vezan za
historiju i aktivnost Komunistiike
partije GrJke. Mogao sam da pro-vodi- m
lak iivot, ali ja sam hiljadu
puta prije pretpostavljao iivot
pun tegoba, lilavanja i opasnosti,
ja se nisam ni jednog trenutka ko- - I
lebao izmedju iivota i smrti: da
li da iivim da izdam svoje ideje,
ili da umrem vjeran svom idealu i
svojim ubedjenjima. Ja danas joS
uvijek dajem prednost posljednoj
od dviju mogudnosti.
Odgovarajudi na pitanje da li se
sastajao sa bilo kojim od optuie--
foj strani, jer su ubjedjeni da se nih, Belojanis je izjavio: Na tak--
progonili
produiio
osvojila
Komunisti
prepo-rod- u.
poloiili
va pitanja ne odgovaram.
Optuiujudi Ipijunsku kliku Tita-Rankovid- a,
Belojanis je, izmedju o-stal- og,
rekao: . . . Parolu o Jegej-sko- j
Makedonije ubacio je Tito da
bi eksploatisao i za sobom povukao
ovaj narod.
VI mi danas sudite za ovu poli-tiku
o kojoj sam govorio. VaJ,l su
dovi — to su marionetski sudovi,
stvoreni samo zato da izreknu una I
pred pripremljenu preeudu. Zato
ja ne molim vaSe pomllovanje. Pri- -
stva i tri slucaja oruianog 8a втојот krvlju, borbom sa oru- - mitdu unaprijed pripremljenu pro-- ,
razbojstva. I ijn u rukama . . . sudu s gordodu i spokojstvom. A- -
,
l" h'td"- - гоо rr u smrt, po-ll
cu visoko uzdignuta cela.
I heroj Belojanie je odriao svo-j- u
nje6. On je na streljanje iao
visoko uzdignutog cela. Njegovo
grudi lzreSetali su amerifki kurSu-m- i
Grflri narod je izgubio jednog
od neustraJivoh boraca Komunie-tik- e
partije Grfke, koji predstav- -
( Ija gordost i cast ovog hrabrog
i naroda, a progreeivni ljudi svijeta,
dosljednog borca za mir, hljeb i
' slobodu naroda.
' Belojanis je ubijen, ali on iivi
l iivit ce u sreima stotina miliju-- I
na ijudi. "Nikos Belojanis, — ka- -
ie se u saopcenju Politbiroa CK
' KP Grdke, — u5ao je u Panteon
velikog heroja naprednog iovjet&n-stva- .
Hrabrost sa kojom je smjelo
do!ekao monarhofaSistiiki sud i
puJiane hitce uivrsduje volju mili-jun- a
ljudi Jitavog svijeta, koji se
bore za obranu mira i za bolju
bududnost".
Neka znaju ubice Belojanisa da
narodi nikada nede zaboraviti ovo
ubistvo i nede im oprostitl. Praved-n- i
sud naroda izredi im kaznu za
injihove dudovi£ne zlodine.
M. VRCEU.
NIJE DOSTA
Pentagon (to je popular-n- o
ime za ratni ured u Ame-ric- i)
se hvali kako ve& ima-d- e
17 divizija razne vojske
u Evropi, pored turskih i ju-goslavens- kih
divizija. Ali to
nije dosta — priznavaju mi-litarist!
— da se s time zapo-6n- e
s "ruskom agresijom".
Telcvizija u SSSR--u
Ei'oj mi .oca U-ic.-i
--
i jkiii
aparata u Sojet3kom ve-z- u
poccava,sc svakog глје-sec- a.
Samo u toku proSlc go-din- e
stanovnici Moskve i
Jloskovske oblasti nabavili
su C6.G50 tclevizon% a za
prva dva mjeseca ove godi-ne
poduzeca "Gosradiotios-ta-"
montirala su u Moskvi i
Podmoskovlju 8.000 novih
televizora.
fajizmom u drugom svjetskom ra-tu
je donjela CehoslovaJkom rad- -
nom nov Slobodan iivot i
Cehoslovafckoj omladini je otvori-l- a
sretnu perspektivu buducnosti,
o kakvoj prethodne generacije ni-su
ni sanjale . Slidno je i u osta-li- m
narodnodemokratskim driava-ma- ,
gdje je narod uzeo vlast u svo-je
ruke i omladini pruiio se mo-gudno- sti
za mirovan graditeljski
rad za pun tjelesnih i du-Jevn- ih
eposobnosti. A kako je pot-pun- o
diuga sudbina zadesila om-ladin- u
kapitali .tidkog svijot TV
J SI
(Ovo je posljednji dio pjesme "Jama" kojom hrvatski pjesnik Ivan
Goran Kovacic osudjuje ustaska zlo5instva nad srpskim narodom
KovaCic je pao od zlikovacke etnicke ruke. — Ured.)
Odjednom k meni miris paljcvinc
Vjetar doncsc s gariSta mog sela;
Miris, iz kog se sve sjedanje vine:
Sve- - svadbe, berbe, kola i sijela,
Svi pogrebi, naricaljke, opijela;
Sve Jto je iivot sijo i smrt zela.
Gdje jc mala sre&i, bljcsak stakla,
Lastavije gnijezdo, iz vrttfa dah;
Gdje je kucaj zipke, {to se makk,
I na traku sunca zlatni kufni rag?
Gde je vretena zuj, miris hljeba,
Sto s domaifim Sturkom slavi zivot blag;
Gdje su okna s komadi&om ncba,
Tiha ikripa vrata, sveti kudni prag?
je zvonce goveda iz Stale,
Sto, ko s daljine, zvuk mu kroz star pod
U san kapne; dok zvijezde pale
Stoljofa mira nad sela nam i rod.
Nigdje plafa. Smijeha.'KIetve. Pjesme.
Mjesec putujudi na gariJte sja:
Ugasnuo s dola dalek jecaj feme,
Crni se na putu leSina od psa.,
Zar ima mjesto bolesti i muka,
Gdje trpi, pati, strada fovjek ziv?
Zar ima mjesto, gdje ti sestra jcca,
I £iiS s onim, koji je kriv?
I
Zar ima mjesto, gdje joS vriJte djeca,
Gdje ima otac ki'erku, inajku sin?
Zar ima mjesto, gdje ti cstra jcca,
I brat joj stavlja mrtoj na krin?
Zar ima mjesto gdje proiorsko cvijede
Rubi joS radost i taii boj bol?
Zar ima %eteg bogatstva i
Nego ito su Skrinja i klupa i stol?
Pobjeda Sovjetskog Saveza nad pican primjer toga je poloiaj omla- -
narodu
razitak
Gdje
grad
stcie,
dine u danaJnjoj zapadnoj Njema-ikoj- ,
gdje mjesto mirovnog rada
mladi ljudi moraju da se bore za
golu egzistenciju i gdje moraju da
se brane protiv pokuJaja zapid-ni- h
okupatora da ih uvuku u novu
ratnu avanturu. Kakvu bududnost
sprcma ameridki imperijal i z a m
njemafkoj omladini najbolje doka-zuj- u
cinidke rijedi ameridkog ge-ner- ala
Collinsa, koji jn u maju
1951 godine izjavio: "Naii sinovi
ne smiju isknariti u Evropi. Eg-zistu- ju
dosta Njemaca, koji mogu
umirati za interese SAD" i
ma
LX
SvBBBBBBbKa jBvH
Pobjedom uredjenja
Jume, rikom gora, prasak muko
Zatutnji. Za njim tanad rasprseno
ko djeca njegova. Pijuko
zvuk
Ditka bije. Osvetnik se
Osvijetli radost poput
Planu ц sreu sva ognjiJta rodna,
Osvetom buknu krvi prolivene
Svaka mi ilia, i ko usred podna
Sunce Slobode razbi sve mi sjene
Dried se smjera gariJnoga dima,
Jurnuh, poletjeh k vaJim puenjevima,
Tu ste me naili lezati na strani,
Drao rodjena, neznami jmiaci;
Pjevali ko kad se
Siroka svjetlost, kao boiji znaci,
Okupala me. Rekoh: zar su snovi?
Tko je to pjevo? Tko mi rane povi?
06itjeh na tela meku ruku iene;
ГKШaMРv bQ
wWEhhK,. 1IW 'ввввШ
ВжвВВж
kog
mnom visoko,
javljal
snazna
Sladak glas za£uh: druze!
Pocivaj! Muke osvedene!
Ruke se moje prema glasu pruie,
Dez rijedi, njezno lice,
Kosu puJku, bombu vidarice.
Zajecao sam joJ sada plac!em
Jedino grlom, jer ociju nemam,
Jedino sreem, jer suze maem
Krvnickim tekle zadnji Nemam
Zjenice vidim nemam modi,
htio bi, tugo vama u boj podi.
Tko ste? Odakle? Ne znam, grijem
Na vaSem svijctlu. Рјел-ajte- . dutim,
sad iivim, makar mozda mrijem,
Svetu Osetu slidnih
VaJa mi pjesma vraca svijctlo oka
Ko narod silna, ko sunce visoka.
Omladina dvaju svijetova
Zapadno — Njemadka omladina
iivi u atmosferi ratnih priprema
u bijedi i nezaposlenosti i jedini
izglcd, koji joj Adenauerova vlada
pruia udestvovanje u novo orga-niziran- oj
armiji. Bonska vlada se
nedavno zanimala time, da se u
prvoj etapi u armiju navr-bova- ti
400.000 osamnaestogodiSnj-i- h
zapadno — njmadkih mladida,
dok sudbina 1.G00.000 nezapos-leni- h
mladih ljudi intereeira.
Omladina u Cehoslovadkoj, slo-bod- no
organizirana u Cehoelova-dko- m
Savezu Omladine, zna pri-(ik- e.
kojima iiv, omladina ka- -
UjEIbIbbIbHbWPt? "&шШШ&ШКЛ --WIHbbbbHIbbbbBbS mM %%РЈВжЕВВВВВВввЖј1 -- АГ"ВВаВавВВВВВаГВВВВВВВВВВВВВВВвш
F ш Ж LlBBHBJg' eBSBBBBSBBBBKl чЗ 1 бВВВвВВвРТЛВВВВВВВВВавВВВВВН
ЈвВВВВВВнВаВВВВШ 5„ВВвИвЛ X'C'BBBBBBk Ч. ' Ј)ВВВВВВШВВВВВВВВЖВКВВН
ВвВнхВВвВш& cBBSBBSBbW.tl1bv9BbSSB& "IPBBSBSSSSSSSSSSkBbmSSBBSbI
јввввввнзРпзШ&Шввввк. !HMBBBBBBavBBBWPIiiPiHB CSSkv' 19Н1ввввввввввЖзвввввввв1 1вшл.вввввВ1ввШ11ввввж Ушх19''вввввввввч4В"1В ф 1кШввввввмввмв9вввввИ
внжР bbkbhbW4 Жшвввввв "'JpIbbbW Јвввввввввввввввввввн
--tiBEal ЈвЈвВвВВВЖ 1ЛвУвШв9г -- ВВР1 _1 ;9ВВВ8ВВВВВВВВВвШ
lmVvr?JriBBBBBl!3iBBWv Вг Л '1 идо Ј V
.:- -' 'bbbbbbWtbIbbbbV W V.V- 'ИввввввввввввввввввВ
li,VHik_L!_-":JBBBBBBBBiv3BBBBB-BM
Ј ј£ш 1 Шш ЈШЛ VI rL vП1аbИbвbвbвbвbвbвbвbвbвbвbвbвbвbввbвbвb11
. % ш л к ВВк к SBf ,г Вв1 ж
narodno-demokr- at dchoslotaikoj omladini je otorcn put u erednu bududnot
ste,
STRANA 3
Iz s
Ciknu,
Nada izgubljeno.
se
me zdravlja.
i dani,
i
I
"Partizani,
su ti
i dosegnuh
i
i i
su
puta.
da vas i
A ! — s
al se
Ja
Da tck
Slobodu i . . ,
je
moraju
ih
ne"
u u
Ш
fW .Ш
pitallstidkom svijetu. Svojim sim-patija- ma
je podupire u borbi za
mir i svojim uspjesima joj postav-Ij- a
pred odi primjer prave demok-racij- e
i slobode. Dok su u zapad-noj
Njemadkoj — hiljade mladih
ljudi bez zaposlenja, u Cehoslova-dk- oj
je najvedi problem, kako da
se nabavi radna snaga, koje nika-da
nije dosta za ispunjavanje veli-ki- h
graditeljskih zadataka. Na sva-ko- g
dekaju ne jedno, nego desetine
zanimanja. Sto se tide radne omla-dine,
za odgajanje mladih kvalifi- -
cirani'. kadrova se u Dosliednoi
instantlji stara driava, koja je u
tu svrhu posvetila na primjer u
godinama 1950 — 1951 preko ml-lijar- de
Kds. Ta cifra se tide samo
investicija I ne obuhvata izdatke
na odgajanje i ishranu. U savr.'no
snabdjevenim nastavnim srediJti-m- a
se Cehoslovadka o m la di n a
sprema za svoj bududi poziv. Vi.'e
ne kao ranije — badava u teikim
prilikama i u nezavidnom poloiaju
Jegrta, koje su kapitalisti eksplo-atisa- li
kao jeftinu radnu snagu.
Cehoslovadki budiet za 1952 godi-n- u,
na primjer, predvidja, da de
popredni mjesedni trolkovi na вл-а-ko-g
djaka u strudnom udiliitu izno-si- ti
C.200 Kds, ?to je vile nego po-pred- na
pladu kvalificiranog rad-nik-a.
Cehoslovadkoj omladini je u pu-n- oj
mjeri pristupadno obrazovanje
od srednjoikolckog sve do vieoko-skoleko- g.
Narodno — demokrats-k- o
ustrojetvo je uklonilo nepravde
tarog kapitalistidkog poretka ti-ni- p,
Ho je posjediranje vinokih
Jkola omogudilo i red noj omladini,
koja ranije nije imala sredstava
za visoSkoiske studije. Otvoreni su
driavni kursi za spremanje
trudbenika na viaoke kole, u koje
(Nastavak na st. 4)