000147

OCR Text: "N
I
STRANA 7 — Jedinstvo, 3. maja, 1968. Otudjena
U clanku "Zapadna sociologija i problem omladine" koji
je objavljen u dasopisu "Smjena" predsjednik sovjetskog So-cioloik- og
udruienja prof. Genadij Osipov analiiira suvremene
zapadne socioloske teorije o problemima omladine.
Prijestupi, samoubojstva, seksualna raspuifenost, alko-holiza- m,
narkomanija i psinidka oboljenja brzo se sire medju
Ofnladinom u svim kapitalistidkim zemljama. Kako se to objai-njav- a
na Zapadu? Postoji niz banalnih teorija diji autori po-kuiava- ju
objasniti nepozeljne socijalne procese time ito u-vrem- eni
film i televizija vie mlade Ijude prijestupimo, ito raz-bijan- je
porodice i zaposlenost majke negativno utjedu no od-g- oj
djece i tako dalje.
Ne mimoilazedi nabrojene cinioce, valja primijetlti da je
uzrok negotivnih pojava u ponasanju zapadne omladine mno-cj-o
dublji. Upitivanja Ito su ih obavili suradnid Harvardskog
koltdia pokazala su da se mladi ljudi takozvanog "srednjeg
sloja" svjesno izdvajaju iz druitvenog iivota zemlje.
Dok tradicionalni ameridki odgoj zahtjeva osjecaj odgo-vornos- ti,
ta "otudjena" omladina pretpostavlja ostvarivanju
jasno definironih druitvenih ciljeva apstraktno-estetidk- a traga-nj- a,
optlmistidkim idealima — skepsu.
Ovaj "srednji sloj" uvijek je predstavljao oslonac kapi-tolixm- a.
I, evo, sada ta oslonac labavl, pottaje neslguran i
nepogodan za zaititu eksploatatorskih klasa.
Cine se pokuiaji da se omladina uvjeri u to kako ona to-bo- ie
ni za ito nije sposobna, kako su njeno domena — igre,
teks, narkotid, bezidejnost.
ZAPADNE TEORIJE O UZROCIMA KRIZE
Pojljednjih godina na Zapadu se pojavilo dosta teorija
koje pokolavaju objasniti krizu duhovnog zivota omladine i
nlzih i srednjih slojeva duitva. Jedan od najpomodnijih jest
tokozvana teorija "iluzija jednakih mogudnost!".
Kod djecaka koji se joS nije sukobio sa socijalnom stvar
noidu, zahvaljujudi reklami i propagandi, mole nastatl iluzija
kcto da su pred njim otvoreni svi putovi. Medjutim, prvi sa-mostal- ni
koraci uvjerit de ga da dinjenidno jednake mogucno
sti ne postoje, da je, za razliku od onih diji su roditelji medtJ
vladajudom elitom, on osudjen na to da igra sasvim socijalnu
ologu. Ofuda razodaranje, bunt, odbijanje poitovanja norm
tog druStva koje ga je tako surovo obmanuto.
"Naia socijalna jednakost" — pise u svojoj knjizi jedan
od velikih ameridkih sociologa Robert Morton "u biti soma sebe
opovrgava".
Socioloika ispitivanja pokazuju da upravo propaglranje
uspjeha bogatstva za sve dovodl do porasta broja zlodina. Jer,
klasne razlike ogranidavaju mogudnost stjecanja bogatstva,
postizanje uspjeha na poiten nadin.
Veoma je rasprostranjena koncepcija prema kojoj se
omladina u suvremenom druitvu nalazi izmedju dvie nespoji-v- e
strukture: obitelji koja odgaja prijateljske osjedaje, sprem-nos- t
za ukazivanje pomoci i druitvu u kojem su medjusobn;
odnosi potiinjeni zakonima konkurencije i skrivenog neprijatelj-stv- a.
Predodibe stvorene u djetinjstvu proturjede normama
dfuitva. Ofuda, tvrde burzoaski sociolozi, proizlaze cinizam,
apatija I si.
STARENJE DRUSTVA
Drug! teorefidari pokukivaju objasniti krizu omladine teon
jom o "starenju druitva". Do tzv. demografske revolucije, koja
podela potkraj 18. St., prosjedna sfarost djeteta u vrijeme
smrti njegova oca iznosila je oko 20 godina. Danas 20-godiin- ji
mladid, u pravilu, ima oba roditelja i desto bake i djedove.
Neki zapadni sociolozi na osnovu empirijskih ispitivanja
medju diplomiranim strudnjadma starim od 21 do 29 godina
I onima izmedju 60 i 64 godine utvrdili su da su ljudi koji
zauzimaju rukovodede duznosti uglavnom na kraju svoje kari-er- e.
Medju omladinom od 21 do 29 godina direktora, glavnih
inzenjera, generalnih sekretara ima svega 3 posto. A medju
KANADSKI TELEVIZIJSKI
FILMOVI U JUGOSLAVIJI
Jugoslavenska Radio Tele-vizija
je otkupila kanadsk
televizijske filmove "Wojetk",
koje je proizvela i prikazala
CBC (Canadian Broadcasting
Corporation).
Proizvodnju "Wojecka" In-spiri- sala
je djelatnost bivieg
torontskog koronera Dr. Mor-ton
Shulmana, koji je svojom
djelatnoidu stao na prste
mnogim mofnicima, pa ga je
ontarijska konxervativna vla-d- a
otpustila iz sluibe. Shul-ma- n
je poslije izabran u Za-konoda- vnu
skupitinu Onta-rio.
"Wojeck" je dosad prika-ziva- n
u Cehoslovaikoj, Ma-djarsk- oj,
Britaniji, Svedskoj,
Holandiji, Belgiji i Irskoj. Za
njega se interesira i Poljska.
NAJVECI BROD
NA SVIJETU
U japanskom gradu Naga-se- ki
porinut je u more najveii
bfod u svijefu — tanker od
276.000 tona, izgradjen zo
[edfKi kompaniju u Irskoj.
USKRAdENO ZADOVOLJSTVO
Cehostovoka novinska a-genc- ija
CTK donosi u svom
biltenu i repoftalu svojih su-radn- ika
o razgovorima sa
gradjanima Proga u vezi sa
poJittfkim promjenama. Jedan
koji se dosodjuje u kafani lali
sei
"Do djavota, nema ifa vile
da se govori po kafanama —
sve pile u novinama!"
Prijeti ii
omladina
Ijudima 60 — 64 godine — 32 posto.
Prema tome, pristase te teorije u uvjetima kapitalizma u
vecini sludajeva nadareniji i obrazovaniji mladi ljudi ne mo-g- u
napredovati samo zbog svojih godina, sto prirodno izazi-v- a
njihovo nezadovoljstvo.
Naucna neodrzivost te koncepcije jest u tome ito se sod-jal- ni
konflikt ovdje pokusava zamijeniti konfliktom generadja,
biotoskim konfliktom. Sfarost je samo pretpostavka, a ne uzrok
konflikta pokoljenja. Koncepcija- - starenja druitva vodi na laini
put, prikriva anfagonizam nastao zbog klasne strukture kapi-talistidk- og
uredjenja.
OMLADINSKA SUBKULTURA
Kriza mladog pokoljenja pokusava se objasniti i takozva-no- m
koncepcijom omladinske subkulture. Promatranja koja su
obavili sociolozi Zapada pokazala su da mladi imaju vise ili
manje stabilan sistem vrijednosti i institucija koji se razlikuje
od onih Sto ih je prihvatio svijet odraslih. Drugim rijedima:
koncepcija omladinske subkulture polazi od toga da je omla-dina
postala samostalan dio druitva, da su medju mladim Iju-dima
uspostavljene dvrste veze, da stupajudi u tu starosnu gru-pac- iju
svaki mladid usvaja specifidne vrijednosti, nekakvu spe-cificr- iu
omladinsku kulturu.
Prema misljenju nekih zapadnih sociologa omladinska
subkulture nastala je u historijskoj situadji u kojoj tradicional-ni
nofin poianja, koji se predavao s pokoljenja na pokoljenje,
omladina smatra nespojivim s vlastitim predodzbama.
Kategorija omladinske subkulture izvjesna e vrijednost pri
proudavanju procesa sociologizacije lic"nostI. Ali ona moze biti
shvadena samo zajedno s drugim socioloskim kategorijama,
pnje svega s takvima kao ito su socijalne klase Ne moze se
govonti o omladmskoi suhkultun kao o nekoi vanklasnoj po-- I
rv ', ne ogu se '.jp'aKtav'ia'1 stai'Osne gipe diieltenju dru-
Stva io so:' .alnoi osnovl
U nedjelu 5 maio CBC 'adio prenosi ekordirani program po-znat- e
amenjke pievacice d istaknutog borca za mir) Joan Baez
Program e rekordiran u uvenom Place des Arts (Paiafi umjet-nosti- )
u Montrealu Na programu CBC Showcase. (CBC foto)
s
(Tredi nasfavak)
Naia bi Zemlja, kaiu oni, to sigurno mogla izdrzati, premda
bi posljedice pada tog planetoida mogle biti katastrofalne u mno-go- m
pogledu, osobito ako bi se ta ogromna masa ieljeza sruJila
na koje naseljeno nodrudje. Bile bi ogromne i materijalne Itete
kao i ljudske zrfve. Ali oni se tjeJe time, da je ipak vec4i vjero-vafno- st da ce Ikarus pasti u koji ocan, jer oko 'j povriine kugle
zemaljske prekriva more.
Kod posljednjeg prolaza u blizini Zemlje godine 1949, ovaj
je planetoid osobito proucavao njemaJki astronom Walter Baade.
RaJuna se, da mu promjer mjeri oko 1 kilomefar, a da masa od
koje je sastavljen tezi 1,4 milijarde tona. Prema tome bi plane-toid
Ikarus bio skoro dvostruko vedi od grebenastog otodida Hel-goland- a,
koji se nalazi u Sjevernom moru, a masa bi mu bila veia
za 7.800 pufa od one prije spomenute zeljezne mase "Ognjenog
boga' , који se je survao u Arizoni, kako smo to prije spomenuli.
Da bi se Ikarus nesredom srulio na Zemlju, ito vedina astronoma
iskljuduje takovu mogudnost, to bi doilo do tako iestokog po-tres- a
kao da bi veliko mnoitvo hidrogenskih bombi najednom
eksplodiralo, a krater koji bi nastao na onome mjestu, gdje bi se
taj planetoid sruiio, bio tako velik, prostran, kao ito je povrSino
na kojoj se prostire ogromni velegrad New York. To, dakie, ne bi
bio ni najmanje ugodan sastanak s tim siduinim nebeskim tije-lo- m
od samo 1 kilometra u promjeru.
Atomska bomba kao spasiteljica fovjetanstva
Dobro veli ona stara izreka da su "u strahu velike odi"
Rodi toga oni, koji se boje, ved sada podinju kombinirati, razmi-Ilja- ti
o tome, kako da se ukloni ta opasnost, ako zaista ona po-stoji.
Neki su milljenja, a medju njima i sam prije spomenuti
ameridki astronom R.S. Richardson, da bi valja lo dim prije pristu-pit- i
konstrukciji posebnog svemirskog broda, koji bi prije kritid-no- g
momenta bio sa Zemlje upuden prema torn opasnom gostu
iz svemira. Taj brod bi ponio sobom veliku kolidinu atomskih
bombi, koje bi eksplodirole, kada bi brod udario o planetoid
Ikarus. Uslijed fakove straine eksplozije mnoitva nuklearnih bom-ba
Ikarus bi raspao u male komadide, pa bi time bila spaiena
kugla zemaljska. A pomodu atomskih bombi, kako to neki misle,
ako se i nebi Ikarus mogude raspao, to bi se moglo postidi, da
se skrene pravoc njegova putanja te na taj nadin ukloni opasnost
da se sruii na Zemlju. Ovaj predlog Richardsona nailao je, dini
se, na veliko odobravanje ne samo onih, koji su u strahu, da de
u junu ove godine propasti svijet, nego i onih koji se viie boje
bududeg svjetskog rata nego Ikarusa. Oni vele da je ovo sada
najbolja prilika, da se sve drzave, koje posjeduju nuklearno
oruzje, stole, pa da sve svoje raspoloiive rezerve atomskih i hi-drogenskih
bombi ukreaju na taj svemirski brod i bombardiraju
njima taj planetoid, ako zaista on predstavlja pogibelj za ku
eOVJEK EVOLUIRAO U AFRICII
Dr Luis S. B. Liki, jedan od
najvecih svjetskih ant opo'oga,
nedavno je izjavio da imo dO'
kaze koji potvrdjuiu niegovc
tezu da je covjek zivio u Afnc
prije viie od 20 miliuna go
dina.
Liki je glavni nosilac teonji
da je covjek evoluirao u Afnc
a ne u Azijl, kako se popular-n- o
vjerovalo pocetkom ovog
stoljeca, uslijed pronalaska
osfataka pekinikog javanskog
Jovjeka.
U januaru 1967. godine Liki
je iznenadio naucni svijet iz-javo- m
da je otkrio fosile zo-oloi- ke
porodice Hominidea,
kojoj pripada i covjek, stare
20 milijuna godina.
Svoju tezu da je covjek zi-vio
prije 20 milijuna godina
u Africi Liki bazira no otkricu
tri donje vilice sa otoka Rusin-g- a
i ostacima druge donje vi-lice
pronadjene na kenijskim
obalama jezera. Ovoj drugoj
vilid nedostaju krunice zuba.
Liki je izjavio da "ovo of-kri- ie
potvrdjuje prvobitne za-klju- ke
izvuene iz ranijih frag
menfiranih otkrida".
Po njegovim rijecima ovaj
fosil pripada pracovjeku naz-vano- m
Kenvapithecus Africa-nu- s
iz porodice velikih majmu-na- .
Ovi ostaci ne pripadaju
covjeku, vec &vjekovom pret
ku.
NJIHOVA BRIGA
2ena pozvalo telefonom bol-nic- u
i rece: Moj muz je telko
obolio i mi cemo ga dovesti u
bolmcu odmah, budite priprav-n- i
da ga bez cekanja primife.
Glas iz bolnice: Strpite se
malo, jer danas to ne ide tako
brzo kao nekad. Cekajte malo,
moram pogledati kad demo
imati mjesto za valeg muza. . .
Evo, za dva tjedna od danas
ga dovezite.
2ena: Ali moj muz je teSko
bolestan i mora u bolnicu od-mah.
Za dva tjedna on moze
biti mrtav.
Glas iz bolnice: U torn stu-caj- u
pozovite nas pod svaku
cijenu i odkazite "appoint-ment".
KORIST OD NEUSPJEHA
Francuski knjiievnik Anri de
Monferlan tjeSi jednog mla-dje- g
kolegu:
"Neuspjesi desfo su nam do-brodo- Sli
jer oni su jedino sto
nam se opraita. Naivno je
ocekivati da nam netko i us-pie- he
oprosti.
i
Zemlji pogibelj od ovogodisnjeg
susreta maiim planetom Ikarui
glu zemalsku. Na taj nadm de se dovjedanstvo spasiti ujedno i od
opasnog planetoida i od strahota ratovanja tim uzasnim oruz-je- m.
A to znadi jednim hitcem ubiti dvije velike nemani.
Vedina astronoma tvrdi i dokazuje da se planetoid Ikarus nede
sruiiti na naiu Zemlju
Nakon zastraiujude senzacije, koju je izazvala u svijetu sta-novit- a Jtampa, nagovijeitajudi dak mogudnost propasti svijeta,
a razumije se u svrhu ito vede prodaje novina — sada se, eto,
javiie i oni asfronomi, koji nas ne samo tjeie I uvjeravaju, nego
i dokazuju da ni ovoga pufa, kao ni proilih, ne prijeti Zemlji ni-kako- va
opasnost od pribliiavanja planetoida Ikarusa. Medju nji-ma
je i engleski astronom Patrick Moore, koji je napisao dlanak
u londonskom dasopisu "The Listener". I taj strudnjak kafego-ridk- i
izjavljuje, da se ne trebamo nidega bojafi, pa doslovno me-dju
ostalim veli: "U svjetskoj itampi pojaviie se neke neobidne
glasine povodom predstojedeg pribliiavanja planetoida Ikarus.
Istina je, da on presijeca Zemljinu stazu te da de dodi u naiu bli-zi- nu
u 1968. godini. Istina je i to, da bi sudor s ovim nebeskim
fijelom imao za Zemlju kataklizmidke, katastrofalne posljedice, ali
apsolutno pouzdane kalkulacije pokazuju, da nam se, ovaj pla-netoid
nikako ne mole pribliliti na udaljenost manju od 6,500.000
km. kao ito to neki misle. Stoga i nema opasnosti da bi se mo-ga- o
sraziti s naiom Zemljom". O ovome je iznio svoje miiljenje
i upravitelj Beogradskog opservatorija, prof. Pero Djurkovid, a
ovu njegovu izjavu su donijele i novine Jugoslavije. Uz ostalo se
u izjavi istide ovako: "Danas je gotovo svakome jasno, da nije
tako lako gadjajudi raketom sa Zemlje, pogoditi cilj kakav je, na
primjer, i sam Mjesec, koji nam je tako blizu te ga i prostim
okom vidimo kao veliku sjajnu plodu. Treba, kako znamo, mno-g- o
i mnogo predznih proudavanja izvriiti unaprijed, a onda i
vriiti nakon tcga dopunska paljenja motora. Zatim, za vrijeme
samoga leta rokete vriiti i korekture, ako se ukale, ito to i biva.
da ona skrede s pravca, koji joj [e namijenjen. Mnogo toga, dakle.
treba izvriiti, da se ta] pogodak uspjeino i precizno izvede. Kod
prirodnih tijela mogu biti dopunska paljenja zamijenjena pore-medaji- ma
u skretanju planetoida, a pod utjecajem mase velikih
planeta. Ali da poremedaj bude takav, da dodje do sudara, vje
rovatnost je veoma mala, beznadajna. Prema tome se mole za-kljudi- ti, da ipak nede dodi do "propasti svijeta", kako to neki
prcidu. A drugl pak astronomi uvjeravaju nas i odiglednim do-kazin- :a,
analcgnim primjerima, da se zaista trebamo bojati da
bi se Ikarus mogao sruiiti na Zemlju uslijed djelovanja njene
sile privlacnosti. I zato ovo, ito demo sada iznijeti, jedan je od
jakih argumenata, koji pobija sve one erne prognoze prilikom
naieg ponovnog susreta s Ikarusom.
(Nastavit de se)
ш ИвИИк л в
(5)
JOS 24 SATA ODGODE
Da, kako da to postignem
Dugo sam o tome razmiiljao i
konadno sam zakljucio da
imam sfanovite izglede da
uspijem, ako samo budem izig-rava- o
svoje karte kako trebam.
Zakljudio sam da mi je prvi za-dat- ak da se sto prije dodepam
Reeda i da mu onda utuvim u
glavu jednu laz,-- da moja mi-si- ja
ima veoma stroga ograni-denj- a
— da jednostavno nisarp
ovlaiten da s Volkovom razgo-vara- m
o njegovim informacija-m- a
ili da ih uzmem od njega.
Redi du Reedu da oni u Londo-n- u
smatraju da bi bilo apsolut-no
opasno, ako bi Volkov iznio
svoja otkrida prerano, a to zna-di
prije dolaska na britansko
tlo. Ja sam — redi du Reedu —
dobio u Londonu stroge instruk-cij- e
da ne dopustim da razto
vor s Volkovom skrene u te vo-d- e. Poslan sam u Carigrad sa-mo
za to da otpremim Volko-v- a
u sigurnost, tj. u EnglesKu
gdje de ga onda ispitivati ljudi
kvalificirani za taj posao.
Da bi ditava prida bila jo!
uvjerljivija, odnosno da bi joi
bolje djelovala na Reeda, od-ludi- o
sam da je zadinim na taj
nadin da mu dadem na znanje,
drzat de se pomalo tajanstve-no- ,
kako stuzba u Londonu bai
i nije potpuno sigurna u to da
Volkov nije najobicniji provo-kato- r
kojega nam je poslao
NKVD da nam podvali.
Predveder je moj sve vedi
optimizam dobio joi jednu bla-gotvor- nu
injekciju. Pilot nam je
preko razglasa saopdio da nad
Maltom bijesni oluja i da za to
avion mora sljetjeti u Tunisu.
Zbog toga demo, ako se vrije-me
popravi, odletjeti u Kairo,
opet preko Malte, tek sutradan.
Drugim rijedima dobio sam joi
24 sata vremena.
NAKOSTRIJESENI
OPUNOMOtENI
MINISTAR
Poslije podne slijededeg da-n- a
nalzaa smo stigli u Kairo,
all prekasno da uhvatimo avion
za Carigrad. Tako sam u Car-igrad
stigao tek dan poslije to-ga,
u petak.
Na aercdromu me je dode-ka- o
Cyril Machray, ief naie fi-lija- le
u Carigradu, kojega sam
morao ukratko upoznati sa
svrhom moje misije. On o tome
nije imao ni pojma. U to vrije-me
odnosi izmedju naie diplo-matsk- e sluibe i SIS-- a bili su ta-k- vi
da nikom u ambasadi ili
generalnom konzulatu naprosto
nije bilo ni na kraj pameti da
se s Machrayem konzultira o
Volkovljevom sludaju ili da ga
barem o tome obavijesti.
— Kako?
Tog popodneva zajedno smo
posjetili Knoxa Helma, kojem
sam predao pismo ministarstva
vanjskih poslova. On, ako sam
odekivao oduievljenu podriku
naiim planovima, dodekalo me
razodaranje.
U stvari Helm nas je ved za
kratko podeo naprosto vrije-dja- ti.
Nekoliko godina kasnije, po-it- o
je Helm najzad dobio "svo-ju"
ambasadu odnosno postao
ambasador, i to u Budimpeiti
rekao "mi je jedan kolega iz
obavjeitajne sluibe da je on,
Helm, jedan od najsusretljivijih
i najusluzenijih ambasadora
na klugli zemaljskoj. Medju-tim,
u vrijeme kada sam ga
upoznao bio je samo opuno-mode- ni
ministar i sav nakostri-jeie- n
kao kakav kaktus. Od-mah
je podeo da pokazuje ot-p- or.
Rekao nam je da bi ostva-renj- e naiih planova moglo do-vesti
do neugodnosti. U svakom
sludaju on se mora prvo kon-zultira- ti
s ambasadorom. Dru-gim
rijedima neka mu se javl-m- o
sutra prije podne.
Kad sam sutradan doiao u
njegovu kancelariju, dodekao
me pogledom punim optuibe
i predbacivanja. "Zaito mi ni-st- e
rekli da osobno poznajete ambasadora?l". Poslije toga
konverzacija izmedju nas dvo-jic- e
kretala se poleljnim fern-po- m.
Iz nekih njegovih nago-vjeita- ja
zakljudio sam da se i
sam Peterson odnosi suzdrilji-v- o
prema nekim aspekfima na-ie- ga
plana.
NA JAHTI S AMBASADOROM
Na kraju razgovora, odi-t- o
preko volje mrzo-volj- no
Helm mi je rekao
da me ambasador pozi-v- a
da zajedno provedemo
sutrainji dan, nedjelju, na nje- -
govoi hT -- 'K J1 rito
ce ,pio"' - gti4 Кз1- - itusci u
1 I sai p i e pc fie Zu to vn-iem- e
a ne smiem m prstom
maknut' u vezi sa zadatkom
zbog kojeg sam dosao u Car-igrad.
Drugim rijedima, bilo je
jasno da je, ito se tide samog
zadatka, profudkan ditav vi-ken- d.
Vedina posjetilaca Carigrada
vidjeli su "Makouk", ambasa-dorsk- u
jahtu, prvobitno sagra-djen- u
za egipatskog bogataia
Abasa Hilmija. To je veliki brod
s ravnim dnom, kao stvoren za
glatke vode Nila, ali ne i za
valovito more. Dok smo plovili
Mramornim morem prilidno smo
se ljuljali na ne bai velikim
valovima.
Na jahti je bilo joi nekoliko
gostiju, pa sam tako mogao s
Petersonom razgovarati tek na-kon
rudka. Tek tada sam mo-gao
ostati s njim sam, u cetiri
oka.
Bududi da on nije nikako na-dinj- ao
ono ito je mene najvise
zanimalo. odludio sam da to
sam uradim. Rekao sam mu da
sam duo da on ima sfanovite
primjedbe protiv planova s ko-ji- ma
sam doletio iz Londona.
Kakvih planova? zapita me on
zadudjeno — i to mi njegovo
iskreno pitanje pruzi nov poda-ta- k
o fascinatnoj psihi Knoxa
Helma.
Ministarstvo je dak poslalo
Helmu posebno pismo u kojem
je od njega zatralilo da nam
pruzi svaku "razumnu" pomod
odnosno izadje ususret svakom
naiem razumnom zahtjevu.
"Kada je tako, nema ito da se
kale!" rede ambasador. "Samo
naprijed. Imate moj potpunl
blagoslov".
I tako je otpala posljednja
moja izlika za odgadjanje
akcije.
Te vederl sastao sam se s
Machrayom i razmotrio s njim
sve detalje plana akcije. Raz-mijeni- li
smo nekoliko Ideja ka-ko
da ofpremimo Volkova Iz
Carigrada i Turske. Neke od
tih ideja polazile su od pret-postav- ke da de nam Turd do-nek- le
pomodi, neke nisu radu-nal- e
s njihovom pomodu.
Ja sam tako vodio taj raz-gov- or
da je najzad obojicl iz-gled- alo
jasno da ne mozemo
stvoritl nikakvu definitivnu od-luk- u
prije nego ito razgovara-m- o
sa samim Volkovom. Mno-go
de toga ovisiti o naiem pla-n- u,
pa ma kakav on bio, a
mnogo de ovisiti i o okolnosti-m- a
u kojima se on sam nalazi:
o njegovom radnom vremenu,
o slobodi kretanja koju uziva I
tako dalje.
LAZNI VOLKOV
NA TELEFONU
Zato smo odludili da mora-m- o
prvo uspostaviti kontakt s
Volkovim, a bilo je jasno da de
naie najprikladnije orudje za
to biti Page, dovjek iz general-no- g
konzulata, kojemu se
prvom obratio Volkov.
I tako je Machray posegnuo
za telefonom i pozvao Pagea
da slijedede jutro skokne k nje-m- u,
u njegovu kancelariju. Ka-da
je Page doiao, rekao sam
mu ito od njega trazimo, a on-da
sam mu objasnio da ga mo-li- m da se pobrine da se to po-slije
podne sastanem s Volko-vim,
i to u najstrozoj tajnosti.
(Nisam htio da se sastanem
ved tog istog jutra, jer sam tre-ba- o
vremena da "prepariram"
Reeda u onom smislu o kojem
sam ved govorio.)
Raspravili smo nekoliko mo-gud- ih
mjesta za sastanak, ali
smo najzad izabrali najedno-stavnij- e
rjeienje. U toku raz-govora,
dok smo o tome raspra-vljal- i,
Page nam je rekao da
ima deste konzularne poslove s
Volkovim, pa se zato desto sa-sfaj- u.
Zbog toga de biti naj-normalni- je da on sada lijepo
pozove Volkova da dodje u
njegovu, (Pageovu) kancelari-ju
na jedan takav slulbeni do-gov- or
ili razgovor. Slolio sam
se s tim i Page je posegnuo za
telefonom.
Nazvao je sovjetski general-n- i
konzulat i zafrazio da raz-govara
s gospodinom Volko-vim.
Cuo sam s druge strane
ike nediji muiki glas ali ne-razgovijet- no.
Razgovarali su
na ruskom, a to znadi da nisam
razumio gotovo niifa. Medju-tim,
bilo je dovoljno da pogle-da- m
Pageovo lice pa da zaklju-di- m
da se neifo dogodilo.
(Nastavit de se)