000143

OCR Text: 8TRANA 2
Sve zemlje atlantakog blka i
naomLanja Zapadne Xjem£ke.
RATIFIKACIJA
...I POSLJEDICE
PISMO PREDSJEDNIsTVA JUGOSLAVENSKE
NAROONE SKUPSTINE VRHOVNOM SOVJETU
Beograd. — PrcdsjedniS-tv- o
Savezne narodne skup-Stin- e
uputilo jc Vrhovnom
sovjetu SSSR-- a odgovor na
deklaraciju Vrhovnog sov-jct- a
od 9. februara o. g. V
jugoslavenskom odgovoru,
koji jc potpisao predsjcdnik
Savezne narodne skupStine
MoSa Pijade, kaie se slije-dede- :
"PredsjedniStvo Savezne
narodne skupltine razmotri-l- o
je s painjom i intcresom
deklaraciju Vrhovnog sovje-t- a
SSSR od 9. februara o. g.
£iji joj je tekst dostavljen
preko ambasade u Moskvi.
PredsjedniStvo jo narodito
zapazilo тШјопје Vrhov-nog
sovjeta o korisnosti ra-zmje- ne
delogacijn izmedju
parlamenata raznih zemaljn
i istupanjc parlamentarnih
delegacija jedne zemlje u
parlamentu druge zemlje.
"Smatrajuci razmjenu
parlamentarnih delegacija
jednim od znndajnlh sred-stav- a
za uzajamno upozna-vanj- e,
zbliiavanje i prija-teljs- ku suradnju medju na-rodi- ma
i njihovim predstav-nlcim- a,
Savcznn narodnn
skupHinn uspostavila je u
toku vise proteklih godina
korisne kontakte tim putcm
a parlamentima cijelog niza
zemalja.
"Mi smo se i dosada anga-iira- ll
u svim nastojanjima
koja su mogla pridonijeti
unnpredjenju medjunarod-n- e
suradnje kao jedinoj
alternativi postojedoj opas-no- j
politicl hladnog rata i
podjeli svijeta na suprot-stavljen- e
blokove. Iskustva
cjelokupnog poslijeratnog
razvoja u svijetu pokazala
Vrlika Itritanija. Franeu.kw .rt, at. IWlidia. APan]oUka. It-- a
i Niroirmpka a kolonijalne t. pnd Jijom nprarom iivi oko
milijuna Ijedi a Ailji I AfrkL
VKLIKA ППГТЛХ1ЈЛ epraIJa
iwiljimi, olrono tcri-ijam- ai
Afrkl:
hrrrija (24.(K4).(KH) Btanovni-- џ
I'ltanda (S.O00.0OO). Kenija
X).000), TantanjiVa CT.IM..
. Centralna afrika frdradja
0.O00).kra Leon Г.ОФ0.1Н)в).
Irrvn (1.4НИ1.0ФО) I jS l-M- -tak
rija i otola alpno 1A0.- -
taja (i.WO.00). HmiVouc
0Ов). Sincapore O.OOO.OOO).
i(SOO.OOO), dk toVa Hornro
СИ).
Incus кл
Inci:
ratifikorali псотог o
— Iz covin.
su da se svjetski problemi
no mogu rjeSavati putem
podjele i razvijanja svijeta
na suprotstavijenc blokove
sila, putcm opasne trke u
nnoruianju, putcm stvara-nj- a
vojnih grupacija jednog
broja driava uperenih pro-ti- v
drugih driava. Iskustvo
jc pokazalo da na bazi poli-tik- e
hladnog rata, na bazi
politike snaga i pomocu pri-jetn- je
snagom nije se rije-Sio- ,
niti se moie rijeSiti ni-jed- an medjunarodni pro-blem.
"Mi smo polazili od toga
da, bez obzira na sve razlike
koje postoje medju raznim
zemljama, najvedi i zajedni-dk- i
Interes svih naroda i
driava jest razvijanje idejc
i prakse njihovog sporazu-mijevnnj- a
i suradnje za mir-n- o
rjcSavanje medjunarod-ni- h
problema I sporova koji
danas u svijetu postoje za
preovladanje i udvrSdenje
politike mira, kojn je jedinn
danas u stanju da osigura
opstannk i daljnji progres
dovjedanstva. Zbog toga na-ro- di Jugoslavijo i njihovo
predstavniStvo su stalno u-lag- ali
i ulaiu sve mogude
naporc da se ostvari mirna
koogzistencija medju naro-dlm- n, kocgzistencija koja
ukljuduje neumornu aktiv-nos-t
na razijanju svestrane
suradnje i prijateljskih od-no- sa medju svim narodima i
driavama.
"U duhu ovih slivadanja,
kojima se Savezna narodna
skupStina stalno rukovodi u
svom radu njenom predstav
niStvu je cast da
njeno ime da je spremna da
se
soajalista
MaroVo С9.7ПО.ООО). AlJir (7Д0О-00- ),
Francuka EVvatorlJalna АГ-ri- ka
Ггапсика Zapad-n- a
С1ЛМ-000- ). Kamrrun
C3.0O0.OOO). Madairakar C 4.400.-000- ).
To Roland C1.0O0.OOO) I јоч tri
pojrda Cokupno 4ЛО0.0О0).
HELT.IJAi
Г Africtt
ClOOO.OOe) ГгигкИ Z,-270.9- 00).
PORTUGAL!
U ArrWis
Motanbik (&.ЗФ0.0ОО). An col
4.400.009). Gvineja (SOO.tOO)
јоч tri terito--ij (nknpno 700.000).
V AaijI
Goa. Dantae I Gi Свкарп 45,- -
000).
NEZABORxYVXO
JUTRO
(Posvefeno sovjetskoj armiji)
Borci Sovjetske armije! Јд slavim
patevc iraJe
I teke pitbxodjene. predjeno
visofco gpT)c,
Vai, heroje, $to tstciaite
FiiiHe it mg scla
a prasJcozorje!
NTa raskrmiri sebskoj a
oktobanto futro
Prve se fee stele . . .
Zagrijaji bratski. Na
Jajkafama petoktake
Toplim su ognjem gtelc.
!
Tri puta static majka
poljubi
Krasnoannejca a Zelo
Prvog Jto te&:
"ZdravstTujte btalja"
V oilobodieno sejo.
Pcikiri vezeni vijorc na
uzdc оШепе.
Pn' sjaju jotarnje rose
PobcJa zvona bruje. I гепе
rabridjenc
Dccu u naruljima nose.
Na Hcu vojnifca blagi e
osmqak titra
Dried u rod detfea:
'Tamo na obali Volge,
daleke rodjene reke
SlniK me takav ?eka'.
Ko (e da zaboravi to jutro
Jeseni tane
I mirit uzoranih njiva
I domovlnu draji, tada
slobodnu i sreifnu
I dan Jto posle nodi
svctliji biva!
Zivanovii Vuk.
KP Francuske poztvn na
suradnju sociajliste
Pariz. — Politbiro KP Francuske
uputio je rukotodstvu francuske
Socijalistike stranke pi smo u ko-m- e
poziva socijaliste na" zajednifko
istupanje u Narodnoj skup&ini
VijcAi Republike u cilju spre2as-a- -
nja proizvodnje atomskih bombi u
Francuskoj. U pismu se isto tako
predlaie da se pozovu komunbti-Гк- с
i socijalistifkc federactje i sek
cije da razmotre mopi6iost vodje-nj- a
zajcdnilkih akcija u zemlji u
cilju pridobivanja javnop miSlje
nja protiv cicntualnih pokuiaja
proizA-odnj- c atomskih bombi.
Obrafanjc Politbiroa KP Fran-cuske
Socujlistidkoj strand, kako
se u samom pismu istie'e, ustijedilo
je poslije neda%-n- e rezoludje So- -
cijalistickc stranke, u kojoj se ova
izjainjava protiv izrade nukleamih
oruJja u Francuskoj.
Topliatti o odnosima
talijanskih komunista
i socijalista
Rim. — Sckretar KP Italije T
pliatti u c!anku o razvoju talijan-skih
politakih partija objailjenom
u roiji "Rinasdta" istiYe. da se
od talijanskih socijalista ne rnoie
izrazi U J ocekivati da slijede primjer evrop- -
ske socijal-demokrad- je da odbiju
s Vrhovnim sovjetom spo-- suradnju komunistiom pat-razu- mi
o razmjenl parla- - tiiom Gwored o odnosu talijan-mentarni- h delejracija " skih KP Italije, To-- KOLONIJALIZAM
C.40O.0O0).
Afrika
Копко i
a
i
i
s
i
I
PANJOLSKAt
V Afrkli
MaroVo i o tri poJeda (2.270..
000).
ITALtiAt
U Afrkl:
Die Somalije (1.000.000).
Oim ovih po-j- da u Aciji i ЛГН- -,
ci. Vflika Itritanija. Franca ka i Niortnka imaja pod epravom
dio Gaian a 640.000 tanovnika.
la tih podataka je vidljit. da
BritaaJJa. koja ima 5068.000 ta- -
jnornil apravlja м 62.400.OOO
' Ijedi. da Fratwaka, aralja od
I 4230.000 tanomika pralja na
ok SO nilijana Ijodi. Aa IVljrija.
drlava od 8.67S.000 tartornika
, vprailja м ok 12Л nilijana Ijodi.
da ГоПаса] a 8.fr0.00 atanontt- -
ka spravlja aa prvko 12 nilijana
ljadj i U d. V
POBJEDIT CE PROLJECE ZI¥0TA
Prekrasan jt- - maj u svom cje-tanj- u. kd ji' s v unaokolo puno
suniane to.hnj i svjetlosti i svuda
iivot pje.a snoju pobjedonosnu
pjesmu. ,elraim cilimom pokrile
su se livade. ve6 Sumi lisce na drve-6u- ,
a zemlja, zbacivi sa sebe snije-zn- i
hladni pokrivac. pohlepno pije
proljetnu vlagu i prima sjemena
kako bi dala zito covjeku. Likuje
priroda u svom majskom ruhu
potTdjujudi jo3 jednom radost ii-vo- ta.
I ma koliko proljeca proliio
dovjek, ipak on radosno dodekuje
svako novo proljede, novi Pr'i Maj.
osjecujuci neobifini priliv snaira, i
pun svjetlih maSti i nada.
To su maSte ratara o Ijetini, a
tvorniekoK1 radiSe o tome da sve 6to
izlazi iz njegovih ruku umno2ava
dobra iivota. To je nezadriiva
te2nja ибепјака da stavi silo pri-rod- e
u sluibu covjekovu i znati-2cljn- a
misao konstruktora da stvori
jo§ savrSeniju maSinu. To su maSte
zaljubljenih o sreci i vlastitom
Knjezdu. To su nade miliona u mir
i rad u ime mira.
Covjek ne samo da ma§ta. On
stvara, kako bi njeuove proljetno
maSte postale stvarnost. Zar nije
izazvala radost vijest da u SSSIl-- u najvede otkride.ljudskoK genija —
enonrija atoma — sluii mini, po-krec- udi maSine elektrane. Zar ne
zvu6i kao pjesma o mini vijest o
tome kako sovjetski 6ovjek budi iz '
mrtvila desetke milijuna hektara
zemlje na istoku svoje domovine.
Zar nisu u priCi izvrSene promjene
u velikoj Kini od sasvim nedavnojr
vremena, kad je sestomilijunski
narod istakao u Pckingu zastavu
slobode i mira. U ove proljctne da-n- e
mnogo se mo2e red! o ostvarenim
poduhvatima u VarSavI i Pragu, u
BudimpeSti i Sofiji, u BukureMu i
Tirani, u Phcnjanu i Ulanbatoru.
To su nove tvornice i elektrane,
koji preobra2avaju lik zemalja,
nove Skole i univcrziteti koji nose
svjetlost i znanje, novi kanali koji
pretvaraju suSna zemljiSta u cva-tud- e
vrtove,
Plodovima ruku svojih imaju
pravo da sc ponose radni Ijudi svih
zemalja — ameridki ma§inogradi-tclj- i
i cnglcski tckstilci, francuski
vinogradari i norveSki ribari. I na
dan Pnog Maja, na dan svjetlojr
praznika cvijeda i prijateljstva,
milijuni ljudi izlazc na ulice, u
susret proljecu i suncu i Sirom dita-o- g
svijeta — preko mora i occana
— gora i planina odjckuju glasovi
radnih ljudi. Narodi povore o vo-ji- m
maStama i svojoj volji. Oni
ka2u:
— Mi, obidni ljudi, tvorcl smo
dobara ljudskih. Mi smo razne bojc
gliatti istic, da nitko ne smatra,
da ove dvije stranke treba da uvijck
imaju identiine stanoe. 'Tko god
je u dobroj vjeri pratio poIitiCki
fiot, — kaie Toghatti. — mogao
je da se uvjeri, da od kongresa u
I
koze. mi iivimo na razne nactne Ah
svi mi 2elimo da iivimo u spora-zum- u
i mini. Nama nisu potrebne
svadje i medjusobna ubijanja. Za
sve ima dovoljno mjesta pod sun-ce- m.
U radu i Sirokom opdenju me-dju
sobom mi demo umnoiiti rado-s- ti
iivota. Xeka se narod i natjedu
za postizanje uspjeha u mirnodop-sko- m stvaralastm !
Maj 1955. godine jeste naroditi
Maj. Covjedanstvo obiljeiava prvu
poslijcratnu deceniju u mini. Xe
moze se zaboraviti maj 1915. go-din- e. Crni kukasti krii — taj sim-b- ol krvi, tuge i mizantropijc —
skrhan je u prah i pepeo. Snage
mira na dijem su delu neustraSivo
koradali sovjetski ljudi razbile su
snage barbara dvadesetog vijeka
koji su htjcli da otmu od ljudi pra-vo
na proljece, na ljubav, na sredu.
Deset godina. Za to vrijeme do-sil- e
su se velike promjene. Pod za-stavo- m mira i progresa danas stoji
skoro polovina dovjedanstva. Rijed
rat je ovdje omrznuta rijed. Ovdje
vlada prijateljstvo i duboko poSto-van- je jednog prema dmgom. Pro-budil- a
sc je Azija i kao modni titan
rastrgla je vjekovne lance ropstva
i poniienja. Sirom svijeta odjekuje
glas drevne i mudre Indije. Iz Del-hij- a
su Indija i Kina proklamovale
pet principa mime koegzistencije
driava, koje su odobrili i priznali
Burma, Indonczija I druge zemlje
Azije i ditavog svijeta. Sto se tide
SSSR-- a to se on nepromjenljivo
pridrzava tih principa u svojoj
vanjskoj politici Proljode zivota
doSlo je na izranjena polja Koreje
i Indokine. Kako je radostan pro-majs- ki praznik u Hanoju. Kako da
se lijepom rijedi ne sjetimo Ze-nov- o
gdje je triumfovao duh poli-tike
s pozicije mira nad duhom po-litike
"s pozicije sileM
Pr'og maja na ulicama gradova
i sela odjeknutc su ne samo rijedi
prijateljstva i bratstva, ncgo i rijedi
gnjeva I rcvolta protiv onih koji
bode ponovo da naruSe mir majkc
i san djctcta, da presjeku nade
mladosti. To je Sadica pohlepnih
Sajloka koji zude da radi profita
potope svijet u moru kri i nesre-ca-.
Tih ljudi bez srea i savjesti no-ma
mnogo. All oni svuda siju raz-miric- c,
nahuSkavaju jedan narod
na drugi, koju planove novog rata.
Radi toga oni stvara ju vojne blo-kove,
pro§iruju proizvodnju smrt-nosno- g
atomskog i vodikovog oru-2j- a.
Oni opet bode da istaknu nad
svijetom faSistidki kukasti krii, da
stvorc njemadkc revanSistidke hor-de
i da ih iskoriste kao iandarma
Evrope, kao udarnu snagu protiv
nizu pkanja". McJjutim, ovi razli-di- ti
staovi, koji se pojaIjaju u
konkretnim uvjetima talijanske
skuadje, ne mo£u. prema mitljcnju
Toliattija dovesti i do rascijepa
saxcza izmedju dvije stranke. To
Napoliu. pa do danas dvije stran- - gliatti naglaiava. da se ova politika
ke zauzimaiu tazbdita glediSta u ledmstva nastavlia produbl)u;e
naroda
2ivot
koji izgradjuju svijeth
AH to se nede desiti. Pobjeda je
skupo koStala. Ona je postignuta po cijenu krvi milijuna sovjetskih
ljudi. kineskih patriota. Za nju su
dali zivote sinovi i kderi Francuske
i Amerike. Engleske i Italije. Polj-sk- e
i Ceholovadke. Belgije i Nor-veSk- e
i drugih naroda. Jo5 se nisu
osuSiJe suze majki i udovica. io5
je velika tuga ratne sirodadi. Xe,
ne. smije se dozvoliti da nad svije
torn vlada mrak. Sunce maja ce
rasprSiti tamu. Radni ljudi, pobor
nici mira znaju potpaljivade atom-skog
rata i puni su odludnosti da
potpaljivadima svezu ruke.
V prvomajske dane s novom sna-go- m odjekuje glas onih koji pla-men- o vole mir. Oni odludno izjav-ljuju- :
mi smo protiv pripreme a-tom- skog rata, za zabranu atom-skog
i vodikovog oruzja. I svaki od
njih de potpisati A pel Svjetskog
vijeda mira, izraiavnjudi samim
tim svoju volju za triumf mira. Ved
su stotino milijuna ljudi izrazili
svoju dvrstu volju. Za njima 6c
uslijediti novo stotine milijuna koji
vole iivot.
U one proljetne dane gnjevno se
razljeie glas Evrope. Parlamenti su
ratifokovali pariske sporazume, ali
narodi stavljaju svoje veto na njih.
Borba protiv pariskih sporazuma
nastavlja se sa sve vedom snagom.
Talas narodnog rcvolta protiv
naoruianja Zapadnc Njemadke o-buhv- ada svu Evropu. Sam njemadki
narod zahtijeva mir i ujedinjcnje,
a ne vcrmaht na delu hitlerovskim
gencralima koji su pogubili toliko
ljudskih iivota.
Jarko sija majsko sunce. Kora-daj- u
kolone praznidki odjcvenih
ljudi. Koradaju milijuni, manifes-tuju- di
solidnrnost naroda u borbi
za mir. Idu zaStitnici proljeca i
cvijeda, iivota i dobra. Svoje misli
oni upuduju tvrdjavi mira —
SSSR-u- . U mislima se oni prenosc
u Moskvu, u zcmlju u kojoj sc za-sta- vn
mira i prijateljstva vjedno
leprsa, u zcmlju u kojoj dine sve
da bi bio mir na ognjistima, da bi
sc djediji smijeh razlijegao po skve-rovim- a
i bulevarima. I borba Mo-sk- ve
za mir i opdu sredu udvr§dujc
vjeru ljudi u sile razuma i poStenja,
u ncsavladljivu silu prijateljstva
naroda.
Prvog maja su po ditavoj zemalj-sk- oj
kugli odjcknule su rijedi:
— Doljc rat! Neka atom sluii
dobru dovjeka!
— Neka £ivi proljedo iivota!
Keka iivi mir u ditavom svijetu!
L. KARASIN.
Izjava IiivScr predsjed-nik- a
IMcksika
U svom pozdavu mckvikar+skom
kongresu mira, koji je odfian u
e gradjana
razumijc-anj- e
zakljudio 2
meksikanski ' atormkog (puanstro
prcdsiednik ie da NfcloiVa te o
аaaaаaaаaLаBteаfjаа~&~~ЦЕзШгШЧШвШНшВњ ЛaaBaOHHLIHlVaMaWaWr LaaaaaaataWafEf9 јУ]И:1, ТЗРТ UaaaHaHBbaaaaBaaaaaaV
aaaaaaBBaVaaaW w wm"'mv -- ШЛ1Г1Гј -- % 'ННБ Намк},. i ЦВГ~гЈ Т- - WV'EaaaaaaaaaaaaBn I
ШЈвШШВШШ9ЈШГШ-- г г - --f v -
_- - .s&ljaaaaaaaaaaaaaaH
rrmai'rncniu
Јп„„цм1ттшттчтт
ifljexnickim ргасаша iaaevdjo Moatrrala I Ла1хтгга pMi a aobr4atl moderni i tWbriti СГКla-.-kkioi. manjili vrijciar pwtoanj& ta 14 U 16 aatL vUk CANADIAN aa proiazM kro Rockj !o.tain.
duinott svakog
zx bolje medju
narodima.
Kongres je sakupiti
imbena pofprta na Botki and
Mexicu Gtr. bivji rrotiv rata
СтАсгг izzavio mt!iona
ГТт ШШЖ.л
ачг%
Na itovi.
koji Na Iki
da
radi