| Note |
OCR Text: TTRANA 4 — Jedinstvo, 3. maja 1963.
P POVODOM SMRTI VIKTORA CARA EMINA JESNIK ISTR
(lz tlanka A. Rojnida)
"Tesko e ziveti u Istn i gle-dat- i
Sto sam a morao da gle-da- m
i prije6 preko svega kao
do me se ne tice . .
Te je rijet:i Viktor Car Emin
napisao godirte 1933. i one iz-vr- no
pristoju kao motto na
cjelokupno njegovo knjiievno
i publici'stiko djelo. Golemo po
svom opsegu i raznovrno po
svom karakteru, ono je uvijek,
u ovom ili onom obliku, dubo- -
ko prozefo jednom jedinstve-n©- m
miilju, miSlju na Ittrru. li-tre
je njemu, po vlaititlm rije-Sm- o,
bilo ono ito i velikom U-namu- nu
njegova mala Biska-ja- :
kolijevka njegova i njego-vi- h
predaka, zemlja njegova
djefinjstva i njegove mladoitl,
gdje je ttekao drugaricu svo-g- a
zivofa i gdje u cvale sve
njegove ljubavi . . . "Ti si sree
Za mirno rjesenje problema Zap. Berlina
Berlin. — Delegacija Socia-listic'ko- g
Saveza radnog naro-d- a
Jugoslavije bora vi la je u
Njemo£koj Demokratskoj Repu-blic!
od 16. do 24. aprila. U za-jednlft- om
saopenju o deseto-dnevno- m
boravku detegocije
SSRNJ i njenim razgovorima i
kontaktima s predstavnicima
Nocionolnog fronta izmedju os-tot- og
se kaze:
"Predsfavnici SSRNJ i Nacio-nalno- g
fronta izrazavaju mii-Ijen- je
da je potrebno suradjivati
u borbi svih progresivnih sna-g- a
u svijetu za oc"uvanje mira,
za pobjedu principa miroljubi-v- e
koegzistencije u medjunaro-dnl- m
odnotima, za opte i pot-pun- o
razoruzanje kao i u pru-zanj- u
svestrane pomofl narodi-m- a
koji se bore za oslobodje-nj- e
od kolonijalizma i za svoj
ek©nomski i druitveni napre-da- k.
Obje strane su suglasne da
se rvjemoikl problem i problem
Zapadrtog Berlina moraju rje-ieva- r!
na miroljubiv nacm, no
notin koji ne dozvoljava jacd-nj- e
i olivljavanje revaniizma.
Pri tome one polaze od realne
Snjenice postojanja dviju suve-reni- h
njemafkih drlava.
Delegacija SSRNJ pozdravlja
svaki prijedlog i svako nastoja- -
NADE2DA K. KRUPSKA:
Lenjina
1935. Instifutu
KPSS.
sacuvana,
pifanja
Evo
Uvijek bilo kakva
veza sa iivotom.
koncentratija.
Samokritilan — bio vrlo
strog prema sebt. mrzio
dube I se izjeda.
Bio je borben Jovjek.
Konstantinovna od-lutn- o
ruli neke netocne predo-dzb- e
o tenjinu koje su gotovo
Obifno,
mnogo
Nije mijenjao
Uglavnom ras-polole- nja
imala svoju o-sno- vu.
Znao se dobro
uvijek postavljao
pitanja, ne obiirufi se sebe.
U razgovoru ljudima bio
vrlo
Uzbudljiv. Reagtrao vrlo
jako.
U Bruiellesu nakon
Plehonovom odmoh
primjedbe
duse moe — klic"e u zanosu
Car Tvoie more i gore tvoe
ucmiJe me onim Sto esam,-- iz
tla iz kojeg se hrane dubovi
Noji, tvoje bukve, orasi i keste-n- i
tvoji, toga dobivalo je
hranu i moje sree!"
Da to nisu bile samo lijepe
r'jec"i zna svatko tko je i samo
cuo za Viktora Emina ili je
samo zavirio u neko od njego-vi- h
knjizevnih djela. Najuza
povezanost s Istrom, s njenim
narodom, s fivotom, s
sudbinom u toku goto-v- o
punih sedam decenija rada
i stvaranja — duboko prozi-m- a
citavo djelo Viktora Cara
Emina, odredjuje mu u najve-to- ]
mjeri znacenje i smisao i
daje jedinitveno i cjelovito o-bilje- zje
. . .
Viktor Car Emin je pjesnik I
pisac Istre, specijalno istocne
JUGOSLAVIJA I D. R. NJEMACKA
nje Njemacke DR za mirno
nema2kog i
problema Zapadnog Berlina.
Radi ucvr&enja i produblja-vanj- a
prijateljskih odnosa i u-zoja- mne
miJIjenja,
cijalistiiki savez naro-d- a
Jugoslavije i Nacionalni
front Demokratske NjemaJke
slozili su se da razmjenjuju
Napori Rumunjske za realizaciju
"balkanskih inicijativa"
Bukurest. (Tanug) — U Ru-munjsk- oj
se ulazu izvanredni
napori realizaciu raznih
"balkanskih inicijativa" koje
imaju za cilj zbUzavanje i su-radn- ju
ovog geografskog pod-гибј- а
u raznim oblastima jav-ni- h
aktivnosti. Pri tome ovdje
se sve vise misli na zemlje ju-goisto- ine
Evrope kao cjeline.
Osnlvanje Medjunarodnog
udruzenja ue-njak- a za prouJa-vanj- e
civilizacije Balkana i ju-goisto- ne
Evrope, cega je
do5lo inicijativu Rumunjske,
predstavlja na torn je-d- an
najkrupnijih koraka.
Saznaje se da Rumunjska sa-d- a
namjerava se jo5 aktiv-nij- e
zaloii i za svoj raniji
za sazivanje konferencije
U povodu godiSnjice rodjenja V. I. (22. IV)
motkovski list "Izvestija" objavio je prvi put intere-santa- n
dokument koji [e napisala lenjinova zena N.
K. kao odgovor na anketu Moskovskog Inst!
tuta godine. Taj dokument cuva se u
marksizma-lenjinizm- a CK Premda soma anketa
nije iz odgovora se vidi da su Jlanovi In-stit-uta
posfavili Krupskoj koja su Imala osvl-jetli- ti
karakterne osobine Vladimira lljica. odgo-vora
Krupske:
organska
Kolosalna
Je
Ali je
da da
Nadelda
na
na
razmjene So
za
na
prije-dlog
Krupska
gov govor, premda
ga nagovarala da ode u
Setnju . . .
Kada bi se uirujao, poblije-di- o
bl.
Vatreno su ga uzbudjivali
govori — to se osjefalo taV ka-da
e izgledalo da govori mir-no.
N. K. Krupska detaljno prica
wet bile postale tradidonalne: i kako je lenjln radio:
U kretnjama bilo nereda Vrlo jako bijale izraleno na--
I nervoze. ' stojanje da svim pitanjima pri- -
smireno rajpololenje lazi duboko, kao istraiivac'. Pi--
— napregnuta koncentracija. sao je t s odulevljenjem.
Bio je veseljak i volio se Jali- - Za referate je uvijek zapisivao
ti. misli I program govora. Na
lesto raspolole
je promjena
uvijek
vrlo svlada-vat- i,
Je oitro
s je
taktitan.
[e
je sukoba
s sjeo da
napil oitre nje
od tla
Cara
njenim
njenom
rje-ienj- e
problema
radnog
de--
do
planu
od
da
zojedljivi
sam
nije
nja. Mf.Wnn.Vln, 1 nAunmiLn (im Ал I - - 3-.W-
,...-. W W..,- -
ikama uvijek je bilo uhvaeeno
sve suitinsko t niita nije propu-iten- o.
Rukopis mu je bio Zitkiji kad
je pisao neito ito je osobito
interesirato I uzbudjivalo.
Pisao je uvijek na {isto. Krl-lo- o
vrlo malo.
Statisticke tablice, brojke, bi-Ijei- ke
iz knjiga zapisivao uvi--
Istre Uski obaln poas izme-d- u
Voloskog i Brseeo pozorni-c- a
je naivecg broa njegovih
crtica, slika, pnpovijedaka, ro-ma- na
i drama. je u-glavn- om
isti kraj i oni isti
ljudi koje nalazimo i u nekim
poznatim pripovijetkama i ro-mani- ma
Evgenija KumiJi&J,
zbog cega su neki u Caru vi-dj- eli
samo njegova nasfavlja- -
2a. Ipak su to o mnogocemu
drugi ljudi, vrijeme razlic"ito,
problemi izmijenjeni. Cor je,
moze se slobodno reci joce zah-vati- o
u taj zivot i sire obuhva-ti- o
i osvjetlio probleme toga
kraja i u najboljim svojim ost-varenji- ma
preiao ueke okvire I
dao nacionalno-politic'k- u prob-lematik- u
cijete Istre, cijelog Kva
rnerskog bazena kao dio naie
jadranske pomorske problema
tike.
legacije i mformacije o svojim
zadacima i radu.
Nacionalno vijece Narodnog
fronta Demokratske NimaJke
prihvatilo je poziv Socijalisti2-ko- g
saveza radnog naroda Ju-goslavije
da u toku ove godine
uputi svoju delegociju u Jugo-slaviju- ".
novmara Balkana i jadranskog
podruc'ia.
U vehkoj Narodnoj skupStini
Rumunjske upravo su izvrJene
izmjene u sastavu parlamentar-n- e
grupe za prijateljstvo s Grc-ko- m.
U tu grupu je sada dollo
vi5e istaknutih uc"enjaka, umjet-nik- a
i politic'kih radnlka Rumu-njske.
Za novog predsjednika
grupe izabran je akademik 2o-z- a,
Jlan CK RRP.
Kako se izjavljuje, rumunj-ska
koncepcija za razvoj sura-dnj- e
na Balkanu u najvecoj
mjeri polazi od ideje da ljudi
nauke, umjetnosti, kulture i
porta, kroz kontakte i razna u-druziva- nja,
postepeno otvaraju
put opcem zblizavanju i razu-mijevan- ju
medju narodima o-v- ih
ztmalja.
grafije.
Matishcke gratikone mnogo
je upotrebljavao, crtao ih [e
sam, I to vrlo tacno.
Za vrijeme pripremanja go-vora
volio je potcrtavati, pravl-t- i
biljeSke, koncepte I vrlo se le-s- to
i mnogo njima sluiio. Oni su
uglavnom bili kratki i oltroum-ni- .
o o
tilina.
Na fotografijama i slikama
najviSe vidimo Lenjina kao go--
govore.
svakog nastupa se
uzrujavao — koncentriran, iut- -
o
_:ji:_ _!
skupovima je biljeiio rije refe- - I- - P"'
tl Villi
ga
je
je
To
Govorio brao
Govor bijaie jednosta-van- ,
kilenosti, bez poze,
nije ni glume",
"pjevanja", Francuza
(ili na primjer, kod lunacars-kog- ),
nije ni suhoparnosti,
monotonosti, ukofenosti kao
Engleia — ruski sto-- l
u sredini izmedju
jasno krajnosti. I HjiZ je tako go-pa- in
jom — pravi uzorak kali-- 1 vorio tipicnim ruskim govo--
Posljednje pismo strijeljanog Grimaua
— Spanjolski komuni-st- a
i revolucionar Julian Gri-ma- u,
koga su Froncovi falan-gis- ti
nedavno strijeljali napisao
je posljednje pismo 12. aprila
u zatvoru Karabanse. Kada je
pisao ovo pismo supruzi on je
znao da je tuzilac trazio smrtnu
kaznu. To pismo, predsta-vlja
dokaz hrabrosti i dostojan-stv- a
spanjolskog revolucionara
i sudske lakrdijc Francovog vo-jno- g
suda odigrala ne-koli- ko
dana katnije, glasi:
"Madrid, 12. oprila
Droga Angelita,
Do jucer sam primio tri pis-m- a.
Posljednje 7. aprila. Pismo
kcerki su veoma draga I prici-r.il- a
su mi veliko zadovoljstvo.
Sretan sam Sto lijepo provode
odmor i Sto su se vec privikle
na kolektivni zivot. im
sam vrlo zadovoljan njima, da
ih ljubim i da 6j im u- -
skoro pisati.
Sto se mene ti?e, mogu tl re- -
di da se bolje osjecam. Secern
po dvoristu. Na taj nac'in udi-Je- m
zrak 1 mogu vise da se
krecem. To mi je mnogo nedos-tojal- o.
Nadam se da ce ml to
mnogo pomoci.
Vec sam odredio vojne ad-vokat- e.
Nojprije sam trazio
majora Joze Griffoa Mon-till- a.
To nije bilo moguie zbog
razloga koje ne znam. Drugi
branilac kapetan Rebolo Alva-rez
Amandi posjetio me je ju-l- et
i pokazao mi obrane.
Tuzilac traii najvedu kaznu.
Postupak 6e se sastojati iz dva
dijela: aktivnost za vrijeme ra-ta
i sadasnja aktivnost.
Sve mi kaze da £e se sudje- -
nje odrzati. u svakom
KONCLOGORI ODNIJELI
RADNU SNAGU
Dzakarfa. — Prema pisanU
slngapurske Stampe, brunejskl
sultanat na ofoku Kalimantanu
(Borneo) zahvatila [e posljednjih
tjedana oStra privredna nesta-bilnos- t.
S jedne strane, petrolej-sk- e
kompanije I druga privred-nan- a
poduzec"a osjedaju velikl
nedostatak radne snage, jer se
dobar dio ranije zaposlenih rad-nik- a
nalazi u koncentraci-oni- m
logorima ufeSca u
decembarskom ustanku protiv
kolonijalne uprave.
(Javljeno je da su u Brunej
upucena nova britanska vojna
ројабапје I da se gerilskl rat
proSiruje.)
Takav je bio Vladimir Iljie
T rom. mu bijaSe emocio- -
nalan, ah ne teatraian, ne istor-siran- ;
pnrodno emidonalan.
Modulacije nisu bile jednoli?ne
niti stereotipne.
Govor mu je tekao glatko i
slobodno. i reJenice oda-bira- o
je lagano, bez teikoca. Is-ti- na,
uvijek se savjesno pripre- -
mao za govore, ali pri torn nije
Za vrijeme razgovora nije pisao recenice, vec plan govora,
mogao pisati (nije volio), bila razmiiljao sadriaju, misli-m- u
je za to potrebna apsolutna ma.
Govorio je uvijek odulevlje-nje- m
— — bili to govori ili
razgovor. se dogadjalo —
vornika. Nadezda Konstantinov- - bio je vrlo emocionalan — prt-n- a
vodi nas u stvaralaJki labo-- 1 se za hoda po so-rato- rij
Vladimira lljica, podize ' bi i Sapuli govori — na primjer
zavjesu nod najvecom tajnom 2lanak koji se sprema da
Prije [ako
bi
Ijiv iibjegavao razgovor razlagati, opiimo uopfe nije
drugim temama, na lieu mu se da postavljaju
da je raz- -, tanja. Nakon diskusija, svadja
,M",,U' ....__ . ~" P'a
je . . .
mu
bez
bilo
kao kod
bilo
kod govor
jt dviju
jek neobicno posebnomi ba!
. . .
Pariz.
koje
koja se
1963.
Reci
snazno
Don
tekst
uskoro
sada
zbog
Govor
RijeJ
javni
Cesto
prema govor,
nap!
sebe. Zalim poceo detaljno
pi-vidj- elo
vrafao bi kutl smrknuf, iut
uzruian. ga nisam
I pitala --— e zatim
sve ispricao.
uvijek
Krupska vrlo detaljno prica o
izgledu lenjina, nje-govi- m
gestama 1 pokretima, o-milje- lim
zanimanjima. Doznaje-m- o
da je igrao gorotki (igra ba-tinam- a,
slicna golfu), plivao,
dobro sklizao vozio Cak
i na robiji volio je da skliie
smrznutoj rijed. Velio je ali
s pulkom vile ho- -
slucaju se misliti r:e
branilac irrrati apsolutno dovo-Ijn- o
vremena da prouci doslje
i sastavi obranu. To ce biti nor-mal- no
potrebno. Za sada
mogao sam da govorim s njim
samo jedan sat. Obe£ao mi je
da ce me ponovno vidjeti neSto
duze.
1чааа se sua enje zavrsi, o- -
bavijestit cu te o rezultatu. Mo
lim te da budes mirna i da ne
brines. Ocekujem sudjenje
kojno nema nikakvih drugih
razloga da bude drugacfje. Fi
zi2ki se osjecam bolje I branit
cu se kako treba.
NiJta o svemu ne govori
rkama. ce vremena da sve
doznaju. Sada, neka se igroju
neka budu sretne.
Donas to vidjeti brata i
poljutwti ga i u vale ime, kao
Sto ste trazili. Bit te neobicno
zadovoljan.
ljubim cijelu porodicu i zah-valjuje- m
na pomofl.
Snazno ljubim djecu i tebe,
volim vas veoma.
Julian
Nojljepsi pozdravi tvojoj
majd".
Pismo Juliana Grirrvaua pro-5l- o
je Frdncovu policijsku
cenzuru. On je to znao. Napi-sao
ga je toplo, ljudski, stavlja-juc- i
uzgred porodici do znanja
da ga mu?enja i zatvor nisu
skriila i da ie se drzati "kako
treba". Ono ie ostati kao jo5
jedno snazno svjedocanstvo I
optuzba zlodjela Francovog fa-iistiJk-og
rezima i dokaz nesa-lomljivo- sti
revolucionara Spa
njolskog naroda, koji se bore
za njegovu slobodu.
PREDSTOJI 5TRAJK BRITANSKIH
2ELJEZNICARA
London. — Cetrnaestog ma-ja
stupit te u Strajk 317.000
britanskih zeljeznicara ako do
vremena ne bude posfignut
sporazum o vladinu planu o re-organiza- ciji
kome
te hiljade radnika biti baceno
sa posla.
OSNOVAN ODBOR
PROSLAVU 400-GODISNJI-CU
HRVATSKE SELJACKE BUNE
"Motica", glasilo Matice
iseljenika Hrvatske javlja da
je u Zagrebu osnovan odbor
za proslavu 400-godiSnji- ce
hrvatske selja2ke bune, koja
le se navriiti 1973. godine
(390 godina od bune navrii-l- o
se u februaru ove godine).
t.0.J;0.0.0 f0.0.0 0000 00
Povodom proslave 93-godi5-np- ee
rodjendana Vladimira llji-ca
Lenjina u Sovjetskom Save-z- u
su objavljeni mnogi novi
materijali o iivotu i Lenj-ina,
medju koji mo i izjava fran-cos
kog knjiievnika Romena
Rolana. Ogradjuju6 se da ni-ka- da
nije dijelio ideje Lenjina i
ruskog boljsevizma, ali da je u-vij- ek
pridavao najvece male-nj- e
velikim Romen
Rolan je rekoo: "Upravo zato
gajim prema Lenjinu osjeccinje
najveceg divljenja. . . On je ta-k- o
duboko i tako snazno usm-jeri- o
kormilo svoje volje u ka-otino- m
oceanu iovjeconstva
da brazdu njegovu dugo i du- -
— kako je on pripremao svoje i ie. Dogadjolo se da u ietnji ho- - 9° IZ9,a",I, vo'ov'; ™z °
rtu.
tih
da
da
po
nwe
da iute£i, koncentriran. Ondaj '
„,. i i x.„~ Ar. . .,?- - „ Pwnim ledrima k novom svije- -
bi I
volio mu se
uzbudjen, da
"prirodne
s
s
se
liiv, Nikad
sam
vanjskom
i bidkl.
na
lov
Je uglavnom
moze
spo
kce
Imat
i
kroz
zeljeznica
ZA
radu
liinostima,
tu. . . Joi za zivota, Lenjin je
izdo svoju moralnu figuru u
broncu koja c"e preiivjeti vjeko-kov- e
.
0 00 00Г0 000 0 0-Г.0-
-0 0 01
dao po sumi nego lovio. Gljive
je brao upravo strastveno.
Nadezda Konstantinovna se
sjeca da se lenjin nije bojao vi-si- na
— u planinama bi hodao
uz rub samih ponora. Dobro se
orijentirao u nepoznatoj okolid,
volio je brzu voinju.
NaroSfo dirljivo prica Krup-ska
o tome kako Je lenjin mno-go
volio prirodu, ptanine, iume
i zalaze sunca. Ojenio Je I volio
Sportslce novosti
JUGOSLAVENSKI NOGOMET
Izmjena na vrhu i pri dnu ta-bel- e:
Partizan e osvojio oba
boda u Titogradu Dinamo sa-mo
jedan u Beogradu pa izbio
na prvo mjesto; Rijeka je golom
iz penala pobjedila Mostarce i
Hajduku prepustila pretposlje-dnj- e
mjesto.
Dinamo je sisao s prvog mje-st- a,
ali moze da bude zadovo-ljan
jedinim bodom, jer ga je
Crvena zvezda nadigrala i bila
je bliza pobjedi. Partizan nije
dozvolio da ga iznenadi tim,
koji u posljednjih deset prvenst-veni- h
utakmica nije postigao ni
jednu pobjedu i dao samo je-dan
gol.
Rezultati dvadesetog kola:
OFK Beograd— 1:0 (0.0)
C. zvezda —Dinamo 1:1 (1:1)
Buducnost—Partizan 0:2 (0:1)
Sloboda —Novi Sad 0:0
Sarajevo— Radnic"ki 2:1 (1:1)
Rijeka—Velez 1:0 (1:0)
Vojvodina — 2eljezn. 0.--2 (0.0
Tablica:
1. Partizan
2. Dinamo
3 Zeljeznicar
4. Beograd
5. Velez
6. Crv. zvezda
7. Sarajevo
8. RadniJki
9. Novi Sad
10. Sloboda
11. Vojvodina
12. Rijeka
13. Hajduk
14. Buducnost
Rezultati Druge lige — isto
Zna grupa:
Trepta— Radniiki (K)
Вабка —Sutjeska
Proleter— Borac
Spartak —Vardar
Priitina —Budirfnost
Jedinstvo —OFK Sub.
2eljezn.—Radnic. (B)
Ma2va—Srem
2:0 (0.0)
3:1 (1:1)
3:1 (3:1)
0:2 (0:2)
2:1 (1:1)
2:0 (2.0)
0:2 (0.0)
3:0 (2.0)
Tablica: Vardar 33, Radnic"ki
(B) 31, Trepca 28, Sutjeska 24,
Subotica 24, Spartak 23, Bafta
22, PriStina 22, Jedinstvo 21,
Borac 20, Srem 20, Proleter 19,
Zeljezniiar 18, Radnitti (K) 17,
Mafva 16, BuducViost 4.
Zapadna grupa:
Rudar— Celik 0:2 (0:1)
Borovo— Borac 1:0 (0.0)
Slavonija—Karlovac 2:0 (1:0)
Treinjevka —Olimpija 1:0 (1:0)
Varteks— BSK 1:2 (0:1)
Split — Lokomotiva (0:1)
Famos —5ibenik 2:1 (1:1)
MariboY—Isfra 4:0 (0.0)
Tablica: Treinjevka 29, Celik
28, Maribor 27, Slavonija 26,
Famos 23, Istra 23, Olimpija
22, Borovo 22, Varteks 21, Bo-rac
21, Sibenik 20, Lokomotiva
19, Split 19, Rudar 18, BSK 18,
Karlovac 16.
"DINAMO" NA CELU
Dvadeset i prvo kolo Prve
savezne nogometne lige odig-ran- o
u nedjelju 28. aprila.
"Dinamo" je pobjedio "Beog-rad",
a "Crv. zvezda" "Partiza-na- ",
"Dinamo" izbio na
celo tablice.
sklad boja. Rado slusoo pri-ce.
Sluioo ozbirjno, pazljivo,
odulevljeno. Vrlo volio sluSa-t- i
muziku. Ali se kod toga stral-n- o
umarao. Sluioo oje ozbiljno.
Volio operu viie baleta.
Volio pjevati I zvildati. Na-dezda
Konstantinovna navodi
mnogo pjesama, arija koje
Lenjin pjevao snaznlm dubokim
glasom, a medju njima "Ja
ljubim, ljubim neizmjerno",
"Izmucen teikom mukom" I
mnoge druge.
Nadezda Konstantinovna pri-ca
i o tome ito Lenjin nije znao
raditi, o tome ito nije volio. Ni-je
svirao nijedan instrument, ni-ka- da
niita nije nacrtao. U sobu
nije unosio cvijece vocaka.
Ne mole se bez uzbudjenja
fitati kad nam Nadeida Konsta-ntinovna
prica kako se lenjin
ponaiao u teikim Ilvotnim tre-nucim- a.
Za vrijeme ietnji bilo slu-caje- va
je neka iznenadna iz-java
pokazalo da Vladimir lljic"
33
33
24
23
21
21
18
17
17
16
15
15
15
12
0.--1
je
pa je
je
bi
je
je od
je
je
vas
Je
da
5AHOVSKI DVOBOJ
BOTVINIK-PETROSJA- N
Moskva. — Cetrnaestu par
tiju dobio je Botvinik. Sfan'e
poslije ovog susreta je Botvinik
7, Petrosjan 7.
"FERENCVAROS" — "DINA-MO- "
0:1
Budimpesta. — U polufinol-no- j
utakmici za Cup sajamskih
gradova zagreba[ki "Dinamo"
pobjedio "Ferencvaroe" 1Л.
Jedini gol postigao je tamza u
85. minuti. U utakmid se oio-bit- o
istakao "Dinamov" vratsr
Skori.
"Dinamo" i "Ferencvaros" te
se ponovo sastati u Zogrefcg 5.
iuna.
GUGORIC I TRIFUNOVie
POZVANI U HAVANU
Beograd. — Kubanska la-hovs- ka
federacija pozvala je
velemajstora Svetozara Gligo-rit- e
i Petra Tnfunovica da su-djelu- ju
na Medjunarodnom ia-hovsk- om
turniru, koji te se u
julu odrzati u Havani.
ENGLEZI POBJEDNICI
TURNIRA UEFA
London. — Reprezentadjo
Engleske je pobjednik omla-dinsko- g
nogometnog turnira
UEFA, koji je odrzan u Britanljl
vz sudjelovanje 16 nadonalnih
momadi. Engleska je sinoc" na
stadionu u Wembleyu pred o-- ko
35.000 gledalaca pobijedila
u finalu mom&d Sj everne Irske
sa 4:0 (1:0). Prvi put Englezi su
bill prvi 1948. Trece mjesto na
turniru osvojila je 5kotika koja
je jucer pobijedila Bugarsku
sa 4:2.
BRAZILCI JEDVA
POBJEDILI FPANCUZE
Pariz, 28. aprila. — Svjetskt
prvaci nogometaSi Brazila odi-gra- li
su na svojoj turneji po Ev-ro- pi
tredu utakmicu i u Parizu
postigli prvu pobjedu nad Fran-cusko- m
sa 3:2 (1:0). Citati
AmeriJki knjizevnlk John Dos
Passos odgovarao na pitanje o
antikomunizmu u Sjed. Drzava
ma:
"Dobivate druk2iju sliku kad
citate novine 1 kad razgovarate
s ljudima. Mislim da je takvo
oplsano stanje manje prisutno u
ameriJkom narodu, a mnogo
viie u novinama. Novine to na
glaSavaju zbog ovog materijaJ-no- g
bogatstva Sto ga Imamo."
"Ratovi I panika na burzama,
mifraljezl i paljevine,
bankrotstva I ratnl zajmovl,
glad, u5l, kolera i tifusi
lijepo se vrijeme ukazuje КисЧ
Morganr"
"USA" — Filmske novo
DOBITNICI LENJINOVE
NAGRADE
Moskva. — Ovogodiinji do
bitnici Lenjinove nog rado za
mir jesu predsjednik afrHfke re-publ- ike
Mali Modibo Keita, gr
(!ki borac Manolis Glezos, prvi
zamjenik bugarske vlade Geor
gi Trajkov i brazilijski arhitekt
Oscar Niemeyer.
koncentrirano i napregnuto mi-sli.
To Je bilo naro2ito opasno
za vrijeme pocetka bolesti kad
su mu lljecnici zabranili ifitanje
i svaki rod. Mislim da je to bilo
nepravilno. lljic" mi je festo go-vorio:
"Pa oni mi ne mogu (a
ne mogu ni sam) zabranili da
razmiiljam." Kad bi se osobito
jako uzrujao, uzeo bi rje("nik (na
primjer Makarova) i satima ga
titao.
lenjin je posjedovao rijetki o-ptimi- zam
i bodrost duha:
Smijao se vrlo cesto. Dobar
smijeh — to nije bio zlobart
smijeh ili smijeh iz pristojnosti".
Oh, kako se znao glasno smi--
jati. Do suza.
Bio Je vrlo vedar, uporan i iz
driljiv ?ovjek. Optimist. Hrabar
i smion.
Tim rijeJima zavriova Nade-zda
Konstantinovna svoje odgo-vor- e
— sjeanje na Vladimira
lljica.
("IZVESTIJA", Moskva)
Л
s
K
.1
.
|
