000140

OCR Text: ZDRAVLJE
Zasto smo rastreseni
U skoli, na radnom mjes-tu- ,
kod kuce, prilikom pisa-nj- a
ili citanja 6esto sc бијс
kako netko kaze: "Ne znam
sto mi je, ne mogu koncent-rirati- ".
Takva je pojava veoma
neugodna, a javlja e dodu-S- e
kao lako i prolazno obo-Ijenj- e,
ali — potraje li duze
— moze uzrokovati depre-sij- e
i osjecaj smanjene rad-ne
sposobnosti. Ilezultat je
u.svakom sluSaju neobav-Ije- n
posao i nezadovoljstvo
covjeka sa samim sobom.
Sto uzrokujc rastrese-nost?
Sicgmund Freud je odav-n- o
ustanovio da su rastrese-nost
i pomanjkanje koncen-tracij- e
zapravo posljedica
koncentracije na neSto dru-go- ,
Sto covjeka viSe zanima
'do onoga 6ime bi so trenu-tacn- o
hti0 baviti. Suvreme-n- a
psihologija, mcdjutim o-pis- uje
ovu pojavu preciznije
i kaze : "Cim fovjek za neki
posao nije dovoljno motivi-ran- ,
Sto zna2i da ga ne oba-vlj- a
rado, prema tome bcz
interesa i s mukom, nemi-novn- o
so kao popratna poja-va
javlja rastrcscnost. Sto-go- d
se u tome 6asu nadje
pored rastrcseno osobe, pri-vla- Si
njenu paznju dalcko
jace od posla Sto bi ga mo-ral- a
obaviti.
Pored nemotiviranosti,
rastrcscnost mo2e biti i pos-ljedica
umora. Lijecnici i
pedagozi smatraju da poje
clina oboljenja takodjer uz-roku- ju
dckonccntraciju. A- -
Radar liiecenie arlritisa?
UredJaJ sllcan radaru, koji
stvara radlo-valo- ve vlsoke
frekvenclje 1 emitlra lh u kra-tki- m
otkucajlma ne tra-j- u
vise od 17-hllJad- ltog dlje-l- a
sekunde — neSto slicno ra-daru
— posluzio Je grupl a-merl- iklh
lljecnlka za HJeCe-nj- e
pacljcnata oboljellh od
artrltlsa 1 nekih drugih bolc-st- l.
OvI valovl prodiru u tljclo
pacljcnata u dublnu od dva-deset- ak
centlmetara.
Ova tchnika se prlmjenju-J- e
za HJecenJe artrltlsa, infe-kcl- je
kostl poslije operaclje
NASUEDNE OSOBINE
— Od koga je vase dijeto
naslijc'dilo toliku 2edj za
znanjem? — pita uitelj
majku svog uCenika.
— Od mono znanje, a
zedj od oca.
AUGUST CESAREG:
18)
, — No, a ti ne ide§? — pozove
rodjaka.
— A, idem, idem — zadrzao sc
taj gledajuci Mojsija u rukc, a u o-vi- ma
mu je Mojsije bcz rijcSi pru-za- o
novae. — Pa kad bas silitc ! —
ispruzio je mljekar ruku, no povu-c- e
je na pogled rodjakov. — A ne,
nel Danas je паба slava, i svako
treba novaca, a ja ga, hvala Bogu,
imam.
Bez pozdrava nagne dugim ko-raci- ma
za Novoselom, koji je po-dal- jc
stao i cekao ga. Caskom je
Mojsijc gledao za njima. ISli su,
stali najednom, ko na Novoselovu
pobudu, o neccm sc medjusobno u-vjorav- ali.
Po kretnjama sudcci No-voe- el
je na posljetku ostavio rodja-ka
ljutit. Mojsije je slutio, o cemu
se radilo. Novosel je sigurno trazio
od rodjaka pozajmicu, ali je bio o-dbi- jen.
Malo je joi sam posjedio, potom
se 'dignuo, oglcdao sc, kud da po-dj- e.
Setaca i posmatraSa je s Iodine
noetalo gotovo sasvim, a oni, Sto su
jo£ biti tamo, bili su na odlasku. Je-di- no
pred izlazom motljala sc go-mili- ca
ljudi, koji joi sigurno
"SVS
ko skolsko dijete, Шабе do-ba- r
ucenik, postaje odjed-no- m
rastreseno, treba ga o-dv- esti
na pregled, da se u- -
stanovi ne boluje li mozda
od slabokrvnosti, pomanjka-nj-a
vitamina, ili neke druge
organske smetnje. Kod od-rasli- je
djece, u pubertetu,
rastrcscnost moze biti pop-ratna
pojava prvih emocio-nalni- h
uzbudjenja i prvih
ljubavi.
— Ako se rastresenost je-dno- m
pojavi Sto je potrebno
uciniti?
Psiholozi savjetuju:
— Ako se rastresenost po
javi kod odrasla covjeka ko- -
ji je svjestan svojih obaveza
i radnih zadataka najbolje
je posao odloziti, dobro se
odmoriti, naspavati, proSe-tat- i,
osvjeziti kupkom ili iz-lasko- m
u druStvo, pa se od-mora- n,
mozda tek drugog
dana, vratiti na posao, kad
ce ga lako i normalno obavi-ti.
Ako se radi o ucestaloj
pojavi valja potraziti savjet
industrijskog psihologa ili
Zavod za psiholugijenu.
Promjcna posla cesto potpu-n- o
rjeSava problem. Kad su
u pitanju djeca, roditelji i
nastavnici treba da im po-mog- nu
na taj naSin da dje-tet- u
bolje organiziraju po-sao.
Ne smije se dopustiti da
dijete besposleno sjedi za
knjigom, gubi sate o'dredje- -
ne za slobodne aktivnosti i
razonodu i da poslije toga
osjeca nervozu, jer nije U-pun- ilo
svojc obaveze.
N. Novak
za
koji
nisu
kuka, upale zensklh genltal-nl- h
organa 1 za brze lijecenje
rana poslije operaclja.
Prcma torn lzvJeStaju, kako
tvrdl dr Euclid Smith ova Je
tehnlka upotrebljena s vrlo e-flka- snlm
rezultatlma u 99 po-s- to
kod 100 pacljenata koje Je
on lijefilo. Istlcuci da su nekl
od pacljenata HJeCenl ovom
metodom bolovall filtavlh 25
godina od artrltlsa, Smith Je
lstakao da su svl ovl pacljentl
pokazall "lzrazlto pobolJSa-nje- "
vec poslije HJeCenJa od
trl do Sest mjesecl.
IZMJENA ULOGA
— Sto? Nas dircktor je
ozenio daktilografkinju?
— Da.
— Pa kako zive ?
— Kao i ranije, samo Sto
sada diktira daktilografki-nja- .
SPRH Ш"Ш 4S
Jedinstvo, 4. 19G2. —
"Premjesten je" zamak Vartburg I Cud i cudotvorci
Iz historije nam je poz-nat- o
da je vjerski refor-mat- or
Martin Luter bio
zatocen u zamku Vart-burg.
£elija u kojoj je Lu-ter
preveo Bibliju postala
je popularna. Narocito su
je posjecivali hodocasnici
iz Engleske i Amerike ko-j- i
su sa zidova umrljanih
mastilom skidali komadi-c- e
maltera i ponijeli ih so-bom
da im posluze kao ta-lisman.
Vremenom je bilo
potrebno, da se zidovi ce-Iij- e
poprave i premalaju
da bi iluzija radne celije
bila sto potpunija.
Danas se Vartburg na-la- zi
na teritoriji Njemac--
Rudna bogatstva oceana
Na dnu svjetskog oceana
leze ogromna bogatstva. To
su konkrecije gvozdja i ma-ngan- a,
koje ponekad dosti-z- u
20 centimetara u prefini-ku- .
Na pojedinim mjestima
one sasvim pokrivaju dno
kao kamena kaldrma. Ove
ncobi6ne vrste ruda sadr2e
do Cetrdeset procenata man-gana- ,
preko dvadeset proce-nata
gvozdja, nikl i kobalt,
bakar i olovo, a takodjer ti-tan
i druge rijetke elemente.
Prvi podaci o konkrecija-m- a
dobijeni su jo§ krajem
proSlog vijeka. Medjutim
njihovo detaljno izuSavanje
otpoSeto je tek posljednjih
godina. Ekspedicije Institu-t- a
oceanologije sovjetsko
Akademije nauka uzele su u
otvorenim podru6jima Ti-ho- g
ocoana preko --100 uzo-rak- a
naslaga, na 2etrdeset i
Sest mjesta fotografisale su
velike scktore morskog dna
i izradile prvu kartu nalazi-st- a
konkrecija gvo2dja i
mangana. Ustanovljeno je
da u oblastima gusto formi-rani- h
konkrecija one pokri-vaju
oko polovinu £itavc po-vrSin- o
oceanskog dna. a na
vrhovima pojedinih podvod
nina — do dvadeset posto
njihove povisine. Racuna se
da samo u Tihom oceanu re-zen- 'e
konki-ecij- a iznose
89,784.000.000 tona. Ako se
uzme u obzir da se ova va-2n- a
sirovina nalazi Ги sedi-mentni- m
slojevima na dubl-nam- a
do tri metara, onda ce
se pomenuta cifra znatno
povecati.
Prirodno se namece pita-nje- :
mo2e li se organizovati
vadjenje ovih bogatstava?
StruCnjaci smatraju da mo-2- e,
mada, naravno, ne tako
skoro. Bit ce potrebni bro- -
mislili otici. U rukama su im bili
zapaljeni lampioni i zastave, sigur-no
su s time oSekivali pokrovitelja.
Svijet se inaco prorijedio i pod da-S6ara- ma
i Satorima, a nagruvao se
jedino za najtiSim prijc stolovima
ispod vatrogasne glazbe pa oko vr-tulj- ka
i njihaljkc. I bio je buc"an,
zamorio je, smijao se, vikao i pje-va- o,
kao da se natjece s kaosom jo§
uvijek budnih razli5itih glazbala.
Medju ovinia se cas prijc cula vat-rogas- na
kapela, sad je zazvcn6ao,
zamumljao tamburaSki zbor. Pred
zborom se jasno vidio sitan covje-ca- c,
koji je, mnogo se prenemaiu-ci- ,
dirigirao rukom svakog trena
njomc za'iavSi u gusto i 'dugc koe.
Ono je sigunio bio od Novosela iz-lup- ani
Pktibaca.
Neito malo dalje od tog zbrra
bio je dugacak, od nekoliko stolova
saetavljen sto, kojega prije nije b?-l- o,
a sad su oko njega neki takodjer
s lampionima i zastavama u ruci
sjedili i upravo slusali jednu zdra-vic- u,
mahom ljudi muzevnijeg do-b- a,
seljaci i gospoda. Sasvim na
kraju vidio je Mojsije Novosclova
rodjaka; ko hoteci da se istakni,
mnogo je odobravajuci kimao gla- -
maja STRANA7
a
ke Demokratske Republi-ke- .
Na taj nacin je "Slo-bodan
svijet" ostao bez
novca, koji su hodocasnici
ostavljali prilikom posje-t- e.
Osim toga, zapadnjaci
se boje da ce posjetioci
Vartburga osim umrlja-nih
zidova vidjeti i druge
stvari u Istocnoj Njemac-ko- j
i da bi ih mogao za-raz- iti
bacil komunizma.
Dakle, kulturna politi-k- a
Bona trebala je ncsto
poduzeti. lako su histori-car- i
i teolozi 400 godina
tvrdili, da je Luter preveo
Bibliju u zamku Vartburg
— sada su tu tvrdnju pro-glas- ili
netacnom, iznoseci
dovi snabdjeveni naroditim
bagerima ili hidraulicnim u-redjaj- ima
sa televizijskim
kamcrama, treba razraditi
takvu tehnologiju vadjenja
koja bi omogucila rentabil-n- u
eksploataciju podvodnih
rudnika. Ilezerve ovih mine-ral- a
u kopnenim nalazisti
ma Sovjetskog Saveza su ta-kv- e
da ce u toku mnogih i
mnogih godina moci da za
dovolje njegovc potrebe.
Kosulj'a u koj'oj sc
ne moze potonuti
Poslije visegodiSnjih izu-cavanj- a,
grupa bugarskih i-nze-njera
iz Varnc uspjela
je da izradi model jedinst-ven- e
koSulje — koSulje u
kojoj nitko, pa бак ni nc-pliva- 6,
ni na najuzburkani-jo- j
vodi, ne mo2e potonuti.
KoSulja je izradjena od o-bi£- nog
platna, a ima dzepo-v- c
i ovratnik od pluta, tako
da je glava pliva5a stalno
nad vodom. Na taj na£in 2o-vje- k
se ne moze udaviti 2ak
ni ako je u nesvjestici.
Обекије se da ce sc talc-v- e
kosulje uskoro poCeti se-rijs- ki
proizvoditi i da ce one
postcpeno zamijeniti obiCne
mornarske koJulje na svim
bi-odovi- ma svijeta. Turisti i
ostali putnici dobit ce ovak-v- e
koSulje odmah po ukrea-vanj- u
na brod, pa ce ubu-duc- e
bezbriznije putovati.
Ncma bojazni za naftu
Ispitivanja geologa i dru-gih
ибепјака sve vi§e namo-c- u
zakljuak da ne postoji
opasnost da ce uskoro pre-suSi- ti
izvori najvaznijeg go-riv- a
— nafte. Sovjetski nau-6ni- ci
smatraju da u unutra- - Ateiitator Mojsije
vom. Ono je sigurno bio odbor i
njegovi uzvanici. Tamo ce, kad do-dj- e,
sigurno sjesti i gospodin pok-rovitc- lj,
i tamo bi, kad bi to zbilja
imalo smisla, trebala da padne nje-gov- a
bombal
Ne prisavsi bli2e Mojsije udari
drugom stranom, sje'dne na kamen
uz obalu. Mjesec je bio visok i ma-le- n
i raspreo je oko sebe kolobar,
u kome je sam bio kao srcdiSte je-d- ne
velike okrugle ploce za nisan.
PovrJina je vodetreperilapodnjime
i pod talasicima, koji su sad bili po-neS- to
tSujniji, bila je nalik na ogro-ma- n,
svjetlucav i narojtan srebrni
oklop jednog nevidljivog, sakrivo-no- g
kiklopa. Do obale se mirno 1
napuSteno,,bez lampiona i zastava,
priljubila skela, a onkraj obale po-mr- li
su kresovi ostavivSi iza sebe
samo erne mrlje pepela.
Spram buke odostrag, ovdje jn
bio mir, ugodan, olakSavan mir
spram nemira, koji je Mojsije osje-ca- o
joS u sebi.
Ostao je ovdje, a jos ta'da, kad
je ustao Novosel, da podje rodjaku
po duhan, doslo je i njemu, da ode;
jos samo da u rijeku odbaci bombu
da je Luter preveo Bibliju
u Koburgu, u zamku koji
se nalazi u Sjevernoj Ba-varsk- oj.
U koburskoj "Luterovoj
sobi" uprljali su zidove ma
stilom i postavili kip vjer-sko- m reformatoru.
Ceremoniju oko posve-cenj-a
"radne sobe" preno-sil- a
je televizija: — neka
sav svijet znade da ce se
"Lutciovrt obM udsada
nalaziti u Koburgu. Na-daj- u
se, da ce to biti dovo-ljno
tome, da americki i
engleski hodocasnici sada
svoje pare nose u Koburg
a ne u Vartburg.
Nevjcrojalno ali istinito
Na otocima Malajskog
arhipelaga ima devedesct
pet aktivnih vulkana.
U Cileu godiSnje ima o-- ko
tisucu zemljotrcsa.
Pustinja Sahara zauz'-m- a
prostor od scdam mili-jun- a
kvadratnih kilometa-ra- .
To je jedna cetvrtina ci-je- le Afrike.
Jezero Bajkal u SSSR
ubraja se medju najdublja
jezera na svijetu.
Najvise jezero na svije-tu
nalazi se na Tibetu, na
visini 5.4 G5 metara.
Svaki gram sala u na-Se- m
tijelu sadr2i u sebi 9,3
kilo-kalorij- a. Ta encrgija
dovoljna je da zagrije 1 li-t- ru
vode do 9"C.
Na Antarktiku ima to-lik- o
leda da moze pokriti
cijelu zemaljsku kuglu slo-je- m
debclim 85 metara.
Afrifika kobra moze iz-baciv-ati
otrov na svoju zrt-v-u
i 3,5 metra daleko.
в Leteca riba moze pri
letu postici brzinu od 43 ki-lome- tra
na sat
в Vidra pliva tako dobro
da moze prestici svaku i
najbrzu ribu.
Snjosti nase plancte jos le-i- e
velike naslage nafte. Po-moc- u
d2inovskih busacih
garnitura oni se spremaju
da traze naftu na dubini od
10.000 metara. Jcdan toranj
takvc buSilicc bio bi visok
70 metara i nosio busacu ga
rnituru tesku 500 tona. Ka-ko
pretpostavljaju sovjetski
ucenjaci, na ovoj dubini se
nafta nalazi pod pritiskom
od 800 do 1000 atmosfera.
С1ТЛЈТЕ I SIRITE
UADNICKU STAMPU!
pa potom ode, ostavi ovo mjesto,
koje ga je, kako se s pravom unap-rije- d bojao, samo razdra2ivalo. Ne
bi li to bio najjednostavniji rasplet
cijeloga tog vec sasvim besmisle-no- g
zapleta, u kome mutt i sebe i
druge?
Dvoje ga je zadrzalo: misao na
Novosela i na Longara. Zar je mo-gao
otici ostavivsi Novosela u neis
vjesnosti i no povjerivSi mu se dru-garsk- i,
radi 6ega je ipak i doSao o-vam- o?
Poriv, da to u6ini, osjetio jo
on vec tada, kad ga je Novosel za-moli- o, da bude iskren, i smeo ga je
jedino dolazak Novoselova rodja-ka.
T-'d- ino to? JoS uvijek je sum-nja- o,
da ni Novosel s njime nije is-kren.
Naglo je ta sumnja pofela da
se rasplinjuje istom, kad je u okli
jevanju Novoselovu, da ode i ostavi
ovdje njega sama, razabrao sigurno
neizvjeitxiJfenu njegovu brigu, da
ovoga ne izvede atcntat. Poslije o-no- ga
njegova prijedloga i poku5a
ja, da za atentat na onoga drugog
uzajmi novae u rodjaka, zar je ta
briga mogla da bude takodjer izv-jestaJen- a?
I dok je tako Novosel s
njime iskren i iskreno se bacio radi
njega u brigu, smije li ga on, napu-stiv- Si
vec svaku misao na kakav j-te- ntat,
muSiti i dalje ne postavSi is-kren
i sam?
(Nastavlt ce se)
Napisao: TAUFIK al-HAK- IM (UAR)
Stari kaludjer je ustao rano, kao obicno. Sve je jos
spavalo, samo su ptice prhnu'le iz svojih gnezda. Zalio
je svoju palmu, i taman se spremio da podje, kada mu
odjednom pridje nekoliko ljudi.
— Oce, pomozi nam ! Samo ti mo5eS to ujiniti. Mo-j- a
zena umire . . Moli te da je ti blagosloviS pred smrt
—rece jedan. — Podji s nama ovog 6asa, bez odlaganja,
'ako 2elis da ucinis dobro delo, da spasis du§u zene koja
umire.
— Dobro, neka bude kako vi kazete ! — odlufcio je
kaludjer.
Putovali su nekoliko Sasova. Kad god bi kaludjer
upitao da li ce skoro stici, ljudi bi odgovarali : "Vec smo
skoro stigli" — i potcrali bi Stapovima magarce.
Bilo je podne kada se pred njima ukazalo selo. Usli
su, do6ekani snaznim lavezom pasa i pozdravima mes-tan- a.
Svi su se uputili prema kuci, koja se nalazila blizu
doma seoskog stareSine. Kaludjer je uSao u kucu i ugle-da- o
zenu koja je lezala u postelji. Nije jos ni stigao da
izgovori svoj blagoslov, kad se габи dug uzdah, zatim
joS jedan. Kaludjer je pomislio da dusa samrtnice na-pu§- ta
telo, ali, evo, zadrhtale su joj trepavice, blesnule
ofii i, gledajuci oko sebe. bolesnica je proSaptala:
— Dajte mi gutljai vode.
iena je dugo pila, a zatim zaStucala i rekla:
— I da pojedem, gladna sam!
Svi koji su se nalazili u kuci pozurili su da joj ispu-n- o
zelju. Dok je ona jela, zaSudjene oci onih oko nje pi
ljile su kao da ce je progutati. ZavrSivsi s jelom, onae
digla iz kreveta i krenula po kuci sasvim zdrava. Tada
su ljudi pali na kolena i, ljubeci noge i ruke kaludjera,
povikali :
— O, sveti соебе, ti si usrecio ovaj dom i svojim
blagoslovom vaski-snu- o mrtvu. Na nama je da ti vratimo
dobrim!
Domarin je naredio da se za kaludjera spremi soK--i I, ma koliko
ovaj molio la Ra puste, domacin se zaklinjao naJHtrasnijira kletva-m- a
da nece dozoliti som renjenom Rostu da napuMI kuu pre tri
dana. Kada jc rok Ro(oprimsta pr5ao, opremili su niaparca i
natoarill ца poklonima, kolaifama, Rrahom, potlom — i stavili ka-ludje- ru
u ruku pet Kineja za manastirsku blagajnu.
Ali. (ek Sto su ga ispratili do rata i posadili na такагса, do-tr-ca
zadihan cock i, baciSi so pred поде kaludjera, poce da Ra moll:
— Обе, glas o tvojim 6udcsima prosirio se po cc-lo- m
okrugu. Moj stric. koji mi je zamenio oca, nalazi sc
na pragu smrti. Nemoi dozvoliti da ga duSa napusti pre
nego Sto e ispuni njegova zclja!
— Ali, dete mojc, ja sc spreman da se vratim kuci
— sumnjicavo odgovori kaludjer.
— O, ta stvar ti nece oduzeti mnogo vremena. A l
ja te necu pustiti dok no odc§ mome stricu !
Covck uhvati magarca za ular i povede ea.
— A gde zivi tvoj stric? — upita kaludjer.
Ovdje u blizini, svega nekoliko minuta hoda.
Kaludjer sc priblizi bolesniku i, tek Sto ie uspeo da ca
blagoslovi, dogodi se 6udo : samrtnik робе da so dize iz
ki-evet- a, trazeci da jede i pijc
Videvsi to. svi su se zapreplastili i pozurili da nag-rad- c
svetog coveka. ukazujuci mu gostoprimstvo u toku
tri dana. A kada su prosla tri dana. i domacini obdanli
gosta poklonima i ispratili ga do kraia sola, pojavi so
covek iz trcceg sela i poce da moli kaludjera da makar
za koji trcnutak poscti i njegovu kucu. Kaludjer opct
nije mogao da odbije. Tamo je ugledao parahzovanog
decaka. Samo Sto ga je dodirnuo, kad on skoci l poCe
da tr5i i igra, uz radosne poklike cele porodicc koja sc
odmah zaklela da ce svetog udotvorca zadrzati tn da-na
kao najdra2eg gosta. ... Gosta su darovali novim i novcem, tako
da jc magarac jedva nosio terct. Kaludjer se popeo na
magarca i upitao ljudo da li bi ga otpratili do manasti-ra- .
Oni so sloziSe, i u gomili krenuSe za njim.
— Mi cemo sc tebe uvek secati — govorili su mu
oni. — Ti si za nas . . . suvo zlato! ...
— O, ja vam samo priemjavam toliko teSkoca —
govorio je kaludjer, neudubljujuci sc u njihove re5i —
ali, vec znato, putcvi danas nisu bezbedni, svuda lutaju
razbojniCke dru2ine
— Da, to je istina — odgovorili su njegovi pratio-c- i.
— Banditi danas napadaju ljude usred bcla dana.
— Cak i vlasti nisu u stanju da se nose s tim zlom.
Ono se sve viSe Siri — produzio jo kaludjer. — Cuo sam
da razbojnici zaustavljaju autobuse na drumovima,
pretresaju putnikc, i, ako im se ncko u5ini bogat i uglc-da- n,
oni odvode toga 6oveka nadajuci se da ce dobiti vc-li- ki
otkup od njegove porodice. Desava sc 6ak da i po-licaj'- ci
prisustvuju tome. Meni je, na primer, poznat lu-6- aj
da su dva policajca putovala zajedno sa drugim put-nici- ma
u autobusu, kad ih odjednom presretoSe banditi,
uhvatise nekoliko putnika i povedose. Jedan od njih
obratio se policajcima. Ali cuvari poretka su se toliko
uplaSili da su mu jedino rekli : "Idi ti samo Sto brSe i
spasavaj nas od njih!"
Ljudi koji su pratili kaludjera, zasmejaSe se l re-koS- e:
— NiSta se ne boj dok si s nama. NcceS sici s ma-garca
pre nego Sto stigneS do manastira.
— Ah, ja vidim vasu hrabrost! Bili ste tako dobri
prema meni, tako darezljivi i velikoduSni!
— O tome ne treba govoriti, Ti si naSa riznica!
— U stvari, to Sto se zbilo sa mnom iudno je. ne-verovat- no. Zar je moja molitva stvorila takva cudal?
VaSa vera je sve to omogucila. Vi i ne znate kakva se
snaga skriva u duSi 6ovcka koji veruje. Vera — to je ve-li- ka sila, deco moja . . .
On je produiio da Roori, a ostali su Kli za njim i klimali gla-ram- i,
Kaludjer w toliko -- aneo da je prestao da primeuje okolinu, a
ljudi su, od Ior trenutka, jedan za drugim, poceli da zostaju.
Dosao je sebi tek kada jc stigao do manastira. Ok-ren- uo
se da zahvali svojim zastitnicima, ali je zanemco
od iznenadjenja: iza njega nije bilo nikoga osim ma-garca
koji je nosio njegove stvari!
Ali njegovo iznenadjenjc nije dugo trajalo. Ugle-dao
je svoju bracu, kaludjcre i manastirske djake, koji
su mu pojurili u susret.
— Копабпо si nam se srecno vratio — obratio mu
se jedan od kaludjera koji su ga docekali. — Oni su odr-2a- li
геб. Neka zadiie novae, samo kad su vratili naScg
oca! Sav bi novae vredelo zrtvovati za tebe. обе naS.
— Kakav novae? — nije shvatio kaludjer.
— Novae koji smo dali razbojnicima.
— Kakvim razbojnicima?
— Pa onima koji su te uhvatili. U pocetku nisu htcli
da te puste za manje od hiljadu gvineja. Govorili su da
si ti za njih — zlato. Ali zatim smo ih umolili dauzmu
polovinu, a oni su se slozili. Uzeli smo taj novae iz ma-nastirske
kase. Tri dann poSto si ti iScezao, doSli su nam
ljudi i rekli da su to banditi odveli ujutru kada si zali-va- o
svoju palmu. Klcli su se da ce§ poginuti ako ne pri-stane- mo da platimo za tebe otkup. A ako pristanemo,
oni ce te vratiti tri dana po5to budemo dali novae.
— Dakle, svi oni snmrtnici, bolesni i nemocni koji
su se dizali od mojih blagoslova . . . Kako je sve to bilo
vesto uradjeno.
Ali braca kaludjeri su produ2ili da ga umiruju, ra-dos- no ponavljajuci:
— Sve treba dati za tebe. Da te nisu povredili dok
si bio kod njih ! ? Sta su radili s tobom ? !
— Oni su me naterali da stvaram Suda. AH, ta cuda
su sc veoma skupo osvetila nasem manastiru.