| Note |
OCR Text: Г" шџшттттттттшттшштт 4F
STRAKA 4 К L Е Т V A
(Н ijiorijsk'irotnan)
— AUGUST SENOA —
(31)
Kad je Ivanii-ba- n poceo Hrvoji
odzdravljati tc ponudio mu hljeb i
sol, skinuo junafina svoj kalpak,
stari ga preda $c na jabuku sedla,
tc sluiaic sveeanim licem lijepe ri-je- di
gospodara omiSkog. Zatim pok-lo- ni
se, tri pata otkinu od hljcpca
zalogzj, po$u ga bijclom soli tc ga
pojcac, rekavli.
— U ime boije navijcke. Amen.
Na vrh stuba dvorca omiSkoga
dolcka slavnoga gosta domacJca
banica, a uz nju biskup Pavao, gov
podjica Andjclija i zarucnik joj Be-risla- v
Paleinik od Ostrvicc.
— Evo, Vladislavo — progovori
IvaniJ-ban- , dosedii vojvodu pred
banicu — vodim ti gosta, od koga
ce nali dvori zasinuti kao od jutr-nje- g
sunca. Slava mj sc ori preko
devct gora, sav svijet ga je pun, i
nana po svem naiem kraju gusala
javorovih, koje ne bi spominjalc
slavno ime prijana moga Hrvoje,
vojode bosanskoga. Davno poic-Ijel- o
je sree mojc, da ga pozdravtm
medju noma, da ga pocastim, kako
sc dostoji tako dicnoj glavi. Pred a --
jem ga vama, gospe, tebi Vjadista-vo- ,
a i tebi, Andjelijo, da ga paziic
t castite po duSi, neka nc budc od
njega prikora, neka se ne potuii
pred svijetom na naie siromaitvo.
— Da si mi zdravo, gospo bani-c- e,
a i ti, gospodjice Andjelijo —
pokloni sc junak Hrvoja — zdrav
bio i ti, biskupc Pavle, i ti, gospo-din- e
Berislave. Srce mi se smijc,
gdje me sreca zanese u toli dilno
kolo, no valia rec!i, mile gospc, da
moj brat Ivanii prcnavija iice na
guslama javorovima na moju slavu,
jer tolike pocasti ne zastuzih. Milo
mi je, drage gospe, da sam na vaSoj
btigi, u valim rukama. Uz vas, to
znam tvrdo, ptoii cu dobro; nu op
rostite, ako kaSto posrnem tc za-dje- m
stamputice. Ja sam gorStak,
divljak, a vi ljudi pri moru fini ste
i glatki. Oprostitc mi i to, da sam
pjevajuli i napijajuifi ulazio u vase
dvorc. To je tako kod nas od sta-rin- e
obicaj, a ja ga sc driim, jer je
lijep, ako se moicbit i komu iini
divlji.
— Ncmoj tako, vojvodo slavni
— trti tc, smijeiee"! sc, gospa Via-dislav- a
— cemu pcreS pred nama to
tvoje slavno lice te, pravdajuii sc.
gubii vrijeme, za kojega bi se Ijud-sk- i
povcscliti mogli na nasem Omi-Su- .
Da si mi zdravo i dobro doio.
Ja cijenim starinu t stare obicajc,
jer su poJtcni t lijepi, jer sam i ja
starog hrvatskog nlcmcna kit. A
sada unidjimo u dvorami, da sc ra
sprcmiS, i da ti odlanc od teJka
puta.
— Da, gospc — nato cc uz gla-sa- n
smijeh Hrvoja — jczdio sam
gorom i dolom, preko krJa i kame-na- ,
kroz grm i trn, a mafogdje j
bilo vidjeti traga Ijudskoj ruki, nek-mol- t
ljudskomu lieu ill krovu. Svc
mi kosti pucaju, i ne znam, bi li
iiv prevalio pianinu, da nisam imao
uz sebe vjcrnu drugaricu, punu cu-turic- u.
All sada, haj, mmula mc
briga i muka, kad me Ivanii dade
tebi na brigovanje. Kud cbvjeku bo-Ij- a
sreca!
Naskoro zaboravi gospodin Hr-voja
u sesclom ko!u svc muke so-jeg- a
puta. i kad sj pro casovi njc- -
gova boras ka minuli. uz salu i po-lalic- e,
navrnuse muskarci razgovor
na ozbiljnije driavnc poslose. Vri-jeme
bijaSe tada uistinu vcoma xit-n- o,
i svatko c slutio i osjcdao, da
se spremaju aine velike stvari. Go-din- a
1 390. bijase po gospodina kra-Ij- a Tvrtka oobito sretna, sretnija
ncgo ikoja od prijainjih, a sadeci
po era, bik je rude, da (t ta sre-(- t
ioi vedma rati, je_f malo koji
s ladar onoga doba imao je uz krep-k- u
%-oI-jti
totiko smienstva. uz bistna
pamct teltko driavnike hiirme. ko-- luo uprao kral Tvrtko.
Vnjcdno je — prihati vojvod I
bosaaskt. scdecj u druitvu u veli-k- oj dvorani csw&oga grada — da i
sc sjctifflo ftmadkoga nam kralia i
, gospodara, gopodina Tsttka. Pi- - ', jtm u njegent tdravlje. Sreda slu-- ; iila njeges-o- f јипаЛој saHjt. i Boc
Hageslovie djelo, m kfe se pnak
kralj. aa koje sc svi spremamo ©d J
srea. E. d&U геснво! Da nasi iivi , ranga Iju Trrtko кгађ! j
— Da hvi Tvttk© kralj ! — ezva j
se cirdo drwJrvo, kucajuvi se Hrvo-- 1
jem. ,
— Treba ti znati, gopoJttie Iva-- 1 niiu. da me шје unto domfela amo j
moja dobra rolfa, red i zapovfjedj
UtUtik naiega. Kada naime dodo, f
kako me c relika voija snalla, da
tebe. pnrateifa svega. kod mora obi-- 1 dfeta. rede xzd jednod za Tcderorn
"Kad re je toKka tja vtdjeti pri--,
farela srega, a ti idi, dragi oivo i
do, jer del prttom i u. mene obaviti I
roso, koga ne mole ovrtrti ftrrjek'
manji, nego Jto je Hnoja. Dat .fu
ti pisma za Ivaniia bana, a i naj-stic- e
kazat du ti kojeita o poslovtma
kraljcvinc, koji nas dekaju, dim bu-du&- g
proljcda okopni snijeg. Hr-voja
i Ivan Horvat, a uz njih stan
prior wanski znat dc najbolje pogo-dit-i,
kako da se nasa stvar proti SisT-ma- nu
potisne na pravi put, a nadam
sc, da ne le ni slavni biskup zagre-bad- ki uskratiti savjeta svoga, prem-d- a
ga joi nisam mogao prcdobiti na
svoju stranj." To su rijedi kralja
Tvrtka, zavrii Hnoja, a nisu moje,
biskupc gospodine.
— Vojvodo — odvrati Pavao
ozbiljno — ja poznajem junadkog
fospodara Bosne u duJu, velim ti,
na svi jet u ovjeka naiega
jezika, koji bi mu junaitvom i pa-me- du
segnuo do lakta, koliko nas
god ima od Drine do sinjega mora
i od Dravc do dinoga Dubrovnika.
Tvrdo" vjerujem, da samo Tvrtko
moie krepkom desnicom snregnuti
u jedno i vladati Ijubavlju bez mita
i knnika. Nu evo nek ti kaic moj
brat, nek ti kaze stari Paleinik, a i
druga gospoda hnatska i slovimka,
ja sam ti se zaklco pokojnome kra-Ij- u
Karlu, koga Gorjanski i Jclisava
potlje iz zasjede ubiic, da du ra-di- ti
sve i sva, da njegov jedinac
Lacko dobije svu Hnatsku, a ka-sni- je moicbit i ugarsku kraljevinu.
— A, moj biskupc, zakletva ti
je mrtva — odvrati Hnoja, klima-jud- i
g!aom — Zar ti zbilja mislii,
da dc sin Karla Drafkoga ikad pre-brodi- ti
sinje more, ikad na glavu
vrdi hn-atsk- u ili madjarsku krunu?
— Znam, voj%odo drag! — po-tvr- di
biskup glaom — vjerujem
isto Jto i ti, at prisega me veze,
vezc jo5 vedma, jer sam svefcnik.
NTrtva je, istinabog, i ialim od srea
da sam toli naglo, toli ludo obve- -
zao svoju duSu. Lackova mati, go-sp- a
Margareta, {arena je zmija, svc
mi sedini, da sa svojim sinom snuje
nediste igre, jer je Lacko dijete m
vodiljci svoje previjane majke. Pri-j- e
slali su nam novaca i oruzja, na
smo mogli kupiti vojsku, al otkako
ih Aniuvinci pritisnuie u Napulju
i Gacti, za scbe nemaju, a zadnju
kaplju kni гл tudjega kralja Ja-va
ju.
— Ha, ha ha ha! — nasmiia se
Hnoja iz dubine srea svoga, da su
mu dugi brkovi igrali kao orlova
krila. — Vii li ti mudre Talijankc,
rad je svoga konja potkivati naiim
zlatom. A Jto joj odgovori ti, bis-kupc?
— Kako sam sc nemilo rasrdio
bio na tu ludu iensku glavu — rede
Pavao — odvratih joj u sitnu pi-samc- u,
da u naiim krajevima rastc
samo maslina i vino, a nipoJto zla-t- o;
neka dakle zamoli svetoga oca
papu, da joj on uz svoj blagoslov
dadc vretfeu cekina, jer te robe da
u njega dosta imadc.
— 2ivio, brate, pravo si rcko —
viknu Ivanii ban, pljesnuv dlanima.
— Velim ti, da ta cijela Dracka
svojta ne ide za drugim, nego da
trgujc naiom poJtcnom hn-atsko- m
kofom.
— Radite si, Jto hodete — pro-dul-ii
biskup — Nade mladoga
Ladislava, Jto ja znam i vidim, nisu
nabuJene ladje na Jirokom moru,
ajunak Tvrtko evo drii ved lijepu
jabuku u ruci, lijepu Dalmaciju.
jol de posecnuti za Hn-atsko- m i
Slavonijom i ubrat ie i te jabuke.
Pomalite ga slobodno, ja vam ne
du bit! na puru, nego du stajati po-stranc- e.
i ako budc srede. blagoslo- -
vit du vale d jelo, ali prisege $4)je I
ne smtem pogaaui.
DruJtvo, a ni sam vclmoia bo-sansk- t.
ne prigo)ri biskupu ni ri-jedi,
jer nije bilo lako prigovora
паЛ plemenittm niegwim mislima
PoJtena rodoljubiva dula Pavla
Honata sviiala se redi bi na mu-kam- a.
da nije mogla nesezanih ru-k- u
raditi u stranom sviietu za do-movi-mi.
Snuiden sputi glasu nt
prsa, i delo mu se nckako od nesx-Ij- e
smrafi. to onazi fxx Vladi-slav- a
pa de rodjakinii ssxtjoj:
— Dodji, Andjelijo duJo, da se
sprodiemo malo i prigledamo. Jto
rade Ijedi u kdi. Gospoda icnako
govore o sainim drfavnim polo-vkn-a
koH sc Ienke clave ne tifta.
i nije ri jedno i dostomo slasatt.
1срл ne razttmijemo. Gopoda. a
oobtto didni nal cost vojvoda.
orrostk ce 2 to. da se uklonkno
Ta hit de rrHike. da se priwteljski
razcovrirao za vederom. a M de se
medtudkm pobrmti. da m kudi
bode waka udoba. kao da j e mome
mala rodjeni brat.
G&v dicoie se. Andjeiifa da-kak- o
nckako pola5nik i neino.
}ст ie z nie fdio tospodin Be
mlar Pateinft. kwi bi tooako na
kratke rmbove dole na Omil crad,
te niie b'lo &&%? vremena razo-vor- u
koliko ga Ifebovnkira treba.
IranH ban spazi to neveselje svoje
nedakinie i rece kroz lakr
— fea se mutil i mradil, Andje
lito moia. "Zo mi te ie al mai
pat nc moiernn ti otpustiti mlador
cospodina Bemlava. rremda te po
f-ra-vki
tvoj. Danas naca ga treba,
jerbo jc doJao ovaj put upravo k
nama, a nc k tebi. Pun je valjda
vainih novina, al kad ih istrese
pred nas, poslat cemo ga za tobom,
a ja knv, ako te za dva, tri daska
ne nadje u Jumici.
Djcvojka porumeni dovA glac
od same nephlike i okrenu se k
svojoj ujni, koja svoga dovjeka u-ko- ri
samo rijccjma:
— Elc si danas prevesele volje,
predragi IvaniJu, gospodaru moj,
te sirotu Andjeliju ovako stavijaJ
na muke pred svijetlom gospodom.
— Ncmoj tako, gospo Vladisla-v- o
— umijeJa sc biskup — ta nije
nikakova tajna pred svijetom, da su
Andjclija i Bertslav zarudeni.
~ — Zarudcni? — upita Hnoja.
— E, pa iivjeli mladi. Namjera
nije loia, pristala ona, pristao on.
pak i.c Bog dati lijepa plemena, a
za muke Andjelijme ne boj se,
gospo Vladislavo! Znam ja, da dje-soj- ei
godi, kad je pecavom rijeci
poJkakljel oko srea radi njezinc
Ijubavi, ma sc i ljutila naoko, ne-go
samo da znam, skupit du i ja
ssojc strijele, a kad svrJimo driav-nc
poslove, reJctat demo gospoje.
— Koje sc gospode junaka ni-mal- o
ne boje — odsmjehnu se Via
dislava — te odlaze, da si prikupe
saveznica i sprcmaju oruzje za
slavnim vojvodom Hnojem.
Na tc rijedi pokloni Jc se banica
i Andjclija te izidjoJc iz dvorane.
Andjclija dakako pradena od iivili
odiju mladoga kneicvica od Ostr-vicc,
koji je ncgdje u duJi prokli-nja- o
sve driavnc poslove, ave ljute
i svjetskc spletke; no opct nc rede
rijedi, nek mu se nc veil, da je ku
kavica, a nije hnatska junadina.
Kadno bijahu junaci sami na oku-pu- ,
sjededi oko vclikog stola, pro-govori
gospodin vojvoda Hrvoja
ovo:
— Didni bane, po sablji brate,
evo sjedim pod tvojim krovom, i
to je drago meni, drago, mislim, i
tebi, a draie tim vedma, jer treba
ovdjc da krdimo put. po komc dc
se tvoja domovina osloboditi. Kud
vede radosti, kud ljcpJeg posla?
Ncma toga na svijetu. Razumjct dc?
volju naiega gospodara Tvrtka iz
pisama, Jto ti doncsoh, a naustice
joj du. ti redi ovo: U rano proljedc
godine bjdudc dic'i dc sc hrvatski
i bosanska zastava i udariti od juga
na sjeser, na Hnatsko Primorje i
kraljevinu Slavoniju gornju i dol-nj- u.
Put nam je siguran. Sibenik,
Brad, Trogir i Split u rukama sj
tvojim, IvaniJu bane. Tvrdoglavi
kramari uz more dosta su dugo lu-dova- li,
driedi tvrdu vjcru Lukscm-burgovc- u,
nadajudi se, da de im ba-ci- tt
u krilo zlatne jabuk:, a lija SiJ-ma- n
snovao jc plijeniti njihovc
masline i prazniti njihovc sprcm-nice- ,
al od nas da sc brane sami.
Eto, sad im je dosegla voda do grla.
i smjerno doncsoie svojc stare pra-vic- c
pred nas, da Tvrtko, a t ti,
banc, udarite svoj pedat na njih, a
pravice da budu stavne kao i prije.
Vi to udiniste. Primorci se poklo-niS- e,
Tvrtkova je Dalmacija, samo
joS diie tvrdu Jiju kameni Zadar,
ali ne de sc dugo prijediti, jer je nai
gospodar kupio od mlctacke gosp--d- e
lijcpo dislo galija, a ima ih oi
na morj pri Kotoru. Bit dc dakl
prilike. da pograbimo te krute Via
he u Zadru i s kopna i s mora, pa
da vidimo. hode li nauditi 'pjcvati
hnatsku pjesmieu i kriiati se pred
hn-atsko- m Bogom. Za ledja nema-m- o
se dakle bojati ovdje u primor-ski- m stranama. Sta mislil ti, gospo- dine Berislave, a znaj, pitam teb
zato, jer si pri vojsci siavnoga si
strka, pn-ak-a Ivana.
— E, pravo du ti redi. gospodine !
vojvodo — odgovori Berislav. — , Moj stric Kan Ictio je kao strijela
ovamo i onamo te je zamahnuo dat
na ovu, fi% na ona stranu. tako da
se gradevi najposlije skunjiJe, kako
i sam znal.
— Dalmatinski gradjani jol su
miadji u naJoj vjeri — rede Нпчј i
— oobito Splidani, koji drie i
kralja Tvrtka i sse .n.s BoJnjake za
krivosjerce patarcne. nremda je
kralj odrto ispovjedio, da ie pra. sin rirmkc katoiiike crkve.
— Ne bi to tolik povod proti
Itini bio. vojvodo — rede KamJ — nati Primorci trguju sa G re ima
pace sa Saracenima. a to nije nimi-l- o
prasovjema deljad. Njih je zas-liieptl- a velidtna zemalfa Mariftnih
Siimanenih. te su se sadali, da de
se po viadaru. koji drii jednoei ru
kem 1егк nad Ugankom. Hrvat-skom- .
Slaronifom i Dalmaetfom
koji ima vainu rtjed a kralfevmi
Ceikoj, koji napokon drit ozde
rimskonjemadkega cantva, da dc se
po takovu dov jeka dokopati znatnih
portastka i sloboJtina u trgovmi. i da de svaka obzidana. TaroJica biti
za sebe kao vamostalna driAric.
kojoj ne smijc zaporijedati tu hr-vatski
ban, ni zbor vlattde kraljc-vinc
Hrvatske.
(SfUtH te M)
MADJARSKA
(Xastavak sa strane 1 )
skim roditeljima da dovedu
natrag svoju djecu koja su
jol uvijek pridrzavana u
inozemstvu. Govorile smo
sa dvadesetcima roditelja,
sa doktorima, odvjetnicima
i drugima koji se brigaju
za sudbinu ovc djece, i ono
&to smo dule uvelike nam
je dalo znati da se ovdje
suo£avamo sa jednim spo-ro- m
koji prkosi interna-cionalno- m zakonu, kr£i
prailne сојебје odnose,
razara obiteljt i nanaSa mo-raln- u
§tetu djeci. Apelira-m- o
na javno mnijenje po-svu- da da uzme u obzir ovu
stvar, da pruzi pritisak na
svoje oduovarajuce vlade
da omoguce povratak ove
madjarske djece.
"Mi smo uvjerene da u-puciva- njem
ovoga apela
svima zenskim orKanizaci-jam- a da rade zajednicki
na ovom pitanju, ne samo
pomazemo madjarskim o-bitelji- ma,
vec idemo i bo-Ije- m razumjevanju i prija-teljstv- u
medju narodima
sviju zemalja."
Cankarova drama "Za
dobro naroda" na
ccskom jcziku
PraJko izdavadko poduzedc iz-dal- o
jd nedavno jedno od najzna-dajniji- h
djela slovenskog pisca
Ivana Cankara, dramu "Za dobro
naroda". Knjiga jc izaila u biblio-tec- i
"Orbis" a djelo je prevco na
deiki jczik Oton Berkopec.
Isprcd tcksta drame nalazi sr
kradi uvod, koji u osnovnim crta-m- a
iznosi iivot i rad poznatog slo-venskog
pisca.
Sovjctski antibiotik
proti v raka?
Kako piJe list "Sovjctska Rosi-ja"- ,
uskoro de na sastanku sovjet-ski- h
strudnjaka za antibiotike
biti prikazan novi biotik —
ajrantin — koji se sada ispituje.
Dosada postignuti laboratorijskt
rezultati navodno opravdavaju na-d- u
u ncsludene perspektive ovog
lijeka u borbi proti v raka. ' List kaze da je lijck otkrio Juan
Planelles, bivJi ministar zdravlja
u Spanjolskoj republikanskoj via-di- ,
koji se postije dolaska u SSSR
posvetto proudavanju antibiotika,
narodito borbi protiv malignih tu-mor- a.
On sada rukovodi jednim
odjeljcnjem Instituta za epide-miologij- u
i mikrobiologiju Mos-kovsko- g
univerzitcta.
Ugljcn s Anlarktika
Scf britanske ekspcdicije na
Antartiku geolog Visian Fuchs,
koji slijedede zime treba da po-ku- Ja
pjelice prijedi antatktidki
kontinent, pronajao je tamo ko-ma- d
ugljena, koii bi imao doka-rat- i
da na Ant-.ti- ku postojc na-dg- c
ugljena.
Dva dlana prethodnika ove
ekspedicije, koja je ved usposta-vit- a
bazu u Shacklctonu, na obali
Zaliva Kitova u Oeddelos-o- m hio-r-u,
donijeli su ovaj komad uglje-na
nedavno u London.
Geolozi u Iaboratorlju za stije-n- c
proudit de taj ugljen da bi ut-vrd- ili
doba u koje su nastalt pla-nins- ki
land na Antartiku.
Prcma najnovijim vijesttma,
britanska ekspedkija je uspjeh
organtzirati baza Juini led na
430 km. ta unutralnjosti konti-nent- a,
u pravcu Pola.
zelim upoznati gospo-dina
u svriiu zenidbe
Slovenia x LJublJan-- , ratve-den- a
ne п]от krivicom. Mara
U irmL, viwoka 16 cm, brint,
vrle prijatne poliafotl, po-4n- a,
liebrmiena, dobra doni-ii- c,
mi djrtetom (in) tarim
1 tred, JVlira spotnatt ropodi
na a nvrh lrnid?e de 45 trt"L,
trrMtL triiernera. dobra site
Iranoc. VoH Ima мп!1а za bi J tlj I prijatan dom.
SliVa poieljva.
Meja lika { na cled ш re
dakeiji lUta. Гошм! pmlatl
na mirrmtt Eda DeraS. Labl}a
na. CeloriV 28 A, JrI%rijau
SPORT
Dvadcto kolo Savezne nogometne Urc igrano 1 f
aprila.
-- Radnifki" — -- Vel2- 3:2 (1:1)
-- Voj4odina~ — -- Spartak" 2:1 (2:0)
"Lokomotiv- a- — -- Hajduk- 1:0(0:0)
"Vardar" — -- Partiran- 1:1 (1:1)
"Crrena ivezda" — BSK 2:0 (0:0)
--Sarajevo-— "Zagreb" 2:1 (1:1)
Poredak na tablki: "Cnr. zveda" 33, -'- ojvodina" 3P,
"Hajduk" 24, "Partlzan" 23, "Dinamo" 20, "Lokomotlva"
19, "Spartak" 18, BSK 18, "Velel-- 18, "Zagreb" 17, "Ku-ducno- st"
16, "Radniiki" 16, "ЛагЈаг" 16, Sarajevo" 12.
U dvadeeet prvom kolu igraju:
Zagreb: "Dinamo" — "Sarajevo". .
Titograd: "Budufnoet" — 'ardar".
Beograd: "Partisan" — -- RadnWkl". BSK — "Spartak"
Mmtart "Velel" — "LokomotlTa".
Split: "Hajduk" — "Crvena xvezda".
Nov! Sad: "Vojvodina" — "Zagreb".
Kup Jugwlavije: Cetvrt finalne utakmlce odjgrane
eu u arijedu 10. aprila a lijededim rezultatima:
U Beogradu: "Partlzan" — "Crv. zverda" 4:2 (1:1)
U Titogradu: "Bududnoet" — "Vojvodina" 2:0 (0:0)
U Aibenlku: "Aibiik" — "Proleter" 3:1 (0:1)
Polufinalisti: "Partlzan", "Bududnost" I "Sibenik".
Schumacher - zabava odsjeka 608 HBZ
Odsjek G08 HBZ priredjuje zabavu u po5ast i za
populariziranje danaSnjc kampanje za novo Slanstvo
na 27. aprila u klubskim prostorijama, --12-lst Avenue,
Schumacher. Zabava pocinje to2no u 8 sati u veger.
U prvom redu pozivamo ilanatvo naSeg i drugih
bratskih odsjeka, kao i ne5lanove Zajednice, da posjete
ovu priredbu na kojoj demo se bratski provcseliti i pro-govor- iti
o potrebi 5to aktivnijeg rada tokom kampanje.
Za pies de svirati dobra muzika. Po пабет starom obi-da- ju
biti de svjeSeg napitka i ukusna zapriska.
Svi nam dobro doSHl
Jos. Perkovich, izvjestitelj.
U PAR REDAKA
U Prag je doputova-l- a
bugarska parlamentar-n- a delegacija.
Londonski list "The
People" najavljuje da do
premijer Mamcillan udi-ni- ti sluibeni posjet Mo-skv- l.
Australski ministar
vojske je izjavio da dc
australijske vojne sile biti
smanjene sa 79.000 na
G0.000 ljudi.
U Tokio je doputo-val- a
delegacija sovjetskih
sindikata od 10 dlanova.
Ona je gost japanskih sin-dikaln- ih organizacija.
Poljska ima 2S milijuna
stanovnika
Na kraju proile godine
Poljska je imala 28,070..
000 stanovnika, od kojih
13.501.000 muikaraca i
14,569.000 zena. Broj sta-novnika
u gradovima 31.
decembra iznosio je 12,-590.00- 0,
a na selu 15,480.
000.
Lf VDS K E GLU PO ST 1
PROTIV
V 18. tiftiM tt tr pnfatJfMfM
tsv. shboJnt mistion Om poti-пј- к
Ja р'Лм o ctkti i njenom --
letanjM. U јеЈпвгч Jjtм te ipo-minj- e:
mLtlo je глШШЧ kAte
tte hetmitlhe e# ntznlke r#-Jern- ici
Ja get ere u freperjtJ'
nke. Kajgeri Jfati — 9g etajj
iff Јл плЈјш Irmk — Ј1ле m t purine. I tAtii netnstite putt-- W HjreJni jttkeifi Vanjtki мкга!
ttf&etib pr&Jtij fe trie tttujrt- -
S LI C tC E i P RO S LOST I
rolrtkora XIX. viieka doao
Je is gomjoantriikog era da
Linca ka vojnik a 0ijek Раав
Atroniajer. CNijemac). On ie
mtao a 0ijeka i ti m olenio
jednotn Hrvaticora. ТаЈ Гатао je
praded bt-кш- ра fttroina]era.
lalje oe va porodif left Mb ma
mm Hrvatkama pehrvaflvala. U-n- nk
Pavler. Ian Atro-maj-er --
lent e takndjer Ilrvatieem.
Лгммп Erdeijae. Ma}ka je тмг
tiesla na ina Jeipa Jaraja.
koji e rwlio m 0l]ek 4. marta
ISIS. X4 ka dWk on je nJ-radi- je
Шшт Vnkeve nardne
100,000 dolara za anti-komunisti- cki film
J e d a n pododbor Za-stupnid- kog doma Sjed.
Driava je otkrio, da je dr-Jav- na agencija za infor-maci- je
(U.S. Information
Agency) dala jednoj pri-vatn- oj
kompaniji $100.000
za proizvodnju jednog an-tikomunistid- koga filma.
Film nije uspio i .sto
hiljada dolara jc utro§eno
uzaludno.
Pri rod no
K fotografu dodjc otjc sa si-nom
gimnazijalcem. Fotograf
predlaie da bi sin stao iza oca koji
sjedi na naslonjacu i da mu stavi
ruku na rame.
Otac: "Ako zelite da snimk.
budc prirodna bolje bi bilo da on
drii ruku u mom dienu."
Kritika umjclnosti
— Dai je divna slika, koju si
kupio. Tako je rcalna da lovjeku
uzdraiuje apetit.
— Pa kako izlazik sunca mozc
nekome draiiti apetit?
— Izlazak sunca. Ja sam mi-sl- io
da je to slika przenog ja-jet- a.
SLOBODNE
Jan. Ijto zaruanit. 01, irat-na- m
pogrelAU Jniltlat Jnln n
geter, si gam1 1 irraz In a. Jnle
tdmaUHje гнкатл t negxma, hit-lall- e
ptelle prstip tattemtm-кл- .
. . ." Tale sm pfcati tJitrmt
ttki.
RtJotmci mtm ttjAi Jmini. Je-Јл- п
клггчеШлтп je m Mmnthene
geivrj $ preperfeJsmmee: "Drs-g- i
1гНлт, tutTA teme peii пл
пш pretesifM. Ale buJrle Jebro
pazfli, it fete tiJtti tlehmine av- -
p}eme I niljkevieevog "Satlra".
V to] porodki t vle nije go-vorile
njemafVL Piue! "O nje-mal- koj krvi StremajeroteJ" u
zagrebackej "RiMi" Otrj 42 od
21. deeembra 1929.). knjiievmk
Im VelikanevM kale: "Od ono-ga
damoga dieda I Line a oU-l- o
je biknpa pretime, za koje
I njerovoj aliei lab znati
dok џ nije prelavio (-lroma-j-erove
e vurradjani narivslit
Patlovl), ali e avim ratrije-dil-a
I rotovo neta!a vtara nje-na-ka krr. Trvi #.trmajer, do-elje- nik Pavao. bio je itokrmi
Nilrniae sa to pototaka. 5ia
PRED PRVIM
MAJEM
(Xastavak sa strane 2)
se slagao sa stavom A. Be-bel- a, ali je istovremeno is-tic-ao obaveze . njemadke
socijaldemokracije. U pis-m-u
A. Bebelu (London. 19.
novembra 1892.) on kaze:
"Ali kada najjaca par-tij-a
u svijetu odjednom
daje znak za odstupanje,
onda to svuda izaztva vc-oma
Ioi utisak. Poloiaj o-bave- zuje. Vi ste borbeni
odred suvremenog radni-cko- g
pokreta, i ono sto ste
obecali u Brislu, moralno
ste obavezni da ispunite".
U duhu tih diskusija iz-glasava- ne
su nove ili potvr-djiva- ne ranije rezolucije.
U njima se, istina, sve vi5e
i sve jade naglaSava revo-lucionar- ni karakter pr'o-majski- h demonstracija, ali
su istovremeno ostavljene
mogudnosti za razliditu
praksu u pogledu njihovog
provodjenja. Uezolucija
Briselskog kongresa nagla-§av- a, da "ovaj praznik tre-ba
da bude dan odmora",
to naglasava i rezolucija
CiriJkog kongresa; najvise
pak rezolucija Amsterdam-sko- g
kongresa, jer se u
njoj izridito kaie, da je na-jefikasn- ija demonstracija
na dan 1. maja obustava
rada. Ali, na drugoj strani,
u svima se ostavlja mogud-no- st da radnici pojedinih
zemaljn to provedu "na ta-ka- v
nadin, kakav im dozvo-ljavaj- u
uvjeti, koji vladaju
u njihovoj zemlji" (Pariz,
1889.), "bez stete po rad-nid- ke interese" (Amster-dam)
i t. si. Rezolucije po-jedinih
kongresa, ciriSkog,
na primjer, istidu. da borba
za osamsatni radni dan
treba "istovremeno da bu-de
i manifestacija dvrste
volje radnidke klase da so-cijaln- om rcvolucijom uklo-n- i
klasnc razlike", ali jc,
pod utjecajem Bcbela i ve-cin- e njemadkih delcgata,
to Izmijenjeno u torn smi-sl- u,
da to treba izvrSiti "pu-tc- m socijalnog preobraza-ja"- .
Rezolucije kongresa Dru-g- e internncionale o Prvom
maju takodjer veoma reli-jefn- o
odrniavaju sve ono
§to je bilo pozitivno ili nc-gativ- no
u njenoj djelatno-sti- .
One su utjecale na na-din
provodjenja prvomaj-ski- h
demonstracija, ali nc i
na njihov revolucionarni
smisao i karakter.
Milisav MijuSkovic.
MISLI
aа , nbojnt tut ilmi e нл tune
fi pf'tzonma gtaJu. To im ne-dtnj- ni to i ie tgAf aIo pe-btilnoi- ii,
гнлкаг i petAJno. Obs-tM&Aj- ie
se ttineUm gespeJino-rem- ,
zgTAbitc IdmeHft, pa baeaf-t- e
pe iifirnjT.
Taj je ttJermk Jebm sa ha-gra- Jt eJ ftJng iem'rta Jest An-g- U
pira, a havatitt Inez KatI
TeeJer ga fe pbrHe i tAtjete-ro- e
mm "Ja ntumerne preJutt м
миггче ItUamlem нлаелтш'. ..
ma je po majcl Hrvatici bio ve
polanljemae. po!shrvat. Trefi
Atroma]er Imao je tek cctvrtinu
njemafke krvL fetvrti evmino.
a peti — na bWknp — ni vite
ni manje neco Sefiaetina nje-mat- te krri". Ve!ikanovi£. koji je
lifno poanavao bikopa, kaie Am
je £trejnajer bio npravo tipi£an
!avonki Ilrtat, Aokac. pa na-rot- ito itie da k4kapove
propovjedi bile protkane ikavlti-no- ni
materin}Vim I djedovskim
jecikom njerovim. kojim je vc
м fetvrtora pekrvacenom koljena
jedino i anala da zovoH ta to-bof- nja njematta porodka.
PORIJEKLO STROSMAJERA
шииа.
|
