000133b

OCR Text: ii ум Шпл т чjin им Mill, тљџ .'tf.-.-.--
HT - ваазкктгжшиш
м- - . & м-.,,'-Г- ј7"
... јА' —.кт - - -- Jf rfj-- J-STRANA
3 —Jedlnstvo. 13. novembra, 70.
Americki i kanadski POSLE "DLOKIKAXJA" СЕХЛ V JUGOSLAVIJI ! POSUDJENE BODUE
kapital u Jugoslaviji (Citati iz
i
juposlavenskih
tasopisa)
listova Pocetak stabilizovanog programa
Nedavno Je u Sjed. Drta-vam- a
i Kanadi boravila Ju-goslave- nska
privredna dele-gacija,
koju je predvodio
Clan Saveznog izvrSnog vlje-d- a
Marko Bulca. Ovo je Tan-Jug- ov
izvjestaj o tome:
Privredna delegacija sa
dlanom Saveznog IzvrSnog
vijeda in2. Markom Bulcom
na delu vratlla se vederas (1.
novembra) Iz sluzbenog po-sje- ta
SJedinjenlm Ameri-dki- m
Drzavama i Kanadi.
Delegacija je tokom trotjed-no- g
boravka u tim dvjema
zemljama Sjeverne Amerlke
vodila razgovore o naudno-tehnidk- oj
1 tehnoloSkoj su-rad- njl.
U razgovorima Je bllo ri-Je- di
i o bilateralnim eko-nomsk- im
odnosima, putovl-m- a
za njihovo unaprijedje-nj- e,
industrijskoj suradnjl
privrede Jugoslavlje s ame-ridko- m
1 kanadskom prlvre-do- m
i o mogudnostlma za-Jednld- klh
ulaganja kapitala.
Po dolasku u Beograd ln2.
Marko Bulc je izjavio da su
razgovorl u Washingtonu
bill u stvari nastavak raz-govo- ra
predsjednlka Tita i
Nixona. Glavna okosnica
HAPSENJE
JUGOSLAVENSKU!
MORNARA U IZRAELU
U Izraelu Je uhapSeno o-s- am
jugoslavenskih mornara
pod optuzbom da su neki od
njlh imali revolvere.
Ovi mornari doputovali su
u Izrael kao clanovi posade
izraelskog broda "Ofir" i na-laz- lll
su se na povratku u
zemlju. (Posljednje vijesti
kazu da su oslobodjeni.)
VAGONI IZ INDUE
Jugoslavenske zeljeznlce
narudile su u Indiji 5.000 te-ret- nih
vagona, javljeno Je iz
New Delhla.
IVAN CIZMIC:
razgovora u Washingtonu,
rekao Je Marko Bulc, odno-sil- a
se na dugorodno udvrS-den- je
ekonomskih odnosa
izmedju dvije zemlje 1 cd-no- sa
Jugoslavlje 1 SAD na
polju tehnologije. Sllcne raz-govore
jugoslavenska dele-gacija
Je vodila 1 za vrijeme
boravka u Ottawi.
U razgovorima u Washing-tonu,
rekao je dalje Bulc,
doSla Je do lzrazaja zelja
americke admlnistraclje da
podrzl stvaranje pogodne
kllme za ulaganja amerl-dko- g
kapitala u Jugoslaven-sk- u
privredu. Stall smo, na-im- e,
na stanoviSte, dodao Je
inz. Marko Bulc, da su za-Jedni- dka
ulaganja dvrsta
garanclja za bolje rezultate
na polju industrijske koope-raci- je
i robne razmjene. S
tim u vezl, istakao Je on,
treba odekivati da de SAD
donijeti do proljeda zakon
kojim de americklm kompa-nljam- a
garantlratl ulaganje
kapitala u Jugoslavensku ln-dustr- iju.
Povoljan aranzman, koji
se tide zajednldkog ulaganja
kapitala, postignut Je i u
toku razgovara u Ottawi.
KARLOVCU NEDOSTAJE
2500 STANOVA
Karlovac — U Karlovcu se
godlSnJe gradi 250—300 sta-nov- a,
a prema podacima Op-dinsk- og
slndlkalnog vijeda
koje Je nedavno provelo an-ke- tu
u 127 sindikalnih po-druzn- ica,
gradu JoS uvljek
nedostaje 2500—3000 stano-v- a
ne radunajudl stanare
baraka.
SAOBRACAJNE NESRECE
U В1П
Sarajevo (Tanjug) — Za
devet mjeseci ove godine u
saobradajnlm nesredama na
drumovima u Bosni i Herce-govi- nl
poglnulo je 180 Ilea.
Za isto vreme u vise od
2.000 saobradajnlh nesreda
povredjena su 1.442 Ilea.
na".
(Nastavak 2)
Socijalisti su se pobornicima juznoslavenskog ujedinjenja
suprostavili na veoma !irokorn planu. Juznoslavenski Iseljenici,
kazu socijalisti, dosavsi u novu ameriiku sredinu morali su se
pokorili uslovima iivota, Kako se u staroj domovini nisu s
uspjehom mogli boriti protiv politickog sistema, u Americi su
nastavili borbu protiv starokrajskog ropstva, uvjereni da je
tu sasvim drukJije, da je tu sloboda. Na svoj podredjeni po- -
lozaj u Americi ti iseljenici gledali su posve drukJije, uvjera- -
vajufi sebe da to nije uopde podredjeni polozaj i da se oni ne
smiju buniti, jer ne pripadaju ovoj zemlji i ne poznaju njen
jezik. To je iseljenicki svijet dovelo u situaciju, da se o svom
vlastitom polozaju vrlo malo brine, ali zato da se
viSe brine i spasava svoju staru domovinu. I ti ljudi koji su
cd seljaka postali najamni radnici, vile se zanimaju za neke
beznacajne politicke prilike u Austriji ili Srbiji nego sto ame- -
rifki proletarijat cini, da poboljia svoj polozaj. "I tako ne zivuii
ni ovdje ni tamo, naJi ljudi su skroz pasivni, a da to opravdaju
pred sobom i drugima, natezu sa stcljetnim bedastocama tko
je veci Hrvat, Srbin ili Jugoslaven . . . Sloboda koja je ovdje
veca s cbzirom na misli i govor, ne koristi, nego samo Steti po
nale лз mislece radnike' . S druge strane radnidkoj jugosla- -
venskoj klasi socijalisti suprostavljaju jugoslavensku burioaziju
u Americi analizirajucl uzroke njenog nastanka i formiranja.
Do pred rat, kaiu socijalisti, nije se uopde moglo govoriti o
jugoslavenskoj burioaziji u Americi. Bilo je pojedinaca koji su
zivjeli po jugoslavenskim kolonijama i pokusali za sebe stvoriti
povoljniji materijalri poloiaj bilo kakovim radom medju svojim
Ijudima. Ti Ijud bijahu razni trgovci, gostionijari, odnosno sa- -
foneri, zatim bogatiji trgovci kao bankari, iifkortali, trgovci
robe, pa kasnije prevodioci cia engleski, knjizari, svecenici I
pokoji odvjetnik 1 lijeJnik. Mnoga cd ovih zonimanja su se
pojavila kad su se juinoslavenske koloVije proiirile i oja£ale, i
kad se je moglo misl.ti na osnivanje iupe ili dobijanje brojne
klijentele.
ljudi, koji su trebali rarod kao kupce i klijente, surodjivoli
su sa juznoslavenskim novinama ili su sami stupoli u novinar-sk- e
udruge ili prema ekonomskim moguinostima 1 semi pokre-tal- i
rovine.
Do I svjetskog rata po juinoslavenskim kolonijama bili su
na glosu pojedini vainiji ljudi bankari ili svecen'ci, oli tek pred
sam rat osjetila se potreba udruiivonja i zojednic'kog rada tih
KAD BI MOGLO...
Sto prije rata, Sto posllje
rata, iz Jugoslavlje Je, pre-ma
posljednjlm podacima,
otiSlo dosad 2.200.000 ljudl.
Steta Sto od njih ne mo-ze- mo
napraviti JoS Jednu re-publi- ku.
Blla bl bar razvije-na- !
"Vedernjc novosti"
DEMAXTI
Nedavno Je objavljen a-larm- antan
podatak — mill-Ju- n
Srba plSe palcem!
Izgleda da to ipak nije
tadno.
Bar polovlca spomenutih
Srba piSe — kaziprstom.
"Vecernje novosti"
NIKOTIN U BUD2ETU
Panco Grncarovskl iz sela
OraSana kod Skoplja rekao
Je u razgovoru s Tltom da se
otkupne cljene duhana nlsu
mljenjale ved punih Sest go-din- a...
— A cigarete stalno po-skuplj- uju
— dodao Je drug
Tito.
U petak se s govornice
Konferencije SKJ Izmedju
ostalog moglo dutl "da u
budzetu ima dosta nikoti- -
"Vjesnik"
JEZIK
NajvazniJI lekar u zemlji
Nikola Georgijevskl Je u Je-z- ik
uneo novu red: obeskll-cavan- je
(unlStavanJe kllca).
Jezlku, dakle, predstojl o-bezjezi- davanje.
ISPOD RUKE
Inflaclja Je zahvatila mito
1 korupclju.
Umesto plavih koverata
na redu su plavl koferi.
Vlada Bulatovic" Vib
("Polltlka")
Beograd — Odluka Jugo-slovens- ke
vlade o privreme-no- m
"bloklranju" cena nlje
ovde nikog lznenadila. JoS
ranije je najavljen "stablli-zacio- ni
program", dlja Je pr-- va
faza ovom odlukom upra-v- o
pokrenuta. Iako spada u
red krajnje nepozeljnih me-r- a,
s obzlrom na Hberalno
komponovanl jugoslovenskl
privrednl model, "blokada"
cena Je primenjena sa obra-zlozenje- m
da se inflacionom
pritisku nije moglo na drugl
nadin suprostavlti.
Uvoz inflacije, kojl ozna-dav- a
utlcaj uznemlrenog
svetskog trzlSta na otvorenu
Jugoslovensku ekonomlku,
rlementarne nepogode (zem-ljotre- sl
i poplave) i druge o-bjek- tivne
okolnostl samo su
Jedan deo uzroka dosadaS-nje- g
relatlvno brzog porasta
cena. Druge uzroke Je jasno
definlsao predsednlk vlade
Mltja Ribidid, sa govornice
konferencije Saveza komu-nis- ta
Jugoslavlje (najvisi
partijski organ izmedju dva
kongresa), odrzane od 29. do
31. oktobra u Beogradu.
Ribidid Je objasnlo da Je
pokret za povedanje cena
nastao kao posledica vell- -
POVECANJE SOCIJALNIH RAZLIKA
Beograd — Dvije komislje
PredsJedniStva Saveza ko-muni- sta
Jugoslavlje doSle su
do zakljuCka da su "socijal-n- e
razlike u druStvu poveda-vaj- u
1 tako, predstavljaju
problem za naSu ekonomsku
polltiku, za slstem 1 naS
daljni razvoj".
Komislje su zakljuclle da
Je do ovoga doSlo zbog "za-okupljen- osti
vizljom sop-stven- og
ekonomskog pro-sperlte- ta,
nemlnovnoSdu u-la- ska u druStvo velikih", pri
demu Je zanemarena "vrlo
znacajna oblast socijalne
politlke.
Uvod u diskusiju dao Je
Jugoslavenski socijalisticki pokret USA Prvi svjetski rat
Autor ovog napisa, profesor Ivan Cizmid
je upravitelj iseljenidkog muzeja Matice
iscljenika Hrvatskc u Zagrebu. Kako javlja
"Zajednidar", on sc sada nalazi na Minnesota
seudiliStu u St. Paul, Minnesota; doiao Je
kao "exhange profesor" prema ugovoru izmedju
ameridke i jugoslavenske vlade poznatom
ped imenom Fulbright scholarship exchange —
s namjerom da proudava hlstoriju hrvatskih i
ostalih jugoslavenskih doseljenika u Sjed.
Drzavama prije prvog svjetskog rata.
kog opteredenja privrede
i otplatom nepovolj-ni- h
unutraSnJlh zajmova. Da
bi doSla do novca za nove
investicije, privrcda trazi iz-l- az
u povecanju cena, a to
je — po misljenju Ribieiea
— "epicentar" prlvrednih
potresa.
Jugoslavlja je, po reclma
Rlblclca, medju prvim zem-ljama
u Evropi po srazmer-n- o
visokim izdaclma na so-cljal- no
oslguranje i po uccS-c"- u
troSkova odbrane u na-cionaln- om
dohotku. Ona Je i
Jedna od retkih evropskih
drzava koja svoj brzl eko-noms- ki
razvoj uslovljava
adekvatnlm progresom sop-stven- ih,
dosta prostranih
nerazvijenlh podrucja, na
danas JoS zlvl vise
od treiine ukupnog stanov-niSTv- a.
Na svaka tri dinara uloze-n- a
u sopstvene investicione
fondove, Jugoslovenska prl-vre- da
daje 100 dinara za
izdrzavanje celokupne dru-Stve- ne
nadgradnje 1 za o-st- ale
Javne rashode (ovde
se ubrajaju i bankarske ka-mat- e).
ovaj ubed-ljl- v
podatak, premijer Ribi-C1- C
Je zakljufiio da su takve
Sefer, kojl Je iz-medju
ostalog rekao, da su
"socijalne razlike, u sadaS-nji- m
uslovlma naSeg razvo-J- a,
nuznost". Po njegovom
misljenju lzvori socljalnlh
razlika su mnogobrojnl, a
glavni je raspodjela dohodka
prema radu, koja 1 sama
reproduclra nejednakost, all
Je neophodna da bl se sti-mullr- ala
proizvodnja. Veliki
socljalnlh razlika je
heteregenost zemlje. Sefer
ipak smatra da su razlike
"umjerene", premda ima
slucajeva, u procentu od pet
posto, da razlike u liCnlm
dohoclma lznose 1 1:7.
i
ljudi za "dobrobit" svog naroda. Osnivanje Hrvatskog Saveza
1912. godine, prema miiljenju socijalista, bio je prvi pokuiaj
da se organiziraju iseljenicki gradjanski krugovi u vodjeriju
politike. Od 1912. pa do izbijanja rata taj proces burzuaske
organizacije, po miiljenju vec se prilicno proveo.
Smjestivsi tako juznoslaverske iseljenike u specifiine uvje-t- e
americkog zivota, naJavJ' u njima vladajudu i eksploatiranu
klosu, jugoslavenski socijalisti i u pogledu jugoslavenskog pro-g'am- a
djeluju sa pozicija partije radnic"te klase. Otklanjarje
svake surodnje sa jugoslavenskcm burzoazijom u Americi so-cijalisti
obrazlaiu na slijedeci noiinj "Medjutim sasvim je
naravno, da se i mi socijalisti moramo uhvatiti u koJtac sa
domacim izrabljivaJima, jer su nam oni prvi na putu. Ml iivimo
medju svojim Ijudima, govorimo svojim jezikom prvo I radimo
za svoj narod, odnosno za sve petlacene radVie slojeve u svojoj
domovini. Ovdje pak u Americi gdje su prilike sasvim druga-£ij- e,
nego Ii u starom kreju, prisiljeni smo na isti ra£in
obroJunovoti se sa svojim izrabljivaiima I boriti se na prom
mjestu Zajedno sa svojim radnicima. Mi nastoj'mo da njih
uzdrzimo i osvjestimo. Mi hoc"emo da oni postanu socijalisti i
da se bore u zajednici sa ostalim narodima 'protiv
svemlrnog kapitalizma I protiv sveope nepravde. Onaj tko
nas zove na suradnju na patriotima taj ne poznaje nacela me-djunarodn- og
sodjalizma. Svaki poziv na suradnju sa potrictima
je radi toga uiasna besmlslica".
Odredjujuii svoj stav prema jugoslavenskom pokretu u
USA i uopde prema stvaranju Jugoslavlje, socijolisti kaiu da
se ne smije Imati nijta protiv eventualne jugoslavenske repu-blik- e,
pogctovo onakove koja bl se pridruiila opdoj balkanskoj
zajednici, oli svjesno raari'Jtvo se r.e smije zalogati za ovakvu
Pise: LJUBISA DJURIC
po-rezl- ma
kojima
Iznosedi
Berislav
izvor
poslije
Javne flnanslje neodrzive.
On Je dodao da "blokada"
cena nije kurs ekonomske
politlke, ved prlvremeni ko-ra- k
ka trajnom cllju — za-ustavlj- anju
porasta troSkova
u proizvodnji, nastallh po-resk- lm
i drugim metodlma
zahvatanja dohotka iz pri-vrede.
Od slededih poteza vladl-no- g
stabllizacionog progra-ma
zavislOe I vremensko tra-jan- je
sadaSnjeg maksimlra-nj- a
cena u Jugoslaviji. Ve-ru- je
se da se na te poteze
node dugo dekati. Ncsumnji-v- o
Je da de poreska polltlka,
nadln konstitulsanja savez-nog
budzeta 1 druge oblasti
prlvrcdnoK slstema pretrpeti
bltne izmene u narednlm
mesecima. Na udaru de, pre-ma
tome, biti potroSnJa, ko-ja
nadmasuje realne mate-rijal- ne
mogudnosti.
Odekivalo se ponegde da
de jugoslovenska vlada, upo-re- do
sa makslmlranjem ce-na,
primcnlti I onu meru ko-ja
Je u takvlm prilikama u-obld- ajena
u drugim zemlja-ma.
Red Je o "zamrzavanju"
Plata. Jude je, medjutim,
zvanldno saopSteno da ta-kv- lh
koraka nede bit!. U pl-tan- ju
Je svakako 1 poverenje
vlade u trezvenost samou-pravn- o
organlzovanih rad-ni- h
kolektlva. Jer, sadaSnJI
tokovi potvrdjuju da porast
plata u Jugoslaviji, uprkos
potpunoj samostalnosti koju
u torn domenu imaju radnl
kolektivi, nlje do sada nad-maS- io
razumne granice. Re-alne
plate dak su neSto nlze
povedane od produktlvnostl
rada, koja raste za Sest od-st- o.
Lidna potroSnJa de dozl-ve- tl
lzvesne restrlkcije, I to
najnovljom izmenom propl-s- a
o potroSadklm kredltlma.
Dlnamlka Industrijske pro-lzvodn- jc
nije u sadaSnJoj si-tua- ctjl
znatnlje usporena,
Sto potvrdjuje podatak da Je
za devet meseel ona porasla
neSto viSe od osam odsto u
poredjenju sa lstim perlo-do- m
proSle godine. Takva
lndustrljska proizvodnja o-mog- uduje
dobru snabdeve-no- st
trtiSta robom. Medju-tim,
vellkl oblm zaduzivanja
potroSadklm kredltlma, vrSl
Jak prltlsak na robne fon-dove.
Zato de vladlna mera,
kojom se smanjuje granica
mogudeg zaduzenja potro-
Sadklm kreditom, u ovom
trenutku povoljno uticatl na
smlrlvanje trzlSta.
Pre nego Sto predlozl traj-nij- a
rcSenja za uravnoteze-nj- e
platnog bllansa zemlje,
vlada se odludila na prlvre-meni
korak 1 u ovoj oblasti:
Uporedo sa "blokiranjem"
cena, objavljeno je da sva
Jugoslovenska preduzeda ko-ja
uvoze moraju da poloze
kod bankc oblmne tromesed-n- e
depozlte. Otezavajudi ta-ko
uvoz, kojl Je dostlgao 1-z-uzetno
brz tempo, vlada ze-- 11
da smanji traznju za u-voz- nom
robom, a time i po-troSn- Ju,
kao 1 da donekle
uravnotell razmenu dobara
sa inostranstvom.
Predstavnik centralne Ju-goslove- nske
banke je ovlh
dana izjavio da je svaki do-bavlj- ad
ill poverllac u ino-stranst- vu
bez ikakvog za-kaSnjc- nJa
dobijao svoj a po-traziva- nja.
Zahvaljujudl dc-vlzn- lm
prlhodima od tran-sport- a,
turizma i lz drugih
nerobnih Izvora, ova banka
Je sasvim oduvala llkvldnost
u medjunarodnlm pladanji-m- a.
All, u robnoj razmeni
brzl porast lzvoza je praden
JoS znatno obimnljlm na-bavka- ma
robe u lnostran-stv- u,
pa Je bilo krajnje vre-me
da se jugoslovensklm u-voznl- clma
skrene paznja na
vrlinu umerenosti, Sto se
uvodjenjem depozlta 1 dlnl.
(Tanjug)
u
politijkom
socijalista,
stvar "svim zarom", i ne treba zaboraviti na svoje fisto radni
£ke interese i na svoje oslobodjenje. Radinci trebaju bitl svjesni
toga da bi i ta jugoslavenska republika bila fisto kapitalisticka
drzava u kojoj ne ie i ne moie biti vile slobode I prava nego
Ii je sada u Americi. Jugoslavia bi bila fisto burzuaska drzava
u kojoj de radnici i seljaci morati raditi kao najamni radnici
i u kojoj ce biti prisiljeni, da se organziraju na ekonomskom i
politijkom polju za borbu protiv kapitalizma i privatnog via-sniltv- a.
Ali ipak, socijalisti misle da bi jugoslavenska republi-ka,
ali ne ona buriuaska, bila ipak jedan korak naprijed u raz-voj- u
naJih naroda.
Zbog toga socijalisti ne trebaju upotrebiti svoju snagu za
jugoslavensku republiku, a pogotovo ne oni iz Amerike. Prak-tiinij- e
je da to rade ljudi u domovini, ali opet u odredjenim
gronicama. Sve Sto socijalisti mogu uciniti za tu ideju, jeste da
glasaju u saborima I parlamentima za nju upravo tako, kao Sto
glasaju i za druge naprodne reforme. Ali to ne smije nikako biti
cilj radnifke borbe, jer njen cilj je ruSenja temelja kap'talizma
i privatnog vlasniltva.
Jugoslavenski radnxl u tudjini ne smiju odobravati po-kret
za Jugoslaviju, jer taj pokret zapoceli su ljudi daleko od
naroda. Stvar bi bila sasvim drugaiija kada bi prilike u do-movini
davale jamstvo da de taj pokret uspjefi I da de naxi
na podrSku najSirih slojeva naroda. Kad bi danas u domovini
postojao usanok naroda, radnici bi trebali torn ustanku dati
svu moralnu i materijalnu podrSku. No kako takovog pokreta
nema, jugoslavsnski radnici ne trebaju za novu drzovu raditi.
Aktivnost jugoslaonskih socijalista odvijala se kroz Ju-goslavenski
Socijalisticki Savez. 1915. godine Savez je imao
120 udruienja sa dvije tisude aktivnih C.'anova. Pored udru-ienj- a
socijalisti su djelovali kroz svoje glasilo "Radnifka Stra-ia- "
koja je imala oko 4000 pretplatnika. Organ srpskih soci-jalista
"Narodni GIos' fuzionirao se pofetkom rata sa "Rad-nidko- m
Straiom" koja se od tada Stampala na dvije sfranice
dirilicom. Za slovenske iseljenike izlazio je list "Proletorec" ko-je- g
od kolovoza 1914. uredjuje Efbin Krisfan. Vrlo zna£ojnu
ulogu vrSile su i skupStine organizirane od pojedinaca ili poje-d!ni- h
udruzenja. Na njima se predavalo I raspravljalo o aktu-elni- m
druStvenim pitanjima, Socijalisti su se pojavljivoli I r.a
skupStinama organiziran'm od nesocijalista J na njima vodili
oStre debate, u kojima je desto puta dolazilo do incidenoto.
(Nastavit de se)