Note |
OCR Text: POZDRAV SVIM RADJVIM 1LJUDIMA INA
MEDJUNARODM PRAZMK-PRV- I MAJA!
VOL VII No. 31 "01)
Odluke federalno--
provincijske
konferencije
U Ottawi je odrzana fe
deralno-provmcijs- ka konfe-rencija.
Prisustvovali su
predstavnici 10 provincija i
federalno vlade.
Glavni cilj konferencije je
bio da utvrdi dnevni red i
odredi datum Sire federalno- -
provincijske konferencije.
Koliko je to vazno pokazuje
?JnionJca da Jo sadasnioi
konferenciji prisustvovao 41
ministar (federalni i provin-cijski- ).
Zakljudeno je da se iduca
konferencija saatane u po-nedjelj- ak
3 oktobra sa sli-jeded- im dnevnim redom:
1. Fedcralno-provincijs- ki odnosi;
2. Javne investicije i raz-vita- k
prirodnih bopat-stva- .
3. Uspostavn stalnojr fedc- -
ralno-provin- c i j s k o g
komitota.
4. Zdravstvena sluzba i
javna skrb.
5. Odriavanje drujrih iz-vanred-nih
konferen-cija.
Konvencija jc diskusirala
i pitanje nezaposlenosti.
(Vidi posebni izvjeStaj na
ovoj stranici.)
Uvoz so iovccava br2c
nego izvoz
Dominion Bureau of Sta-tistics
saopdavn da so u mje-sec- u
martu povecao i uvoz i
izvoz, ali uvoz vise od iz-vo- za.
Izvoz je iznosio 354 mili
„„.. j.i.M itt mr. nnitn .
se nepo u martu 1954. a u- -
voz 40G miliona ill 15.2 po- -
sto viSe пско u martu 1954
Sovjctski filmovi u I
Kanadi
Nedavno je "Toronto
Daily Star" objavio napadaj
na sovjetske filmove u Ka-nadi.
jer da veliiaju oruia-n- u
mod SSSR.
Povodom topa predsjed-nik
poduzeda Artkino Pic-tures
(Canada) Ltd L. Cla-vi- r
je izjavio. da je od janu-ar- a
1954 u Kanadi pokaza
no 15 sovjetkih filmova Od
toga osam filmova su bili
opere. balcti i bioprafije iz
predrevolucionamoj perio-da- .
jedna novija apera. je
dan film iz historije Alba
nije. tri drame iz savreme- -
nojr ilvota (djeca. seljaci.
birokracija). dva dokumen
tarna filma. jedan film o
cirkusu i jedan o iivotu u
Artiku.
U vih petaaest fiTmovji
nema jednop prizera koji se
odnoi na "rske araiaae
sile". rekao je Clavir
(Sa svoje straae nriraje--
dajemo: KoHke e a Kaaadi
pokazaje filmova koji veil--
daja ameriike eraiaae si- - le!!!)
H IB™ aaVaam bbbbI вввввнвввш вввввв bbbbbbbf ввввт. bbbV
JUGOSLAYENSl -
TORONTO,
Jos jcdan CCF poslanik
potpisao apcl proliv
atomskop oruzja
Javlja se iz Vancouver da
J Leo MmsicK potpisao
svjetski apcl protiv atom
skog rata.
On je dlan CCF i Zakono- -
,
davne skupStine Britanske
! ivoiumuijc.
Prije njejra apel je pot
pisao E. E. Winch, takodjer
Clan CCF i Zakonodavno
skupStine B. C.
To je udinilo i 14 dlanova
Zakonodavnc skupStine Sas-katchewan- a.
20.000 potpisa u B. C.
Vijede mira Britanske Ko-lumb- ije jc izjavilo da de do
22 maja — kad se otvara
svjetski konjrres u Helsinki
— sakupit 20.000 potpisa
na svjetski apel za zabranu
atomskog oruzja. Ved jc sa-kuplje- no 8.000 potpisa.
Anicricki struenjak upo-zora- va na opasnost
atomskih iokiisa
Profesor J. H. Muller, do-bitn- ik
Nobelove nagradc je
izjavio da pokusi hidrogen-sko- g
oruzja predstavljaju
veliku opasnost za ameridki
narod.
Jaka opozicija proratnoj
politici u CCF
Na nedavno odrzanoj kon- -
venciii CCF i u Britanskoj
Kolumbijl
v
Amrsr, Vrit rrp --Torinri m
Klavnih kritidara desnidar--
skc politike bio David
Stupich iz Usta- -
judi desnidarskih trdji da je CCF posljednjih
pod inn pretrpjela poraze '
zboe "marksizma". Stupich ,
uspjell
se kada ce
Vrhovni eud Kanade razmo-tr-it
law", kojim su poniJtena
fundamentalna
u proinciji Quebec
2- -. ,e obra- -
sa onima se za-la- i
za ропШепје za-кон- а.
srijede a Mentrea-l- a
sa izvrJone polkiske
a areda Civil Lfber--
ишоа. Koja orpaniziue
Pe л rhovai sad.
U fete vrijeme
polkrijeki apad a
Switzntana. koji je plavaa
straaka a sadskora procesa.
O - KAKADSKI DEMOKRATSK! LIST
ONTARIO. APRII 24 10V,
Ottawa ClanoM deleacije neiaposlenih raJnika prcd parlamcntom za federalno proincijske konferencije Delepaaia ic
ministra rada Gregga podmjela mu oe zahtjexe 1 ) osi£uranja za 0 posto 2) osiguranic svih radmka
)) pomoc гл 6tao vnjeme zaposlcnja umjesto 40 kako laic Ottawa
Pitanje pomoci nezaposlenima moglo je biti rjeseno za
dvije minute, ali je ostavljeno daljno razmatranje
Federalno - provincijska lica koja su sposobna za rad
konferencija je diskusirala i Tu je ukljudena ne samo iz-pitan- jc
nezaposlenosti, Sto I finacijska pomoc, no
jc danns glavni zc-mlj- c,
ali ка je ostavila tamo
gdje bilo do danas: Pro-duz- it
de sc diskusijom i ispi-tivanje- m tko treba da po-ma- ie nezaposlenima, a po-to- m
de se sastati federalni i
provincijalni ministri pod
nadleinost to
spada i donijeti odluku. To
dc uzcti tjedana, a moida
i mjeseci. A
ljudi treba pomod nepo-sredn- o.
Pitanje nezaposlenosti
un je to ucinio iz
ispoljila se jaka ' P™d konferenciju je posta-opozicij- a
proratnoj politic federalni premijer SU
je
Nanaima. protiv
Primide
Dunlessis
FRIDAY.
problem
je
razlopa. zato. gto,inih radova.
u radnidke unije, orpaniza- - ' Provincijalni premijeri ni- -
cUc nezaposlenih i su prihvatili St. Laurentov
koja
deno
su Ipak
za
onda
Duplessis terorizira protivnike Padlock
praa
koji
topa
John
tirustveno oranizacije tra
da konferencija pro
trese ovaj t clones
odROVorajude odluke.
,r'~ в U
25
THE
Advokat Paul Norm a skretar Civil Li- -
oerties Lnioa je izjavio. da
ne da za- - strait i da ee aaetaxit
za koji sa
za troikova
apela
Ko i javni radovi. St. Lau
dva
razne
din.
rent je sadasnju
da odbaci te obaveze
federalne vlade. On je to
postigao na taj nadin Sto jc
predlozio novu za
uzdriavanje nezaposlenih
koji nemaju nezaposlcnidko
osiuranje (bilo dn nisu
osigurani, bilo da su iscrpili
Sto ih pripada). Prema no-vo- m
planu federalna vlada
bi 30 do 50 po-sto
troSkova za
takvih lica, a ostalo provin-cijaln- e
i municipalne vlasti
Na dniffoj strani St.
je potpuno zaobiSao pitanje
prijedloR. Tedina njih je
traiila da ostane kod od-luke
iz 1945. Rodine. Po-sli- je
viScsatnc diskunije.
,
juci ministri I donijeti odlu-ku
(kakvu to jc pet pita-nje).
Raportirano da je pre-- .
mijer Britanske Kolumbije
Bennett da ovo pi- -
tanje raoie biU rUeseao u
minute arod ce se
pitaU zaJto nije rijeieHO I
za пекоико sau i zaaw su
potrebna daljna vijecaaja.
To de osobite pltaU oalli
G00.0O0 aezapoelenfli
Jasao je da razlop za zav--
ladeaje leii a Sto ai
federalaa ai previndjke
vlade aa sreraae da iz--
vtS svoje obaveze prema
radairn Ijadlraa. Premijer
je aa poeetka
koafereacije jasao zaati
da za njejra aa prvo raj e to
dolaze vojae priprerae .
je rekao. da je CCF stvamo I No St. Laurent je imao i je bila popracena veli-nezadoval- a-zbojr
podupira- - svojih posebnih raduna. Pre-- kom demajrojfijom. zaklju-nj- a
NATO (Sjcvero-atlant- - ma odluci fcderalno-provin- - je da se imenuje jedan
ski savez). cljske konferencije od 1945. jkomitet strudnjaka. koji de
Desnidari federalna vlada jc duina da
,
cijelu stvari temeljito ispi-- i
dalje kontrolu. se brine sva nezaposlena i tatl i donijeti preporuke. a
de se sastati odpovara- -
zakona
dan
Duplessisov "Padlock
pradjanska
danava
ProJle
racije
uee
itvrfea je
stan
tjedana
za
Laurent,
2o
i
DEFEAT
PADLOCK
Montreal
se orpaaizacija
kara- - panja $10.000.
potrebai pokriee
iskoristio
doprinosila
izdriavanjc
se
je
dao
РПС F 5 c FNTs
vrijeme
prcd
ravna
diju
Prvo
dvlje
tome
Svakomc povecanjc:
i radnicima i
kapitalistima
U mjeiecu aprilu u
Kanadi je bilo vise od
600.000 neza
poslenih radnika i rad
nica . . . U istom mje-tec- u
kanadskc korpo-racij- e
su vojim dionL-carim- a
itplatlle svotu
od $41,398.437 u divi-dendim- a.
Broj nezaposlenih u
aprilu je bio za 60.0OO
veci nego u istom tnje-ec-u
proile god inc. Di-vidend!
su bili za $1,-508.2- 27
vedi . . .
Zahtjcv za izruccnjc
ratnojr zlodinca
Artukovica
Tanjug donosi iz New
Yorka :
U SAD borave profesori
Vajs i koji su dopu-tova- li
u vezi sa zahtjevom
Juiroslavije za izrudenje rat- - J
noj? zlodinca Artukovida. I
Oni su sada. zajedno s ame-- , ridkim advokatima koji vo-- '
de proces, zavrSili izradu
prijrovora. koji do biti pod-nese- n sudu.
Prema njihovom mKljenju
— s obzirom na tempo ko--
m radi nravosudie a SAD.
a a ovom —
no treba ocekfrat! odlaka
рне jula ili dak do jesenl.
pa n, ontja to ne Ce pred- -
sUvljati konadna odlaka o
izradenju. jer. kako fzjtleda.
ona treba da prod je vSe
iastanca.
Oruzani tikoh n Juznom
Vupfnpmn
U SUtmi. кгшАи I.
2nc VHetmou ere UhOi t- - im m&ebi imt4iu Jrii rl cJentmih rnp kee se be
Ue HMteno к ш i гммм
oo hex
Ulashington odstupa
po pitanju pregouora
sa П. R. Kinom
AmendKa vlada u ponesto imjemla svoj stav po
mariiraju
posjetila Povecanjc nezaposlcmc'kog
pitanje
desetine hilja-d- a
problem
LAW
priliku
formulu
Laurent
izjavio
Laareat
zadrzati
potpuno
Despot,
narodito sladaja
jtUrawi
l" tar J 'r'" Гг-- к v л
Nikita Hrusccv zapovara
koegzistcnciju
Ovih dana jc proslavljena
deseta godiSnjica potpisiva-nj- a
poljsko-sovjetsko- g uko-vor- a
o prijateljstvu i uza-jamn- oj
pomoci. Proslavi u Moskvi prisustvovala je
poljska delegacija na delu
sa premijerom Cirankijevi-dem- ,
a proslavi u Varsavi
sovjetska delcacija na delu
sa prvim sekretarom Komu-nistidk- c
partije SSSR HruJ-devim- .
Javlja se da je Hrusdev
znjrovarao kocRzistenciju
"kao jedini prnvilni i pa-mct- ni put" u medjunarod-ni- m
odnosima.
Oclohrcno ponistenje
sovjetsko-britansko- ff
URovora
Komiteti za vanjske po
slove oba doma Vrhovnop
sovjeta su odobrili prijed- -
0Vi Sovjetske vlade da se
ponisti ujroVor prijateljstva
sa Velikom Britanijom, koji
je izgubio vaino.st kad je
britanska vlada odludila da
sudjeluju u pothvatima za
naoruianjc Zapadne Nje-madk-e.
Odckuje se da de na isti
nadin biti ponisten sovjet--
sko-francua- ki UROVor.
Ovi upovori su bili zaklju
deni u vrijeme druKOK" svjet
skoff rata sa ciljem da вс
sprijedi obnova njemadko
militarizma i faSizma Fran-cusk- a
i Britanija sada su
odobrile ponovno naoruia-nj- e
Njemadke. ito je upere- -
BO P"tiv SSSR.
Izbomi uspjesi licvicara I
u Evropi i U kantonalnira izboriawi , a Franeaekoj koraasietj ea
debili 22 3 posto xtasova. I
U izborima za gradske .'
vijece zeaeve. Sviearska. ko--1
raaafeti sa izabrali 16 vljei-- , alka (svih skapa 75).
U ajemadkoj drfavi Doaia '
Saksonija komanieti sa do--
bffi t!va poelanika. oei{a!- - demokrati 59 I Hni i dmri
sa protiv naonizanja Za- -
padn Ntemadke
sa Kinom To jc svaknko po--
stiedica sveopdop neRodo-anj- a
protiv krutih amerid-Ki- h
uvjeta za pregovorc.
CSAD su trazile da u pre-povori- ma sudjcluje i Сапк
Kai Sek, da Kina unaprijed
pristane na "prekid vatre".
da pusti amoridko Spijune i
pristane da buducnost For-moz- e odredi Vijede sigur-ns- ti
UN. Kina je odbila pre-govar- ati
pod tim uvjetima.)
SAD sada kaiu da su
epremne pregovarati izrav-n- o
sa Kinom bez udeSda
Слпц Kaj Sekn. ali samo o
"prekidu vatre" a ne i o
bududnosti Formoze. O tome
su dali izjave drzavni sekre-ta- r
Dulles i predsjednik
Eisenhower.
EISENHOWER O MIRU
Istovremeno sa tim pred-sjednik
Eisenhower je na
svojoj konferenciji za Stam-p- u
izjavio da se medjuna-rodn- a
situacija poboljSava i
da su sve bolji izglcdi za
mir.
On jc otkrio da sc nalazi
u prepisci sa marfalom iu-kovi- m,
sovjetskim ministrom
obrane, njejrovim lidnim pri-jatelje- m
iz proSlog rata.
Eisenhower je odbio da ka2c
na Sto sc odnosi njihova
prcpiska. ali se opdenito
vjeruje da se radi o pitanji-m- n
svjetskoK mira.
Dalje je najavljcno da dc
sc uskoro u Parizu sastati
ministri vanjskih poslova
SAD, Vclike Britanijc i
Francuske da vijedaju o
eventualnom sastanku po-KlavJ- ca velikih driava. Da li
je to jo5 jedan manevnr po-kaz- at de bududnost.
(Jedna vijest iz Ixindona
kaze da Edenova vlada ra-du- na da de joj ovo pomodi
u izbornoj kampanji, elidno
kao Sto je Churchillu 1951.
pomogla izjava da je spre- -
' man preovarati sa sovjet- -
skim vodjama.)
PREGOVORI O AUSTRIJI
Sovjetska vlada je prista-l- a
na prijedloff vlada Sjed.
Driava, Velike Britanije i
Francuske da se 2 maja u
Bedu sastanu ambasadori
dctiri driavo da pretresu
pitanje Austrijskoff driav-по-ц uovora.
Sovjetska vlada jc oritn- -
nalno predloiila da ee odrii
konferencija ministara vanj-skih
poslova detiri driave,
koja bi donijela konadnu
odluku Zapadne driave su
odbile i predloiile da se
najprije sastanu ambasa-dori
, Pristajudi na predhodni
sastanak ambaftadora. sov- - ietka v,ad je iRvi,a-- da
=- -# " .- -
ie rfie9 a saetanak
ralnfatara vanJeWh pokva
U tmaXkoi ktri Nw Бв- -
Uai Шфшје 25.06© teksttimh
tafo&a. _ U PieJaowta Imm- - ferm, Ил&н, 20 oeo peifotmr- - eA rA eiritU м 24wtni rnr Iff — U Belm j
Luk тКпгик% га4т1сд —
U kebndn r uifek tre rffc
poer rfetri. Sofera. tendje- -
eura ltd w ihrpm "ooo
|