000133

OCR Text: Ziocin u
Nastavak sa str. 1)
"J Jeku borbe za Frankovu
riqklonost koja se vodi Izmedju
angtewksonskih sila i predsje-dnik- e
De Gaulle, ocigledno Je
JakSe miriti se s jednim sudskim
ubittvom — ma kako ono po-gadjo- lo
prefinjena osjedanja
zapadnih demokracija i izaziva-l- o
tiha zgraiavanja — nego sta-t- i
generalu Franku na prste.
"Ali, kao sto u Sekspirovim
dramama dostojanstvo nacije 1
Iskrenost spasava dvorska luda,
tako je u nase doba zastavu is-ti- ne
digla satira. Ostalo je na
satiridarima londonske televizi-J- e
do postave stvari na pravo
mjesto kad ved listovi oklijeva-ju- .
Oni su dali ironidnu dijagno-z- u
"Jpanskog intermeca" "Ken-nedy
je rekao da nije zaintere-sovo- n,
a lord Hume izgleda ni-je
ni odgovorio. HruSdovljev
protett se naravno kod nas pro-glasa- va
za pristrasan, jer je Grl- -
mou bio komunista pa e Hrus-co- v
toko reci zainteresirana stra
na. Ali, gospodo, Kennedy I
lord Hume su takodjer zaintere-siran- e
strane u ovo tragedijl.
Kennedy ima yojne baze u Spa-nij- i,
o lord Hume ima ameridke
baze u Britaniji. . ."
lider Spanjolske komunistidke
porllje Dolores Ibaruri je izjavi-l- a
da je Franko bacio izazov di-tav-cm
svijetu i nije htjeo da du-j- e
humane apele kojima su mu
se cbratili ljudi iz svih zemalja.
Fostavljajudi pitanje zaSto je
Franlo naredio pogubljenje
Jpanskog patriote, Dolores Iba-ruri
je odgovorila da je htjeo da
nanese udarac Komunistidkoj
partiji, uz pomod terora i ubist-v- a.
Obradajudi se spanskom di-ktatc-ru,
Dolores Ibaruri je nas- -
tavila: "Vi mozete da ubijete
covjeka, ali ne mozete da ubije-te
ere ideje koje su mu dale
snogu, koje su ispunile smislom
njegcv zivot, koje su ga udinile
herojem". Komunisticka partija,
dodala je ona, u savezu sa sna-gam- a
koje mrze Frankov rezim,
dovest de narod do pobjede.
Ibaruri je dalje izjavila da su
se spanskl vlastodrlci i u ovom
slufaju pokazali upravo onak-vi- m
kakve ih svijet zamiilja;
"Bez osjedanja plemenitosti,
gnusni, plaSljivi i nemilosrdni".
"Julian Grimau pogubljen je
o Ime faSistidkih zakona, izjavi-la
je Dolores Ibaruri, ali zivot se
nottavlja 1 borba se nastavlja.
U ?me borbe za stvar naroda
najbolji predstavnid Spanske
©frtlodine podi ce Zajedno sa
nemo i vec polaze tim putem".
Tonjug {avlja:
Strane agencije I dopisnici
Tanjuga izvjeitavaju iz svih
krajeva svijeta o ogorcenju koje
(e Izazvala vijest o ubojstvu
jpanjolskog komuniste.
Komunistidke partije, mnogo-broj- n
sindikalne, omladinike I
tudenttke organizacije, socija-Dttitk- e
i neke gradjanske par-tije,
poznati kulturni i javni rad-nic- i,
udenjaci, pojedini vjerski
poglavar, -- _.._. i radm ludi u svijetu ,
jed.nstveni su u osud. postupko
spa oiskog d.ktatcro Franca
M-- ha I'rcma pianju sov jtk g fasopisa "MIrovaJa ekono-mik- a
i moidun.irodn.aja odnoSenja"
U toku je pretx-aranj-e "Merfjunarod-- M komiteta xa informacije i oci-Jal- ne
akcije'' — K1AS. Ије je sje-4&- h
it Lttxemburxu. u medjvna-aurad- ni
antikomunistiGki centar.
Ovaj komitet, kako tvnH ол-jet--
hi
teMif, rti objetHnjava uko SO
aatikoawniatifkJh organizacija u
SJL Dfiavmna, Britaniji, Fran-u- kj
i Zapadnoj ХјегоаЛој, kao
i MlUru, Japanu i na Pormoti. a
и4а —atoji da ne on objedini i
takrim cMitrima kao м "Medju-M- i
kamHat ta satttt krMan-- k
сћгШавеЦс" i "KonfrreAcija м
riiticki rat otiv Sovjete".
Caaosia pile da tm u mreiu luk-emfcurlk- ot:
Komiteta tikljuceni
PR- -
koi je, ne osvrduci se na snaz-n- e
proteste svjetske javnosti,
naredio izvrsenje zlocina.
Nekoliko stotina gradjana
Meksika je demoliralo neoofid-jeln- o
predstavniltvo Francove
vlade. Meksiko ne odrzava di-plomat-ske
odnose s Francovom
Spanjolskom. Tek je intervendja
polidje spasila zgradu Franco-vo- g
predstavniitva u gradu Me-ksik- u
od potpunog uniitenja.
Biro francuske Generalne
konfederadje rada objavio Je
saopcenje povodom ubojstva
Juliana Grimaua u kome poziva
sve aktiviste konfederadje, kao
i sve sindikalne i demokratske
organizadje da jedinstveno istu-p- e
protiv ovog "gnusnog fasisti-cko- g
ubojstva." Biro Generalne
konfederadje rada takodjer
poziva radnike da povedu akct-j- u
u dlju sprecavanja daljih zlo-cina
protiv Spanjotskih demo-kraf- a.
U Danskoj, protestna saopde-nj- a
povodom pogubljenja Gr-imaua
objavili su Komunisticka
partija, Socijalistidka narodna
partija, Liberalna I Radikalna
partija, kao i Udruzenje dan-ski- h
umjetnika. Na mnogobro-jni- m
sastandma sindikalnih, o-mladin- skih
i drugih drultvenih
i politidkih organizacija usvoje-n- e
su protestne rezolucije u ko-jima
danski gradjani raznih
politidkih uvjerenja osudjuju po-stup- ak
Francovog reJima.
Pred Francovom ambasadom
I konzulatima u Londonu, Rimu,
Stockholmu, Milanu, Kopenha-genu- ,
Zurichu, 2enevi, Parizu,
Napulju, Amsterdamu, Aliiru I
drugim evropskim gradovima i
demonstraciie. Snazni odredi
naoruzane policije duvaju i dalje
Francova predstavniJtva u svi- -
etu. Na Jpanjolski konzulat u
Buenos Airesu badena je zapa-Ijiv- a
bomba.
Jugoslavenska stampa je ob-javi- la
proteste jugoslavenskih
sindikata, CK Saveza komunis-.t- a
i drugih organizacija.
Predsjednik Saveza udruze-nj- a
za Ujedinjene narode Sod-jalistid- ke
Federativne Republike
Jugoslavije Vladimir Simic upu-ti- o
je povodom pogubljenja Ju-lija- na
Grimaua Garcije brzojav
generalnom sekretaru Organi-zacije
UN U Tantu:
"Savez udruzenja za Ujedi-njene
narode Sodjalistidke Fede-rativne
Republike Jugoslavije I-zra-zava
najdublje ogorcenje po-vodom
pogubljenja istaknutog
Spanjolskog javnog radnika Ju-lija- na
Grimaua Garcije. Ovaj
zloiin, izvrsen uprkos mnogob-rojni- m
protestima svjetskog a-vn- og
mnijenja, predstavlja sa-m- o
nojgrublju od niza povreda
sa strane spanjolske vlade prin-cip- a
i ciljeva Povelje UN I opce
deklaracije o pravima covjeka.
Izrazavamo svoje uvjerenje da
organizacija Ujedjenih naroda
nece propustiti da zigole taj zlo-2ina2- ki
akt spanjolske vlade i
da zatrazi od nje da prestane
s gazenjem osnovnih orava slo- -
bodoljubivog 5panjolskog naro- -
da "
,
s-- a . rpamzacija ZajcdmJka stvar"
i "It ro IRIS" rip:.dn. njc .akc
amoriki "Savez gigurno.ti", en-polulea- lne
organitacij "Narodni
aavea za mir i slobodu'' i "Spatite
rkoru4, japannko "Druvo no-vo
Japana" kao i reaionalni anti-komuninti- Ai
ravesi "Komitet aa
elofeodnu Evropq'', MAntftommiti-ck- a
liga asijakih naroda" i "Inter-americk- a
konferencija aa oVranu
kontinenta".
Uposoravajuei 4. м ove or-Knisa- eije u poatjednje vrijeme
ve akthmije a pmiranjaja ko-mani- ata
u avhn aafedaim iem-Ifun- m,
aaatavljanju crni afitakova
komunista i progreaivnih Ijodi u-op- ce,
u vodjenju antikomunatifke
propjcne i u uiftceniranju anti- -
aovjeSKin OMnonstracija i
Madridu
papine
Evo glavmh misli iz papine enciklike- -
— S obzirom na dostignut stepen medjuzavisnosti posta-l- o
je rnogucno ostvariti opce blagostanje u svijetu, bez kojeg
nije rnogucno ocuvati mir. Jaz izmedju bogatih i siromasnih ze-malja
mora da nestane i visoko razvijene drzave duzne su da
pomognu novim zemljama da se uspnu na njihov nivo.
— Posto svi narodi zahtjevaju slobodu ili ce je zahfjevati,
uskoro vise nece biti naroda koji ce vladati nad drugima, niti
naroda koji ce zivjeti pod stranom vladavinom.
— S bolom gledam kako se u visoko razvijenim zemljama
trose sredstva na naoruzanje. Kazu mi da mir moze da se ocuva
[edino ravnotezom u naoruzanju. Medjutim, iako mozda sada-inj- e
stanje moze da zaplaii eventualne agresore postoji rizik
da nuklearni eksperimenti — ukoliko oni ne budu obustavljeni
— dovedu u opasnost zivot na zemlji.
— Razum nalaze da se stane na kraj trd u naoruzanju.
— Neophodna [e ne samo zabrana nuklearnih eksperi-menaf- a,
vec i zabrana nuklearnog oruzja uopce.
— Treba pred na postepeno, uravnotezeno I kontrolisano
razoruzanje.
— Ravnopravnost u naoruzanju mora da bude zamjenjena
uzajamnim povjerenjem, a a mislim da je to izvodljivo.
Doticud se predloga o stvaranju jedne svjetske vlasti, pa-pa
je istakao da je Deklaracija o pravima Jovjeka iz 1948.
godine bila jedan od "najznacajnijih 2inova" drzavnika. Ova
Deklaracija — dodao [e on — mora da bude baza politickog
zivota u svijetu.
Mir se ne moze odrzavati "ravnotezom straha"
Rim. — Generalni sekretar
KP Italije Palmiro Togliatti izja-vi- o
je na predizbornom mitingu
u Catansoru da KP Italije zeli
"novu politiku", politiku nepri-stupan- ja
blokovima, zbog cega
je neophodno odred se atoms-ko- g
oruzja kako na teritoriju I-ta-lije,
tako i u talijanskim teri-torijaln- im
vodama".
Togliatti je takodjer rekao da
je KP odlucno protiv onih koji
tvrde da mir treba odrzavati
pomocu 'ravnoteze straha".
"Takva politika, rekao je on,
znadla bi put ka katastrofi koja
moze uniJtiti 2itavo 2ovje5anst-vo"- .
Osvrdud se na unutrasnju si-tuac- iju
u zemlji, generalni sek-retar
KP Italije je rekao, da jaz
KONGRES KP
Nuzno je stvorili front
London. (Tanjug) — Poslije
dvodnevne diskusije u kojoj je
sudjelovalo preko 60 delegata,
kongres Komunistic'ke partije
Britanije usvojio je politi[kI Iz-vjeJ- taj
IzvrJnog komiteta partije
koji je kongresu podnio general-ni
sekretar John Gollan.
Na kraju diskusije o politi2-ko- m
izvjeltaju govorio je po-nov- no
generalni sekretar parti-je.
On [e u zakljucnoj rijefi pos-veti- o
prvenstvenu paznju unu-trainji- m
pitanjima i zadacima
partije, naglaSavajud vaznost
stalne teoretike, marksistiiko-Ienjini$ti2k- e,
izgradnje komuni-sta.
Gollan je takodjer istakao
da je borba za omasovljenje, a
protiv svih sektaJkih tentfendja,
jedan od osnovnih zadataka
partije u narednom periodu
"M. smo du?ni rtnn ;e rllnn
da konSt,mo sve demokratske
in$tituc,e u clju uspostavljanja
Ka( Ja, casopi3 optuzuje KIAS da
priprcma teror protiv komunista
sistematki koordinirajirfi medju-naroi- ni tajni rat protiv komunifti-cki- h
partija.
CasoH pi finandranju
ove aktivneati udjeluje ae same
krupnl kapital Sjed. Driava vei i
kapitel ZajedniAcof tritita.
0гед . na aaataT ntkorod-tv-a
KIAS na jem ae Wu nalasi
Frits Kramer, sa kea kafat da je
Wvli ofieir kitlerwrskc oarjU}-n- e
ihjKe "Abwehr" i Riai i Lisa-hm- m,
ovjetalu caaopis israiava
milljenje da KIAS pmiatavlja -- rtnK nasljedoika Biroa antiko-muniter- ne
koji je bio stvoren u
Berlinu 1994. god in.
El buxemburgu se sfuara medju-narod- ni
antikomunistiGki centar
encikSike
izmedju sjevera I juga Italije
postaje sve ozbiljniji i dublji,
zbog cega je posljednjih neko-liko
mjeseci Kalabriju napustib
480.000 stanovnika. Togliatti
je govorio I o teskom polozaju
seljaka i zatrazio da se odmah
poslije izbora za partament o-dr- zi
opcenacionalna konferen-cij- a
radi razmatranja situacije u
poljoprivredi. "Na toj konferen-cij- i,
rekao je Togliatti, komunisti
6e zahtijevati, pored ostalog,
da se Izvrli op£a agrarna refor-m- a,
da se provedu gradjanske
reforme u selima I gradovima
juzne Italije, da juzna Italija bu-de
industrijalizlrana i da se pro-vedu
u zivot odredbe ustava o
obrazovanju organa lokalne
samouprave
BRITANIJE
svih progresivnih snap
sodjalistic'ke demokracije u Br-itaniji".
Pri tome je generalni se-kretar
britanske KP ukazao na
nuznost da se stvori Siroki front
svih progresivnih snaga u Brita-niji
I rekao da [e "duznost ko-munista
da zajedno s laburisti-m- a
osiguraju odluSujucu vednu
u parlamenfu i okonJaju gospo-dstv- o
kapitala".
Zakljucna rijec Gollana o po-litiiko- m
izvjestaju odraiava i
cfitavu orijentaciju ovogodisnjeg
kongresa britanskih komunista
na unutrainje probleme. U izv-jeltaju
koji je podnijet kongresu
posebno [e naglasena odlucnost
KP da se na slijededm izborima
bori zajedno sa laburistima za
pobjedu nad konzervativcima.
FUKSOVO "SASVIM
NORMAINO"
U Bonu je poceo proces pro-tiv
dvanaest esesovaca i polica-jac- a
koji su opruzeni da su u lo-gori-ma
izvriili masovne likvi-daci- je
Svi zajedno opteredeni
su za smrt 180.000 ljudi.
Medju optuienima je i neki
Fuks, bivSi polioijski komesar
koji je pred sudom objainjavao
stanje u getu poljskog grada
Lodja u Ijeto 1940. godine. On-dj- e
je toga Ijeta pohvatano i li-kvidi-rano
170.000 Jevreja. No
geto je potrajoo do 1944. godi-ne,
pa je tamo bilo joi 70.000
ljudi. Fuks kaze:
"Umiralo ih je 1500 do 1700
drtevno od zaraza Ш gladi. Ali
to jc bilo sasvim nmferW'.
Procfenjuje Se da pofevT
Lotinske Amerike — oko mili-jard- u
ljudi — nema krova nad
glavom 1 stanuje u pros tori ja-ma
koje ne odgovaroju ni
potrebomo; covje-ka.
4 !Г .- - p
U
oblik napada u pocctku
Sliedeci clanak napisao je
K. Versinin, vrhovni komandant
zrakoplovnih snaga SSSR:
Raketa i avion, avion i raket-n- o
oruzje, avijacija i drugi ro-do- vi
vojske u savremenim ope-racijam- a,
uloga i mjesto ratne
avijadje u bududem ratu — ta
i mnoga druga pitanja poveza-n- a
s upotrebom avijacije u uvje-tim- a
nuklearnog rata stajala su
u posljednjih nekoliko godina i
joi i danas stoje u srediitu pa-znj- e
stabova vojnih teoreticara
I publidsta Zapadne Evrope i
Sjed. Drzava. Oko tih vojno
strateskih problema vodile su
se i vode se vatrene, a katkada
I veoma ogorcene diskusije, i to
nije slucajno.
Bududi rat, ako се ga biti, vo-d- it
£e se na ogromnim
prostorima. U
tim uvjetima vaznu ulogu igra
brza dostava nuklearnih meta-k- a
na cilj, vojnih jedinica i rat-ne
tehnike u rejon ratnih ope-racija.
Kod rjesavanja tih zada-taka
velika uloga pridaje se ra-tn- oj
avijaciji.
Vladini krugovi SAD smatraju
da su ratne zrakoplovne snage
osnova njihove agresivne politi-k- e.
Nijedna avantura koju su
poduzele SAD i njihovi savezni-- d
u posljednjih nekoliko godi-na,
nije izvrJena bez aktivnog
sudjelovanja avijacije SAD. U
posljednjim dogadjajima oko
Kube sva strateJka sredstva zra-2no- g
napada SAD bila su stav-Ijen- a
u borbenu pripravnost
prvoga reda, a deseci aviona s
nuklearnim oruzjem vriili su
neprestane letove u pravcu So-vjetsk- og
Saveza.
Prema miiljenju ratnih ruko-vodila- ca
SAD i Velike Britanije
avioni su glavno strateJko I ta-ktid- ko
sredsrvo za prenoienje
nuklearnog oruzja. Ratne zra-koplovne
snage SAD Imaju oko
1600 stratesYih bombardera i
do 2000 takttfkih lovaca. Za
ratno zrakoplovstvo SAD trose
oko 40 posto svojih sredstava
vojnog budzeta.
Vodeca uloga pridaje se ra-tni- m
zrakoplovnim snagama I
u takozvanoj 'novoj strategiji",
koja usporedo sa sveopdim nu-klearnim
ratom predvidja male
ili lokalne ratove, borbu s
pokretima,
Ipijunazu, diverzione i provoka-cion- e
akcije.
'Nova straregija" ili "strafe-gij- a
elastidnog reagiranja", 2iji
je aufor general Taylor i koja je
sada prim Ijena kao sluzbena
ratna dokfrina SAD, otvoreno
proglaSava agresivnu Ideju pre-ventivn-og
nuklearnog rata, Iz-vrle- nje
prvog udarca nuklear-nim
oruzjem.
VarSava. — Fod pokrovitelj- -
tvom predjdnika Saveza boraca
za slobodu i demokraciju Poljske,
predjjednika vlad Jozefa Cyran-kiewicz- a,
u cijeloj Foljakoj pro-alavlje- na
je 20-godinj-ioa
ustanka
Zklova u varavsom Getu protiv
hitlerovakih okupatora. Ustanak
je po&o u zoru 19. aprila 1943. a
ugufen je tek krajem maja iste
godine, kad je untfteno atavo sta-novniM- vo
Oeta, a Geto okupirane
Variave sravnjen sa zemljom.
Na proelavi u Variavi sudjelo--a- li
su i delegacije SvjetAe fede-raci- je
pokreta otpora, kao i mnoKi
goeti It inotem#t%-a- . Ueferat o to-ku
i inacenju ustanka u Getu odr-ra- o
je pmkjednik grada Variave
Jan Zalicki. On je, izmedju osta
log, istakao herojsku borbu Шог
u tirtu, ulogu l'oljske radmejte
partije i lidovskih progreeivnih or
ganizacija u jacanju pokreta otpo-ra
i organiziranju ustanka "koji
je predstavljao integralni dio anti-{iistic- ke
borbe poljskoa; naroda."
- .alicki ie ukazao na oDMnoat
ti Zapadnoj Xjemackoj i naveo ime- -
na osoba koje se sa vrijeto rata
radjelovake u falistiekitn siorin-stvim- a,
a danas zautimaju poloia-j- e
u aparatu i javnom iivotu Za-padne
N'jemaflte.
Xa proalavi 20-godiinj- iee ustan- -
na stanovniStvo Afrlke, Azije revaniisma I rasisma
Jedinstvo, 19. aprila 1963.
Drugi govore
виШСШ BUDOGEm RRT6S
Najvjerojatniji nuklearnog
medju-kontinentalni- m
na-rodnooslobodilad- kim
Zajedno s razvitkom strates-k- e
avijacije velika paznja po-svedu- je
se i taktickoj avijaciji.
U skladu s "novom sfrategijom"
njoj se pridaje istaknuto mjesto
u vodjenju malih ratova I nu-klearnih
ofenziva na popriStu
ratnih operacija.
U posljeratnim godinama
borbene mogucnosti sovjetskih
ratnih zrakoplovnih snaga ne-vjerojat- no
su se povecale. One
su potpuno promijenile svoju
sliku. Znatno se povecala sna-ga
mogudeg udarca zbog poja- -
Janja reaktivnih aviona naoru- -
zanih nuklearnim I raketnim o-ruzj- em.
Avionske rakete klase
"zrak-zemlja- " i "zrak-zrak- " po-sta- le
su glavna vrsta oruzja a-vio- na
raketonosada, lovaca I
Sovjetska avijacija postala je
raketna. Bombardere je zamije-ni- o
avion-nosac- " raketa koji je
sposoban da na velikoj udalje-nos- ti
unisti ne samo stacionira-n- e
objekte ved I sve pokretne
ciljeve na kopnu i na moru bez
obzira kako bili mali. Za pos-ljednjih
nekoliko godina je za
dva i pol puta povedana brzina
ratnih aviona, a plafon reaktiv-nih
aviona povedao se na 30 I
vile km. Nov! avionski motor!
osigurali su izlaz avijadje Iz gu-sti- h
slojeva atmosfere u strato-sfer- u.
Kod izgradnje ratnih zrako-plovnih
snaga mi polazimo od
na!e ratne doktrine 2iji Je ka-me- n
temeljac uvjerenje da, bez
obzira na to Sto de u bududem
ratu odlucujuda uloga pripastl
orulju, t-- pak
se pobjeda mole postidi
samo zajednidkim naporom svih
rodova oru2anih snaga, uz nji
hovo zajednidko djelovanje na
kopnu, u zraku I na vodi. Tako
Je I odredjena uloga avijacije u
sistemu sovjetskih orulanih sna-ga.
Nijedna znadajnija operacija
u bududem ratu ne moze se za-misl- ifi
bez sudjelovanja velikog
broja raznih vrsta I rodova avi
jadje. Ona de uniltavati I ruSiti
objekte u neprijateljskoj pozadi-ni- ,
razbijati njegovu zivu sna-g- u
i tehniku na kopnenim I mor-ski- m
popriStima ratnim opera-cija
i pomagati kopnenim i po-morsk- im
snagama u operacija-ma- .
Avijacija de vrSiti zradna I-spiti-vanja,
ostvarivati desanfe
velikh jedinaca u duboku ne-prijatelj- sku
pozadinu, osigura-va- ti
pokrete jedinica na velike
udaljenosti u ogranidenim vre-menski- m
rokovima.
Najvjerojatniji oblik primjene
sredstava nuklearnog napada u
pocetku rata bit de nuklearni
juris. On predstavlja niz opera- -
ka u Getu sudjelovalo je i deiega-cij- a
antifa5tickih boraca pokreta
otpora iz Dtt Njemacke, koje je
predsjedniku Cyrankiewiczu uruci-l- a
pismo predsjednika drlavnog
savjeta DR Njemafke i prvog sek-reta- ra
Ujedinjene socijalistieke
partije Njemacke Waltera Ulbri-cht- a.
U pismu se ukazuje na ne-cphodn- ost
borbe za mir, protiv re- -
vaiistifke opatnoeti.
Dvadeset-godiinjie- a ustanka u
Getu proslavljena je i u Kanadi.
Kako pile, stampa iidovake orga-nizacije
u Toronto odriale su vise
komemeraUvnih sastanaka.
ISTRAGA PROTIV
GLOBKEA
Javlja se iz Berlina da je ja
vni tuzilac Demokratske Repub-like
NjemcKfke otvorio istragu
protiv drzavnog sekretara u ka-bine- tu
bonskog kancekira Ade-naur- a
Hansa Globkea u dlju
utvrdjivanja u kojoj mjeri je cm
odgovoran za "likvidiranje mill-jur- ta
2idova 1 pripodnika dru-gih
naroda".
Globke [e bio mlnisfar savjet-ni- k
u Hitlerovom mlnistarstvu
unutralnjih poslova sve do
1945. godine.
Proslavljena godisnjica Varsavskog ustanka
ifrthljavanja
naj-minlmalnij- im
lovaca-bombarder- a.
raketno-nuklearno- m
STRANA 5
rata bit ce nuklearni juris
aja koje ostvaruju zracno-sve-mirsk- e
snage (danas su to stra-tes- ki
bombarderi i rakete) u u-zajam- nom
djelovanju sa sred-stvim- a
nuklearnog napada oru-lanih
snaga na popriltu ratnih
operacija (taktidka avijacija I
rakete kopnenih snaga)
sredstvima ratne mornarice [a-vio- ni
s nosada aviona, brodovi-nosa- di
raketa, atomske podmor-nice- ).
Operacije zradno-svemirski- h
snaga (koje cesto nazivaju glo-balnim- a,
jer de one biti poslane
da uniite objekte u dubokoj ne-prijateljskoj
pozadini) odigrat
de prema miSljenju americkih
stratega odlucujudu ulogu u po-stizava- nju
konadnih ciljeva ra-ta.
Te operacije vodit de se u d-I- ju
stjecanja prednosti u nukle-arno- m
oruzju u zradno-svemir-sko- m
prostranstvu, za stjecanje
strate5ke Inicijative i osiguranje
prijelaza oruzanih snaga u o-p- du
stratelku ofenzivu. Operaci-je
koje de se vrJiti na popriJtu
ratnih akcija imat de zadatak
da se uniite zalihe nuklearnog
oruzja i sredstva za njihovo pre-bacivan- je,
da se omefe operati-vn- o
I strateSko grupiranje arml-a- ,
da se uniJfe velike grupadje
i sistem komandiranja armija-m- a.
U ofenzlvnim operadjama
kopnenih snaga odludujudu u-lo- gu
za postizanje pobjede I--
grat
de tenkovi I avijacija, kao
najmolbilnija I za manevriranje
veoma sposobna sredstva bor-be.
Ipak tenkovi nede dospjeti
da dodju dosta brzo Iza udara-c- a
nuklearnog oruJja po neprl-[ateljski- m
objektima u pozadi-ni.
U pomod de im dodi avijad
[a koja de biti sposobna da iz-bac- uje
zradne desante Izmedju
jedinica u ofenzivl I rejona koji
je cilj raketa nuklearnog oruija.
Ratna fransportna avijacija odi-grat
de kod toga prvorazrednu
ulogu. Ona de prema miJIjenju
nekih zapadnih specijalista vril-- ti
prebadvanja u odredjene pra-vc- e
operativnih 1 taktidkih zra-dn- ih
desanta, ratne tehnike, ra-zlidi- fih
tereta za osiguranje ra-tnih
akcija desanata I tenkov-ski- h
odreda koji su se probili u
rejone i iza rejona udara nukle-счо- д
oruJja.
Suvremene veoma pokret-ne
operacije ne mogu se zami-sli- ti
bez tadnih podataka o ne-prijate- lju.
Zbog toga de zradne
obavjeJtajne sluzbe imati naro-dif- o
znadenje. Obavjeitajna slu-zb- a
je valno mobilno sredstvo
otkrivanja raketno-nuklearni- h
sredstava neprijateljskog napa-da
na kopnu I moru. ObavjeS-fajn- a
avijacija posjeduje u tu
svrhu suvremene avione oprem-Ijen- e
potrebnim aparatima.
Radovi na izgradnji novih ti-po- va
aviona I njihovog naoru-zanj- a
najviSe su proSirenl u
Sjed. Ameridkim Drzavama.
Prema prijedlogu Pentagona ra-sho- di
za avionsku tehniku, reak-tivn- o
naorulanje I ratna sveml-rsk- a
sredstva u 1965. godinl
moraju iznositi 30,44 i 26 po-stota- ka,
a u 1970. — 19,40 i 41
postotak od opde svote koja se
daje za tu vrstu naoruJanja.
U mnogim zapadnim drzava-ma
vrJe se intenzivni radovi na
takozvanoj bezaerodromnoj a-vija- ciji
koja bi mogla uzlijetati
s malih povrSina i sa mjesta.
Zrakoplovni Ifabovi zauzefl su
trazenjem i proudavanjem naj-rodonatn- ijih
nadina ratne pri
mjene avijacije I novih taktickih
nodlno u dlju efektivnog djelo-vonj- a
avijadje.
Sovjetska cmija noorulana
je najsuvremenijim nuklearno-raketni- m
отиЦтп. Armlje s ra-ktta- ma
su tmeJj noilh ofuza-ni- h
snaga. Zajedno s njlm na
sfrazl sovjettke drzave stofe so-vjets- ke
zrakoplovne snoge koje
w pfemne da izvrle svako na-redjen- je
parHje I sovjetske vla-de.
("IZVESTIJA", Moskva)