| Note |
OCR Text: вшшшшшшшшшшшвшвшт ЛРЧ шт 'WpWPSis
STRANA 3 — Jedinstvo. 23. aprila. 1971.
РСТХЛ ПЕР0ПТА2А POGINULO 1 1 RUDARA ТЕМЛ DAXA
Na Kordunu grob do groba
ZA "JEDINSTVO" MILIVOJ ALAPlC
Ta posna znnlja, blayi brezuljci nartvkani
divnim sumarcima, doline i projdanci,potoci
i ncbo, to je Kordun. Ustamvki Kordun.
Krajina i Ijudi Zto iz zemlje vrcdno sisit svc
sokove, a njihovo ralo i pluy duboko niju
njcna njcdra.
Kordun svijttle proslosti, Kordun buduS-iwst- i.
Ze.nlja krsuih ljudi, potomci nckadas-nji- h
yranivara. Mladost sto yradi nov Hvot,
novo drustvcne odiwse.
Kordun na.s j. docekao raskriljcnili rulni.
Jiila jc jescn. Jemu na izmaku. LiSce jc suto,
ncbo tmurno, sprcmno na kistt. I putcljci
ove zemlje, rankvuitni ud posljednjc kisc,
vodili su nan u srve Krajinr.
I dok lako koravamo, a nebo prijcti kUom,
sjceamo sc jiroslosti ovoy podneblja. Duvne
proslosti, starlit yranivara, turskih najczdi
i novije, Pet rove aore i njcnili heroja.
S Pet rove Gore dolazi vjctar sto nosi kisu.
Mutni oblaei pokrivaju vrhunce breyova. I
ylc! 17vim nam sc, kad je vjctar postao juci,
da citjemo elcyiju Pet rove Gore. Pjcsmu,
sto su je ispjevali partizuni, ttiine majke
ovoy kraja i ona nostalyirno bruji u nasim
usima.
"Xa Kordunu yrob do yroba,
Trazi majka sina svoya . . ."
Sjceamo se slavne proslosti. A odavno su
ncstali trayovi rata. O burnim doyadjajima
svjcdoce mnoyohrojni spomenivi, н pom en
ploce. Mrtvi znuci sto sjevaju na zive, na bor-c-c i narod, na bratstvo i jrdinstvo koje sc
ovdjc kovalo u mijtczim trenucima Xarodno-oslobodilavko- y rata.
Ilijcc Kordun, ta at rami rijcv, jestc sino-1- 1
im za nesto sto je proslo. Zuavi red, niz
strazarnica okrenutih prema Osmanlijskom
carslvu. Znavi bastion na kojem su stajali,
vjeeno strazarcci, Ijudi ovoy kraja i budno
ylcdali preko, na druyu, tursku stranu.
liorih su se stari yranicari Austrijskc
krajinr. Pmirali su brancci zcmlju koju su
im poktonili earcvi. Umirali stt izmedju Ka-pc- lc
i Pet rove Gore. Izmedju njih, k rvu va-st
rcl tea pokazivala turska nadiranja i pro-d- or
u sree Hrvatske.
Jed mi proslost je nestala. O njoj svjcdoce.
ostaei starili zidina: Drcznika, Cctinyrada.
Stojc usamljene kule i pricajit vjctrovima o narod u koji nije zalio krv za slobodu.
Drcznik, taj yrad sto sc ponosno uzdizao
na brczuljku spominjc sc jos u XI vijrku.
Cctinyrad je poznat po tome sto su ovdjc 1.
januara 1.127. yodine hrvatska vlastela od-luvi- la da Kolomana, uyarskoy kralja izabcru
za svoy kralja. Tit prcstajc historija kraljc-v- a Itrvatske krvi, nakon poraza hrvatske
vojskc na yori Gvozd.
sjeUdisDterczKnriakjuincj.e pToostboijjaalsac dvreazznniovkuapozrutsptac,
A list rijske monarh ije. I dok yovori historija, stari sj)isi i tjetopisi,
pred nasim ovinia kao na ekranu juri jedno
vrijeme. Sjceamo sc pozutjeloy peryamenta
mi kojem je 119.1. yodine turski Ijctopisac
napisao: "Vjctar dosao na Kaitre i dazd
sudbine udari . . ."
Udarila je taj narod zla sudbina. Udartla,
a Ijudi su ostajali javi, kao da su izrasli iz
ove posue zemlje. Jedno tesko vrijcnw jc odavno nestalo. A
druya, jos svjetlija proslost, povcla je srjmja
1911. yodine.
Povelo je u snmi Abcz. 1 sada it njoj stoji
spomen kamen. Xa njemu pise: "Mi sc po-vodo- m najmda na SSSli osjeeamo mobiltzi-rani- m ..." To je rrkao okupljcnim borcima
narodni heroj Uadc Konvar.
Xjeyove rijevi sit uIc tt svako srec. I kao
jedan, kad su zapneale prve tistanivkc puskc,
Kordun se probudio.
Ponovo je povcla bitka za sIobotTit! I borci
su krstarili yustim snmama, borili se, svstili.
Gorila su korditnska sela. Mnoga su izyo-ril- a
do temelja. Xo, m pitska, ni noz nistt
moyti siHtliti evijet ustanka. Planicn slobode
stojc buknuo tt sitmama, na livadama, tt sc-lim- a.
PoSto Je nlsu uspjell vezatl
za Trcjni pakt. Hitler 1 Mus-solini
planlrall su podjelu
Jugoslavlje -- kao versaJsSe
tvorcvlne zapadnlh slla. U
okvlru tin. planova nJcmaCka
1 talljanska vlada za Jedno s
ustasama prlpremale su
stvaranje kvtslinJke tvore-vl- ne
tzv. Nezavlsne Drzave
Hrvatske (NDH1.
Posllje 27. ozujka u Zagreb
Je stigao specljalnl opuno-mocen- Uc
Hltlera Wesenmayer
da bi s ustaSklm funkclona-rim- a
1 prlstallcama HSS ne- -
posredrio radio na prlprema-m- a
za stvaranje NDH.
1 upravo tog istog 10.
travnja kad su пЈетаЛке Je-dln- lce
tiSle u Zagrsb ustaia
SLivko Kvatcrnlk objavljuje
preko radlja proglaienje Ne-zavlsne
Drzave Hrvatske.
Samo desetak mlnuta ka-sn- lje
preko radlja Je dao
proglas 1 predsjednlk HSS dr
Tado Macek, oozlvajud "sve
prlstaie HSS da se pokora-vaj- u
vlastlrna". Time Je naj-eralncnt- nljl,
predstavnlk hr-vatske
burzoazije prlhvatlo
kvlsllniku tvorenlcu usta&lcu
I Petrova Gora, majka Korduna, kad je
bilo najtcze, siroko jc sirila svoja njcdra.
U sitmama, it zcmlji, na svim mjestima
boravili su narodni borci. Borili sc i umirali.
Kronika yovori da se vec 1911. yodine na
Petrovoj Gori nalazilo 1~ jmrtizanskih od-red- a. S njima se jxitio narod, zbijey. Xiealc
ни radioniee, pekare, kovacnics, krojavuice.
Bolniee, it kojima su se Hjcvili ranjenici.
A neprijatclj je prijetio. Xadirao jc, a
nikad niji uspio da it cijelosti pokori Pctro-v- u
Goru. Partizanski su probijali obruce,
krvarili, umirali i postajali svc javi i javi.
Tko sc ne sjeea Kirinskc rcpubliket Tra-jul- a je 1.1 dana. A onda jc neprijatclj oyrom-ni- m
snayama upno na njen teritorij. Ostalo
je sjecunjc mi narodntt vlast, na prve odbore,
na selo Stttjmn.
Krvarila je Petrova Gora i lijecila svojc
nine. I putnik, koji udje u njena njcdra, u
sree planine, ostaje poklonik slavne proslo-st- i.
Svc, svc podsjeva na to vrijeme. I sjeea sc. Sjcca sc dr Marijc Slczinycr.
Toy divnoy druya zrnc lijevnika i njcnili
rijevi: "Kad poyincm, sahranite me pred
zem unicorn da moj yrob sakrijc njen ulaz".
Plaz u partizanske zemuniee sakrivan je
na razlivite navine. T mnoye od njih ostale
neotkrivrne. Xije bilo izdaje. Za ranjenike
sc davala i posljeduja kap krvi. liranio se
svaki pedalj zemlje.
Od maja 1912. yodine }a do kraja rata
radila je partizanska bolniea. U njoj su sc
zajedno Hjcvili Srbi i Hrvati. Kttjc se brat-stv- o jedinstvo, a zapisi poyinulih, sto jos
uvijek stojc na kort stoljrtnih bukvi, svje-dov- e
o tint tcskim danima.
Ovdjc, na Petrovoj Gori, koja jc sada di-van
jxirk jedne slavne proslosti, na svakom
sc koraku susrevc historija.
Kronika, ona ratna, yovori jos nesto. Sva-ki
trevi stunovnik Korduna poyinuo it pro-s- i
om rat it.
Od 1911 — 191.1. na Petrovoj Gori jc djr-lova- lo
GO parlizanskih odrcda. Xarod ovoy kraja je dao najvisc boraca tt XII I prolc-tcrsk- u briyadu, n VIII diviziji.
Poyinulo jc .1000 boraca, ttbijeno 25 hilja-d- a ncvinih ljudi: zena, djece t slaraca.
liiljezi Petar Zimtjiv historivar ovoy kraja
tkaroPtnreieskdkaa noavnrhicacmroejncjsat.vnueoSbjaiekvdatntnpolyjsapkomrmaejaant.ickr.ijaIlzra-djze-an je od 1000 kamenih blokova. I svaki
kamen predstavlja po jednoy poyinuloy bor-v-a. 'Tko da sc ne sjeva niladc Skojcvkc 13 it-- hit ?! Golorukih ljudi koji sit 31. mart a 1912.
yodine krenuli sa dva partizanska bataljona
na ustasc?!
Zivi jedna jiroslost. Krvava proslost Kor-duna.
Cijclim krajem su podiynuti spomc-nic- i. Oni yovore o tcskim, ali slavnim danima
XOIi-a- . Г Uakovivi jc pod iy nut spomenik palun borcima i irtvama fasistivkoy tcrora. Xa
spomen plovi imena 12.1 boraca i 2019 zrtava
fasistivkoy tcrora. V Sadilovu, it sxiljcnoj
crkvi, tmnrna mramoma piova. Xa njoj imena. Muoyo imena ncvinih Zrtava kojc su
ttsta.se zvjerski palHi.
Crkva i danas, okljastrcna, pocrnila od
dima svjcdovi o zvjerstvima domacih izdajni-ka- .
Putitjemo Korditnom. Krajinom sto jc £iva historija. Listamo zapisc i stare kroni-k- c. Svc yovore o borbi i tckom zivotn ovih
ljudi. Ljudi, sto nistt say nidi sijit. Koji su voljcli slobodu.
Iza nas ostaje Petrova Gora. Ostaje bedcm
partizanskoy rata. Ostaje kovavnica bratstva
ibrajetsdtivnostvi oje. diAnstvnoa,jvketvtajc stcckiodvaimljet . XOlt-a-,
%Sad sc kitjc znojem. S zeljom za boljim
zivotom. I Kordun sc mijenja. Trazi "svojc
mjesto pod sunccm".
MILIVOJ A LAP10
novinar, Sttnja
KAKO JE STVORENA NDH
NDH.
Preko marionetske NDH
Hitlerova NJemafika htjela Je
post! -- dobrovoljno- uklju-Clvan- je
dljela Jugoskivensklh
bogatstava 1 moblllzaclju za rat protlv SSSR-- a, a failstlc-k- si Italija oslguratl osvajanje
Jadranske obale.
FaAistlCkl agresorl 1 Pave-llce- ve ustaie korlsUll su se
pri tome nerljeicnlm hrvat-skl- m
naclonalnlm pltanjem
1 socljalnom obespravlJenoS-c- u
narodnlh xnasa u monar-hlstlCk- oJ
JugoslavUi. prlka--
rujudl se hrvatskotn narodu
kao oslobodioci od vellkosrp-sk- e
hegemonlje.
Predstavnlcl klera tako-dj- er
su poiurlll da lzraze po-dri- ku
katolifike crkve stva-ran- ju
nove drzave, stavlja-Ju- cl
prl tome na raspolaga-nj- e
svoje tisluge. Osobno je
nadbiskup Alojzlje Steplnac
12. travnja posjetlo Kvater-nlk- a
1 cestltao mu na uspo-sta- vl
kvlsllzisJce NDH, a ne-koll- ko dana kasnlje 1 Antu
Pavellca.
Trbovlje — Jcdanaest ludara je
poginulo kad je u jamu "OjStro
rudnika mrkog- - uglja u Hrastniku
prodrla voda. U jam I su se u vrije-me
nesrele nalazila 24 rudara.
"CRVENA ZASTAVA"
IZVOZI "FICE:'
Kragujevac — Zavodi Crvena
zastara" ove ce godine plasirati na
inozemno triiste vise od 1G.300 vo-xll- a.
"Zastava" ce izvesti najvise
popularnih "flea" (vise od 7000 ko-mad- a), zatim oko 5000 "zastava
1300", oko 4000 novih vozila i vise
od 400 privrednih vozila. U pore
djenju s lanjskim izvozom to ce
biti povecanje od gotovo CO posto.
18. JUL- A- DAN USTANKA
NA KOSOVU
Na sastanku Odbora za proslavu
30-godiSn- jice ustanka, odrianom
u KosovskoJ Mltrovici odluceno je
da se predlozi da 18. jul bude pro-glaS- cn
za Dan ustanka naroda i
narodnosti Kosova. Toga dana,
prije'30 godina, grupa rudara Trep-e- c
srusila je iicaru 1 posla na Ko-paoni- k,
gdje jc formlran Kopao-nic- ki
partizanski odred.
HRVATSKA ZRACNA
FLOTA
Dubrovnik — Prcdstavnlcl aero-drom- a
iz Hrvatske, poduzeca "Pan
Adria" iz Zagrcba, zatim prcdstav-nlcl
Izvr&nog vijeca Sabora i rcpu-bllc- kc Privrcdiic komorc sloilli su
sc na sastanku u Dubrovniku, da
trcba sto prijc stvoriti vlastitu na
cionalnu zra£nu flotu. Njczin osnu-ta- k
— kako jc zakljuCcno — trcba
da bude usko povezan uz flnanclj-sk- u
pomod turisticklh privrednih
organizacija i pulnicklh agencija.
PROSLAVA
100-GODIsNJI- CE
BRACE RADIO
Sisak — StogodisnJIca rodjenja
brace Kadic svcCano 6c se prosla-vi- ti
C. juna ove godine u njihovu
rodnom selu Trebarjevu Desnom
kod Slska, pod pokrovitcljstvom
Stjcpana Ivica, predsjednika Ke-public- ke
konfcrcncijc SSIIXII i or-ganiza- ciji
Opcinske konfcrcncijc
SSHX u Sisku.
DELEGACIJA ROMA
U LONDONU
Na svjetskom kongresu Roma u
Londonu Jugoslavcnske Home za-stup- ali
su knjlzcvnik Slobodan Ilcr-bcrs- ki
(izabran od stranc beograd-ski- h
drustava), prof. Nusret Sahar
(Pokrajinska konferencija SSRX
u Pristini u suradnji sa drustvima
Iloma) I prof. Abdi Fait, poslanik
Sobranja SU Makcdonlje.
Kongres u Londonu raspravljao
jc o socijalnim problemlma Iloma,
jcziku i knjiiernosti 1 folkloru.
--Лје$п1к-1
TITO HI.EZNJEVU
Beograd (Tanjug) — Po-vod- om
ponovnog lzbora za
generalnog sekretaxa CK
KPSS predsjednlk Saveza
komunlsta Jugoslavlje Josip
Broz Tito uputlo Je Leonldu
Шеи Breznjevu slljedecl br-zoj- av:
Povodom Vaieg ponovnog
lzbora za generalnog sekre-ta- xa
Centralnog komlteta
Komunlstieke partlje Sovjet-sko- g
Saveza upucujem Vam
srdafine drugarske Cestitke 1
najbolje zelje. Korlstlm 1 ovti
prillku da lzrazlm uvjerenje
da ce e prijateljskl odnosl
1 saradnja Izmedju naslh
dvlju zemalja 1 Izmedju Sa-veza
komunlsta Jugoslavlje 1
KomunlstlCke partlje Sovjet-sko- g
Saveza 1 dalje razvijatl
u Interest naroda SFRJ 1
SSSR kao 1 ti lnteresu mlra
1 socljallzrna u svljetu"
TEORIJSKI ASPEKTI FEDERAGIJE
PREDSJEDNI5TVO SFRJ JUGOSLAVIJE
Moze se lako ztLklJuCltl,
prema predlo2enlm ustav-nl-m
amandmanima, da
Predsjednistvo SFR Jugosla-vlje,
sa svim onlm kompe-tenclja- ma
1 zadacima koji su
mu namljenjenl, ne moze nl-ka- ko
bit! organ Savezne
skupstlne, buducl da bl u
torn sluCaJu doslo u Jednu
zalsta neprirodnu 1 krajnje
zamrsenu situaclju iz koje bl
nuino prolstlcale dalje stet-n- e
posljedice. Predsjednistvo
kao organ kome Je namlje-njen- a
krajnje dellkatna fun-kci- ja
u s1st emu (ni klaslcna
vlada nl klaslcni predsjed-nlk!)
moze bltl samo ema-nacl- ja
vlastl republicke
skupStlne. Tek u ovom kon-teks- tu
Predsjednistvo SFRJ
nece docl u situaclju da na-me- ce
svoju volju SkupStini,
nego ce postojanje takvog
organa bltl samo potvrda
njene snage. Aku se ovaj or-gan
ustanovljava radl efl-kasnl- jeg
djelovanja organa
Federacije, onda tu svakako
nlje rijec o sprovodjenju ne-- ke arbltrarne volje, inaugu-racl- ji
etatistlfike eflkasnosti
koja Je samo prlvldna. Ov-d- je
se, naprotlv, radl o tome
da se lnstltuclje razmjeste
tako kako bl se Sto potpunl-J- e,
iz svih uglova, sagledao
zaJednlCkl Interes, da se u-tv- rdl
1 energlfino ostvarl sa-mo
ono Sto Je neospornl In-teres
svakog. To znaci, u
izvjesnoj mjerl, oslobadjanje
elemenata sterilnosti koji
prlpadaju klaslinom liberal-no- m
obllku drtavnostl.
Da bi Predsjednistvo SFR
Jugoslavlje dosljedno obav-lja- lo
svoju demokratsku fun-kcl- ju
— da bl 1 samo bilo
snaina brana svakom poku-Saj- u
da se na nlvou Federa-cije
vrSi zloupotreba demo-kxatsk- lh
ovlaScenJa — po-treb- no
Je uclnltl da te skup
ZAPOSLJAVANJE POVRATNIrL
IZ INOSTRANSTVA
Nove povlastice
Sarajevo — U posljednjlh
mjesec dana savczr.a adml-nlstrac- lja
Je donljela nlz
mjera koje lmaju za cllj da-v- an
J e povlastlca povratnlcl-m- a
iz Inostranstva. Pored
povlaSienlh carlnsklh tarifa
koje Je predlozlla savezna
Vlada, Saveznl savjet za rad
smatra da bi trebalo razmo-tii-tl
i prcdloge da se radnl-clm- a
koji se vracaju sa rada
lz Inostranstva pruic odre-dje- nc
povlastice pri kupovinl
roba domace prolzvodnje za
devlzna sredstva. Takav po-pu- st,
istlna, postojao je 1 pri-jc
nekoliko godina, all Je
zbog necega (ustvarl, zbog
navodne neravnopravnosti
Izmedju kupaca koji raspo-laz- u
dlnarima 1 kupaca sa
devizama) uklnut. Smlsao
tin predloga Jeste u tome da
se devlzna sredstva zadrze u
zemljl 1 da se, umjesto ori-jentac- lje na nabavku lno-stran- lh
prolzvoda, radnlci-povratnl- cl
lz Inostranstva o-riJe-ntlSu na kupovinu roba
koje se prolzvode u Jugosla-vlj- l.
U prilog ovom predlogu
lde 1 clnjenica da 1 kamate
koje lsplacuju naSe banke ne
mogu bltl pokretacka snaga
za znatnlje povecanje deviz-n- e
Stednje. utollko piije Sto
su one Cesto nlze od kamata
u zapadnoevropsklm banka-m- a.
Zato ce se, po svoj pri-llc- l.
razradlti Jedan savreme-ni- jl
i flekslbllnlji mehanlzam
devlzne Stednje koji bl po- stao dovoljno privlacan za
naSe radnike lz inostranstva.
U tori slsternu trebalo bi o--
stlne steknu punu lnlcljatl-v- u
u svemu Sto Je zajednickl
Interes. Ovo ce bltl samo Je-dan
od aspekata napora da
se izvrSl raclonallzaclja i po-Jeftlnj- enje
savezne admini-straclj- e,
da se te ustanove
uclne lnstrumentlma u o-stvar- enju
zadataka socijall-stlCk- e
izgradnje, da budu lz-r- az
volje naroda i da sjedlne
svoje napore u stvaranju no-v- og
druStva. Tek na taj na-C- in
ogranlienje koje za re-publ- ike
predstavlja postoja-nje
Federacije bit ce u stvarl
samoogranlcenje republiCke
skupstlne, uclnjeno svjesno
radl ostvarenja socljallzma
Jugoslavlje.
U ovoj novoj situacljl u
koju ulazl Jugoslavensko
druStvo, polazl se od nacela
da se zastupanjem naroda
Ш nacije, obllj ezene vlastl-to- m
drtavnoScu, moie doci
do lstlnskog lnteresa cljele
zajednlce ukollko se dosljed-no
demokratski urede poll-tic- kl
1 druStveni odnosl na
torn nlvou, ukollko se vjerno
odrazl Interes zajednlce, koji
Je vec danas daleko Slrl 1
dubljl od problematlke lz-dvoje- nog
ckoncmskog razvo-J- a.
Sada Je zapravo trenutak
da se pretpostavl polazenje
od pretpostavke da su sve
republlke — clanlce naSe
Federacije suverene zasebne
cjellne, da bi se tako, daleko
trajnljlm 1 pouzdanljlm nitl-m- a,
povezale u cjellnu, da bl
medjusobne odnose uredill
dosljedno demokratski 1 tako
Izbjegil sve dosadaSnJe ne-sporaz- ume
1 trvenja. Istovre-men- o,
trajna demokratski
nadahnuta drtavnost omo-gudl- la
bl da se ubuduce do-sljed- nlje
i predanlje posve-tlm- o
daleko tezlm 1 dellkat-nlji- m
pitanjlma Izgradnje
socljallzma.
Asaf DIanl5
moguClti da devlzne StedlSe
pod povoljnlm uslovlma do-blj- aju
dlnarske kredlte za
nabavku opreme ill alata,
odnosno inventara za obav-IJan- Je
odredjenc profcslonal-n- c
djelatnostl, kao 1 za ku-povinu
ill izgradnju stana.
Kredlti ce se davatl, prema
predlogu, 1 za Izgradnju ma-nj- lh
ugostlteljsklh 1 turistic-klh
objekata 1 njihovo opre-manj- e.
U sklopu ovlh mjera pred-loz- lt
ce se da radnlci svoje
zarade mogu podlzatl u cije-losti
u devizama, umjesto u
vlslnl od 30 posto, Sto je do-sa- da
b!o slucaj. Zna se, na
primjer, da su mnogl radnlci
ostavlll svoje zarade u za-padnoevropsklm
bankama
baS zbog ovog proplsa.
Radnlclma lz inostranstva
trebat ce pruzltl Sire mogud-nos- tl da svoju uStedJevlnu
pod odredjenlm uslovlma u-la- zu
u razvoj privrednih or-ganizacija
druStvenog sek-tor- a.
Predlaze se da radne
organizaclje koje danas uzi-ma- ju
lnvestlcione kredlte sa
kamatom od 13 posto mogu
datl 1 radnlclma za njihova
ulozena sredstva vecu kama-t- u
od dosadaSnJe koja je kod
neklh organizacija lznoslla
10 posto. Ulaganjcm svojih
sredstava u razvoj radnlh
organizacija radnid bi nepo-sr?d- no
doprlnosiU stvaranju
uslova za povecanje zaposle-nos- tl,
pa bi im sc tada moglo
garantlrati zaposlenje u rad-n- oj
organlzacljl po povratku
u zemlju.
Asaf DianlA
|
