000128

OCR Text: PA
JemnctvO
Published Tuesday and Friday
in Serbo-Croati- an and Slovenian languages,
by Jedinstvo Publishing Co., 479 Queen St. W,
Toronto 2-- B. Ontario, Canada.
TeL EMpire 3-1C- 42 Business Manager: Ivan Stimac
Editor: Stjepan MioJie"
Subscription rate: J 5.00 per year. 13.00 per 6 month
USA and other countries $6.00 per year. Authorized a second class man
Post Office Department. Ottava
PROLJECE NEZAPOSLENIH
Ne dirnu ih jutros cvrkut prve laste.
niti bleka janjaca sa seljadkih kola,
ne kliknuSe razdragani proljetnome suncu,
ne osjetiSe niSta — do starog bola.
Ne spaziSe ljubidice na grudima moma
i ne duse cvrkut vrabaca sred grada,
a iSli su tiho odrpani, blatni,
izpijeni bijedom u pandiama glada!
Ne gledahu bogate izloge,
nit' im srce drhtnu pri bljesku zlata suha,
ne poieliSe niSta — dok klecahu im noge —
tek prodat zadnju snagu i najest so kruha!
No dirnu ih jutros cvrkut prve laste,
krv proieta suncem im jade ne zakola,
ne kliknuSo bogu, iivotu ni radu
ne osjetiSe niSta do li starog bola.
L. Puljii.
Duplessisov
pendrek
USPJEH
(Naatavak sa strane 1)
skvu. Njihov poziv clanovi
Nacionalnog balcta su dode-ka- li
sa velikim
U detvrtak sovjetski u
mjetnici su otputovali za
Vancouver, gdje nastupaju
u petak 23 aprila, u Exihi-tio- n Gardens. Iz Vancouve-r- a
idu u Edmonton, zatim
Saskatoon, Winnipeg, Port
Arthur, Sudbury, Ottawa l
BBBBBBBB
Posljednja zrtva
Duplesissova tero-r- a
u prov i n c i j i
Quebec jesu neza
posleni radnici.
Predsjednik orga-nizaci- jc
nezaposle-ni- h
u Montrealu
bio je uhapSen i
drian u zatvoru o-a- m
dana bez da
je itko znao gdje
se nalazi.
SOVJETSKIH UMJETNIKA
U TORONTO
oduSevlje-nje- m.
Montreal. Posljednji kon-ce- rt
ce biti u Torontu, 7
maja.
TIM BUCK
U ENGLESKOJ
Tim Buck, vodja Radnid-k- e
progresivne parti je nala-zi
se u Engleskoj. Prisustvo-va- o je kongresu komunisti-dk- e
partije Velike Britanije.
Vijesti kaiu da je bio burno
pozdravljen.
naredjenje general-lajtnant- a Kode Popovida.
Grombac se pridiie na uzengijama, ostro
Skripnuv&i koinim sedlom.
— Ima vainih naredjenja, i zato vas molim
da odete do novog komandanta. On ved zna za
voje postavljenje.
Kustrinovid nas je stvarno odekivao u svom
satoru. Pred njim je na sanduku od italijanskog
mitraljeza breda leiala velika karta, a on je
po njoj neSto obeleiavao.
— Pozdrav, prijatelji! Udjite! — rede on
dubokim. zadovoljnim glasom. — Sedite.
Xjegovo krupno lice, sa crvenim oiiljkom
preko celog obraza, vec malo obraslo ridjom
bradicom, izraiavalo je potpuno zadovoljstvo:
najzad je ipak zauzeo komandn! poloiaj u par-tizansk- oj vojsci. , Naredjenje s Popovicevim potpisom, koje je
doneo Grombac, iz osnova se razlikovalo od di-rekt- ive Arse Jovanovida. Komandant korpusa je pisao:
"Xaredjujem svim jedinicama da zadrie svo- je poloiaje ! da odbijaju napade protivnika.
Najstroiije zabranjujem bilo kakav pokret bez
tnog znanja. U sludaju naruiavanja ovog nare-djenja.
krivci ce biti odmah i najstroiije ka-lajea- rv
(J sku psti n i
Bai su ovi poslanici na velikoj
mud i nevolji. Inro ti je muka
lead se lcandiduje: on oe, i vlast
ga oce, ali narod uzjogunio se
1 nece ga pa nec. Pa onda izbori.
to ti je druga muka. Hvale ga ko
ciganin konja. a kad dodju izbori,
a ono teraj ovo nep.smeno ien-skin- je kod cate da on popuni li-ti- c. ta sve ne radii. A onda. kad
ga ko bajagi i izubrru. dje goc"
kaki skup, prelo, selo ili mukar
dvojica da se sutanu, umo ako
nije vlast pneutna. se s? brate
okomi na njih: te nema %eih
diaboljfba, t komanduju u srezu,
te tekaj idule izbore da pa vidiS
u selu, i -- ta ti ja c znam. A nije.
vala. da baJ nirta n- - rade. Ht.
Ko se ne bi najoj ulavi
Danas divio!
JednoKlaitno viknuli m:
"Ura! 2ivio:"
JednoduSno funnv, to nam
Ozgo rekofe,
A slobodne rei. b-h- u,
Ne utekofe.
A da bude lepSi prizor
Tihoj idili,
Topove smo jtdno£nn Sami videli.
A da buto sloboda nam
iJSevedtonvoidkjernaen—o potpisasmo
N'ala imena.
A da vidi kako j sveta
Sloga reiimu — Jednotrbno n)jeWemo
Manu uiinu.
Dalije
Zl
on too
?
Konzervativni poslanik
Ronald Michener opet je u
parlamentu jfovorio o svom
posjetu u Indiji. Kazao je
da je svugdje dobro susre-ta- n,
a to da je zato, sto u
Kanadi nema "podiinjenih
naroda" niti postoji "ozbi-Ija- n rasni problem".
Jedan novinar podsjea
Michenera na Inciijance, pa
kaie ako to danas nije ozbi
opemcijma tekstll- -
Indijanci prehrambenoj
o tome
znadu u J za-mljam- a,
prikazane
parlamenta. automatizadj
dustriji
proizvodne
Sfi u En.htskoj iitiju
oKniMli
Xovinar Wallace Reyburn
piie da ce u Engleskoj biti
nekoliko knjiga koje
su napisali kanadski knji-ievni- ci. Ali samo jedna od
njih je o Kanadi. Knjiga
zove "Hot Freeze" a
tkanj
mrlava.
dosadalnji
o Kanadi, razboji
Kustrinovid je sa
i dodao:
— predvidjam zapadni saveznici
Balkan. je verovatno
ce sovjetske jedinice prestici. Sto se
bio. kako je saopStio Grombac,
u Bariju, sada se nalazi ostrvu Visu u pot-puno
j bezbednostl, pod zaJtitom engleske
i Sve je dobro!
Kad sam s Jankovim vracao u detu, mi
ogordeno rede:
— Eto zavrsilo se moje Vra-ca-m
se poloiaj. Ne mari, je dak
bolje! — On osvrnu unaokolo. — ZnaS. Ki-kol- aj, ja podinjem nesto slabo da shvatam sve
ovo 5to se dogadja. — On sede panj.
— Zasto oti?ao Barija ostrvo Vis,
a nije vratio ovamo, kod vojske ?
Pogledao u tamno nebo, svctli srp
zapleten u erne borove grane.
— To daleko. Daleko nas. I
zna5 Jta jos Zatou4neke glavne ma-gistr- ale
u istodnim oblastima. gde Xemci inten-zivn- o manevriu. ostale skoro nerazorene, a
tamo gde se protivnik krede, primer
imijl Sarajevo— Mostar. sve je zbrisano po
idiotskom Ratvik.
je
kad dodje da se glasa, na primer,
o saradnji sa turskom vladom pa o
povec°anju poreza. o ukidanju
onog socijalnog osiguranja, kad
se sniiavaju plate, ti kao
jedan izgiasaju jednoglasno, нто da e oiuva jedinstvo gospo-d- e.
Л ionako su, na nome
mestu, slu£aju vlast. Eto, na pri-lik- u.
iz Srbije, kad dodju tamo
u liijograd, nije ko ono prije
da spavaju u skupStini, nego se
bogme, cesto svadjaju od iufne
diskusije. K, ali kad neJto rekne
onaj Penezic, rto j do skora
najveca vlast. V na naj-- ej diandar, a svi za njjm:
Jednoglasnost Neito
slilno ovo me it je Cika Jova Zmaj
naptao j 18'i" gt-din- -.
A da kogod ne pomili,
su dve! Jednostrano saIu-a.'m- c
I shvatismo
A da zlotvor ne pomisl:.
je samo "vent"! Jednogrbno nafinismo
Dubok komplimnt.
Sad ne treba po
Vife lutati
Sad moiemo Jednoun
NaJki iutati.
Dok nas kogod opet moida
Cime ponudl —
Donde narod slavno, mirn.
Nek jednoudi.
Jedinstvo smo brado hteli —
je pametno!
Pravo, krivo, crno, Sad je svejedno!
— I "Nove llorbe"
Aulomatizacija u Iakoj
i prehrambenoj industriji
SSSR--a
Nedavno je Moskvl odrian zna-ajn- o
naujno zasjetlanje o uuto-matlzac- iji
prolzvodnje lake pre-hrambe- ne
industrijo, na kome je
podnijeto re fe rata o upjesima
sovjetske nauke u oblasti automa-tlzaclj- e.
Sovjetski naucnlc! su ve rijeSill
vainih pmblema koji su postal!
baza za automatizaciju mnogih
tehnoloMcih procesa. Stvorene su
automatske marine koje zamjenju-j- u
rad radnika pri teJkim napor- -
ljan problem, to je Zato, sto ' "" radnlm u
SU istrcbljenl i Uni- -' pMarskoJ In- -
Steni. Moida malo j dutrUL
Indiji i drujrfm ze- - N l'°Ib kJ" prilikom
all bi trebao znati iianja otvorena, su
clan kanadskog fern Р"сеа u in- - _ _____ ___ t slatkiJa, Деега, duvana,
konzerrl, ltd. Za te
izdano
se
odnosi
Kida vreme
priliku
stranke
grane stvorene stotlne aparata
postrojenja automatsko uprav-Ija- nj
prolzvodnjom kontrolu
kvallteta proiz-oda- .
Veoma zanlmljiva Jema auto-matsko- g
spredanja, kona-In- e
obrade tkanina, koju izradio
institut pamufne industrije.
osnovu Seme stvaraju Jitavi
kompleksi automatskih matina ko-ji
vrie operacija. Intere-santn- a
ri- - Mu..t.:..u. ;razboJza krunioniona auptaommuaitnskihl Istina je da je kanadska tkanina. Cunak tog razboja pokre-knjiievn- ost AH ako elektrika. Razboj daje tri puta cngleski izdavacj nisu mogli vil platna nego auto-na- di nista bolje matski njegova rclika
nisu trebali Stampati ni to. prednost je beziumnl rad.
to proditao zadovoljstvom
razgovetno, Ja da de
uskoro doci na Malo da
ih tide
Tita. on je mi
na
mor-nari- ce vazduhoplovstva.
se on
komandovanje.
na polazni to
se
na jedan
je Tito iz na
ee
je na me-sec- a.
Vis. , . je od
me dudi?
malo na na
onom plana . . jedno dutao.
ili
oni svi
pa
brate,
ovi
rata
i
bio
oni
poto-pot- o.
Tu
sve.
To
vazduhu
—
To
bel —
i
30
nlz
i
n°J- - I
j
su
I za
i
Je
tkanja I
je
Na
te se
30—10
je i — .m u
?e
a
j
i
i
тјјрц аИтР--"rff- 1-3
Prof. Dr. Mirmtav sfarvik:
Antonjin Dvorzak-umjetn- ik
i patriota
Ove godine ce se navrSiti
pedeset godina od smrti je-dn-og
od najvecih 6ekih
muzickih umjetnika. u ci-jelo- m
svijetu poznato kom-pozito- ra
Antonjina Dvorza-k- a
(1811 — 1904). Nije slu-cajno- st
5to je Svjetsko vije-c-e
mira izabrao baS tu Kodi-Jnjic- u
za medjunarodne pro-slav- e
u 1951 godini. Boyato
i divno Dvoriakovo djelo,
kojim je nadovezao na osni-vac- a
eske narodne muzike
Bedr2iha Smetanu (1821 —
1884), predstavlja bas da-nas
mo£nu snagu. koja
u svim poStenim ljudima
razbuktava najplemenitije
, osjecaje i vjeru u covjeka,
vjeru u 2ivot. Dvoriak je bio
ivciiKi pjesniK ijuosk ijuua- -
vi, divio prirodi i bio J dati domovini. vra-s- ni
pristalica mirovnojr obojica u voljenu d(-vo- ta.
Cijelo njogovo djelo i njihova
svjedoCi o da nikada ) iz kojih vecinom izvire
izdao to cega je izra- - duboka ljubav prema rodje- -
stan i Pim nncrnin svn. zemlji l prema ceskom
I ju snagu umjctnidko stva- -'
ralaStvo — da nije izdao 6e-i5- ki narod, njegov 2ivot i rad,
I njegove nade i pjesme. Sva-k- i
takt Dvoriakove muzike
uvjerljivo dokazujc da je
veliki majstor muzickog re-alizm- a, iivotne istine, umje-tni- k,
koji je duboko pustio
korene u nacionalnu umjet-nos- t
ебкок naroda.
Antonjin Dvoriak je za
vrijeme svog iivota docekao
medjunarodne uspjehe, fast
i slavu, koju je stekao malo
koji umjetnik. Ba§ 2isto na-ciona- lni karakter njegove
muzike i izrazita narodna
intonacija njegovih melodi-j- a
osvajali srea slusalaca
u Evropi i Americi. U toku
posljednje dvije decenije
svojr iivota Dvoriak je ie-st- o
putovao izvan granica
svoje domovine — u Njema
£ku, u Busiju, u Englesku i
Ameriku. Tri godine je pro-ve- o
u New Yorku kao direk-to- r
tamosnjejr konzeratori-juma- .
Mnogo 2e§kih muzia- -
ta
XIX inozemstvo. jer svijetu
im pokorena domovina nije
mogla pruiiti ni egzistenciju
ni najnuinije uslove za u-mjetn- idku djelatnost. OtiAao
je i Bcdriih Smetana i An- -
Sta dovjek ne moie
Poito je uitelj priiao djeci o
torn kako iivotinje, u
pogledu mogu da premale ljude,
na pr. snagom, gtpkoMu, brzinom,
pitao je djecu da navedu primjere
za to! Javio se mail Steva:
— Molim, ktokan
moie 1 praznom kwom da llnl
velike skocove, a iorjek ne tnoi.
— Jedanput de se sve to objasniti. . . A
sada. dok joi zvanidno nisam predao komandu
bataljona KuJtrinovidu, naredjujem ti da od-mah
ides' Perudici. Reci mu da svi borci gore od
da podju u bilo kakav teiak boj, da bi
izvrsili Jovanoviceu direktiu, dok komandant
korpusa naredjuje da stojimo u mestu. Koga
da slusamo? Kuitrinovid de, naravno, izvrsa-va- ti
Popovicevo naredjenje. to znadi dati
Nemcima mogudnost da ovde slobodno mane-vril-u. Situacija je ozbiljna.
— bih mogao da se poveiem s nasima
u misiji! — mi se ote uzvik.
ustade.
Ja na to i mislim, Xikolaj ! Iz staba bri-gade,
to je lak$e udiniti. Ti treba sve da
sovjetskim drugovima. Probijaj se svojima.
Sredan ti put, prijatelju. Laulek zna podji
s njim.
Suvilno je da govorim s kakvom sam radolcu
skodio na konja, ponevli sa sobom pisma za o--
vjetsku vojnu misiju i za Arsu Jovanovica.
Miletic i Rado vie ispratili su me do granice
logora. Ja i LauSek otisli smo
Vrati se! Spast nas! —— dosapnu mi Jovan.
na rastanku".
(Kastavide se)
IHHisjjsssssssssssEP- dSsiVisssssssssssssssssssW -џ
" SBBsr4F''''ssisBBBBBBB- -
isssssssssssssssssssssW. sssssssssssssssssssssssssssssK
.sssssssssssssssssssssw Issssssssr "
.sssssssssssssssssssssW IkssssssssV
SBSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSBVSSSSSSSSSSv
.BSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSFBSSSSSSSSSSSSr , '
sssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssV4
BSSSSk
' W
ANTONJIX
I
DVOItZAK
tonjin Dvoi-ia- k — obojica
su se medjutim opet vratili.
Oni nisu mogli zivjeti bez
svoje domovine. I pored u-sl- ova
za rad, koje su imali
u tudjini a koji bili neu-poredi- vo bolji i povoljniji
nego sve to sto bi im bilo tko
se stra- - mogao u
2i- - caju se
movinu. Isto tako
tome fijela
nije iz
; iz in noj
za
to
su
ielje
A
Kad
put,
su
narodu, jasno rovore o nji-hovo- m patriotizmu. U izja-vam- a
i pismima oba Сч-Дк- а
majstora postoji mnojro tio-ka- za
o tome, kako su oni vo-Ije- li
svoju zemlju. Antonjin
Dvorzak je na primjer napi-sa- o
svome berlinskom izda-va6- u
slijedece nezaboravne
rijedi: ". . . narodi, koji ima
roprczentuju da
ne ce iSceznuti, pa bili oni
najmanji. umjetnik ima
isto tako domovinu, za koju
mora imati Cvrstu vjeru i to-p- lo srce".
patriotizam se
moie najbolje vidjeti na nje-govi- m
najslavnijim djelima,
koja je komponovao prete-in- o
u tudjini. Njegova de-ve- ta
simfonija (tzv. Xovo-svjetsk- a)
i njegov koncert
za violindelo — oba ta djela
je komponovao za vrijeme
svog boravka u Americi —
predstavljaju besmrtni spo-men- ik Dvoriakove 2einje
za domovinom. N"e bez raz- -
ra je odlazilo tokom XVIII i loga djela odusevljavaju
vijeka u sluSaoce u cijolom
izvjesnom
gospodine,
nehotice
Kida
—
ispri-da- 5
kradom.
—
svojom toplinom i osjecaj-nost- l,
distinom misll i uvjer-ljivos- ti. Nije slucajno sto u
njima svaki covjek poznaje,
kako u Americi Dvoriak nl- -
Ш- -
u
Tamaulipas, tragove civili-zaci- je od prije 5000 I
godina. MacNeish, Na- -
muzeja
pokuSava
kukuruza i civili- -
Novog Svijeta. Iza
u pravo ovaj dio
Meksika je za ranijih b-kopav- anja pronadjen
kukuruza, koji se atom-ski- m pokusima dokazalo da
je godina.
Najveda Iskopavanja
su u pedinama kanjo-n- a
Infiernillo, 90 milja
od Osim sarkofa- -
na Aaveviina
Hill, loesJoasIri
dopistuk dlkaikog "Daily
NewaM veli, d- - j
natc.la od-m-m
IsHndjmj Sjcdtajeeik
Driava i a ацарЈА
i --tjIJa
STRANA S
je mogao zaboraviti svoju
domovinu. Poslije slusanja
tih djela svako shvati, zato
se Dvorzak ratio u Praj?. . Dvoriakov patriotizam
bio spoljaJnji i formalni.
je izvirao iz nje-gov- og
postenojr odnosa pre-ma
prostim 6eskim ljudima,
prema kraju. Dvor-iak
je rado o novorio
da je i da ce uvijek ostati
prosti muzicar. se
rodio na selu j odra-sta- o
foskim
narodom. Zbo tojra je tako-dj- er patriotizam
cvrsto spojen sa njejrovim
humanizmom, ima
kort. j u narodnoj tra-dic- iji ceike muzfke. Mnojra
Dvoriakova komorna. sim-fonijs- ka
i operna djela kao
i oratorijumi ispunjena su
narodnom notom i
osjecajnim izrazom plemeni.
te ljudsksti. Narodni opti-miza- m
i shvatanje ljudskih
teuoba, sve je to nnslo na hi-storij-ski
izraz u djelima An-tonjina
Dvor2aka. Zbo to-K- a
cemo naci najdiv-niji- m
kompo-zijam- a
takve opere, kao
je pjesma o ljubavi o "Ilu-salki- ",
pjesma o pobjedi na-roda
u veselom "Djavolu i
Kadi", isto kao i "Ci-Kans- ke melodije", "Bibliske
pjesme ltd. DvorzaK je naj- -
ju i umjotnost ;
b°U !" stanju prika- -
. .
Dvoriakov
j
cionalnog
Viktorije.
.
ie narodne a u instru- -
mentalnim djelima spadaju
medju najuspjeSnije ba5
njegove narodne igre.
Takva djela medjutim ni-su
nastala bez dubokog ra-zlo- ga:
u Dvoriakovom
iivotu pratimo odnos pre-ma
ljudima, lako demo
da se najradije sasta-ja-o
sa prostim radnim lju-dima.
Glavna parola mirovnog
pokreta u Cehoslovadkoj je
princip "izgradnjom domo-vine
— jadai mir!". Svaki
borac za mir nalazi pri tome
baS u Dvoriaku i njcgovom
djelu veliku podrsku: veliki
deski umjetnik i patriota
Antonjin Dvoriak ukazujc
svim ljudima i cijelom svije-tu,
da u ljudskom bratstvu
i u sretnom mirovnom iivotu
cvijeta Ijcpota i umjetnost,
koja jada dovjeka u njego-v- oj vjeri u bududnost.
Otkrivena stara civilizacija
u Meksiku
Jedna kanadska arhcolo-- ga a mumijama. starim 1000
5ka ekspedicija.'sa Dr. do 3000 godina, pronadjene
chardom MacNcishom na su i velike kolidine dobro o-de- lu, pronaila je iskopava--, povrda, sago--
njima u Meksiku, driavi , va i kotarica.
vise
dlan
Kanade,
da rijeSi problem
porijekla
zacije
brao je
jer
klas
za
star oko 4445
iz-vrs- ena
oko
Puca
Erni
aSdro-gctta- ka
Wetnba
jesSi
Ml
iawra
ni-je
On uvijek
ceSkom
sebi
eki On
ceakom
medju radnim
Dvorfakov
koji du-bo- ke
ceSkom
medju
Dvoriakovim
Sto
tnko
tipove
ako
vi-djeti
duvana alata,
MacNicsha je proudava-nj- e
iskopina navelo na za-kljud- ak, da one odriavaju
pet odredjenih razdoblja,
podevSi od prije vise od 5.-0- 00 godina. Kajstarije raz- -
doblje karakteriziraju ka-me- ni alati I ostaci divljeg
povrda. U drugom pojavlju-j- u
se kukuruz, pletene kosa-r- e
i koplja. Zatim se, u tre-cc-m razdoblju, moie pratiti
razvoj grndarije. pamudnog
tkanja i sve obimnijeg ga-jen- ja kukuruza. Cetvrto ra-zdob- lje daje ved nove oblike
grndariji, odit je veliki na
predak u proizvodnji pasu-lj- a,
u pravljenju strijelica I
lukova, gajenju tikvi, tkanju
dekorativnih sagova i izradi
sarenih koiara. Posljednje
razdoblje obiljeieno je de-generaci- jom umjetnosti tka-nja
i izrade kamenlh alata.
ma da je etanovnatvo till
krajeva u to dob i dalje ga--
jilo kalrarK, pasvlj i tHrrc