000125b

OCR Text: 'f
i$
PUBLISHED JEDINSTVO--UNITY SUBSCRIPTION
EVERT $8,000 PER
FRIDAY YEAR
39TH YEAR 20 CENTS
No. 40. (1540) A COPY TORONTO, ONTARIO, FRIDAY, OCTOBER 12 U, 1 !) 7 0
Teski dani
Knnndn i njezin narod prezivljuju teke da-n- e
. . . Kebeeki iniiiitnia rada Pierre Laj)orte ,je
mrtav. 2ivot drusroc: otetosr, hritaiikou diploniate
James Cron vii o koncu. Trudeauova vlada je
prolasilu zakon o ratniin mjerania — svi srradjani
su sada o1)e])rav]jeni. Vojska i ])oliei,ja je u akeiji.
Г Quebecu e тм inaovna hajA'iija. Montreal
iialiei ил okupirani i opsjednuti sjratl. Ljudi se
M'uijdje .si bolom i stiepnjom pitaju kako ee se
ve to svriti.
Teroritieka organizacija Front za olobodje-nj- e
Kebeka (Front de Liberation du Quebec) je
poeinila tezak zlocin. Xenia svijesnoir Kanadjana
koji ne ee osiditi njezine metode. To su djela de-]erat- nih
ljudi, kod kojih je nirznjn nadvladala
razum. Oni mi nanijeli tezak udarae franeusko-kanadskc- m
narodu i njegovoj borbi za ravnoprav-nos- t.
Svi Kanadjani sada plaeaju njihovu nepro-miSljeiio- st
i djetinju "revolucionarnost".
Ali demokratski i slobodoljubivi Kanadjani
ne mogu l)iti zadovoljni ni sa drzniijem PiiTe
Trudeau, Roberta Rourassa, Johna Robartsa i dru-gi- h
drzavnih voditelja u sadanjoj krizi. Oni se ne
mogu sloziti sa primjenoin zakona o ratniin nijera-ni- a
(War Measures Act) — to je plod panike i
politickog bankrot.stva. Jedna ekstreniistieka ak-ci- ja
ne opravdava drugii. Primjena zakona o izvan-redni- in
mjerania nije spasila zivot Pierre Laporte,
niti je (nigurala oslobodjenje .Tames Crossa.
Cat i hvala esnaestorici elanova Xove de-mokrat-ske
partije koji su, usprkos pritisku i histe-rij- i,
u parlamentu glasali protiv primjene zakona
o ratniin mjerania!
Konzervativci su takodjer bill istupili protiv,
ali poslije su prihvntili vlndin"kompiomis".
"Koinproinis" se sastoji u tome da ee vlada u roku
od mjesec dana ozakonit izvanredne nijere koje je
sada primjenila po zakoiiu o ratnom stanju. Znnei,
ono sto je izvanredno, postat ee stalno.
Iako mnogi istieu da policijske nijere protiv
FLQ trebaju biti popraeene mjerania koje ee osi-gur- ati
ravnopraviiost Franeiiskili Kanadjana, iz
sluzbenih krugova o tome dosad nije recena ni jed-na
rijec. Imanio sanio izvanredne nijere. Tmanio
ra-ijiirivan- je mrznje protiv Franeiiskili Kanadjana
i ]ozive na "totalni rat".
O Kanado, ta ee od tebe biti?
Velika demonstracija gradjevinarskih
radnika u Torontu
ProSle srijede pred zgra-do- m
ontarijske vlade u To-rontu
demonstrlralo Je
15.000 gradjevinarskih rad-nika,
iz Toronta i drugih
mjesta provincije. Demon-stracij- u
Je organiziralo Vije-d- e
sindikata gradjevinarskih
radnika uz podrSku OntariJ-sk- e
federacije rada.
Demonstranti su trallli da
provincijalna vlada odusta-n- e
od usvajanja zakona koji
ogranidava prava radnldkih
unija (sindikata) i otezava
kolektivno pogadjanje. Oni
su izbukali provlncljalnog
minlstra rada Daltona Bales
koji Je tvrdio da zakon nije
uperen protiv radnika.
Lider Nove demokratske
Vlada najavljuje porast nezaposlenih
Mlnlstar finanslja Edgar
Benson rekao Je u parla-mentu
da Je nezaposlenost
sada veci problem od lnfla-cij- e.
Drtavnl biro statistlke Je
saopdlo da Je na kraju sep-temb-ra
u cijeloj zemljl bilo
398.000 nezaposlenih ili 6.9
posto od ukupnog broja rad-nika.
To Je za 119.000 vise
nego u septembru proSle go-din- e.
Benson Je rekao da Je vla-da
odluClla da utrosi 60 mi-HJu- na dolara da ublazi si-tuaci- ju.
Od toga blizu 20 mi-liju- na bit de utroseno na
prekvalliikaciju nezaposle-nih,
a ostalo na razne pro-Jekt- e. Predstavnici opoziclje
(konzervativaca 1 novi de- -
partije Stephen Lewis Je
kazao da zakon ide za tim
da "izollra" radnicke unije.
Predstavnik Liberalne stran-k- e
Je takodjer izrazio pro-tivlje- nje
predlozenom zako-n- u.
(Clanovi ovih partlja u
ZakonodavnoJ skupstinl On-tar- la
glasali su protiv vladl-n- a
prijedloga i za rnalo da
ga nisu porazill.)
Provincijalni premljer
John Robarts primlo Je de-legac- iju
Federacije 1 Vljeda
sindikata gradjevinarskih
radnika, all im nije nista
obecao.
Postojl bojazan da de za-kon
poslije biti primjenjen 1
na radnicke unije u druglm
industrijama.
mokrati) su krltizlrali vladl-n- u
politiku. Oni su trazili
obnovu programa zlmskih
radova, koje Je vlada uklnu-l- a
prosle godine radl "sted-nje- ".
Lider NDP Douglas Je
rekao da Je 60 mllljuna do-lara
isto "sto hranitl slona
sa orascima" (peanuts).
Prema podacima drtavnog
biroa statistlke nezaposle-nost
se u posljednje vrijeme
najvise povedava u provin-ci- ji
Ontario, koja Je ranije
imala najnizu stopu neza-posleno- stl.
Najvede poveda-nj- e
odekiva se u provincljl
Quebec (za 15 posto), na
koju Je dosad (prema izvje-sta- ju
Toronto Daily Star)
otpadao 41 posto nezaposle-nih
u zemljl.
Glasovi razuma
Uzrok: nacionalna neravnopravnost;
Spas: nacionalna ravnopravnost!
"Uznemlrujude Je sto me-dia
(Stampa, radio i televi-zij- a)
ne samo u Engleskoj
Kanadl nego i u Kebeku
(Quebec) lgnorlse dinjenicu
da iza akcija Fronta za o-slobo- djenje Kebeka stoje
stvarne zalbe", pise Toronto
Dally Star u specijalnom iz-vjes- taju
iz Montreala povo-do- m
tragicnih dogadjaja ko-ji
su se tamo deslli. Izvje-stite- lj Stara nastavlja:
"Mozda je lakSe vjercvati
da Je FLQ mala grupica zlo-ClnaC- kih
ludjaka nego pri-zn- ati da gnjev i razoCaranJe
koji radjaju tako nasilne
akcije mogu biti vjerni odraz
osjeiaja daleko ve6e grupe
ICanadjana.
"Mnogo je lakse separati-st- e
proglasiti 'sacicom neza-dovoljn- lh
Kebekera', kao sto
Je uradio premljer Trudeau
poslije posljednjih kebeckih
izbora, a polltiCke terorlste
oznaciti 'banditima i raz-bojnici- ma',
nego je shvatlji-v- o
objasniti nezaposlenim
KebeCanlma zaSto su bez po-s- la
i zasto ce po svoj prilici
biti i dalje".
STA ZNACI ZAKON O
RATNIM MJERAMA?
Istupajudl u parlamentu
protiv primjene zakona o
"ratnim" mJerama~(War-Me-asure- s
Act) lider Nove de-mokratske
partije T.C. Do-uglas
je rekao:
"Vlada, men! se £ini, u-potre- bljava teski bat da raz-bi- je
oras£i£. Ovo je over-kill
orijaskih razmjera...
"Ova zemlja je sada bez
ustava, bez zakona o pravi-m- a,
a nema ni provincial- -
nlh ustava. Ova vlada sada
ima vlast da dekretom ucini
sve sto ieli; ona moie da
internira svakog gradjanina,
da deportira svakog gradja-nina,
da uhapsi svaku osobu
I da proglasi subverzivnom 1
nezakonitom svaku organ!-zacij- u.
To jc ogromna vlast
u rukama ljudi koji sjede u
vladinim klupama..."
WASHINGTON
na
Meksiko (Tanjug) — "Ono
sto se danas dogadja u La-tlns- koj
Amerlci moglo bl Ia-ko
lzazvati pocetak treceg
svjetskog rata na ovom
kontlnentu. Zbog toga bismo
mi Amerikanci morali da
intervenisemo na vrijeme".
Ovlm rijeclma izrazio Je
svoju "zabrinutost" zbo do-gadjaja
u Cileu, na Kubl, u
Boliviji i Peruu, senatorskl
kandldat drtave New York
Richard Otlnger. U stvari,
on se samo pridrutlo onim
mnogobrojnlm ameriCkim
politiCarima 1 vojnlclma koji
su posljednjih dana zaokup-lje- ni
najnovijlm razvojem
dogadjaja u LatinskoJ Ame-ric- l.
Odmah poslije A-len- dea za predsjednika Cl-le- a,
predstavnici milltaristl-6kl- h
krugova SAD pronijeli
su glasove da Sovjetskl Sa-v- ez
toboze podize bazu za
atomske podmornice na Ku-bl.
Mnogi u SAD su pomisli-1- 1 da je na pomolu nova ka-rips- ka kriza, onoj iz
1962. godine. Uznemlrenu
Javnost umlrio je, medjutim,
predsjednik Senatske koml-sij- e
za vanjske poslove Wi-lliam
Fulbright, isticufii da
Je ova alarmantna vijest
samo dio "kampanje Mlni-starst- va obrane, koje uzne-miravaj- uci
i obmanjujuci
amerlcki narod. pokusava da
nvV%VVMVVV%4
PROVALUA
Claude Ryan, urednik au-toritativ- nog
francusko-ka-nadsko- g
Hsta "Le Devoir" je
upozoravao:
"311 tfemo svi biti dovede-n- i,
preko svoje volje, do ruba
provalije. Na jednoj strani,
FLQ le eskalirati svoju ak-tivno- st.
Na drugoj, vlasti bi
mogle bit! potaknute da po- -
duzmu Izvanredne mjere da
ocuvaju red. I tako bismo
mogli biti suoceni anarhi-jo- m,
s jedne strane, 1 policlj-sko- m
drtavom, s druge".
Ove Ryanovc rijeci citirao
je list "Globe (and Mail" u
svom uvodniku protiv vladi-ni- h "drastlcnlh 1 opasnih"
mjera (16. oktobra).
U izvjestaju se navode ovi
podaci:
U prosllh petnaest go-di- na
stopa nezaposlenosti u
Kebeku nikad nije blla ispod
4 posto, a nekad je iznosila
i 15 posto.
I ako Kebecanl sacl-njava- ju
malo vise od cetvr-tln- e
kanadskog stanovni-stv- a,
na Kebek otpada 41
posto sada nezaposlenih.
Gotovo svi nezaposleni
u Kebeku su Francuski Ka-nadjani.
- - — - "
Prosjecna zarada en-glesko-govor- e61h radnika u
Kebeku je za 40 posto visa
od zarade francusko-govore-C- ih radnika.
Drzavna komlsija za Je-z- ik
i kulturu (Bilingual and
Blcultural Commission) u-tvr- dlla
je 1964. godine da
irancusko-kanads- kl uposle-nlc- l,
koji saClnjavaJu 70 po-sto
radne snage, zauzimaju
82 posto poslova sa platom
od 5 — 6 hlljada dolara go-disn- je.
Englesko-govore- ci u-posle- nici,
koji saCinJavaju
30 posto radne drze
77 poslova koji su pla-ce- ni
15 hlljada dolara go-dlsn- je.
U lzvje£taju se Halje ka2e
kako su nakon pobjede llbe- -
poveca svoj budzet. Nije to
prvi put da Ministarstvo o-br- ane bas u vrijeme donose-nj- a
budzeta objavljuje ova-kv- e
vljestl".
Razlog za "zabrinutost"
nije, medjutim, vise samo u
navodnoj izgradnjl sovjetske
podmornlCke baze na Kubl.
Latlnskoamerickt dogadjaji,
koji ne raduju Washington,
razvllaju se posljednjih sed-ml- ca
KOtovo (ilmskom brzl- -
nom. Izbor Alendta donlo Je!
Amerikanclma dosta brlga.
Sada je na ccenu stupila i
Bolivlja sa svojlm naciona-llstlfikl- m
reilmom i politi-ko- m
koja naglnje lijevo. Pe-ru
odavna zabrinjava Wa-shington.
"U trazenju efi-kasn- lh
odgovora na svoje
politlcke probleme, pise ca-sop- is 'Time", zemlje Latin-sk- e
Amerike se sve vise o-predj- eljuju
za radlkalna rje-sen- ja.
Opasnost od marksiz-m- a
danas je tako prisutna
u Americl. Proces polariza-clj- e
snaga na kontlnentu sve
je oCiglednlJi i sve zescl".
Amerikanci sada ukazuju
da "postoji realna mogu-eno- st
da Cile, Peru 1 Bolivlja
formiraju snazan antlameri-ck- l
blok duz Anda". Medju-tim,
ono Sto Amerikance
najvise zabrinjava je Clnje-nic- a
da kretanja ulljevo I-- maju tendenclju da zahvate
1 druge dijelove kontlnenta.
"ZABRINUT" PROMJENAMA
U CILE, BOLIVIJI I PERU
Pozivi intervenciju
izbora
slifina
snage,
posto
rala na prosllm kebeCklm
izborlma, mnogi englesko-govore- di
Kanadjani sa za-dovoljst- vom
zakljucill kako
je "separatlzam mrtav". Me-djuti- m,
francusko- - kanad-s- ki
novlnarl su tada upozo-ri- li
da Je radost preuranjena
i da ce mnogo zavisitl od to-ga
da 11 tfe liberal nl lider
Robert Bourassa uspjeti da
ispuni svoje obecanje o stva-ran- ju
100.000 novlh poslova.
Nezaposlenost Je, razumlje
se, samo Jedan aspekt krize.
Tu Je mnostvo drugih pita-nj- a,
a sve se svodl na nerav-noprav- ni
pololaj Francusklh
Kanadjana.
Na to su ukazali predstav-nici
Nove demokratske par-tije
u parlamentarnoj debati
o primjeni zakona o ratnim
mjerama.
Komunistlcka partlja Ka-na- de
u svojoj izjavi povodom
primjene zakona o tim mje
rama Je lzjavlla: "Ono sto
je potrebno nije zakon o
ratnim mjerama, vec izvan-redne
mjere da se uklonl
nacionalna, socijalna i eko-noms- ka
neravnopravnost u
Kebeku. Ako se to ne uradi
kriza c"e se pogorsati".
Toronto Dally Star u u-vod- nom clanku povodom u-bijs- tva Pierre Laporte pozl-v- a
Englesku Kanadu da "ne
odbacuje Kebek" nego da
pokaze razumijevanje za po-loz- aj Francusklh Kanadja-na'VSt- ar
smatra da Je "raz-bijan- je
FLQ prvi hitni za-data- k", ali upozorava da de
to biti "suplja pobjeda ako
ju ne budu slijedill uskla-dje- ni
napori da se ukloni o-- no sto je omogucavalo FLQ
da cvijeta na prvom mje-stu- ".
"Nabujall i nasilnl separa-tlzam
koji Je zahvatio Que-bec"
posljednjih Kodlna mo-z- e
se savladatl samo "proml-rcanje- m stvarnlh interesa 1 'onih ciljeva koji su zajed-niC- ki
svlm Kanadjanima",
kaze Star. Dalje pozlva na
"ponovno otkrlvanje Kana-de- "
1 postavljanje na teme-lj- e
koji 6e zadovoljltl Fran-cus- ke
i Engleske Kanadjane.
"Inace zemlja Je u opasnosti
da bude rastrgana".
VECINA U UN
ZA AKCIJU PROTIV
KOLONIJALIZMA
New Yark (Tanjug) — Ve-lika
vecina u GeneralnoJ
skupstinl UN u potpunosti
Je podrtala sve odredbe ak-cion- og
programa za defini-tivn- o
llkvldiranje ostataka
kolonijalizma koji treba da
bude usvojen na Jubllarnom
zasjedanju Generalne skup-Stin- e.
Akcioni program sadrtl
osnovne zahtjeve koje Je
treel sastanak nesvrstanlh
u Lusaki iznlo u pogledu de-finlti- vne
llkvidacije koloni-jalizma.
Nastojanja da se
ovom programu sigura Jed-noglasn- ost nisu, medjutim,
urodlla plodom zbog stava
nekih zapadnih sila.
Na inzistiranje brltanskog
delegata doslo je do glasanja
koje Je otkrilo sa kakvlm se
teskocama Jos uvijek suoca-v- a
svaki energicnlji plan za
llkvldiranje ostatka koloni-jalizma.
Za akcioni program
glasalo je 86 zemalja, protiv
njesra su istupili Australija,
Novi Zeland, Juzna Afrika,
Britanija i SJed. Driave, dok
se petnaest uglavnom za-padnoevro- psklh zemalja, uz-drz- alo
od glasanja.
Karakteristlcno Je da su
predstavnici 20 zemalja bill
odsutnl za vrijeme glasanja,
ve&na njlh zbog toga Sto ne
zele da se zamjeraju niti ve-cl- ni,
nl kolonijalnim sllama
i rasistlCkim rezlmlma, dok
neke zbog toga Sto smatraju
da je akcioni program tre-ba- lo
da bude joS radikalnljl.
ODJF.K USrOSTAVUANJA ODNOSA
IZMEDJU KANADE I KINE
DRUGE ZEMUE SPREMNE DA SLIJEDE
KANADlf
Saopccnje o uspostavlja-nj- u
dlplomatsklh odnosa iz-me- dju Kanade i NR Kine
nalSlo Je na zlvo reaglranje
u svijetu. U komentarima
nekih novlnskih agenclja to
se uzlma kao predznak Sire
akcije Pekinga za uspostav-ljanj- e
kontakata s drugim
zemljama, poslije duglh ко-dl- na
izoliranosti u eri kul-tur- ne
revoluclje. Istodobno
komentatori vide u tome
nagovjestaj novlh sllcnlh
akcija drugih zemalja koje
ce slijeditl primjer Kanade.
Predstavnik americkog
State Departementa Robert
McCloskey izrazio je zabri-nutost
SAD da bl odluka
Kanade i Klne o uspostav-ljanj- u
medjusobnih odnosa
mogla potkopatl "medjuna-rodn- e
pozicije" Cang KaJ Se-ko- ve
vlade na Tajvanu. On
Je izrazio uvjerenje da tu za-brinutost
dijele i druge
zemlje pacJfltkog podrucja
koje priznaju vladu na Taj-vanu.
Rezlm Cang KaJ Seka
Je brzo reaglrao na odluku
Kanade na taj nacin Sto je
prekinuo dlplomatske odno-s- e
s Ottawom.
Iz reagiranja se zakljucuje
da se uskoro moze ofieklvati
da te neke zemlje, u prvom
redu Itallja a mozda i A-ustria
i Belgija, pocl primje-ro- m
Kanade 1 uspostaviti
odnose s Pekingom.
Talijansko ministarstvo
vanjsklh poslova Istlce u
Jednom saopcenju da je vi-jest
o uspostavljanju odnosa
izmedju Kanade 1 NR Kine
primljcna sa "zivlm zanima-njem- "
u Rimu. Ovo daje na-d- u,
kaze se u saopcenju, da
bl analogni pregovorl koji
se sada vode izmedju Itallje
1 NR Klne mogli uskoro biti
zavrSeni na zadovoljavajucl
nacin". Mlnlstar vanjsklh
poslova Aldo Moro potvrdlo
копшкс sreanjem
п
Je danas da se JoS uvijek
vode pregovori sa Pekingom.
Ti razgovorl se vode u Pari-z- u,
a pocell su JoS prije dvije
podlne. Kako Je u senatu
izjavio Aldo Moro, cilj tali-Jansk- og
priznavanja vlade u
Peklngu bio da se omo-gu- ei
ulazak Klne u UN "da
bl u medjunarodnoj zajed-nl- ci
prcuzela svoje odgovor-nos- tl
1 dala svoj doprlnos
ucvrSdenJu mlra".
U obavJeStenlm krugovlma
u Brlselu se saznaje da Je
Belgija uspostavlla "prellmi-narn- e
kontakte" sa Klnom
o evcntualnoj mogudnosti
razmjene dlplomatsklh pred-stavnl- ka.
Ovo je u skladu
sa belgljskim stavom da se
NR Kina prlml u UN.
VJeruje se da le kanadska
akcija pospJeSlti prlmanje
NR Kine u UN. NagovJeSta-v- a
se i mogucnost kanad-sk- e
inlcljatlve u torn prav-c- u.
U Kanadi, vladlna odluka
da uspostavl normalne dl-plomatske
odnose sa NR.
Klnom prlmljena Je sa "pu-nl- m
zadovoljstvom". Kako
se lzrazava "Globe and Ma-il"
u uvodnom Clanku. Vla-da
je uradlla ono Sto Javnost
zell. Nepovoljno su reaglrall
samo nekl elementi koji su
povezani sa CangkajSekovcl-m- a.
Stampa plSe da vladln Jco-r- ak
poduplre vedlna kanad-skl- h
Klneza. Neki od njlh U
kazall da Je "i vrijeme U
se to ucini". Oni osjedtju
da Je doSao kraj njihovom
ponlzavanju. Evo Sto rjf-- ..
kao David Chong, koji e sa
rodlteljlma napustlo Klnu
prije 21 godinu: "Klneil u
Torontu dosad su tretlranl
kao nlfa blla. Zato su oni
stajall dalje od ostallh Ka-nadjana.
Oni ce sada sa po-nos- otn moll da se Identlfl-kuj- u
kao Kinezl".
HRONIKA
naseg vremena
IZ WASIIINGTONA OMETAJU MIR I NA SREDNJEM I NA
DALEKOM ISTOKU — ARAI'I SE UJEDINJUJU I GRU-1'IS- U
POD NASSEROVOM ZASTAVOM, DA NASTAVE
HOKBU — VELIKI ZNACAJ POMI'IDOUOVE FOSETE
SOVJETIMA
Nlxonov put, koji Je lmao za cilj da narodlma u me-dlterans- kim zemljama pokaze pesnlcu slle, nije ispao
onako kako Je zamiSljao. Jer njegova pesnica slle
razblla se o pesnlcu druge slle, a ta sila bill su tl narodl
koje Je pasecao. U Italljl su se po svlm gradovlma puSlle
demonstracije. Narod Je svugde napadao rat na Srednjem
1 Dalekom Istoku i osudjivao amerlcki lmperljallzam, dok
su arapski narodl u tome Nixonovom putu vldell novi
neprijateljskl akt Amerike prema njlma, kao 1 direktno
kurazenjc Izraela da nastavlja nove agreslje protiv njl-hov- ih zemalja. U Spanljl su dlktatori uspeli da na njegov
doCek okupe radoznale mase, kako bl u zamenu za ameriftke
ratne baze u Spanljl lzvukll konceslje 1 u dolarlma, all
kroz te mase Slrenl su svugde lctacl, u kojlma Je napadan
rat na Srednjem Istoku 1 u Vijetnamu 1 osudjlvana poll-ti- ka
1 lmperljallzam iz Washlngtona. Svugde su se mase
solldarisale sa borbom Arapa da saduvaju svoju slobodu
1 nezavlsnost. Nlxonov put Je probudio 1 osvestlo mase u
tim zemljama. Umesto da se uplaSe Nlxonove pesnlce
1 pretnje iz Washlngtona, kod Arapa Je doSlo tek sada do
grupisanja i zbljanja narodnlh snaga, pa da se neprljatelj
svugde doceka narodnom pesnlcom i da se protiv njega
vodi borba do konacne pobede.
2elje imperljallsta i Washlngtona, koji Je mislio da
de Nasserova smrt lzazvati ditav poremecaj 1 zabunu me-d- ju Arapima, 1 da de to koristiti njihovlm daljlm plano-vlm- a rata, — nisu se ostvarlle. U Kalru Je odmah doSlo
do nominaclje 1 Izbora Anvara el Sadata, blvSeg potpret-sednl- ka Republlke. Taj lzbor lmade da potvrdi 1 narod 15
oktobra svojlm Klasanjem. Na Celo Vlade doSao Je Ali
Sabry, takodje odani prijatelj Nassera 1 pristalica saradnje
sa Sovjetima. Arapl su JoS bolje upoznall znadaj prlja-teljst- va sa Sovjetima, koji su ponovlll da de ostatl uz Arape
1 pomagatl njihovu borbu sve dok se ne oslooode njihove
zemlje 1 utvrdl slguran mir na Srednjem Istoku. A to se
potvrdllo 1 zajednidkom rezolucijom, koja Je doneta u
Kalru za vreme Kosiginove posete, prllikom Nasserove sa-hra- ne. I jedna i druga strana lzjavlla Je u toj rezoluclji.
da de ulagatl svoje zajednldke napore da se sto pre reSi
na isioku,
bl
le
on ta
druga pi tan J a. U rezollclji se trail Sto brta llkvidacija
ljeg nastavljanja izraelske agreslje, kao 1 ito brte stvari
a sa tun da se rese i
na st. 3)
mlra za sve narode na Srednjem Istoku. Na sahtev I
(Nastavak
--e —
'v .к ll - jt aw
h
Ђ 1
Ш
ШЖ I Ш јш - ш