000125

OCR Text: '#
STRANA 3
I z historije Kanade IZ UPRAVE "JEDINSTVA"
AMERI6KI IMPERIJALISTI - ZAKLETI Oni su se borili i umrli za Treba aktivno raditi na NEPRIJATEUI NARODA JUGOSLAVIJE kanadsku demokraciju obnavljanju isteklih pretplata
(Nastavak 2)
Drski i razulareni ameridki, engleski, francuski i
italijanski interventi osjecali su se u okupiranim kraje-vim- a
dr2ave Srba, Hrvata i Slovenaca kao u osvojenoj
zemlji. Oni su proganjali sve §to je bilo napredno i
progresivno. U kraljevini je bio uveden najrazuzdaniji
teroristidki re2im.
Trudbenici drfave Srba, Hrvata i Slovenaca nisu se
rnogli pomiriti sa grubom samovoljom i zlodinima inter-v'encionistid-kih
trupa Antante, koje su svojim razboj-nidki- m
akcijama i postupcima nadma§ile svoje pret-hodni- ke
— turske i austro-ugarsk- e asimilatore. Svuda
i na svakom mjestu stanovni§tvo je pruzalo odvazan,
herojski otpor tudjinskim osvajadima.
Jugoslavenski narodi nikada nece zaboraviti krva-v- e
pokolje koje su izvr&li omrznuti im okupatori u
Crnoj Gori, Dalmaciji, Hrvatskoj, Istri i drugim obla-stim- a
zcmlje.
Engleski i ameridki imperijalisti, pisao je# V. I.
Lenjin, istupaju u ulozi dzelata i.guSioca slobode' naro-d- a. Prcdstavnici ameridkog imperijalizma na Pariskoj
mirovnoj konferenciji 1918-191- 9 godine — Wilson i
njegovi pomagadi razradjivali su planove za uspostav-Ijanj-e
mandata nad tek stvorenom drzavom Srba, Hrva-ta
i Slovenaca. AH su porast revolucionarnog, nacional-no-oslobodiladk- og pokreta naroda Jugoslavije i posto-jan- je
protivrjednosti u taboru imperijalisti po balkan-sko- m
pitanju omeli imperijaliste SAD da ostvare njihov
razbojnidki plan pretvaranja kraljevine u svoju man-datnuteritor- iju.
. Grubo mjeSanje do zuba naoru2anih razbojnidkih
impcrijalistidkih bandi SAD i Antante u unutrasnje
stvari jugoslavenskih naroda bilo je propraceno isto
tako grubom i otvorenom ekonomskom ekspanzijom
ameridkog imperijalizma u drfavu Srba, Hrvata i Slove-naca.
Magnati Wall Streeta iskoristili su prvi svjetski
rat za basnoslovno bogadenje. "Ameridki miljarderi ... — ukazao je V. I. Lenjin — obogatili su se najvise
od svih ..."
Prikrivajuci se demagoSkim obedanjima "ekonom-sk- e
pomoci" razorenoj i ratom razrusenoj privredi dr-2a- ve Srba, Hrvata i Slovenaca, imperijalisti SAD ostva-riva- li
su svoju zavojevadku, pljadkaSku politiku, prigra-biv- Si
u svoje ruke kljudne pozicije jugoslavenske
ekonomike. DavSi dr2avi Srba, Hrvata i Slovenaca zajam
od 35 milijuna dolara, imperijalisti Amerike su zadr2ali
za sebe pravo kontrolisanja rashoda kredita i raspodjele
isporuka namirnica i druge robe. rru2ajudi takozvanu
"pomoc u namirnicama", oni su stanovniStvo morili gla-dj- u. "Pomoc u namirnicama — otvoreno je pisao 1919
godine glavni direktor za pru2anje "pomodi" Hoover
jeste sada jedino sigurno sredstvo za zaustavljanje
bujice boljsevizma".
Otvarajudi svoju agresivnu, zavojevadku politiku,
Amerikanci su prije svega uspostavili svoju kontrolu
nad dobijanjem uglja, gvozdenc rude i drugih korisnih
rudnih bogatstava. Seljeznice, telegraf, telefon, vanjska
trgovina takotljcr su so nalazili u zavisnosti i pod kon-trolo- m
ameridkih monopola. U vremenu od 1921-192- 3
godine SAD su zauzele prvo mjesto po invcsticijama u
transportu i spoljnoj trgovini dr2ave Srba, Hrvata i
Slovenaca. U to vrijeme udio amcridko-engleski- h inves-icij- a
u jugoslavensku ckonomiju iznosio je 21% od
opce sume ulo2enog inostranog kapitala. Na taj nadin i
po sumi invcsticija u privredu zemljc imperijalisti SAD
i Engleske zauzimali su prvo mjesto. Oni su preko 647
privatnih banaka kontrolisali gotovo ditavu privredu
dr2ave. 1922 godine bilo je stvoreno ameridko-srpsk- o
druStvo za organizovanje geoloSko-istra2ivadki- h radova
na teritoriji dr2ave Srba, Hrvata i Slovenaca sa kapi-talo- m
od 8 milijuna dolara. Medju mnogim drugim
ameridkim financijskim magnatima u pljadkanju narod-ni- h
bogatstava Jugoslavije udestvovale su i kude Du
Ponta, Selona i Rokfelera, koje su predlozile kraljevini
zajam od 200 milijuna dolara.
Ameridki kapital je podeo da prodire u dr2avu
Srba, Hrvata i Slovenaca kasnije od kapitalistidkih ze-ma- lja
Evrope, ali mu je ipak po§lo za rukom da uskoro
istisne svoje konkurente i da u periodu djelimidne rela-tivn- e
stabilizacijo kapitalizma izadje na trece mjesto
(poslije Francuske i Engleske) po vrijednosti invcsti-cija.
GodiSnje dividende inostranih kapitalista u dr2avi
Srba, Hrvata i Slovenaca od 1922-192- 4 godine isnosile
su popredno 100 milijuna dinara, a 1924-193- 0 godine
one su se povisile na 800 milijuna, 3to je predstavljalo
preko polovine prihoda ditave industrije drfave Srba,
Hrvata i Slovenaca. Dr2avni dugovi po ropskim zaj-movi- ma
impcrijalista dostigli su 1924 godine 30 mili-juna
dolara. U ukupnoj sumi zajmova Amerika jc za-uzim- ala
prvo mjesto.
Gospodstvo inostranog kapitala u privredi burioa-,sko-spahijs- ke
jugoslavenske dr2ave dovelo je do pret-varanja
zemlje u agrarno-sirovins- ki privjesak SAD i
drugih kapitalistidkih zemalja, do njenog potpunog
politidkog porobljavanja. Jugoslavenska kraljevina
postepeno se pretvarala u polukoloniju razbojnidkih
imperijalistidkih ameridkih i cvropskih monopola, u
njihovu marionetu.
U toku 20godlna imperijalisti SAD i Engleske
bogatili su se na radun nezadrine i nemilosrdne eksplo-atacij- e
i pljadkanja radnog naroda Jugoslavije.
Poznato je da su u poslijeversaljskom periodu
SAD i Engleska podele da obnavljaju agresivni njemadki
imperijalizam. Na to oni nisu 2alili Jredite. Ameridko-engles- ki
reakcioneri groznidavo su obnavljali vojni po-tenci- jal
njemadkog imperijalizma, radunali da ga isko-ris- te
kao glavnu udarnu snagu svjetske reakcije u borbi
protiv SSSU i revolucionarnog radnidkog i nacionalno-oslobodiladko- g
pokreta Evrope. II torn cilju oni su
prepustili Jugoslaviju na milost i nemilost hitlerovskog
faiizma. 1938 godine Njemadka je potpuno potdinila
ekonomiku Jugoslavije svojim interesima.
(Nastavit dc se)
Na 12 aprila navrsilo se
114 godina od dana vjesa-nj- a
kanadskih patriota Sa-mue- la
Lounta i Peter Ma-thews- a.
Oni su bili objeseni
u Torontu.
Njihov "zlodin" sastojao
se u tome Sto su uzeli udeSca
u ustanku za nezavisnost
Kanade, kojega je predvo-di- o
William Lyon Macken-zie
(dugogodisnji premijer
Kanade, Mackenzie King,
bio je unuk tog Macken-ziea- ).
To je bilo 1838 godi-ne,
kada je Kanada bila bri-tans- ka
kolonija. U to vrije-me
nije bilo nikakve parla-mentar- ne
vlasti, vec je vla-dal- a
klika feudalaca, vjer-ni- h
slugu britanskog kralja.
Oni su vladali po svojoj vo-lj- i.
Narod je tra2io da se us-posta- vi
"odgovorna vlada"
Lakom ima vazda
Dobrog apetita,
Kad Stomaku godi
Drugo se ne pita.
To su samo oni,
Sto live da jedu,
Najgladniji su onda
Kada se najedu.
Hi kad prestave
Da nekoga ljube
Pa primaknu irtvi
Svoje oStre zube.
U pofela
Ljudi,
poela da
Nabrcknutc
se ugu&na
"DupljaJi! mrtva.e!
U duplje
Vi
koljad zvijere
I slijepcu
zaljulja
jc lupjem
druga
Lupanje naprijed nas je
parlame-na- t,
ce birati vladu i
kontrolu njezinim
radom. je dobive-n- o
u drugoj polovici
proSlog vijeka, ali je danas
ugro2eno.
Kanadski narod slav-n-e
tradicije u borbi za ne-zavisnost
i demokraciju.
Danas Kanadi vlada
slidna koja je vladala
u proslom stoljecu. Razlika
u danaSnji "Fa-mily
Compact" ne sa§inja-vaj- u
feudalci, kapitali-stid- ki
monopolisti i §peku-lant- i,
a britanskog kralja
zamjenili su ameridki "kra-Ijev- i"
delika,
Slava Samuelu Lountu i
Peter Mathewsu su
svoje zivote za i
Kanade 1
LAKOMCI
Trivuku je k
Pa poljubca,
pijavica.
Lakomr.i su
Pohlepni na
I orudje.
Takvijeh je bilo
se odavna,
s Englezom
da ве
Djordije J. Mifunovi6
radnika cijele trail
koji ru bez
Na se
Ivan Goran K o a c i c: Jama
pao
mome redu da ludi
Ncka zena. Vikala je: "Gori!
gori! Kuda gori!
iica Ijuto
grozne naJe uli.
Na tla zona sruJi.
Core!
Sovc! dat (femo vam zere,
progledate! foravc
Zarezi pijan kao
nozem lice
Od uha, Sto se vrh iice.
Tad
t.j. da bira
nad
To
tek
ima
je tome §to
nego
itd.
da-- li
nezavisnost
sebi
mesto
Krv joj stanu sisat
Kao
vazda
Zato iesto rabe
bojno
Pamti
Al' nema
Niko ravna.
je
Da
Urlik tcJki topot slijepe zrtve
(5to bjeza! kroz u vis noge dize)
brz trk sred ti Jine'
kad noi je stize.
O, taj je spakn! rekoh
Ne opazifi, da nas ode k jimi.
Srre roulvlo gradt tukto:
sree iice
ludo
pravo
koji
vrsiti
pravo
opet
klika
onoj
ulja
koji
tudje,
mrtve,
vuklo.
1'
ш
Mi smo za vrcme pro§le kampanje
"Jedinstva" obnovili broj pret-plata
koje su istekle ranije i koje su
isticale vu januaru mesecu. Medjutim,
jedan broj pretplata istide u mesecima
posle kampanje. Njih, iako nema toliko
koliko ih je za vreme kampanje,
treba obnoviti.
To bi nam trebao biti rad za vreme
proletnjih meseci. Uprava "Jedinstva"
razradide plan u vezi toga i poslati svim
naSim poverenicima imena i adrese onih
pretplatnika dije pretplate istidu u do-tidn- im
mestima.
To ce, naravno, biti udinjeno od strane
uprave, kao i od strane poverenika na-§e- g
lista, a na pretplatnicima stoji koli-ko
ce kooperisati sa na§im poverenici-ma,
kao i koliko paznje ce pokloniti da
im pretplata istide da je treba obnoviti.
Za kampanje na§i trudbenici,
pretplatnici i prijatelji napredne stvari
na§eg lista, pruzili su odlidnu saradnju
u na jadanju пабе §tampe. Mi oce-kuje- mo
njihovu ne manju saradnju i
ovom prilikom, tj. u akciji za obnavlja-nj- e
isteklih pretplata.
Mnogo puta smo opetovano govorili i
usmeno sa. pretplatnicima, na sednicama
organizacija, kroz §tampu, da jedna na-pred- na
radnidka novina ne mo2e izlaziti
bez potpore podrske njenih poverenika
pretplatnika. Ona od njihove potpore
saradnje zavisi. Njeno sadasnje dvo-nedelj- no
izla2en;e bilo je obezbedjeno
ba§ zbog toga §to je imala podrsku od
na§ih radnih iseljenika u Kanadi i Sje-dinjen- im
Ameridkim Dr2avama. Da
obezbedimo daljnje njeno dvonedeljno
izlalenje, potrebna je saradnja i pomod
no samo poverenika, vec i pomoc
njenih pretplatnika. Od poverenika do- -
$~в2ба w- - т . I ч! KsvE ДИђш иПГ1;Нжд: дВД
Ontarijsku vladu posjetila je delegacija beKposlenih iz provincije da pomof.
Delegacija je izmrdju ostalog zahtjevala javne radoe, koji bi osigurali zaposlenje onima
posla. slid: Povorka pribliiuje zgradi provincijalnog parlamenta.
v
(Ovo treci dio pjesme "Jama" kojom hrvatski pjesnik Ivan Goran
Kovadid osudjuje us'taSka zlodinstva nad srpskim narodom. Kovadid
je od zlikovadke detnidke ruke. — Ured.)
Ljudi!"
A pori
Lubanje
macke!"
odcijepi
slobodu
i
mrak
I 2a njom,
I tupi pad, lovca
svojoj tami,,
prtko zafuh.
veliki
bilo
i
vreme
i
radu
i
i
i
i
svih
(Sto srea skacu, kad u mraku plac"u!)
Od udara ovih progledah kroz rupe:
V jednom sjaju misli mi se skupe.
' I vidjeh opet, ko joS ovog jutra,
Duboku jimu, juce iskopanu.
Napregnuh sluh, da dujem, kad unutra
Uz tupi udar prve irtve panu.
OJtrom svijesti odlufih da brojim:
Ja, pedeseti Jto u redu stojim.
I dekao sam. Skupljao sam tone
podatke: Tko je vec" nestao straga,
Tko sprijeda — zbrajo, odbijo, dok pocne
Udaranje, padovi. Sva snaga
Mozga u jasnoj svijesti se napregnu,
Da perajene mi pfnju ne izbjegnu.
NeJje jecVr&k pjevo; obkk pokri
"Zdtlai u ltu sfenem rijek) poljc.
& мт, kako jJn krvnik mokri,
Л drugi stao Jiroko da kotje.
Sre mi to zasja u sluhu ko u vtdu,
Sa bljeskom strnca na noznome bridj.
lazi pomod §to oni poseduju pretplatnike
i obnavljaju istekle pretplate, traie no-v- e
pretplatnike i ubiraju novdanu po-mod
za list. Od pretplatnika zavisi da
ponovo uplate svoju isteklu pretplatu,
bilo da je uplate nasim poverenicima u
dotidnom mestu ili da je direktno po§a-Ij- u
na upravu "Jedinstva". Kombinova-nje- m
ove saradnje, nasa akcija za ob-navlja-nje
isteklih pretplata imade pozi-tivn- ih
rezultata.
Obnoviti svoju isteklu pretplatu znadi
obezbediti novini da i dalje moie dodi u
va§u kudu. Dolazak novine u va§u ku-du,
ima velikog znadaja. To znadi da ste
se vi uvrstili sa stotine miliona napred-ni- h
ljudi koji se bore da oduvaju svet od
treceg svewkog rata. To( znadi da vi po-dupir- ete
te2nje ogromnfe vedine kanad-skih
trudbenika za poboljSanje zivotnih
uslova koji se mogu postici samo ako se
oduva mir u svetu, ako se razvije trgo-vina
izmedju svih drfava i naroda, ako
se putem pregovora i sporazumevanja
otklone svi uzroci koji vode u novo krvo-prolid- e.
To znadi bolji i sretniji 2ivot za
sve radno dovecanstvo. Eto, to паб list
zagovara, o tome on pi§e i ba§ zbog toga
sto govori u interesu ogromne vecine na-§- ih
trudbenika, treba mu obezbediti nje-gov- o
daljnje izla2enje. On de i dalje us-реб- по
izlaziti ako pretplatnici obnove
svoju isteklu pretplatu.
Ostati bez jedne napredne novine
znadi isto kao kada bi ostali u mradnoj
kudi bez svetla. Napredna novina, kao
§to je "Jedinstvo", jesfe uditelj prosveti-tel- j,
jeste kompas bez kojeg bi vojska i
pored najboljeg vojskovodje lutala.
Udinimo, dakle, sve lio se da udiniti
da se obnove sve istekle i koje ce istcdi
pretplate u ovoj akciji.'
clanovi SJK frebaju bili prvi u izgradnii
potpornih organizacija
6 aprila odr2ana je sjed-nic- a
Glavnog odbora Save-z- a.
Pored ostalih va2nih i za
na§ narod korisnih zaklju-dak- a,
Glavni odbor poziva
na§e clanstvo da aktivno ra-- di
u potpornim organizaci-jam- a
sa slijededim zakljud-ko- m:
"Sada smo u kampanji za
novo dlanstvo dviju na§ih
potpornih organizacija: Hr-vats- ke Bratske Zajednice i
Srpskog Narodnog Saveza.
Glavni odbor poziva dlan-stvo
Saveza da podupire
ove kampanje i da stalno
radi na tome da ove organi-zacij- e
jadaju".
Sa ponosom mo2emo za-bilje- 2iti da je пабе dlanstvo
u svim vremenima aktivno
radilo na tome da se pot-por- ne
organizacije na§eg
naroda jadaju i da u njima
prevlada demokratski duh.
To je dinjeno iz prostog raz-log- a, jer su to organizacije
na§eg radnog dovjeka, koji
ih je stvorio radi svoje za-§ti- te
(kad mu sistem ne daje
osiguranja.)
No pored svega toga isto
se mo2c zabiljeziti da u na-sim
redovima ima radnika
koji na potporne organiza-cije
gledaju samo kao sred
Vozio am se "Streetcarom" u
Hamiltonu. Ispred mene su sjedila
dva "Englcza" odnosno Kanadja-n- a
porijekla. Is-pred
njih dva Ukrajinca, dipijxi.
Ukrajinci su razgovarali glasno svo-jim
materinskim jezikom. "Engle-zi- "
su negodovali. Uzeli su ih 2a
Ruse. Pravili su svakakve komen-tar- e
na adresu Ukrajinaca, koji ih,
po svemu izgledu, nisu razumjcli.
Jedan od Engleza je rekao: "Steta
Sto nisu istrebljcni u proSlom ratu,
ali opet dolazi vrijeme".
Niam mogao da podnosim, pi-jtm- vo
sam i izlo napolje.
Takvi su proJle godine u Van-cor- n
eru ubili Poljaka Dereka, zato
ko je goorio sojim materinskim
jezikom.
Mrznja medju Kanadjanima raz- -
stvo za osiguranjo u sludaju
bolcsti ili ozlcda, dok sve
drugo — borbu da u njima
prevlada demokratsko mi§-ljenj- e;
pomaganje sindikal-no- g
pokreta; pokreta za
demokratska prava i za
mir u svijetu pu§taju po
strani. To je mi§ljenje po-gres- no.
Na3e potporne orga-nizacije
su dio nascg opdeg
zivota i паба je du2nost
sudjelovati u svim borbama
za zivotne potrebe radnih
ljudi u Kanadi,
Mi se nalazimo u kampa
nji za novo dlanstvo u Hr-vatskoj
Bratskoj Zajednici.
Nasa je sveta du2nost ne
samo postati dlanom, ved i
aktivno raditi na dobivanju
novog dlanstva.
Na§a je du2nost jo§ se bo-I- je
upoznati sa opcim radom
u Zajednici. To iskustvo ce-m- o
najbolje postici ako re-dov- ito
posjedujemo sjedni-c- e,
sudjelujemo u raspra-vam- a
i donasanju pravilnih
zakljudaka za opce dobro
na§ih potpornih organizaci-ja.
Clanovi Saveza trebaju
biti aktivni dlanovi na§ih
potpornih organizacija, a
svojim radom i rijedju do- -
prinijeti u njihovom jada
nju.
I. Stimac.
Neugodni doziv4al
anglo-saksonsk- og
IiYitog rasnog i nacionalnog pori-jekla
2auzima sve vefcg maha. A
je li cudo Sto se to dogadja medju
obicnim ljudima, kad oni odozgo
deportiraju Ijude iz zemlje samo
2ato Jto im je koia erne bojc? Mi-sli-m
na slucaj svecenika Legge i
njegove porodice.
Treba se boriti protiv toga г!а!
— IticJ.
Novi zlocin
0ih dana Til ova lada je
prrdala grfkim monarhofaSisli-m- a
— abrai u zloinima —
joS nckoliko totina grfke djf-r- e
11Ц fc rodilrlji nalaze u zrm-ijam- a
narodne demokrarije.
Prrdaja djrre grkim dirlatima
a nc njihotim roditrljima pred-tavlj- a
jos jedan trial zlo?in
titovc bande.