| Note |
OCR Text: STRANA 6 — Jedinstvo, 16. aprlla, 1965.
иТшкГТТшТ
Poplava u Baranji: Du-- ; Ogranicen upis na vi-n- av
se lzlio na viSe mjesta soke Skole u Beogradu: Iz-- i
poplavio preko 15.000 hek-- vrSno veCe Srblje je odluCi-tar- a
u Baranji. Pod vodom'lc da ogranici upis na ne-J- e
1 jedan dio Vukovaxa. ke fakultete i vise Skole u
i Beogradu. Upis studenata na
Najbolji tlokumentarni ove fakult€te skole vrslt Ce
filmovi: Na XII festtvalu se na osnovu natJeCaja.
jugoslavenskog dokumentar- - 'ogranlCenJe Je uCinjeno zbog
nog i kratkometraznog flima
j nedostatka Skolskog prostora
u Beogradu nagradjeni su 'j za izvodjenje odgovaraJuCe
ovl filmovi: prvi: "Skoplje 63" fnastaVe 1 nedovoljnog broja
u rezljl Veljka BulajlCa, pro- - ,nastavnlka.
lzvodnja "Jadran-fllma- " Za- -
gxeb 1 "Vardar-fllma- " Skop-lje;
kao drugl: "Prvl padez
— Covjek" u reziji Krste
Skanate, prolzvodnja "Du-na- v
filma", Beograd i kao
trecl: "I vldel sem daljlne
meglene i kalne", rezlja Zlat-k- o
Bourek, prolzvodnja "Zagre-b-
film", Zagreb.
ф Makedoaska knjiiev-nos- t:
Makedonskl piscl su
proSle godine objavlli preko
30 djela iz raznlh oblastl.
Makedonska poezlja Je proS- -
le godine, pored prljevoda na
hrvatsko-srps- kl i slovenski,
prvi put Stampana na tall-jans- kl,
ruski 1 madjarskl Je-zl- k.
Nema dobrih domacih
drama: Ocjenjlvacka komlsi.
Ja jugoslavenskih profesio-nalnl- h
kazaliSta za suvreme-n- u
domacu dramu primila
je 35 dramskih tekstova Iz
Evlh republika, all Je usta-novi- la
da ni Jedno ne za-sluz- uje
da bude nagradjeno.
Savnik oslobdjcn snijc2 -
noff okova: Petog aprila Je
rascl&en snijeg na putu
NlkSic — Savnik preko Krno-v- a,
tako da Je ovaj gradic'
u sjevernoj Crnoj Gori po-sll- je
99 dana uspostavlo ve-z- u
s ostallm mjestima.
Zbog vlsemjesccne odsjeCe-nos- ti
u Savniku je od 20.
marta vladala oskudica bra§-na- ,
masnoca, soli 1 nekih
drugih prehrambenih artika-l- a.
Posljednjih nekollko da-na
doSlo Je i do oskudice ne
kih lijekova.
Univerzitet u Nisii: Sa--
vjet Beogradskog univerzite-t- a
dao Je 5. aprila pozitivno
mlsljenje na prijedlog o
o&nivanju novog, sedmog Ju-goslavenskog
univerzlteta sa
sjedlslem u NlSu. Prema ocje-- nl
clanova savjeta, zakon o
otiivanju univerziteta u Nl-
Su trebao bi da kao pocetak
rada ove vlsoko&kolske zajed- -
nlce predvldi 1. septembr.i i
ove godine.
Jlostar. — Vcci broj
gradjana iz Hercegovine
(oko 15.000) zaposlcno je
u raznim mjestima SR
Кјетабке. Oni su do sada
bill doncklc odsjefeni od
svojc bliic rodbine, jcr ih
nisu posjcivalc iene, maj-k- e
i ostali.
Kadi toga poslovnica
Tulnika" iz .Mostara pri-prem- a,
niedju ostalim, i
izlet iena u SK Хјетабки
gdje Im lev I rade. Izlet
re posluiiti ne samo za
vldjenje muicva, odnosno
bradc i o£cva, e6 tc se
iene moei da upoznaju s
mnogim krajevima пабе
250
pobjedu 500 Sinjana koju su
Pokusna voinja "Dalma-cije:- "
Cetvrtog aprila Isplo-vl- o
Je na pokusnu voznju
novi putniCki brod "Dalma-clja- ".
Brod ima 5500 tona s
vise od 200 kreveta za put-nik- e
i skladiStlma za 1000
tona tereta. "Dalmaclju" je
izgradllo brodogradiliste "U-Ijani- k"
iz Pule.
Seljaci sagradili cestu:
Sto devedeset domacinstava
sela Lipno nedaleko od LJu-busk- og
u Hercegovini sama
su saeradlla cestu dugu 15
, kilometara. 0na Je poVeza
la Lipno s gradom i tlm pu-te- m
sada saobraCaJu automo-bill- .
Opadanjc maslinarstva:
Prema popisu iz 1928. godi-ne
na podrucju Slbenske op-cl- ne
bllo Je oko 1,250.000
masllna. Desetak godlna ka-sni- je
zbog oStrih zima me-dj- u
kojima Je lzrazlto pred-njacl- la
ona iz 1929, ta broj-k- a
se smanjila na samo
755.000 stabala! Otada pa
naovamo masllnarstvo se sve
Vj£e zapostavljalo i zbog to- -
nijc ni Cudo da danas u
SibenskoJ opcinl ima samo
675.000 stabala masllna, od
Cega Jedva nesto vi5e od po-lovl- ce
daje rod.
CO kilometara duga ccsta
gradl se od Negotlna preko
Kladova na Dunavu do gra-dillS- ta
nove vcllke hldrocen- -
urednika "Politike
clana,
Dalja
u
u
dobiju
trale u vratima. Ustavom kojl slobo-B- lt
tc dovrsena sredlne svakom
da ninu.
olaksatl oprema Jedna novostl
parkom i u
stupak jest obaveza da
tezih in- - ajdu2e u
vallda za ° 30 dana-52- ,
dodatak njegu I tc moguto
a doda- - se sradja--
Jc i7
najtezlh
ee do 100.000, a za
se bolestl,
25.000 dlnara Nal-lak- o
ce mjesecno
do 9000 dlnara vise.
HERCEGOVINE POSJETIT CE
SR NJEMACKOJ
nui
ga
laksi ratal vojni invaUdl do- -
I
i
zemlje, Austrije i NJe-niack- e.
Izlctnici ce putova-- ti
a u svakom
od njih re po jedna
osoba it ulozi
ce se upoznati i uvje-tim- a
rada i njiho-vi- h
najbliiih u tudjini.
izleta
gucit cc poscban program
za prilikom
je
Alinhen i gdje
cc nail ljudi docekati svo-j- e
iene, odnosno sestrc ill
majke. Л'е11ко
vlada za tc izlctc, koji te
se od mjescca
juna nadalje.
GODINA
niegovale su i oCuvale
Narod Sinja i Je Mnoge
slart godine ri- - raclje, ponosne pobjedu
jubilej — godlnu svojlh predaka kojl su u
alke. vlteska tezim trenucima poruCill
Ivana Filipo-- danas tu igru.
i Pavla VuCkoviCa i Slnjska alka,
Julu — augustu 1715. go-- koja Ce od do
dine nad turskim augusta, jedna od
detama Serafckel Mchmed- - Alkarska po-pa- Se
vorka, Celu haramba- -
tada tradi- - fiom, defilirat
proslave tc pobjede ni- - Ce
Povodom smrti Zlatka Balokovica
Zagreb. — Predsedmk Mance
iseljenika Hrvatske Veceslav Ho-Ijev- ac
dao je na molbu urednika
Tanjuga i '
slijedecu izjavu povodom smrti
Zlalka prvog po-fasn- og clana te
"U Zlatka Baloko-vica
u Zagreb, gdje je Motica
iseljenika Hrvatske namjeravala
da svecan obiljezi nje-go- v
jubilej i u.uci
mu Povelju svog prvog pocas-no- g
dosla je iznenadno
vijest o rvjegovoj smrti. To je vrlo
bolno kod svih koji Boravak Jugoslaviji
i bez pasosa
oko izdavanja
jugoslavenskim oko ulaznih vlza stran-clm- a
1 tri novousvojena zakona
te turistlc-ko- m
Stranl turlstl te cak i
pasosa, na granlci
za
2eljeznim garantira
gradja-godin- e,
tako Ce se
gradlll5ta koju Za-strojn- lm
gradjev-iko- n unosl
nim materijalom. so
Povceanje Invalidiilnc: [svakom gradjanlnu izda pa-Osob- ne
so§ vlza roku
poveCane su oko i za po- - Ogranicenja bltl , moc 87, samo ako radl °
tak 50 posto. muu Л"Ј1 """""
primanja lnvallda jgonjenjem, ako to zahtljeva-lznos- lt
i ml- - JU mJere sprecavanje
oko rcnJa eke zarazne
mjesecno.
bivat makslmal-n- o
ZENE
SVOJE MUZEVE U
SK
autobusima,
bit
informatora.
Oni s
zarade
Organizatori omo- -
iene putova-nj- a.
Cilj putovanja
Stuttgart,
zanimanje
organizirati
SINJSKE
do,
Cetinjske napustena. geno-kraji- ne
na
jedak 250. naj-Slnis- ke
Ta icra
pod zlvopisnu
viCa-GrCIC- a OvogodiSnJa
proslavltl
izvojevali
najzanimljivijih.
bosanskog. na
Od plemenlta obnovlje-clj- a
unlformama.
Balokovica,
organizacije-- .
ocekivanju
лаап
70-godis- nji
odjeknulo
u
samoj da
do du
od
po--
ortopedskl
ove
To Je Karlo Forte, I
saveznog sekretara
za unutrainje poslove, na
konferenclji za stampu.
Novi zakon — rekao je on
— logican su nastavak mje-r- a
cijl je cllj bio da se po-Jednost- ave
formalnosti u
medjunarodnom saobracaju
jugoslavenskih granlca.
Ranija iskustva daju pravo
na zakljucak da te 1 ova li-berallzaclja
imatl posebno
znaCenJe za turisticku prl-vred- u.
Govoredl o zakonu o put-nl- m
ispravama Jugoslaven
skih gradjana Forte Je ista- -
kao da Je dosadaSnje diskre- -
clono pravo organa SUP-- a u
vezi s izdavanjem pasosa i
vlza, u smislu
potpunog uskladjivanja s
to iziskuje obrana zc- -
mlJe ш zastlta Javn°S Pr- -
ka.
Putne isprave lzdavat te
opdinskl organl SUP-- a s te-rltor- lja
na kojoj dotlcnl gra-djan- ln
stanuje.
Inozemnl turisW zalntere- -
siranl za boravak u Jugo-slaviji,
mod ce i na
granlci da dobiju trodnevnu
propusnlcu i to na osnovu
bllo kakve Isprave kojom se
mogu legitimlratl. Ako uza
se imaju i pasoS, mogu po
ulasku u Jugoslaviju dobltl
1 vizu za duzl boravak. Umje-sto
ranljlh trldeset dana,
istranim turistlma te Jugo- -
slavcnska viza vrijeditl za
boravak do tri mjeseca. I ta
viza, moci Ce da
se produzl za boravak do
NAPAD GUBARA
N1S. — nlskom kotani
gubar Je napao od 200.000
hektara Sume i 19.000 hekta- -
jra vodnjaka.
ALKE
se alkarsko trkaliste, uredltl
put do stare I ot-kri- ti
spomenik alkaru, rad
zagrebaCkog klpara Stipe Sl- -
Alke i snimljen dokumentar- -
ni film o lgrama.
OvogodiSnJa Slnjska alka
odrzat Ce se pod pokrovitelj-stvo- m
Predsjednika Republi-k- e.
Za tu priredbu ved sada
vlada vellko zanimanje.
odrtala se dva i pol Mehmed-pa- sl "NeCeS uCl u klrice. Osim toga, bit Ce ot-- u
znak sjeCanja na junaCku Slnj do preko nas krivena lzlozba o povijestl
u se 1.
8. bit Ce
s
Ce u
nim Proslrit
na
U
vise
IZJAYA I'KEDSJEDXIKA MATICE ISELJENIKA IIKVATSKE
su se radovali rtegovom skoiom
dolasku, posebno kod gradjana
Zagreba i clanstva Matice iselje-nika
Hrvatske.
Nema sumnje da smrcti Zla-tka
Balokovica gubimo istakrw-to- g
sina hrvatskog naroda, kojl
se — i kao umjefnik i kao pa-triot
— citav svoj iivot neumor-n- o
zalagao i radio na razviia-nj- u
muzicke umjetnosti, posebno
pomazoci mlade umjetnike kod
nas.
Njegova istaknuta uloga za
vrijeme rata, kao predsjedmka
Americkog odbora za pomo
Jedne godine 1 to neogranl-te- n
broj puta.
Ulazak u Jugoslaviju , no-de
se odobravatl samo stran-cim- a
kojl su se teze ogrije-sil- i
o jugoslavenske zakone,
ratnlm zlocinclma ill ako to
izlskuju interest obrane ze-ml- je.
Novi zakon daje pravo stra-nl- m
1 da se stal-n- o
nastane u Jugoslaviji.
I proplsl o kretanju u pro-granlc- noj
zoni, izmijenjeni
su novlm zakonom. Umjesto
ranljeg pojasa od 15 kilome-tara,
za kojl Je bila neop-hod- na
posebna dozvola "gra-nld- ni
pojas" c"e biti sveden
na svega 100 metara od gra-niC- ne
linlje. "Granifina zo-na"
protezat ie se na mo
Beograd. — liberallzaclja paso-S- a
gradjanima,
druge mjere sadrzane
kojl regullraju granlcnl promet, prldonijet
prometu Jugoslaviji. bez
mo51 trodnevne pro-pusni- ce
boravak u zemlji.
kretanja
znatno
dosadasnjl
invalidnine
Maksimalna
sl-nim- aina
Dovetavalu
vodstvom
saopcUo
pomocnik
preko
ograniCeno
samoj
medjutim,
tvrdjave
stolJeCa
mrtvm",
gradjanima
godine
kublcnlh
vldja, utroslt te u 1965.
dlnara.
Backoj zavrSava lz-grad- nja
osnovne kanalske
mreze kojom ce ove godi-ne
poteel dunavska voda.
stvorenl uvjeti za
preko 200.000
hektara oranica u di-Je- lu
Vojvodlne, all ce
vode do usjeva
moguCe tek kada izgradi
i detaljna kanala.
Glavna maglstrala kanala u
Backoj vec je osposobljena
za Jednu od svojlh
funkclja odvodjenje su-vls- ne
Otuda topljenje
snljega klse u
dvije nisu
izazvall backih
polja, s su
vode odnoslle dobar dio
Jugoslavip i v.se drugih odbca
za pomoc narodima koji su se
borili protiv nacizma, bila je od
neocjenjivog znacenja. U toj
funkcji je fnnogo u-cin- io
za i ра-viln- o
razurmjevarje borbe jigo-slavensk- ih naroda u toku oslo-bodilack- og
rata. Balokovid je
odrzao oko 250 koncerata s ko
jih je prihod kao pomoc-narodim-a
Jugoslavije i od
govora u kojima je objaJ-njava- o
pravednu borbu naSih
naroda. Takav rvjegov rad pri-don- io
je veoma mnogo i ma-terijaln- oj
pomoci nasoj zemlji,
ra, milje iduci od ju-goslavenske
granicne linlje
prema oball. To пебе nimalo
ometatl ni slobodnu plovld-b- u
ni turisticke setnje.
Mozda najzanimljivije plta
nje prisutnlh lnozemnlh no-vina- ra
odnosilo se na even-tual- no
ukidanje lzmedju
Jugoslavije Austrije. Forte
Je odgovorlo da u
torn smislu naJviSe smetaju
tehnlcke slabo&ti na granlc-nl- m
prljelazima ("uska grla")
a da su obje strane zainte-reslran- e
za ukidanje viza.
Kao sto Je reCeno u komu-nlke- u
o nedavnlm
izmedju Austrije i Ju-goslavije,
predvldjenl su da-1J- I
pregovori za ukidanje tih
viza.
prlncipu, Jugoslavlja Jo
za ukidanje taksa za vize л
samlh viza sa svim zemlja-m- a.
Sa skandinavskom gru-po- m
i nlzom socljalisticklh
zemalja vlze su vec uktnu-t- e.
Nedavno Je to predloze-n- o
Svicarskoj 1 Beneluksu.
godlnl oko deset mllijardi
nje vode iz Citave Juzne Bac -
ke, a regullrana rjecica Jed -
riCka u Zablju i slroj okollnl.
NajopseinlJl radovl prvl
puta u ovoj sezoni obavit Ce
na dijelovima kanala u
Banatu, gdje se "front gra-dlllst- a"
proslruje na preko
Szgradnja kanala Dunav -
Novi Sad (Tanjug) -- - Prvog aprila aastavljeni su
radovl na svlm gradllisttma kanala Dunav — Tisa — Dunav
cljeg korlta graditelji ovog najveCeg jugoslavenskog
hldroslstema do treba da izbace devet ml-HJu- na
metara zemlje i nje-gov- lh
obala podlgnu ve6l broj raznlh gradjevlnsklh ob-Jek- ata
— mostova, ustava, brodsklh provodnlca, zgra-d- a
za cuvare i crpne stanlce. U ove radove, kako se pred- -
se
U se
JoS
Time su
navodnjavanje
ovom
dovo-djen- je
biti
se
mreza
glavnih
—
vode.
1 vellke po-sljed- nje
godine
plavljenje
kojlh nekada su-vl- Se
Balokovic
populanziranje
upucen
vise
350
dvije
viza
i
trenutno
razgovo-rim- a
U
i
se
iz
kraja
istovremeno duz
sredstava upravo
prema moguCnostl
Tamisa. ovlm
horn
treba da se lskopa viSe
pet mllijuna kublka zemlje.
Graditelji kanala Dunav —
Tisa — Dunav od poCetka
hldroslstema
U nakladi lzdavaCke kuCe "Drtavna
u LJublJanl se pojavio
prvi svezak "Zgodovine slovenskog na-roda"
(Povljest slovenskog naroda). Autor
djela profesor i
historiCar Bogo Grafenauer, Jedan
najboljlh poznavalaca slovenske hlstorlje
U ovom djelu Bogo Grafenauer opsir-n- o
iznosl povijest slovenskog naroda,
prvih dana dolaska na
uspon 1 pad Karantanlje, stoljetnu
domlnaciju germansklh nad Slo-vencl- ma,
seljaCke mine u srednjem
konaCno nova strujanja poste-pen- o
oslobadjanje ovog kraja stranih
vlastodrzca. Djelo ima veliku nauCnu
vrijednost poCiva IsklJuCivo na doku-mentl- ma
hlstorijsklm Cinjenicama, a
koa uslijedila odmah poslie
rata.
Kao iseljenik jugoslavenskog
porijekla u SAD Balokovid je
uiivao golem ugled, populamost
i poJtovartje. I'osebno je bio zo-paie- n
njegov rad u Hrvatskoi
Bratskoj Zajednici kao i veze ko-j- e
je gajio i razvijao s torn na-$o- m
najmasovniijom iseljenidkom
orgonizacijom u SAD.
Matica iseljenika Hrvatske gu-b- i
u Zlatku Balokovicu prijate-Ija- ,
pocasnog clana i aktivncg
suradnika. Zbog toga ce uspo
mena na njega ostati
SPOMENIK PROTIV
OGOVARANJA
Istarski gradif Piran ima
jedinstven spomenik na svije-t- u
— spomenik protiv ogova-ranj- a.
Na slikovitom trgu, koji
nosi ime violinista, kompozi-tor- a
i matematiEara osamna-esto- g
stoljeda Djuzepa Tarti-nija- ,
uzdiie se palaia "vene-cijanka- "
podignuta sredinom
petnaestog stoljefa. Skladnl
arhitektonski oblici i bogata
plasticna dekoracija u mra-mor- u
oko prozora i na
stavljaju je u red neobi2nih
umjetniikih ostvarenja.
No njena atraktivnost ne
ogleda se samo u tome. Na
prvom katu, izmedju prozora,
uzidana je i bijela mramorna
plola s figurom lava iznad
kojeg pise: "Pusti neka
. .'
Legenda kale da je zgradu
podigao neki bogati veneci-jansk- i
trgovac, koji je bio za-ljubl- jen
u mladu i lijepu Pi-rania- nku
i cesto je posjeii-va- o.
To se stanovnicima nije
svidjelo pa nisu propuStali da
se ne smiju njegovim dolas-cima- .
. . Zato je on, prema
svom ugledu i moil, podigao
na najljepiem mjestu prisla-niJt- a
vilu samo za nju. S
kitnjastog balkona lijepa Pi-randan- ka
mogla mu je ma-ha- ti
i otpozdravljati sve dok
se jedra njegove ladje ne bi
izgubila u plavetnilu neba i
mora. . .
Tisa - Dunav
digit oko stotinu raznlh gra-djevlnsklh
objekata. Preko
cetrdeset vet izgradjenlh ce-stov- nlh
i zeljeznickih mosto-jv- a
u BaCkoj, na primjer, osl-gurav- aju
normalan saobra-6a- J.
Do potpunog zavrSetka
'izgradnje kanala, koji se oce-iku- je
do 1970. godine, gra- -
'dlteljima Je preostalo da iz
J korlta ove vellke "vjestacke
rijeke" izbace JoS nesto vi§e
,od Cetrdeset mllijuna kubnlh
' metara zemlje.
"ZALOBNO KOI.O"
NA l'OGKERU
Medju pogrebnim oblCaJl-m- a
u Gornjoj Resavi (Srbl- -
u rucl i zapaljenom svljeCom.
Medjutim, kolovodja Je goto- -
Ivo u pravilu bio muskarac.
all uvljek gologlav. On je
drzao u rucl posudu s rakl--
pedeset kilometara. NaJveCl Ja) postojao Je i taj da se
broj strojeva 1 transportnlh vrijeme sprovoda mladiCu ill
se prebacu- - djevojci lgralo "2alobno ko-j- e
na od Jermeno- - lo". Na dan sahrane, i to po
vaca Brzavi, izmedju u pokojnikovom
Begeja i Na sljlviku, kolo su igrale ma-dionica- ma
do kraja godine , zene, s kitama cvljeCa
od
,
izgradnje do
ljetine. Veliki ustav kod No- - danas, iskopall su oko 73 Jom koju su kasnlje pill pri-vo- g
Sada oslgurava ispustc- -' mllijuna kubika zemlje po-- sutnl.
HISTORIJA SLOVENACA
zalozba" nedavno
Je slovenski sveuCilisnl
od
od
Balkanski polu-oto- k,
vladara
vi-je- ku
i 1
od
Jer
1
e
trajna".
balko-n- i
prica-ju- .
,
radllista
1
oslm toga predstavlja izvrsno slntetizi-ran- u
d do danas najiscrpnlje naplsanu
povljest slovenskog naroda. To Je svje-doCanst- vo
o narodu kojl Je, usprkos ti-suCljet- nom
ugnjetavanju stranih veleslla
i izvanredno te§kim historijskim uvjetl-m- a,
usplo saCuvatl lme, oblCaje i egzl-stenclj- u.
Zbog toga ovo djelo, iako je
izdano samo na slovenskom Jezlku, ima
i sire, jugoslavensko znaCenje.
Objavljlvanje "Povljesti slovenskog na-roda"
svojevrstan Je lzdavaCki pothvat:
djelo Ce izld u dvanaest svezaka. Jeda-nacs- ti
svezak bit Ce zapravo kondenzira-n- o
izdanje prvih deset, a stampat Ce se
na nekoliko svjetskih jczlka. U dvana-esto- m
svesku bit Ce objavljen historlj-s- kl
atlas Slovenije.
900-GODI5NJI- CA
SIBENIKA
Iako su slavenska plemena
udarila temelje danasnjeta
Sibeniku na strmlm llticama,
prema nekima, najmanje pri-j- e
tlsuCu godlna, SibenlCani
Ce tek iduCe godine prosla-vltl
rijetki jubilej — 900-godlsnj- icu
kad se grad prvi
put spomlnje u jednom pi-san- om
spomenlku. Taj spo-menik,
napisan i potplsan
106G. godine, vezan je za
znaCaJne hlstorijske doga-dja- je
i HCnosti.
Na BoziC, 25. decembra
10GG, Sibenik Je posjetio
Hrvatski kralj Petar KreSi-m- lr
IV, a s njlm su sUgll
Herceg Stjepan, mnogl dru-gl
vellkaSl i crkveni pogla-var- i.
BuduCl da je posjet pao
na sam BoziC, slgurno se ra-dl- lo
o nekom znaCajnom povo-d- u.
Takav povod tesko bl se
dao naCi u Sibeniku da on
veC tada л1Је bio jako i raz-vlje- no
naselje na Jadranu.
Za smJeStaJ tolikih posjetl
laca grad je morao bltl prt-HC- no
velik i dobro utvrdjcn
da bi sigurnost bila zagaran-tiran- a.
A sve to zajedno ukazuje
na zakljuCak da Je dan po-stan- ka
grada mnogo stari-je- g
datuma.
O KreSimirovoJ posjetl da-nas
samo svjedoCl darovnlca
samostanu Sv. Marlje u Za-dr- u,
kojom mu on daje
"kraljevsku slobodu". Darov-nlca
je izdana u Sibeniku,
all se nije oCuvala u origi-nal- u
nego u prijepisu karti-lar- a
Sv. Marlje, tj. u nekoj
vrstl djelovodnog protokola.
ZnaCaJ darovnlce jest u to-me
sto se u njoj prvl put u
hlstorljl spomlnje Slbenlk, Je-di- nl
1 najstarijl Cisto sla-vens- ki
grad na Jadranu. d
obzirom na znaCenje tog do-kume- nta,
evo i prijevoda
sadrzaja darovnlce:
"Godine utjelovljenja go- -
spodlna naSega Isusa Krista
tlsuCu i 5ezdeset Seste, dok
Je u Carigradu vladao Duka.
Ja KreSimir, kralj Hrvatske
i Dalmacije, sin Stjepana
kralj a, s dopustenjem split- -
skog nadblskupa Lovre, svin
biskupa naseg kralj evstva, U?
uz suglasnost naSeg Hercega
Stjepana i ostallh plemiCa
Hrvatske, dajem kraljevsku
slobodu samostanu Svete
Marlje u Zadru kog je osno-val- a
moja sestra Cika. Ako
bi neki drznik 2ello nauditi
spomenutom samostanu, 111
silom nesto odnijeti. neka
crkvl Cetvorostruko nadokna-d- i,
a sve njegovo pod kraljev
sud potpane. Nadblskup 1 svl
blskupl jcdnoglasno ovo pot--
vrdlSe 1 svl priznaSe. Lovro,
nadblskup, hvallm. Stjepan,
zadarekl blskup, hvalim. Raj- -
nerlje, blskup Hrvatske hva- - lim. Ivan, blskup trogirski,
hvallm. Dabro, blogradski bl
skup, hvallm. Drago, rapsW
blskup, hvallm. Petar, osorskl
blskup, hvallm. Na dan ro--
djenja gospodnjega, u Sibe
niku, pred svima i spome- -
inutom opaticom Clkom. ova
lisprava Je dana."
j ReCenica u kojoj se spo-mln- je
Slbenlk glasl u origi-nal- u:
! "IN DIE NATALIS DOMINI
IN SIBINIQUO CORAM OM-NIBUS
(ET) PREDICTAE
ABBATISE CICHE HAEC
SCRIPTA DATA SUNT."
O nazivu Slbenlk mnoge
su rasprave dosad vodjene
podjednako kad Je bllo rije-C- I
o njegovim Izvorima kao i
o starostl. Dok porijeklo na-zi- va
JoS uvljek nije razJaS-njen- o,
godiSnjica spomena
grada proslavit Ce se dogo-dine- .
Medjutim, ima nekih
tragova I dokumenata kojl
ukazuju na CInJenicu da Je
sadaSnJi naziv grada u plsa-ni-m
spomeniclma zabiljczen
JoS i ranije — 1045. godine.
All to ostavimo historlCarima,
za sada Je vazno da Je for-mlr- an
lnicljativnl odbor a
proslavu 1 da Je on izradlo
prijedlog plana proslave.
M. UroSevIC
|
