| Note |
OCR Text: 3' ;"-- '
Jedlnstvo, 17. aprlla, 1949. — STRANA 3
EUSEBIO SIMOKRA, spanjolski polilifar:
Latinsko-americk- e
oligarhije HOME ZVONE ZVONA .
Ono Sto se ovih dana dogo-dil- o
u Brazilu, prosle godlne
se zbilo u Dominlkanskoj Re-public!
1 neklm drugim latln-sko-americk- im
zemljama.
Zbacenl predsjednlk Doml-nlkans- ke
Republike Juan
Bosch u Clanku "Zasto sam
zbaccn?" kaze: " ... U La-tlnskoj
Americl volja vecino
je stvarno bespomocna. Moc
je koncentrirana u rukama
manjlna koja posjeduje oru-zj- e,
novae 1 sredstva za ko-munlka- clje,
a ova manjlna ne
poStuJu zelju vecine. Istlna 1-- ma
utjecaj i moc svake cetlri
godlne. All u Intervalima iz-me- dju
Izbora — cak 1 u onlm
latinsko-americkl- m zemljama
koje odrzavaju redovne lzbore
— politlcku vlast drze u ru-kama
ollgarhljske grape 1 vo-j- ne
snage kojlma one mono-polizing
u da bl zaStltile svoje
vlastlte Interese. . . .
Prvi put u hlstorijl Domlni-kansk- e
Republike Izborl od 20.
decembra 1962. godlne dovell
su do otvorenog sukobljava-nj- a
manjlne, sastavljene od
krupnlh zemljoposjednika,
vellklh poslovnih ljudl 1 prl-padnl- ka
vise srednje klase —
1 vellke mase stanovnistva, sa-stavljene
od seljaka, radnlka,
nezaposlenlh i pripadnika nl-z- e
srednje klase. Mada su ovl
drug! doblll na Izborima, oni
prvi su rijeslll da se ne od-rek- nu
svoje vlasti. Znao sam
da ce sefovi oruzanlh snaga
bitl naklonjenl manjini u toj
borbi, jer u Latlnskoj Americl
uvijek tako postupaju, a tesko
da bi Dommlkanska Rcpubli-k- a
mogla blti Izuzetak u hl-stor- iji
Latlnske Amerike. . .
Tesko Je da netko izvana
shvatl mentalltet ollgarhlj-skl- h
krugova u Latlnskoj A-mer- icl.
Njihova solldarnost 1
zelja za vWScu u cilju da za- -
ENansfruozni predlog
Ncdavno јс u Zapadnoj
Njemackoj ucinjen prije-dlo- g
da sc "problem folks-dojfc- ra
iznese pred UNI
tako ncutrallziraju jugo-slovcns- kl
zahtjcvl za obc§-lcccn- je
Irtava naclzma."
I'rljcdloff je iznlo Venccl
Jaks, predsjednik Savcza
izbjcglica u Zapadnoj Njc-mafk- oj.
U osvrtu na to be-ograd- ska
"Borba" kale:
Vcncclu Jaksu se moie
kao olakSavajuca okolnost
za davanjc ovakog mon-struozn- off
prijcdloga uzctl
u obzir cinjenica da se za
vrijeme rata nalazlo kao
sudctski Nijcmac u Londo-n- u
tc nlje, kao njcgovi
prcthodnici, imao prilikc
da izbliza prati ponasanje
етојИ danaSnjlh sticenika,
jugosl.ivcnskili folk.4dojce-r- a.
Ipak, trcbalo bi da mu
bude poznato da su oni
striktno provodili u djelo
planovc volJc Kajha o unl-sten- ju
juposlavcnskog ilv-IJ- a.
Oni Srbl, Slovene! i
Hrvati kojl su, ipak i cu-do- m,
— prcilvjell istrcblje-nj- e,
trcbalo Jc da postanu
roblje njcmackih domacih
junkcra — vojvodjanskih i
slovenskih folksdojfcra.
Tog zadatka onl su se sve-stra- no
prihvatlli: prisvajali
su zemljc svojih susjeda,
postavljall komesare, slali u !
koncentracionc logore sve ,
one koji su, na ovaj ili onaj
nafin smetali ostvarenju —
hitnom i ncodgodivom —
firerovih planora. U pomoc
im jc priskofio i marsal
Kajha Gcring, prisvojivsl
vUe tisna hcktara plodnc
banatske zemljc i bogatih
vojvodjanskih lovista.
Nisu samo na ekonom-sko- m
planu folksdojceri
pomagali ostvarenje fircro- - i
vih planova u Jugoslavljl.
Oni su dali izvanredan do
fflttu -
drze prlvlleglje za koje vedl-n- a
clvlllzlranlli zemalja svlje-t- a
ne zna — to su stvaii tesko
shvatljive prosje&iom Covje-k-u
u drugoj oblastl. Za ove
ollgarhljske grupe cak je 1 po-Ste- na
vlada neoprostiv grJJeh,
Jer su ove grupe uvijek pri-ma- le
Uegalne korlstl preko
prijatelja 1 rodjaka na vladl-nl- m
polozajima, pa su se na
to navlkle. Vlada je za njih
tdjelo koje dijeli prlvlleglje,
all ove prlvlleglje treba da
budu iskljucivo njlhove.
Postojanje ove oligarhije ne
be predstavljaio smrtnu opas-no- st
za demokraciju u Latln
skoj Americl da one nemaju
na svom raspolaganju oruza-n- u
silu s neodgovornim voj-nl- m
poglavarima kojl nemaju
nlkakvo pollticko obrazovanje
1 kojl baS zbog toga nisu spo- -
sobni da shvate, da odredjuju
sudblnu svoga vlastltog naro- -
da. U vedinl latlnsko-americ-kl- h
zemalja vojnl sefovi pred--
stavljaju napunjen pistolj u
rukama djeteta.
Neprestano se Mrila propa-ganda
— koja Je uglavnom
ponlkla u SJedinJenim Drza- -
vama — sa clljem da se pruzl
dojam kako su svl latlnsko-amerlc- kl
reformatori komu-nls- ti
koje bespoStedno treba
Istrijeblti. U toj propagandl
ne vodi se racuna o onlm fak-tori- ma
koji su stvarno odgo-vor- nl
za to sto Latlnska Ame-rik- a
za pola vijeka zaostaje
lza drugih oblastl svijeta;
glavnl cllj ove propagande
Jest da se usutkaju onl glaso-- vl
kojl traze promjene. . .
Samo ce revoluclja Jednom
zauvijek unlstltl vlast manjl-ne
koju saclnjavaju krupnl
zemljoposjednicl, poslovnl
ljudl 1 pripadnlci vise srednje
klase na nasoj hemisferi, a o-- na
ce lstovremeno unlstltl 1
vojne kllke koje lm sluze.
prinos funkcioniranju fire-rov- e
ratnc maSinc: 'Trine
Kiigeij" SS-divizi- ja, sastav-Ijcn- a
iskljuCivo od folksdoj-ccr- a
iz Jugoslavije, prcd-stavlja- la
jc ponos Hitlcro-vo- g
Vcrmahta.
Ncka Venccl Jaks podjc
tragovima "proslavljcnc"
'Trine Kugen" divizijc, ne-k- a
navrati u Kragujevac,
Srcmsku Mitrovicu, Grgu-reve- e,
Bagunjc i — duga
jc Iista zlotlna da bi sc ci-tir- ati
mogla — pa neka sc
uvjeri na zgaristima popa-Ijcn- ih
scla, na grobovima i
masovnim grobnicama ka-ko
je zaista bila plodna djc-latno- st
"Kulturbunda" i
njegove vo'ne varijante,
folksdojccrskc divizijc.
Da II treba ji 5 da se vra-tim- o
na Jaksov prijedlog o
"prebijanju dugova"? Sta
bl se tu reccpt 1 za ubudu-c- c:
ргло pobitl i opljatkatl,
pa onda iznijeti "problem"
ubica i pljafkaSa na arbl-tralu?- !"
V Montrealu (c blti pokre-n- ut
kazneni postupak protiv
sura Adrien Mcunlera, clana
Vrhovnog suda provincije
Quebec. On je upletcn u jed-n- u
flnancijsku aferu.
адшшр - ip
Borba za gradjanska prava u Sjed. Driavama sc zaoStrava.
I'olicija sc brutalno obrafunava sa demonstrantima, i to ne
samo na jugu nego i sjeveru. Scdmog aprlla u Clevclandu
je doslo do jednog od najoStrijih sukoba izmedju policije i
demonstranata, koji su pokusali da sprijece izgradnju no-v- c
scgregacione (samo za Crncc) skole. Tom prilikom izgu-bi- o
je ilvot sveccnik Bruce Klundcr (bljclac), koga jc pre-gaz- io
buldoier. Slika pokazuje pregaieno tijelo sveccnika
Klundcra.
Zahtjev za opcu amnestiju u Grckoj
U predizbornoj катрапр so
dadaJnp grcki premijer Papan
dreau, uz ostalo, biraJima e o-bec- ao
i amnestiju politician zn-tvoreni- ka.
Sada, nakon Ito je
pobjedio na izborima i postao
pr&dsjednikorn vlade, to njegovo
obe&inje ceka i izvrlenje. Da bi
ga pospjesili na ulice Atene iza-S- to
je nekoliko stotina pripadni-ka
Udruzenja porodica politi£kih
zarvorenika, koji su trazili op£u
amnestiju i oslobodjenje svih po
Grcki radnici traze
Desetak tlsuca radnlka, pri
padnika 115 raznlh grcklh
radnlCklh saveza prosll su
demonstratlvno ullcama Ate-ne
do zgrade Parlamenta, pro-testlraj- udl
protlv sadasnje dr-iav- ne
slndikalne konfederacl-J- e
rada i njenog generalnog
sekretara Fotlsa Makrisa, za--
htljevajucl njegovo smjenjl- -
Kad e u Juznom Vietnamu
oboren diktator Diem, omladma
se obradovola jer je opet bio do-zvolj-en
pies, opet su se
pjevati razne iarvtone, pa cak :
melankoH6ie koje su bile zabrn-njen- e
jer, toboze, skibe borbeni
duh naciie. Ali "slobodo" niie
dugo trojala. Sadasnji diktator,
general Kan, opt je zobfanio
P7- -
litick. h zatvorenika, bez razPke.
Sada se o5 u zatvorima nalazi
oko 450 zatvorenika od kojih su
neki osudjeni i na dozivotnu ro-bij- u.
Protestni mari je proiao
kroz glavne ulice Atene prema
zgradi PredsjedniStva vlade gdje
je predana protestna rezolucija
premijeru Papandreau. Na tran-sporenti- ma
koje su nosili demo-nstran- ti
pisalo je: "Opda amne-stiia- ",
Pobjeda demokraoije
zahtijeva opcu amnestiju" i dr.
vanje 1 sto skorije provodje-nj- e
vladlnog programa o stva-ran- ju
slobodnlh slndlkata u
Grckoj.
U svojlm rezolucljama, rad-nici
traze povecanje placa za
20 posto i penzija za 30 posto
kao 1 obustavljanje sadasnjih
drtavnlh subvenclja upravl
konfederaclje rada.
nemoralne plesove kao Ito e
tvist. U komumkeu je naglaieno
da su tvist i svaka melodija tog
karaktera iteloi jer razvijoju duh
koji je "u suprotnoeti s revoluci-onarno- m
politikom vlode i a za~
konom."
Ako se ne varamo, tvist u Soj-go- n
nisu de-nije-li ustorrici Vijet-kofig- a
nego — Amerikanci.
U SAJGONU JE I TVIST ZABRANJEN
smjele
Da vide
slobodne sindikate
mladi, zapamte ne zaboraue
FIL3I
Ovih dana u Poljskoj se poceo prikazivatl novl film
o Osvjenclmu pod naslovom "Kraj naseg svijeta". Snlmljen
Je prema djelu poljskog knjlzevnika Tadeusa Holuja. Ju-goslave- nski
novlnar Boo MllaclC javlja iz Varsave:
Evo sada, bas u danlma kad zvljeri dz Osvjeaicima mlr-n- o,
bez uzbudjenja, pricaju pred sudom Sta su u torn lo-go- ru
radili, kako su ubljall, opravdavajucl se na sve mo-gu- ce
nailne, u danlma kada svjedool u Frankfurtu oplsuju
stravu iz koje su ostall zlvl, kad se Javljoju zastitnici zlo-clna- ca
1 pobomlcl teorije "bilo pa proslo", noi poljekl film
uzbudljlvo svjedoci kako je bilo, sto su neljudl s ijudlma
radili 1 porucuje: ne moie se to tebrisati, ne moze se
pomirlU s teorijom "bilo pa proslo", ne mogu se najstras-ni- jl
zlocinl koje Covjecanstvo pamti aaboraviU.
Trebalo bl da se taj film u sudnicl prikazuje, trebalo
bi ga prikazivatl zajedno aa svjedoke 1 za optuzene 1 za
one kojl sude. koji ljudsku pravdu zastupaju.
Ovaj jc film najstraSnija optuiba koja je od rata
naovamo javno podlgnuta protiv naclzma, njegove uiasne
ideologije, njegovih ncfuvenlh zlocina.
rf?m_m
o Madndu je u februarj
'964 odrzan novi politiiki pro
ces Na prvi pogled ni5ta nc-obic- no
ier vec 25 godina u
Spanjotskoj bijes-n-e frankisticki
sjdov Ali je ipak proces o ko
_ gvor.mo bio sasvim raz- -'
oH drugih. Ranije je fran-kxtk- a
Femida u pravilu vrsila
sve posao u zgradi vojnog tri-bun- aa,
ulici Reioch gdje je u
ap u 1963. Oio osudjen пз
smrt Juan Grimau. Sada je sud
zasiedao u zgradi pokrajinskeg
mad' dikog suda. Sudac nije tra-z- o
v-Tii-mu
kaznu za optuzene,
or --.e pred nj-im- a gotovo kla--.a- o
od poitovanja. . .
Mozda je Francovo pravosu-di- e
postalo druk&je? Ne. Je-dnosta- vno
su se u politic'kom
z votu Spanjolske dogodile ta-k- ve
promjene koje su izmijenile
i stav nekih njenih sluzbenih
ustanova. Proces protiv 33 ipa-njols- ka
socijalista jasno poka-zuje
kako je daleko otiila ta
evolucija koja se dogadja u
najrazli£itiJ4m grupama Spa-njolsk- og
druJtva.
Cak je bio interesantan i sa-sta- v
odbrane. Jednoga od op-tuien-ih
branio je sn generala
Fanhule koji se 1936. pobunio
protiv Republike i koji je stri-jelj- an
u ime Republike. Drugi
od branitelja bio je za vrijeme
gradjanskog rata as Frankova
avijacije. Sada su ti ljudi stvar-no
istupali protiv Francovog re-zi- ma.
Advokat Fanhul obrada-juf- i
se sudma rekao je:
— Vi Jelite osuditi zelje Spa-njola- ca
da vode diskusije o
boljem zivotu i da se nadaju
boljem zivotu. AW takve ielje
i node ne potpadoju pod kri-viJ- ni
zakonik. . .
Razumije se da svl Spanjolc?
ne zamiiljaju na isti nactn taj
bolji iivot. AH gotovo svi ga
zele vidjeti bez fronkizma. Zbog
toga na procesu, koji se sped-jaln- o
vodio zato da bi uevrstia
Francovu diktaturu, predsjednik
suda nije nijedanput posegnuo
za zvoncem da bi prekinuo po-liti£- ki
dijalog koji se tu zapa-dje- o.
Presudom tog neobicnog
suda dvadeset ljudi je oslobo-djen- o.
Ostalih trinaest optuze-ni- h
osudjeni su na zatvor u tra-jan- ju
do lest godina, ali kako
je proces poceo 1958. smatra
se da su oni kaznu odsluzili.
Francov rezim prisiljen je da
se sve ceice povlaci. On dobiva
udarce s raznih strana i suci koji
rade u njegovo ime, poc'nju
razmilljati: nee li sutra postati
tuiitelji oni koji danas sjede na
optuzenic'kim klupama.
General Franco dosao e na
vlast oslanjajuci se na dvije
osnovne snage: crkvu i armiju.
Soda se u vojniJklm a naroiito
u crkvenim krugovima dogadja
NOVI POTUCSXI POUSKI O NACISTICKOJ
TVOUNICI SMRTI
zrracajfio preispitivanje situa- -
tije.
Razumije se da bi bilo ne-pravil- no
tvrditi da postoji sukob
Izmedju fronkizma i crkve. U
crkvenim krugovima stvarno se
mogu primijetiti tri struje. Je-da- n
dio istaknutih katolijkih
svecenika otvoreno istupa pro-tiv
Franca. Gvardijan samosfa-n- a
Montserrat opat Aurelio Es-car- re
izjavio je u intervjuu pa-riski- m
novinama "Monde" da
se "Spanjolski rezim koji za
sebe izjavljuje da je krScanskl,
uopce ne pridrzava osnovn'rfi
prtndpa krSdanstva". Drugu
grupu saonjavoju prelati koji.
kako se to kaze, plivaju u dvje-m- a
vodama: pokuJavaju ma-nevrira- ti
i postioi formalne pro-mjene
koje u osnovi nilta ne bi
promijenile. Medju njih pripa-d- a
biskup Malage Errera Oria
koji ratuje za "trecu Spanjol-sku- ".
Ta nejasna formulacija
vjerojatno oznacuje da Errera '
njegovi sumi?ljenid ne 2ele
Spanjolsku Franca, rti buducu
narodnu Spanjolsku: oni su za-dovolj- ni
s frank4stickom Spa-njolsko- m
bez Franca. I konacno
u 5panjolskoj postoje i "ultra-Si- "
— medju kardinalima. Oni
kao i ranije bez ikakvog prigo-vor- a
podrzavaju Franca.
Sto je izazvalo ovo raslojavu-nj- e
u crkvenim krugovima.
Kada opet Escarre iz svoga
samostana optuzuje Francov re-zim,
on izrazava osjecaje Jiro-ki- h
katolickih masa koje dikta-tur- a
vise ne moze drzati u po-kornos- ti.
Franco ne moze gvar-dijon- a
samostana Montserrat
liSiti njegova (Eina ili ga podvrg-nu- ti
progonima. On ne moze
djelovati mimo pape, a papa
Juti: Vatikan zeli da ide u ko-ra- k
s vremenom 'i ne zeli se ko-mpromiti- rati
javno suradjujuoi s
diktatorom. Zato rezim poduzi-m- a
zaobilazni manevar. On na-redju- je
da se zatvore prostorije
katalonske kultume organiza- -
cije Omnium cultural , kOoj nu
Jfelu stoji opat Escarre. Frank!-stifk- e
bande napadaju dom
kulture u Montserratu. Mase
ljudi izlaze u demonstracij i
njihovi uzvici "2ivio gvardian"
zvuee kao zahtjev: "ОоЦе Fran-cov
rezim!", a u paroK "2ivj#la
Katalorrija" skrivojy se rij#£i
"2ivjela sloboda".
Istupanje opata Escarre nije
uopce izolirana pojava. PriJe
njega veliku popularnost stekla
je poslartica katolickih sveceni-ka
Baska koju su oni pod konac
proJIe godine polali Vatikan-sko- m
Koncitu. Autori poknice
otvoreno su optuziJi Franca dc
je u zemlji uspottavio totalitarri
rezim.
Nipoito rije slucojno da op-tuzb- e
dolaze od sfrrne svWe-nik- a
iz Karalomfe i zemlje Ba-ska.
Stanovniltvo tih induttrijtki
i
Kad se kaze najstrasnija osuda, mlsll se na atmo-sfer- u
koja Je ovim fllmom ozlvljena, na scene masovnlh
mucenja i ubijanja koje zgranjavaju 1 stare 1 mlade, i
one koji znaju svijet u kojem je hltlerovska elzma gazlla,
u kojem Je naclstlCka ruka unlstavala Covjeka, i one koji
su se rodili u danlma kada je Covjek pobljedlo, koji mogu
tek da naslucuju kako Je bilo.
Film "Konac naseg svijeta" traje dva i po sata a gleda
se bez predana, gleda se u grtu. I kad se iaadje te dvorane
ljudl Izlaze bez rljecl, samo se gledaju i osjecaju se blleklm,
zdruzenlm.
Nije to film koji se moze mjeriti umjetnickim mje-rlli-m- a,
nije to film o kojem se mo2e raspravljatl Je 11 neeto
suvi&io Ш reiser imao Cvrstu ruku. To Je film kojd se
mjerl, Jer se toko 1 mora vrednovatl sasvim drugim mjerl-14m- a.
Fibn je to kojl u dokument prerasta, Jer dokument
1 Jete, Jer Je sve do detalja pripremljeno da se pokaie
samo jedno: gola i surova IsUna od koje sree zebe, od koje
se pamet zaustavlja da bi se zapitalo: zar Je zaista covjek
mogao tako da s Ijudlma posiupa, aar Je zaiete. do te mje-r- e
prevladala zlvoUnja u covjeim.
nafrazvijeniph oblasti Spanjolske
narocito aktivno istupa protiv
centralne vlade u Madridu ko-ja
sprovodl poKtiku ugnjeta-vanj- a
nacionalnih manjina. Na
tamosnje svecenike takodjer e
utjecala i ctnjenka da su u ve-liki- m
strojkovima 1962. i 1963.
u Asturiji, zemlji Baska i Kata-loni- ji
sudjekivale mase radnika-katolik- a.
Uzbuna je pocela i u redovi-m- a
armije. KarakteristiCan za
stanje u vojsci bio e strajk pu-kovni- ka
u januaru ove godlne.
Froncova stampa nije ni rjecju
spomenula taj slucoj, ali sfrani
dopisnid su nekoliko dana o
tome pisali. Posebno su javljali
o osmorid pukovnika koji su
stavljeni u kucni zatvor, o pre-mjestaji- ma
i otpuStanjima ko
mandanata nekih vojnih okruga.
Pariske novne "Figaro" pisale
su da nezadovoJjstvo u armii
raste s opozicijom protiv Franca
uz ocekivanje korjenite reorga-nizadj- e
rezima i smjenfivanje
Franca.
U Spanjolskoj je sada sve u
pokretu: nema nijedne oblasti
zivota gdje se ne bi nelto do-gadjal- o.
Ta] proces se dotakao
i armije. Danas je veC sasvim
jasno da Franco vise se moze
racunati na cjetokupnu armiju.
Svi koji su mu pomogli da dodje
na vlast, ne zele da ga prate u
slomu.
Sukob u vladajuctm krugo-vima
Spanjolske jasno pokazuje
da je frankistiCki rezim dosao
u proturjecnost sa Citavim Spa-njolski- m
drultvom. Sto viSei u
danaSnjem svijetu frankizam jo
postao smetnja бак 1 za one
klase koje su ga rodile I od-gojil- e.
Ekonomskom razvitku Spa-njolske
smetaju okvki arhalcne
strukture za koje se hvata Fran-cov- a
klika. Nitko viSe ne vj-ru- je
u ekonomske program
frankista.
Prema podadma Genera me
uprave carina u 1963. deficit
platne bilance priblizavao se
brojd od 17 miijordi peseta.
Izmedju izvoza i uvoza posf&j
razHke upravo svemkskih raz-mjer- a.
Jedina "roba" koju Spanjol-sk- a
izvozi u sve vecoj koliSnl
— to je jefHna radna snaga.
Prema skiibenim pododma od
1950. do 1962. iz 5panjolke
je u inozemitvo otiJIo trazeei
posla 1,167.000 radnika. Novc
koje oni Salju svojim obifeljima
u Spanjolsku postoli su jedna
od onova frankistiike privrede.
U 1962. je svota koju su poslali
radnici iz inozemstva iznosila
9,5 miKjordi peseta, a predvi-dj- a
se da ce se one u 1 967. po-pe- ti
na 16 m+H$adi peseta.
Mjere kofe frarAitifki rezim
poduzima o oblasti privrede
poaadja mnoge sfojeve ste-novniJt- va.
Banrotironja sitnlh
i srednjih trgovaca i poduzef-nik- a
dostigla su rekordnu dfru.
Cijene stalno rastu i radnici u-op- Ce
ne mogu zivjeti od svoftti
zarada. Jo5 je teza situadja sa
seljadma, od kojih vefina nemo
svoe zemlje i prisiljerKi je da
cijeli zivot radi kao nadnicori
na lahfundijama.
U Madridu se spremoju da
proslave 25-godi5nji- cu pobjed
nod Republlkom. FrankistiCka
propaganda vei zvoni u praz-nif- ka
sluzbena zvona. Medjutim
ta zvonjava nije sli€na Ofioj iz
1939. koja je nojavfjivala Fran-cov
trijumf. Soda svi znoju ko-m- e
zvona zvone. Ona rtavfe-cuj- u
Wisku sahrafHj frankistMf-ko- g
relima.
Vrijeme generate Franco j
pri kraju. Kozoljfce na satu vt
lure. A kad u Sponjobkoj zenlii
zavrii no, poof & svjtlie ne
fitavoj zemaljskoj kwgli.
I
шI
i
i
wf
|
