| Note |
OCR Text: ,1
i
i"""""1 "Ull'41
Marko
г.ж-тшг-+!.тп~~ч-
тг,1,,ш ......
Marko Sertic prestao e da
zivi 31. marta (ozujka) u 10
sati o jufro. Pred pet godino
imao je operaciju, bio se do-br- o
oporavio i govorio je da se
dobro osjeda. Ali kako je imao
joS do danas neizlijedivu bolesf
raka, opet le razbolio i vehku
je muku mudio i trpio pumh
15 mjeseci.
Nestalo je dovjeka koi ie
mnogo doprinio naprednom
radnidkom pokretu. Radeci za
napredak covjedanstva mkaH
nije bio umoran. Uvijek e go-vori- o: Trebamo i moramo um
difi, poito je to sve nase. U
naioj kolonip, to jest, u napred
nim organizaciama posla se
hvotao prvi i nikad nebi za-vrii- o;
govorio je: "Daj os to
da uradimo", a 6m bi se ono
svriilo, on bi kazao: "Pa jos
6tmo ovo" i toko je on uvijek
imao i naiao posla sam za se-b- e
i davao polet ostalima u
organizaciji. Neko vrijeme bio
je predsjednik naieg Jugosla-vensko- g
Doma odnosno Kanad-iko- g
Juinoslavenskog Udruie-nja- .
Mnogo je uradio za naiu
naprednu radnidku novinu ov
dje u Kanadi "Jedinstvo", diji
jt bio pretplatnik od njezina
pokrenuda. Radio je, pomagao
i bio pretpladen na "Maticu
Iseljenika Hrvatske" i "Lidke
Novine".
Bio je dovjek blage naravi.
Na raznim sattancima i disku-tijam- a
nekad dodje do malo
vrudih rijedi, ali Marko bi uvi-jek
tijepo, jasno i mirno kazao
svoje miiljenje. Nikoga nije
mrzio i svakog je volio.
Radio je vise poslovo, deset
ie godina sproveo u rudokopu.
Gdje je god radio pripadao je
radnidkom sindikatu, a neke
je pomogao i organizirati.
Rodjen je 11. augusta 1901.
godine, u mjestu Udbina, Lika.
JoS kao mladid napuita svoje
rodno mjesto i odlazi u potragi
za boljim komadidem kruha u
Francusku (1924. godine). Nie
ni tamo nasao Sto bl trebalo
da radniku pripada te 1927.
godine dolazi u Xanadu.
Po dolasku u ovu zemlju nije
opet naSao Sto je mislio da de
nadi, a to je rad i odgovara-jud- u
zaradu. Godine 1929, oze-nl- o
se sa Ivanom (Ivkom) Grdi-na- .
U potrazi za radom njih su
dvoje proili Xanadu sa Zapada
na Istok i opet natrag. Xako
jedno tako i drugo, obadvoje
su vjerovali i bili dlanovi na-pred- nih
radnidkih organizacija.
Mnogo su pomogli, moralno i
materijalno saveznike u dru-go- m
svjetskom ratu a ponaj-viS- e
su pomagali narodnu
oslobodiladku borbu u Jugo-slavij- i.
Poslije rata, to jest,
1947. godine otiSli su da po-mog- nu
izradjivati poruSenu i
opustoSenu zemlju, koji su
mnogo volili. Po dolasku u Ju-goslaviju,
Marko se je zapo-sli- o
u Zagrebu. A mnogo je sa-il
radio na dobrovoljnom radu,
gdje je dobio vi5e znadaka ili
odlikovanja. Davao je primjer u
ostalima i govorio im da je po-trebn- o
dobrovoljno roditi. Re-ka- o
bi: "Drzava je opustosena
po naSih neprijateljim naci-stim- a i
i faSistima i mi moramo
da je izgradjujemo". Xoliko je
on radio toliko je radila i nje-go- va
supuga Ivka. Nije ni ono i
Jalila truda.
Iz Jugoslavije su se povratili
u Xanadu 1953. godine. I opet
JUGOSLAVEST V
A. 5
4 l- - — ertic
rai..ii..i
dosli u nasu koloniu u Van-couver- u.
Nastavih su sa aktiv-ni- m
radom u napredmm rad-nidki- m
organizaciama. Marko
u svojoj najvedoj bolesti govo-- ri
i svakog savjetovao kako je
potrebno da slozno, bratski i
drugarski radimo u naioj rad-nidk- oj
organizaciji. Kale on, ja
znam da ja naskoro umirem,
pa opet svi demo umrijeti, a
napredne radnidke organized-j- e
ostaju, one ne umiru, niti de
umrijeti, nego se lire sve vile
i vile, ude nerazumni svijet bo-Ij- oj
buducnosti.
Marko i njegova supruga
Ivana (Ivka) mnogo su votjeni
i poitovani ovdje u naioj kolo-nij- i.
To moze posvjedoditi
i njegov sprovod: na nje-go- v odar polozena su 82 vi-jen- ca,
a u sprovodu je bilo
130 automobila.
Pogreb je lijepo obavljen
onako kako radniku pripada,
bez crkvenih ceremonija. Cetiri
dovjeka oprostila su se sa po-koiniko- m;
u mrtvadnici su go-vori- ti
u ime radnidkih sindika-t- a
James Morrison, a u ime su-pru- ge
i rodbine Mate SiauS, a
u groblju nad otvorenim gro-bo- m
u ime Jugoslavenskog Do-ma
i kolonije predsjednik Do-ma
Edie Govordin, a u ime
Hrvatske Bratske Zajednice
Mike Canid.
Pokojni Marko ostavlja Iza
sebe svoju rascviljenu suprugu
Ivanu (Ivku), brata Jakova i se-str- u
Evu u Sjed. Drzavama, bra-ta
Antu u Jugoslaviji, kao i nji-hov- u
obitelj, te mnogo rodbine,
prijatelja i drugova ovdje u Ka-na- di
i u Jugoslaviji.
Drule Marko, podivaj u miru
u tvom hladnom grobu, vjed-no- m
domu; neka bude laka
gruda kanadske zemlje, a tvo-j- o
suprugi i ostaloj rodblnl
naSe Ukreno saudeSde.
Joso OreSkovid
Z A H V A L A
NajljepSe se'zahvaljujem svi-m- a
onima koji su moga Marka
njegovoj teSkoj bolesti posje-diva-li
kod kude i u bolnici, po-St- o
su mu sa posjetom olakSa-va- li
njegove boli. Zahvaljujem
svima onima koji su mi po-mogli
oko sahrane, koji su me
tjeSili i polozili vijence i cvijede
na odar moga dobrog, dragog
nikad nezaboravljenog muza
Marka.
OzaloSdena —
Ivana (Ivka) Sertid
KANADI Kako je
IV
Na konferencijl je kazano da star! i
mJodl ne mogg zojedno. Mislim da Њ
nije ni vazno, nego je vaino da 11 mladl
znoju svoje mjesto u drustvu, da li shva
doju svoju druitvenu ulogu i svoje dul
nosti.
Otudjivanje omladine od drustva e
opia pojava u danaSnje vrijeme, jer su
miodi izgubili vjeru u druitvo izroWjl-venj- a
i ncsilja — oni su buntovnl, oni
s bore za reformiranje ili potpunu pro-mje- nu
druitvo, ali medju onima koji de-momtrir- aju
protiv rata i rasizma, dva
glavna zla danaSnjice, mi u Xanodi ne
melemo da nodjemo ni jed nog naieg
omiadinca ili omladinke, kako izmedju
©frfh koji su rodjeni u Xanadi tako ni me-dju
onima koji su doselili. Cime to obja
sniti? Sigurno da ne mozemo biti krivi
mi stari, koji se borimo, koliko nam je
M.J II
su
ti
PISMA
Vancouver, B.C. — Drogl
drugovi, promenila sam adresu
pa vas molim da mi u budude
saljete novinu na dole nazna
cenu adresu. Takodje molim
posatjlte mi kalendar, a za istl
dete nodi 4 dolara u pismu.
Zlvelo "Jedinstvo"!
Drugarski vas pozdravlja,
J. K.
PS. Ne znam da li uvek
objavljujele kada ditaoci piiu
— narucuju nesto pa ako ovo
moje pismo objavite, molim
potpiilte same inicijalima ume-st- o
celog imena.
Mani ga Mito, neki me na-ziva- ju
komunistkinjom. A ito
du, dok je sveta bide i budalal
Windsor, Ont. — Stovano
urtdniitvo, u listu prilalem
Money order od $16.00 — - za
dvije godiinje obnove.
Jol Imamo za obnoviti neki
broj pretplata, bududi je nasta-l- o
Ijepie vrijeme, nastojat de-mo
ih obnoviti dim prije.
Ovom prilikom primite dru-garski
pozdrav,
Ante
Cupertino, Calif. — Drugovi,
ialjem vam dek od 11 dolara,
obnova $9.00 i fond $2.00.
Mnogo pozdrava,
Mike
— в -
Port Arthur, Ont-- — Stovanl
drugovi, soljem vam dek od
28 dolara za tri obnove i zo
dva kalendara.
Nastojat demo da obnovlmo
koje su istekle i koje isticu ovog
i narednih mjeseci.
Osfajte zdravo,
Vlada
— k —
Port Colborne, Ont. — Dru-govi,
soliem 10 dotara za jed-n- u
obnovu I kalendar.
Pozdrav svima.
J. B.
— © —
Montreal, Que. — Drugovi,
satjem vam u pismu M.O. od
$10.00, za moju godiinju ob-novu
i fond.
Prljafeljski pozdrav,
J. R.
Hamilton, Ont. — Dragi dru-govi,
u pismu dete nadi M.O.
za 16 dolara — dvije godiJnje
obnove.
Primite drugarski pozdrav,
J. Kovalil
ClTAJTE I
SIRITE
JEDINSTVO]
mogude profiv druStvenog zla i neprav
da. Ili de nam mozda netko redi da mla-dl
nede da se ukljude u nikakav pokret
i borbu baS zato Sto smo ml tamo?
Zbog neazinteresiranosti za opde dru-Stve- ne
probleme mladi su ravnodulnl
i prema naSoj radnidkoj Stamp! i orga-nizaciji.
Mi bismo ih donekte mogli da
shvatimo ako bi nam rekli, da su naSl
pogtedi na svijet I druStvo zastarjell, da
naSi metodi rada, ukljudiv i samu orga-nizacij- u
i Stampu spadaju u proSlost i
da de oni pronadi nove metode rada, no
ve cblike organizacije, da de stvarati bo-I- ju
Stampu. Dapace, mi bismo to pozdra-vil- i.
Ali kako sam rekao prije, to nije slu
daj, nego imamo opdu nezainferesira-nost- ,
ravnoduSnost i pasivnost. DruS-rve- ni
rad jo$ uvijek leii na starima i po-St- o
oni viSe ne mogu da rade kao Sto su
radili ranije, druStvena aktivnost opada,
pa de, ako se ovako produlji, jednog
CITAOCI GOVORE:
Druze urednice:
U prilogu ovoga pisma Vam
Saljem uputnicu od $10.00 za
godiinju obnovu. Izvinjavam
se Sto ranije nisam pisao obzi-ro- m
da sam pre par dana sti-ga- o
sa posete Jugoslaviji. Kori-ste- di
ovu priliku zeleo bih no-pomen- uti
par redi o clanku S.
Vukojeva.
Vukojev piSe o koncertu pe-va- ca
hrvatske nacionalnosti, u
najmanju ruku kao da ih je on
doveo u Xanadu da bih ih pri-kaz- ao
"hrvatskoj" publici, a
zaboravlja da to ovi sami i
mnogobrojni drug! bez obzira
na nacionalnost, koji daju svo-je
koncerte iirom sveta, i ne
pominju svoju nacionalnost, jer
to za njih u opite nije ni vai-n- o,
obzirom da su i kao poje-din- ci
i grupno Jugosloveni. Ivo
Robid i ostali, da su Vukojevi
jednomiiljenici, idejni iovinisti,
svakako bi iskoristili momenat
je
Trazlm od uredniStva da
objavi ovaj moj dlanak, sa svo-ji- m
popratnim ali iskrenim ko-mentaro-m,
u Sto sam siguran,
u koliko zeli potvrditi ono Sto
zastupa t.j. pravo covjeka.
Cesto puta dujemo i ditamo
o nekakvom Sovinizmu, o usta-Sam- a
i cetnlcima i slicno, a po-sebn- o
se osudjuje hrvatski So-viniza- m,
kao da je isti zatro-va- o
cijeli svijet. Ja nisam Sovi-nist- a,
a pogotovu nisam nepri-jate- lj
srpskog naroda. Da ko-jo- m
sredom postoji pravo brat-stv- o
i jedinstvo, kao i jugosla-vens- ka
nacija, ja bi bio pono
san. Ali jugoslavenska nacija
joi nije ostvarena, a dvojim,
ako se ne krene drugim putem,
da de ikada biti.
Hrvati su mnogo ucinili za
bratstvo i jedinstvo, podam od
Ljudeviteja Gaja i ilirskog po
kreta, do biskupa Strosmajera
i naSih dana, ali nazalost, uvi
jek na njihovu Stetu. Ako neko-m- e
odrezefe zube kako moze-t- e
traziti da vas ljubi? Ako je
Bosna i Hercegovina kroz cije-l-u
povijest bila hrvatska ze-mlj- a,
zaSto se danas neki za-la- zu
za neku bosansko-herce-govadk- u
naciju? A Sta da ka-ze- mo
za Boku Xotorsku, Srijem
i dio Badke?
Ako zelimo bratstvo i jedin-stvo,
ako zelimo bosansko-hercegovadk- u
naciju, onda de-mo
morati stvaratl i vojvodjan-sk- u
naciju, pa kosovsko-meto-hijsk- u.
Gdje je tome kraj?
S ovim nema nikakve veze
nekada
Sta Vokovj
Ik©
biti.
dolaska u ovu zemlju te se ne
bi vratili ponovno u "ropstvo",
kao Hrvati, pod Jugoslavijom.
Smafram da je ovo Vukojevu
izailo iz vida jer je dovoljan
dokaz bio njemu i svima oni-ma
koji su kao on, povratak
naSih pevada — umetnika za
Jugoslaviju, prvenstveno kao
Jugoslovene, a ne "velike
Hrvate", kao Sto je sam Vuko-jev
i kao Sto ih je hteo prika-zat- i
u svome dlanku.
Vrata Jugoslavije su otvore-n- a
svakome poitenom doveku
iirom sveta. Neka izvoli Vuko-jev
i njegovi jednomiiljenici te
prodju kroz ta vrata da bi vi-de- li
Sta se iza njih zbiva. Da
li "porobljeni" Hrvati, Srbi, Ma
kedonci i drugi pod "komuni-stidko- m
dizmom Tita i vlade
Jugoslavije", stenju, gladuju,
tegle jaram bez svoga [a, ili
Slobodan narod koji njemu kli-d- e,
i dvrsto spojene narodne
1
ideologic i mtko se nece bo-ri- ti
protiv socijahzma i profiv
narodne revolucije ukoliko sva-k- i
narod bude uzivao svoja
prava.
Na zalost, Rankovid je spro-vodi- o
politiku koja se nije mno-g- o
razlikovala od
oni se nisu zatagali
za bratstvo i jedinstvo nego
su sprovodili imperijalizam.
Da bi potvrdio ovu cinjenicu
Iznosim ovaj primjer: izmedju
1946. i 1953. nekoliko puta je
predlagano da se pravi Jeljez-nidk- a
pruga Split — Livno, ali
Djuro Pucar je odbio i rekao,
da se u tim krajevima nede ni-S- fa
gradifi zbog njihova nepri-jateljstv- a
prema Jugoslaviji,
Sto nije istina. Razlog je bio taj
Sto u tim krajevima zive isklju-div- o
Hrvati. Umjesto da je Pu-car
radio da pomogne tome
siromaSnom narodu, on ga Je
ranio u srce i ujedno je oskvr-nu- o
principe bratstva i jedin-stvo,
prindpe revolucije za ko-[- u
se borio.
M. turkovld
Od urednika: Razumije se da
bratstva i jedinstva ne mo-le
biti bez nacionalne ravno-pravnost- i.
Diskusija koja se u
posljednje vrijeme u Jugosla-viji
vodi o nacionalnim odno-sim- a
pokazuje da je u torn po-gled- u
bilo nedosfataka i da se
sada nastoji da se oni uklone.
5fo se tide same Bosne i Herce-govin- e,
podaci pokazuju da je
njezino pudanstvo izmjeSano.
Republika Bosna i Hercegovina
Jura
b9n1o
dana pofpuno prestati.
Uzroci druStvenih pojava nalaze se u
somom druStvu i da bismo razumjell da-naSnje
drianje omladine moramo se vise
posvetiti pradenju i proudavanju savre
menih druStvenih promjena i krefanja u
svijetu; to je fundamentalno pifanje. Na
Se druStvene prilike samo odrazavaju
opde dogadjaje. Medjutim, bilo bl po-greSn- o
ako bismo doSli do zakljudka da
se ne mole niSta udiniti dok ne dodje
do opdih promjena u svijetu te skrstiti
ruke i mirno dekali dok do tih promjena
dodje. To bi bila teSka pogreSka. Mora
se raditi, i ako ne mozemo da uradimo
viSe nego dosad, ne smijemo ni manje.
Dogadjaji de prije ili kasnije dovesti mki-d- e
na pravi put, bar vedinu njih, a u ko
liko budemo aktivniji u toliko de to prije
ev nije mm
Jedimtvo. 19. aprilo, 1968. — STRANA 2
republike u jednu jaku celinu
demokratsku Jugoslaviju.
Mnogi su kroz ta vrata proSli
i uverili se, i Vukojev da ima
tri diste bi udinio to isto (jer sva-kako
voti svoju rodnu grudu —
(ako ne volis svoju gde si ro-djen,
kako mozei voleti tudju
gde tamo zivis?), ali verujem
da nema, pa mu drugo niSta
i ne ostaje ved da mlati praznu
slamu o onome Sto je nekada
bilo a vratiti se ne moze. Sigu-ra- n
sam da ovo i on lidno zna,
ali sebi ne dozvoljava da ve-ruj- e.
Ja smatram da ovakvi dla-n- ci
treba da izlaze u no$e no-vin- e,
ali ih treba dinjenicama
raskrinkavati, jer ako ih nebi
itampali, kao ito je miiljenje
N. Spoljara, mislim da bi se
akterima dinilo da ih se mi pla-iim- o,
a pogotovu da su oni u
profiv bratstva
jedinsfvQ?
Karadjordje-videvske- ,-
pravu.
M. Kind
je najbolja garancija naclonal-ni- h
prava i Hrvata i Srba I mu-slima- na
i svih drugih. Nismo
primjetili da netko zeli stvo-ri- ti
"bosansko-hercegovadk- u
naciju". Postoji miSljenje da
muslimani nisu ni Hrvati ni
Srbi, nego posebna narodnost,
no drugi to spore. Mi vjeruje-m- o
da de narodi Jugoslavije
nadi rjeSenje nacionalnog i svih
ostalih problema koji ih suoda-vaj- u.
Duznost nas ovdje u Ka-nadi
jeste da sa simpatijom
ZA
Xvalitet naSe socijalne odgo-vornos- ti
zavisi od nasih pogle-d-a
koji, da bi se rafunali iole
valjanima, treba da obuhvate
PUNI OBZIR prema ljudima
uopde. NaSi sastand treba da
se odlikuju osobinama ljudi
koji:
1) SluSaju rasprave i miSlje-nj- a
onih sa kojima se ne stazu
baS potpJLmo.
2. Protestiraju nepravdu ili
pokuSaj nepravde prema dru-gim- a,
bez obzira dali se s nji
hovim pogledima slazu ili ne-slal- u.
3. Uzimaju u obzir sugestije
ostalih prije nego Sto odlude o
aktivnost! grupe kao cjeline po
bilo kojem pitanju.
4. Koji dine maksimalni na-po- r
da se upoznaju sa ljudima
iz drugih krugova socijatnog
zivota.
5. Uvjere svakoga s kim raz-govar- aju
da u njima ima nede- -
Drago Vidovic
nije pisao
Pnmili smo pismo od advo-katsk- e
firme Borkovich i Stay-shi- n
iz Hamiltona s zahtje-vo- m
da objavimo da Drago Vi-dov- id
iz istog mjesta nije autor
pisma koje smo objavili u bro-j- u
od 8. marta ove godine pod
naslovom "Srce me boli kad
gledam Sta se dogadja" i nosi
pofpis Draga Vidovida. Advo-kats- ka
firma Borkovich i Stay-shi- n
navodi da Drago Vidovid
nema niSta zajednidkog s tim
dopisom niti s pogledima koji
su u njemu iznijeti. Firma tako-dje- r
tvrdi da u Hamiltonu po
stoji samo jedan Drago Vido-vid,
kojega ona zastupa, pa ne
moze biti sumnje da je pismo
napisao neki drugi Drago Vi-dovid.
Donosedi ovaj ispravak zeli-mo
redi da g. Drago Vidovid
nije morao da troii novae na
advokate da nas obavjesti da
on nije pisac spomenutog pi-sma;
mogao nam se sam javiti.
Mi smo dopis pod naslovom
"Srce me boli kad gledam ita
se dogadja" objavili jer u nje-mu
nema niita ito neki nai di-to- oc
ne bi napisao i potpisao.
Medjutim, ako g. Drago Vido-vid
nije njegov autor, onda je
njemu zaista nanesena neprav
da i treba da se itpravi.
Ipak ostaje pitanje tko je
pisao. Mi demo se postarati da
pronadjemo.
Urednistvo
NEKOLIKO SUGESTIJA BOLJE
REZULTATE NASIH SASTANAKA
pratimo njihove napore i da
pomognemo koliko mozemo, a
pomodi demo im ako naclonal-n- o
pitanje, kao i sva ostala,
budemo diskusirali na ozbiljan
naJin, narodito pazedi da ne
navodimo vodu na mlin reak-cionarni- m
nacionatlsfidkTml so-vinistidk- im
snagama, iza kojih
stoje vanjski nepri jatelji naSih
naroda.
ga vaznog i dobroga, ne samo
po njih, ved po socijalnu zojed
nicu kao cjelinu.
6. Koji ponukaju vedinu prl-sutn- ih
da uzmu udeSda u cije-l- oj
diskusiji i po dim viSe pita
nja. Narodito u donoSnju od
luka.
7. Koji diskutiraju svoje Ide
je slobodno sa drugima.
8. Koji daju drugima slobo-dn- u
mogudnost prezentacije
njihovih konfliktcionih ideja.
9. Koji primaju kritiku i su-gestije
drugih i koji slobodno
kritikuju, koji su samokritidnl
i dobronamjerni.
Svi treba da osjedamo da je
naSe mjesto na sastancima u
stvari mjesto u "prazninl" a ko.
je se nalazi izmedju Onoga Sto
zelimo i onoga Sto u stvarnostl
postoji.
Najvede ucenje Je "nauditi
kako sam sebe uStl".
J. V.
Citaocima u
Toronto
POZIVAJU SE SVI CITAOCI "JEDINSTVA" U TORONTU
DA DODJU NA GODIJNJU SKUPJTINU, KOJA CE SE ODRZATI
U NEDJELJU 21. APRILA DA PREGIEDAMO NA5 RAD U PRO-SI- OJ
GODINI I ODREDIMO ZADACE ZA BUDUCE.
NA SKUP5TINI TREBA DISKUSIRATI O PISANJU NOVINE,
POSEBNO O TOME STO Ml U TORONTU M02EMO DA URADI-MO
DA ONA POSTANE JOJ BOUA I DA JOS USPJEJNIJE VR5I
SVOJU ULOGU.
SKUPJTINA CE SE ODR2ATI U KARPATORUSKOJ DVORANI,
280 QUEEN STREET WEST, POCET CE U 1 I PO POSLIJE PODNE.
ODBOR STAMPE
|
