000115

OCR Text: %
ifinni if i Tin тптпимШ мгМткШшт№втат ШШЈШУдјШАгг , I-
,- ш {tibiwtufcUtUlHfcaaiMdMI ---
STRANA 6 — Jedinstvo, 13. aprila 1962.
Poplave u Slavoniji,
Bosni i Sremu
Beograd. — Posljednjih dana doslo je do poplava u
mnogim predjelima zemlje, najvise u Bosni, Slavoniji i
Sremu. Pod vodom se nalazi oko preko 90.000 zemljista
i 1500 dom'acinstava.
NajviSe Stete podinila je
rijeka Sava, koja se izlila
na viSe mjesta. Najkriticni-j- a
situacija je kod sela Gre-benic- e
izmedju Brdkog i O-ros- ja,
gdje 2.000 ljudi je an-gaziran- o.
2.000 ljudi i 300
kola u izgradnji drugog o-bramb- enog
nasipa u duzini
od 3 kilometra. 400 ljudi i
30 traktora i 40 kola radi
na podizanju nasipa kod Po-drinjs- ke
Mitrovice.
Dunav, Tisa i Drava tako-dje- r
su u porastu , dok se
Kupa, Una, Vrbas, Bosna i
Drina smiruju i podele su da
opadaju. Uslijed posljednjih
kisa koje su zahvatile sliv
Juzne Morave i dio sliva Ve
like Morave, doSlo je do po
ZASTO i KUDA ODLAZE SLAVONCI?
(IZ "POLITIKE")
Nova GradiSka, marta
Ako stanovnistvo sreza
Nova Gradiska, koje se od
1953. do najnovijeg popisa
povecalo za 2.278 lica, na-sta- vi
da raste sadasnjim te-mpo- m,
bice potrebno jos 50
godina da bi se od sadasnje
83 hiljade popclo na sto hi-Ijad- a!
A nije potrebno da
covck bude statistidki stru-enja- k
pa da otkrije da se iza
ovog puzevog uspona skriva
ncobidno brzi ritam selidbe
iz slavonskih sela u indust- -
rijske centre.
Sa selidbama, i to takvim
selidbama koje nisu zacinje-n- e
ni suzama, ni tuznim pog-ledim- a
koji prosto no mogu
da se "otkinu" od dedovs-ko- g
ognjista, ovde svako
pocinje pridu, pa je tako po-stupi- o
i potpredsednik sres-ko- g
Narodnog odbora Mato
Oresic: ~ Sedamnncst godina, e-v- o,
to intenzivno traje; lju-di,
pretezno mladi, odlaze.
Poslcdnji popis pokazuje
cak i opadanje broja stanov-nik-a
u opstinama Staro Pet-rov- o
Selo i Jasenovac . . .
ZaSto i kuda odlaze Sla-von- ci
?
Seobe bez tuge
Korcni onoga Sto se sada,
poslednjih godina narocito,
zbiva u zapadnoj Slavoniji
vuku so joS iz ratnih godi-na.
Hiljade ljudi napustalo
je u ratnim danima svoje
3)
Jure je poslusno stajao na sredi-n- i
prostrane dv-ektoro- ve kancela-rij- e
i sa Sudjenjem naivnog covje-k- a
gledao uokrug. Kakva Ijepota:
cilimi, fotelje, slike, pa cak i neki
poseban, prijatan miris. Nije lo§e
direktoru. Pored prozora, koji jc
gledao na Marjan , Jure spazi ak-variu- m
sa malenim, crvenim ribica-m- a.
One su plivale amo tamo, doti-cal- e
se svojim glavicama stakla,
pojavljivale se na povrsini vode,
kupile sitno sjemenje I prozdrljivo
ga gutale. Jure pozali malcne ribi-c- e:
sta im vrijcdi 2ivot, kad nijcsu
na slobodi? Zaplivati u moru, to je
sasvim drugo ! Eto, i on je, nekoliko
dana unazad, zivio sli5po tim ribi-cam- a,
no sada, kako гебе barba
Vinko, "svoj je covik". Iz misli ga
trze jaki glas direktora :
— Ej, delijo, da ti uruSim diplo-mu- l
Preko Jurinog lica preleti laka
sjenka razocarajn: uruivanje dip-lom- e
on je sebi predstavljao na
drugi naSin, sveSanije. No, mozda,
ovako treba. I on je stao u stav mi-rn- o,
kao vojnik, kao nekada na
smotri u intcmatu. sav se pretvorio
u uho i napeto iiekivao da primi
u mke tai spasonosni papir, koji o-tv- ara vrata u zivot, pspir, koji ce
od siromainog seljaceta napraviti
iovjeka i majstora.
— Samo, dragane moj, — produ-- 1
direktor svoju raniju misao —
novnog porasta nivoa rijeka
i u ovom kraju.
(Posljednje vijesti: Situa-cija
u poplavljenom podruc-j- u
se postepeno smiruje.
Duz GOO km toka Save od
Galdova do Beograda, gdje
$e vrhi obrana od poplava,
gotovo svi nasipi su pojaca- -
Pustcni na slobodu
Beograd, 3. aprila. 7-- Ta-nju- g
saopcava da su vec pu-sten- e
na slobodu neke osobe
koje su se nalazile na izdr-zavanj- u
kazne u kazneno-popravni- m
domovima i za-tvori- ma
na osnov, ZaTtona 0
amnestiji koji je nedavno u-svoj- ila
Savezna narodna
skupstina i koji je stupio na
snagu 29. marta.
domove — ovo je bio usta
mcki kraj a fasisti su u Ja-senov- cu
podgli "fabrikd
smrti" koja je "na traci" u
zimala zivote rodoljuba.
Posle rata neki starosedeo-c- i
su samo navratili, da bi
zatim zauvek otisli. U znat-no- m
broju sela, narocito 0-k- o
Окибапа, posle rata na-stavi- li
su da druguju sa svo-ji- m
scljackim ognjistima
pretezno stari i iznureni. A
potom, iz godine u godinu,
odlazcnje u industrijske ce-ntre,
blize i dalje, nastavlja"
lo se do dana danasnjeg.
Slavonska njiva pala je u
nemilost. A to je ovde dob-ri- m
delom i zbog toga sto je
zemljiste zapadne Slavonijo
oduvek zahtevalo dosta na-por- a,
vise ncgo na mnogim
drugim stranama, jer ovdo
jc Sava desto orgijala. Do-juderas-nji
disti seljaci i sa-daS- nji
poluseljaci, koji rade
u privredi a u katastru se
vode kao vlasnici zemlje,
vrse sve snazniji pritisak an
organe vlasti i poljoprivred
ne organizacije da se s nji-m- a
nagode oko preuzimanja
njihove zemlje! Jer zapuS-ten- a
i povrSno obradjivana
zemlja pridinjava glavobo-lj- e
onima koji su joj okrenu-l- i
ledja.
A to je izazvalo glavobo-lj- e
i na drugoj strani i pri-nudi- lo
najza'd druge da se
— okrenu licem prcma toj i-s- toj
zemlji.
ni, a s pod rueja poplavljenih
od brdskih bujica i otoplje-no- g snijega voda se povlaci.
Zahvaljujuci mobilizaciji
ljudstva u ovim krajevima,
i uz pomoc jedinica JNA,
znatan dio poplavljenog ze-mljista
i domova spasen je
od vodene stihije. Na mno-gi- m mjestima u srednjem to-k- u
Save i na uscima njenih
desnih pritoka i dalje se ne-prekid- no
radi na odvodje-nj- u
vode.)
prvi amncstiraiii
Iz kazneno-popravno- g do
ma u Mjtrovici oslobodjena
je daljeg izdrzavanja kazne
91 osoba. Kako je i kazneno-popr-avnog
doma u Poza-revc- u
a i iz nekih drugih do-mova
i zatvora puSteno 50
osoba, to kupan broj osoba
koje su do sada puStene na
slobodu iz kazneno-popra- v
nih domova iznosi 141.
Sada je, jednostavno re-den- o,
u toku— veliko spre-manj- e.
Svodi se u normalni- -
je tokove ovaj zahuktali
proces odlazenja iz sela u
grad sa svim posledicama
koje prouzrokuje.
U drustvenom sektoru u
srezu Nova GradiSka sada
ima svega pet hiljada hek-tar- a,
odnosno svega oko de-se- t
odsto svih obradivih po-vrsin- a.
Za poznavaoce lo-kaln- ih
prilika ove brojke su
vise nego skromne. . .
Komune su podele siste-matsk- i,
ne samo na sednica-m- a
narodnih odbora, da se
bavc problemom preuzima-nja
privatne zemlje i komp-letiranj- a
drustvenog zemlji-Sno- g
fonda. Tako je na pod-гисј- ц
poljoprivredne zad-rug- e
Dragalic, u opstini No-va
GradiSka, u toku akcija
za kompletiranje 350 hekta-r- a
povrSina. Ali, da bi ovaj
posao, ne samo u opstini
Nova Gradiska, bio uspesno
i pravovremeno obavljen,
treba uz postojece takozva
ne objektivne mogucnosti, 0-jafi- ati
i "subjektivne sna-gc"- .
A za to nije dovoljno
samo promeniti vlasnistvo.
Saznanje 0 tome postoji ali
raspoloziva sredstva i nago-milan- a
shvatanja ne pruza-j- u
dovoljno garancije da bi
se to moglo ostvarivati bez
materijalne i organizacione
pomoci republiikih organa. JURINA DIPLOMA
posao u tvornici ne mogu ti dati . . .
Treba da ga sam potraiiS. . . Moze§
poci, to je mislim i najpametnije,
na berzu rada.
Jure ga je gledao nerazumjeva-juci- ,
glupo. Ta, sto on to, samo go
vori ? Ne, ne moze biti . . . Sigurno
ga je lose razumio ... Ili je, mozda,
i ovo neki ru2an san? Kao pijan za-korac- io
je prema direktoru i pro-pent- ao
tihim glasom:
— Molim?
— Ma §to si, more blenuo? Ra-d- uj
se! Evo ti diplomel — direktor
se zakaslja— ovaj drugi papir uz
nju ti je. . . otkaz—i on gurnu u Ju-rin- e
ruke dokumente, zatim ponov-n- o
istr(5a u predsoblje k sekretarici.
Jure je posao za 'direktorom, koji
je vec navlaCio ogrtaS.
— Sto. . . Kako? Zasto otkaz? —
govorio je mucavim glasom — Pa
je sam dobro radio?
— Objasni mu ti 1 — obrati se di-rektor
sekretarici poiuri prema
vratima. Jos jednom se obazre i do-vik- ne
crnki: Onda, ne zaboravi, u
pola sedam pred pozoristem!
— U rcdu, £ekat 6ul — odazva
se cinovnica, a zatim so obrati k
Juri: "Mali, imali smisla zalostiti
se? I u drugim tvornicama je tako
. . . i tamo otpuslaju . . .
— A gdje cu ja tada nadi posao?
Eeeeh 1
Ona ga lako izgura na ho'dnik,
zakljuca Tata i cvrkutavim glasom
se oprosti :
DJILAS OPET U ZATVORU
Javlja se iz Beograda da
je Milovan Djilas opet zat
voren. Jugoslavenske vlasti
nisu odmah saopcile razlo
ge hapsenja, ali se drzi da
je prouzrokovano njegovom
novom knjigom pod naslo
vom "Razgovori sa Stalji
ie
odlazilo
U Karlovcu je odiian sa
stanak radnog kolektiva
"Mesopromet" na kome su
pretresane "neke slabosti i
nepravilnosti u poduzecu";
"Borba" izvjestava :
Poduzece ima mnogo ne-prili- ka
— istaknuto je na
sastanku — sa svojim na-kupj- ma
stoke, koje jc veo-m- a
tesko kontrolirati. Oni, u
suradnji s raznim ilegalnim
preprodavacima nanose ste-t- u
poduzecu, naplacujuci
stoku vise nego §to vrije —
da bi kasnije medju sobom
dijelili "nastale viskove".
Sli6an je sluSaj i s trans-porto- m
stoke pd trznice'dp
klaonice. Pojedini nesavjes-n- i
Sofcri "Alesoprometa", sa
stokom poduzeca, voze u ka-mioni- ma
i tudju stoku, na-rav- no
— uz nagradu, koju
sami odredjuju. Pored toga
i soferi i goni6i nehumano
postupaju sa stokom, pa se
deSava da mnoga grla uginu
za vrijeme transporta.
Jedan sofer je po sajmo-vim- a
kupovao za svoj racun
telad i s -- ostalom stokom
"Mesoprometa" prebacivao
ih kuci i tajnim putevima ih
liferovao nekim karlova6-ki- m
mesarima s kojima je
dijelio zaradu.
Ima sumnjivih poslova i u
klaonici. Ribari s Kupe bili
su, svakako, u dogovoru ?
nekim iz klaonice, koji je
pu§tao meso odvodnim ka-nalo-m,
vec i na glavna vra- -
Oko tisucu kilometara no-vi- h
putova sa suvremenim
kolovozom izgradjeno jo u
Jugoslaviji u toku prosle go-dine,
pise "Borba". Na to je
utroseno 45 milijardi dina-ra.
Sada u Jugoslaviji ima
7700 kilometara modernih
putova. Ove godine za izg-radnj- u
putova utroSit ce se
oko 45 milijardi dinara. O-si- m
toga, oko 12 milijardi
predvidjena je za odrzava-nj- e
putne mreze.
— Do vidjenja! Moram da 2u-ri- m.
. . Sve dobro I
Jure jjj klepavim korakom posao
na ulicu. Izbio je na rivu. O, kako
mu je ona sad izgledala drukCijom !
Grupe setaca i zaljubljeni parovi
H2ili su mu na neka odvratna pri-vidjen- ja,
vesco razgovor i smijeh
na izazovne poklike. Na horizontu
jo§ nije pogasnuo krvavi odsjev
sunca, more se svjetlucalo modri-kasti- m
celi5nim sjajem. Sa Marja-n- a
je pricirio nepodno§ljivo topao
povjetarac. Jure je osjetio da ga ne-St- o
gu§i u grlu. Podje dalje i iz sus-jedn- og
rcstorana габије muziku i
pjesmu pjeva&ce:
lUdile se kaltclanke
Ja su IjepU neg splitanhe;
ali si eti Duje nele ni da tuje,
a]me, ta tu mu ja!
Da, nitko ncce da Suje njegove
boli, ne samo sveti Duje, nego nit-ko,
nitko na svijetu! Nikoga se ne
tice to, §to su propala sva njegova
mastanja o buducnosti i zivotu. Sta
so koga tide to, sto u dalekom, ma-leno- m
seocetu, cuvenom po siroma-stv- u
i prekrasnoj prirodi, uzalud
odekuje dvoje staraca njegovu po-moc.
Ima diplomu! Koja mu korist
od nje? I on se sjeti rijeci barba
Vinka: "Kad san ti ja dobija dip-lomu,
moga san s njon obrisati, da
izvines ..." A nije li i on, Jure, sa-da
u takvom polbzaju? Da li se je
иорбе promjenilo Sto u poredjenju
sa vremenima barba Vinka?
nom"
Ova knjiga treba biti sta-mpan- a
u Sjedinjenim Drza
vama (vijest iz New Yorka
kaze da je izdavanje odgo-djeno)- .
Dopisnik "N. Y.
Timesa" Sulzberger je vec
objavio izvode iz knjige.
karacilima
u Kupu"
ta.
Sve donedavno je bila go-tovo
redovna pojava, da pri-liko- m
klanja stoke, iznutri-c- a
ostaje u klaonici. Mesari
su je dijelili medju sobom,
davali drugima ili, jednos
tavno, bacali u Kupu. Zbog
toga domacice tesko mogu
da nabave svjeza jetrica,
bubroge i druge iznutrice.
Paketi, s manjim koli5i-nam- a
iznutrice, a i drugog
mesa, cesto su izlazili kroz
glavna vrata klaonice. U ju-l- u
i augustu proSle godine —
bez znanja i odobrenja po-duzeca
— neki "dobrodud-ni- "
mesar dijelio je gradja-nim- a
besplatno telece, svi-njs- ke
i govedje jezike.
Clovka u salami
Potkraj pro§le godine, u
salami, kupljenoj u proda-vaoni- ci
"Mesoprometa", je-dan
veterinar je ргопабао
minu kemijske olovke, duga-6k- u
12 centimetara!
Pojedine poslovodje ku-pova- le
su meso od privatnih
mesara i prodavali ga a
svoj габип u prodavaonica-m- a
"Mesoprometa". Drugi
opet, klali su svinje kod svo-ji- h
kuca, a meso prodavali
"ispod tezga" u radnjama
poduzeca. Bilo je slucajcva
da se na ovaj nacin proda
valo i meso bolesnih svinja.
Nesavjcstan rad pojedi-nac- a
prouzrokovao je prosle
godine stetu od oko 10 mili-jun- a
dinara.
Tisucu kilometara oovili puteva
Najvecu pa2nju privlaCe
tri glavna pravca : granica s
Austrijom — Beograd — gr"
6ka granica, takozvani Jad-rans- ki
put i veza Auto-pu- t
— Jadransko more. Tu je u-tros- ono
i najvise sredstava.
Osim njihovih dionica, me
djutim, proSle godine риз-ten- i
su u saobracaj i mnogi
drugi putovi i mostovi, a u
ovoj se takodjer predvidja
obavljanje opseznih radova
na nekoliko putnih pravaca.
Iz restorana ponovno dopre mu-zik- a
i pjesma :
"Obila san pola svita,
ali nigde moga Splita. . ."
Bez predomi§ljanja Jure preko-ra- di
prag i sjede za stol, nedaleko
od podijuma na kojem je pjevala
pjevadica. Za posljednje pare na-rud- io
je litar vina. Nakon trede dale
podeo je i on da pjeva nekim pisku-tavi- m
i drhtavim glasom, da su mu
se svi nasmijali. Zatim je ustao i na-zdravlj- ao
samom sebi :
— Na zdravlje, Jure! fcivio, Ju-re!
Za diplomu! Ha, ha, haaa!
Sludajno jc zapeo rukavom za
da§u i prolio vino na bijeli stonjak.
Pritrdao mu je konobar i obasuo ga
pogrdama:
— Pijana svinja . . . Stricer . . .
Toliko lode, a jo§ mlad !
— Nista, niSta. . . — mrmljao je
Jure — ja cu to vec otrti . . . odu, j
gospe mi sinjske ! — turio je ruku j
u dzep. kao da tamo nesto trazi. za
tim izvukao otuda neke zguzvane
papire i sa njima podeo brisati pro
suto vino.
— Ma, dovide! — uskliknu kono-bar
— fa zar s tim? To su ti neki
dokumenti! — i on otrie od Jure
panir — Diploma! — uskliknu za
dudjeno — Ma, trebat de ti to jos u
zivotu! — i ko"hobar usluzno otare
sa salvetom papir, to uzdahne: Ej,
ti, pokvario si je! . . . Razlilo se cr--
nilo!
Vicko MIRKOVIC
Januar. 19G2. г.
Skolstvo u nerazvijenom
podrucju Srbije
"Politika" donosi:
Privredna nerazvijenost
izvesnog broja орШпа u Sr-bi- ji
(prosle godine progla-sen- o je 80 opstina za nera-zvijen- e)
dovela je ove godi-ne
gotovo sve osnovne i sre-dnj- e
skole u njima u takvu
situaciju da se ozbiljno pos-tavlj- a
i pitanje opstanka
mnogih skola. U opstini A-leksandro-vac,
srez Kruse-va- c,
na primer, nedostaje 35
prosvetnih radnika koji su
napustili skole zato sto nisu
bili ni dovoljno ni na vreme
placani.
Proradila trafostanica
u Krku
Krk, 15. marta. — Radovi
na preuredjenju krdke elek-tridn- e
mreze dovrseni su pu-stanje- m
u pogon trafostani-c- e
u Ulici XIII divizije. Zbog
stabilnijcg napona struje iz-mijenje- na je i elektridna
mreza po krekim ulicama.
Predvidja so da ce se izmije-ni- ti
i kucni vodovi.
Najvise profcsionalnih
slatkovodnih ribara
u Vojvodini
Njihov broj dostizao je
I960, godine 4101 ribara.
Od toga 1G93 stalna i 2108
povremenih. Po broju slat-kovodnih
ribara najvi§e ot-pa- da
na Hrvatsku (1487),
zatim na Srbiju (1346), Cr-n- u
Goru (788), Makedoniju
(290), Bosnu i Hercegovinu
(158) i Sloveniju (32). Naj-viS- e
profcsionalnih ribara i-m- ala
je Srbija, odnosno Voj-vodi- na
(577), zatim Hrvat-sk- a,
pa Makedonija.
Nivo Bohinjskog jczera
bio jc nekada 20 metara vi-- si
od danasnjeg, sto se moze
vidjeti po starim obalnim te-l-asa-ma.
Ogulin.
Pod tcmeljima kuca gra-dic- a
Ogulina, u Hrvatskoj,
nalazi se ditav labirint veli-ki- h
spilja. Dosad je istra-ze- n
samo manji dio ogulins-ko- g
pod zemlja — oko tri ki-lometra
"hodnika" i "kana-la"- ,
nekoliko prostranih
"dvorana" i jezero. No, ka-ko
se vjeruje, ovdje dekn
spleologe mnogo iznenadje-nja- .
Kad su se nedavno kopali
temelji za najvecu stambenu
zgradu u Ogulinu, otvorio
se duboki ponor, pa su se
preko njega morale postavi-t- i
zeljezne grede. Jos neko-liko
kuca toga gradica po-dignu- to
je na vecim i ma-njim
ponorima, koji su u ve
zi sa spiljama ogulinskog
podzemlja.
Da bi izbjegli "Suplji te- -
U selima kod Peci na Ko-smet- u
jos i danas ima poro-didni- h
zadruga.
U Djurakovcu je, na pri-mje- r,
poznata porodidna za-druga
od 85 clanova diji je
domacin Selim Osmanaj.
U selu Rausicu zivi tako-djer
velika porodidna zad-ruga
kojoj je na delu Sadri- -
U manastiru Dedani pos-to- jc
pet portreta cara DuSa
na.
U leskovadkom kotaru po-sto- je
sela koja so zovu Gor-nj-c
Brijanjc i Donje Brija- -
nje.
U 18. vijeku u krajini, u
Hrvatskoj, naplacivan je ta'
kozvani Vrapdiji porez. Sva-k- a
kuca morala je godisnje
da prcda 300 glava vrabaca.
Pored toga sto ove opsti-n- e
nemaju dovoljno sredsta-va
za izdrzavanje Skola, one
imaju joS i razne budzetske
obaveze iz ranijih godina
koje im jos viSe otezavaju
situaciju.
Gotovo sve skole u neraz-vijenom
podrudju Srbije —
2.2 1G osnovnih i 14G sred-nji- h
skola — nemaju ni do-voljno
skolskog prostora,
slabo su opremljene nameS-taje- m
i udilima. Oseca se
veliki nedostatak nastavni-ka- ,
a mnoge skole ne mogu
da prime ni svu decu koja
zele da posle zavrsene osno-vne
skole nastave dalje sko-lovanj- e.
Medjutim, poznato
je da je bas stanovnistvo 0-v- ih
krajeva — zbog priv-red- ne
nerazvijenosti, niskog
nacionalnog dohotka i veceg
prirodnog priraStaja stano-vnistv- a
— upuceno na mig-racij- u.
Ukljudivanje omla-din- e
u privredu mogucno je
samo sa zavrSenom osnov-no- m
skolom, a u ovim kra-jevima,
kako se predvidja,
do 19G5. godine, nece moci
ni 50 odsto dece da se obuh-va- ti
visim razredima osnov-nih
skola.
Zbog svega toga, kako
smatraju prosvetni organi i
strudnjaci, trebalo bi obez-bedi- ti
dotacije za razvijanje
skolstva u nerazvijenim po-drudjim- a,
s tim da se one
predvide jos prilikom usta-novljavan- ja
budicta srezo-v- a
i republike. Isto tako, iz
rcpublidkog druStvcnog fon-da
za skolstvo trebalo bi 0-bezb- editi
izvesna sredstva
za investicijc u skolstvo ne-razvije- nog
podrucja, a visi-n- u
ovih sredstava odrcdji
vala bi Narodna skupstina
Srbije posebnom odlukom.
Podzemna jezera ispod
ogulinskih ulica
rcn" ispod Ogulina, gradite-lj- i
hidroelektrane "Gojak"
su prije pet godina probili
oko 10 kilometara dugi tu-n- el
— od glavnog akumula-ciono- g
jezera do strojarni-c- e
— u sirokom luku oko
gradica. Ali su, torn prili-kom
i na dalekoj perLferiji
Ogulina, opet naisli na jed-n- u
vecu spilju.
Na deset kvadratnih
kilometara pecina
Sto je interesantno, veliki
labirint ogulinskih "kata-komb- a"
— kako je netko
duhovito nazvao te spilje —
proteze se, uglavnom, ispod
ditave povrsine toga gradica
na podnozju Kleka — pa se
raduna da pokriva oko 10
kvadratnih kilometara. Me-djutim,
pojedini hodnici i
kanali vljugaju daleko is-pod
okolnih brezuljaka.
Velike porodice
ha Fetahaj. Zadruga broji
83 dlana, medju kojima ima
1G bradnih paroya. Porodid-na
zadruga Fetahaj posje-du- je
35 hektara obradivo
zemlje, a u stajama ima 30
goveda i 14 konja. Nov na
din zivota vec je prodro i na
Ko3met, pa je sve manje ta-kv- ih
porodidnih zajednica.
ZANIMLJIVOSTI
Planina Jastrebac je prU
je 15 miliona godina preds- -
tavljala otok u Panonskom
moru na kome su zivjele pro
tcde antilopa, hijena, zira- -
fa, slona i dr. na otoku i su- -
siednom rodopskom kopnu
vladala je subtropska topla.
klima.
Svi muaki stanovnici ma%,
log otoka Krapanj bavc so
lovom na spuzve.