| Note |
OCR Text: Da li je vrijeme da e zaboravi
Humanizam poslije
Osuuiecima
U povodu godiinpct osnivonja nastrovi£nieg noastiikog,
koatontracionog logora u Oswiecimu (neimaiki Auschwitz —
osnovon 15. juna 1940) u kojem je umoreno ietiri milijuna
Ijudi iz tvih zmalja ofcupirane Evrope (najviie Poljoka i 2idova)
najovili tu м u tonovitim zopadnim littovima glatovi "da
j ve£ vrijeme da te to vo£ poEne prepuiteti zoboravu . Na to
I irtityedio ovaj odgovor pofjtkog pitca Jerzyja Piorkowtkog:
Raspravljati o humanizmu u ideoloikom moralnom tmislu
u povijetti n tamo XX ttoljeto potlije tvega ito te dogodilo
u Otwiecimu nije loko ttvar. Jedna ttora rimtka izreka glasi:
"Home sum; humoni nihil a me alienum puto" (£ovjek iam:
niita Ijudtko nije mi ttrano). Ali utred baraka i krematorskih
peii Otwiecimo, ta jatna, mudra i fovjeija misoo dobiva nu-In- o
i mroEno znaienje. Prod popolom 6tiri milijuna Ijudi po-ttovl- je
м pitanjo kojo not pritilto: doklt doteiu granice ljudske
prirod, kro koje poklono krugovo morolnog izopotovanja,
drufctvenog zoglupljivanja. montalnog trozavanja troba ргоб
da bi м doilo do koncopcijo krematorijtkih реб kao tredstva
za rjeiovonje, proma thvooonjima nadonol-socijalixm- a, problt-m- o
koji u muiili njemafki narod?
Otsvtocjm nije same tpomenik proilosti tvrlono konzer-viro- n
i rekonttuiran kako go proh zoborova no bi pokrw,
ledon vol u hittoriji kao egipattko piramido ili Atlontida
Otwiecim predttavlja ljudo, njihove otjeoaje, pretrpljene muke
potnje, njihove utpomene kojo tu м гоиујјок utitnule u
sjetenjo onih koji tu go doiivjeli.
Tu jo bio ttvoren naizmjonicni tittem poniiavanja i uni-itavonj- a.
Taj ektperimentolni poligon drzdve etetovoos bio
I no tamo uzorna tvornica tmrti i preobrolaja u kojoj je oovjek
bio tamo predmet, tirovina u ciklutu finolnc proizvodnje.
Otwiecim jo bio zamiiljon kao uttonova za proizvodnju tmrti
u odrodjonoj hittoritkoj i druitveno realnotti.
Defcle, oko jc covjok bio tomo roba, lirovina, intirume-no- t
ili u najboljom tlueaju ektperimentalna iivotinja u toj
' klopki tvijeta", promo rijoiima profosora Kretschmera iz Mu-entter- o,
da li to onda molo potlije Otwiecimo govoriti o hu-manizmu?
Ira bodljikavih lica, druitveni "poredak jo potpuno
uzoVman, moralno normo pogoiene, klanjalo м idolima starim
okrutnim kao i hittorija covjecanttva.
Da li te moio govoriti, piioti, ratpravljati o humanitmu
u danainjom svijetu zaboravljajucJ, negirajucl, 2onemoruju6
lekciju nmilizma u Otwiocimu, pokuiaj nociita da м konocno
ratracunaju humanizmom?
Tokav bi tav bio normalno tumnjiv, idooloiki izdajniiki.
A ©bojktivno, on bi znotio nai porai, отодибо bi u povoljnim
uvjotima golvanizaciju leianocizma pod bilo kakvom unifor-mo- m
ili Ijuiturom, pod bilo kakvom drugom otikotom. Svaka
ditkutija o humanizmu imala bi akodemtki karakter, a uvaioni
mtoloktualni krugovi podijocali bi na elegantno druitvo kojt
sudjeluje u vjetitoj diobi dace. Eto zbog cega, usprkot potto-jec- oj
isroci, troba u киб objeienog govoriti o konopcu. Jer, u
protivnom, taj bi konopoc mogao biti iikoriiton za nove Jrtve.
Jodonput u im "iivotnog prottora", drug) put u ime "nod
onoin coti", ili opot u irnc iironja noke idoologije ili uvjoronja.
Dana, pogotovu dono, troba da ye zopitomoi
— Da li mo u stonju, mi koji mo preiivjeli nociitXku
najezeu, da ponovo podntmo tokvu poplavu nihilizmo?
Da li bi iovjOBntvo podnijolo novi udoroc, udoroc svomu one
me Ito jc zoitfa covjeino, prema tome humanittiiko?
Otwiecim je primjer pokuiaja zaglupljlvonja tevjeka. On
pokazuje u ito м moderna tehnoiogija i organizocija rode
mogw pretvoriti kada e nalate u rukama mentolnih barbora
i divljoka liionih moralnog smiila, kako mogu dovetti jodon
narod iitavo jedno druitvo do granico iivota, granice ratumne
akcije.
Pouka Oiwiocima nije bilo kaka ali je obilovala peda-goiki- m
primjorima koji tu dali plodne rezultote. Njen prvi
imporaNv bila je ilijedocq ohernotiva: esobni ogoitam ili
druttyana oliaamot. Njono veiika okrutna diiema bila jo
rielavonje tvakodnevnog pitanja kojo to attojalo u rozliko-vanj- u
onoga Ko 6 imoti vocu djonu u buducnojti, za one
koji м budu ixbavili. Snaina Ijudtko iivotinja ili veliki oli
slabi duh?
Otwiocim jo bio prva moderno tvornica mrti u hittoriji
svijota. Ali uprovo it to produkcijo radio to veliki otpor i po
buna humonittiike u krvi utonule Ivroeo, obUSnm grodjona.
Oni tu ti koji mi u tvari ttvorili otpor, plodove tog otpora
i njogevo najdragecjonijo intelektuolne tokovfnot tajodnioVi
ideal tavetniclcim i ujodinjenim narodima.
Qseom u somitlili i izgrodili Ijudi. ali Ijudi mi go i olom i Humanizam nije kruta. okomonjona sfvor. On imo
odrtT e- - dimenzije i formu u tuvremenom tvietu. objoda
hh p ncipa u medwnarodnim odnotima, u odnoehwa medju
Ijud '"a -- ece nam pati t nobo. Ona ohtijovo ХЛРЈЦо, anOWOOt.
j pot jr. . в:.Аамп tvokodnovni rod 1 oktrvnott.
100.000 ZRTAVA
New York Timet Magazine piie:
U ito godtna od dad se drii djelomifni rekord fatalnih
rudarskih nesrea, viie od 120.000 Ijudi iigubMo je itvot u
amerHklm ugljenokepima, ili prosjetno 100 svakog mMMa u
toku stolfefa. Medju muikarcima storim 60 do 64 godrna,
"prirodna" stepa smrtnosti rudara je osam puta vea nego
medju radnidma blto kefe druge mdustrijske struke.
JEDINSTVO-UNIT- Y
SMMTil TItttMnгtтtafnIСT.4ОиаmмпSrPk-Curt-MCMni-kr - (М4сартСкЛчм SMtSaST 1iM1 WhI
tfcfnpt StctnJ II OQ t 'at CSA sal kt yttm П M -- 1ам вк! гТ1!:ђз пижЛч 011
Joso Rajnovic
So stanovitim zakasnjenjem
doznali tmo, da je 24. juna,
u Pirtsburghu, Pennsylvania, u-m- ro
Joso Rajnovif, u starosti
od 89 godirva.
Pokojni Rojnovii bio je do
bro poznat medju nasom de-mokrats- kom
javnoifu u Sjedi-njeni- m
Driavama i Kanadi. Sve
do svoje rane mladosti Joso
Rajnovil je bio 2ovjek napred-ni- h
ideja i uvijek se druiio i
radio medju progresivnim rod-nicim- a,
boreli se s njima za
krale radno vrijeme i viii stan-dard
iivota. Njegove aktivno'sti
naroftto su bile zapaiene i
plodne medju demokratskim
Srbima i srpskom naprednom
pokretu, gdje je bio mnogo
itovan I cijenjen. On je bio je-d- an
i od inicijatora i orgoniza-tor- a
u pokretanju srpskog na-predn- og
lista, "Slobodne Re-U- ".
Pokojni Rajnovil je bio ok-tiv- an
i na radu u izgradnji
Illllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllltllllllll PISMA
iiiiiiittiiiiiiiiinii 1111 1111111111
Port Arthur. Ont — Druze
Stimac nlsam ti vei dugo
javio. Evo sada je dolo vri-jeme
da ti napiAom nekoliko
rijeet i u pritogu M Aaljem
money order u tanaiu od 18
dotera. To Je аа dvije go-dJk- nJe
obnove (Jedna за ata-ri
kraj). Prtmi druiarokl po-adr- v,
te otJ кеШп 1 adrav.
V. I'aplch
Tr, B.C. — MoJ pret-pU- U
na "Jwitnstvo" Je ne-d- mo
totekla, pa vm pd-loae- no
аЦвт икигсмш do-sna- ku
od 10 dolara, od cega
Je 8 dolara 1 obnovu 1 2 u
fond "JecHiMiva". PoodwiTlJa
тм та ргеЧЛакЖс —
T. Jadro
Miami, Fla. — U prilogu
vam, dnifovi, AalJetn ban-kow- iu
dosnaku od 12 dolara
aa obnovu moje pretplate i
aa budu6i kalendar. Ceatitam
лат ла vaem dobrom rada
i telirr da tako naetavite.
N. M. Build
Porqule JunoMon, Ont. —
Dragl pri}ate4J1, tukaj fete
паЈ41 money order aa 12 do-larj- ev,
ki to aa obnovo, ko-lend- ar
In fond.
S pojdravom vettn skupa].
I. Z.
Mayo, Yukon. — Oproattt
Mo aam aadoonio aa obno-vo- m
pretptate. Bio am otu-ta- n
nefco vrijeme. Ovdje
vam Je pcttooeno 12 dolara u
pottanakom mony orderu,
pa ee naiattt aa obmmi 1
ta kstandar. a ako Mo octa-ne
notat kte u fond.
.M. J.
Toronto. — Irue dttaiac.
u Uatu It Jaljem monej order
od 19 dotal, #0 je папије-n- o
tat ooaow moje pretpiate
J.S.
rince Rupert, t. C — Ob-novljo- m
mojw itteklu proiplatu.
pa vom eto Ialjem money or-der
od 10 dolora od Coga ne-k- a
2 doloro idu u fond. Kod
not je. reklo bi to, tve po tto-ro- m
obi&aju. Telko jo dobiti
upotlenje, a i riborenje id de-lta
tlabo.
pTimite drugortki poxdrav.
P. N.
e
St. Louit. Me. — Itovoni
drugovi. u prHogu vom ialjem
sa obnovu pre+ptote i
vat motrm, 00 mi od
prvaf ougutta laljvte nevinu
it Jugetloviju, jer mitlim ot6
tamo zo чеко vri erne
John Motoslc
bratstva i jedinstva medju
srpskim, hrvatskim, stovenskim
i drugim demokratskim dose-Ijenici- ma,
pozivojuc'i ih na za
jedniiko pomaganje ratnih no
poro, i pruianje pomoi oslo-bodilac-koj
borbi naroda u ro-dje- noj
domovini.
Rije{i i djela pokojnog Jose
Rajnovia imale su snaian
odjek i medju naprednim srp
skim, hrvatskim, stovenskim i
drugim doseljenicima iz Jugo
slavije u Kanadi. Joso Rajnovid
je 2esto puta porufivao demo-kratskim
jugoslavenskim Ka-nadjani- ma
da ne nasjedaju
reakcionarnoj i iovinijtifkoj
propagandi da ih razd-aj- a i
medju sobom zamrzi. Demo
kratski doseljenici jugoslaven
skog porijekla u Kanadi najvi
Je (9 doprinijeti progresu u
medjusobnoj slozi i bratskoj
ljubavi — govorio je Rajnovil.
Slava Josi Rajnovilu.
S. B.
U R E D N I 5 T V U
I U P R A V I
1 minim ш nu
se
North Monitoba. — Sve na
uredu vat najljepie pozdrav- -
lam i zelim vam daljnje u- -
tpjehe. List "Jedinttvo" jako
mi te tvidja i redovito 2itam
tve od prve ttronice do po- -
tljednje. Noroiito torn pazljivo
2itoo ilanke 0 onom zloincu
Luburicu, kojem je soda doJao
kraj. Ovdje vam je prilozeno
money Order od 10 dolara —
8 za obnovu i 2 u fond.
F. Brkich
Windtor, Ont. — Ovdje
vam, drugovi, ialjem 15 dola-ra.
Od toga jo $8.30 2a polu-godiin- ju
prodaju novine na
ttandu, a ottalo je priloiio u
fond M. S. koji je {itooc naie
itampe od njonog tamog po-ietk- a.
U tvim kampanjama 2a
fond novine on je jedan od pr-vi- h
prilagafa.
Ante
UMRO FILIP VUKELIC
Javljeno nam je telefonskl
da je na 4. augusta poslije
podne u Pittsburgu umro brat
Filip Vukelil, bivii urednik
"Zajednifara".
americkog imperijalizma
na Istoku
H. Hejkal. glavnl urednik
kalrakog llsta "Al Ahram"
ovako formullSe clljeve SJed.
Driara na Srednjem Ietoku:
NanLJei uniAtaTiJu6i u-da- rac
arapskom jedint'u.
Nanijeti udarac duhu
patriotlsma u svakoj pojedi-n- oj
arapkoJ zemlji. Odul Sueeki kanal od
Egipta koji Je stavto taj vo-de- ni
put u sluibu mdjuna-rodn- e
trgovlne 1 prevorlU ga
u medjunarodni vodeni put.
UkinuU prtsutnoat So-vjetak- og
Saveza na torn pod-rudj- u.
Pretvoriti eitavo podru-t}- e
u feru utjecaja Imperi-JaUam- a
i oetvarttl punu po-UUo- teu
i okonomalra domina-clj- u
SJed. Drsava Xoje W u
COSTIONICA M02E DA SLU2I
ISTO KAO CRKVA
Male englesko mjetto AAa
ylond kubunlo je punih 84?
godina bet gottionicel Onda
tu dobili novog iupnika. Ri-cho- rda
Freetta. Preko 500
odrotlih ttonovniko AAoylonda
itjovile jo tvom nevom lupni-k-u,
inaCe tretvonjoku, da mi svi
oni potpitali molbu da bi e
u mjettu otverila bib kokva
krema. oli okruino vlottl tu m
"Treba da dobijete gottioni-cul- "
rekoo im je lupnik i pod-m- o
peticiju na nodtetni twd,
koji ouva tpite od 1.120 go-din- e
nadatje. "U dobro vodje
noj gothonid molt biti ittc
toliko ljudoke topline koo i u
erkvi". iejovio je Jupnik. Sud
su evoga put imoli rozumlfe-vanj- a
i doli mjeitoninu Evenu
$hor-ot- u dotvo'u so ovoronje
POZOR VANCOUVER;
piknik u nedjelju,
17. augusta
Kanadtko Jugoslavensko Udruienje Vancouveru
diuie druqi aodisnii oiknik u nedeliu 17. augusta,
pn
Hendry Parku, (Trout lake) pocetak 12 sati o podne.
Po starom obicaju piknik priprema peJenom praseti-no- m
I janjetinom, mekim piem, kavom i drugim jelom, sport-sk- a
natjecanja itd.
Moiemo veseljem javiti, da it na pikniku biti prisutan.
kao nos gost, urednik nase novine "Jedinstva", drug Stjepan
Molii.
sluiaju kiie, piknik e'e odriati u Golden Horseshoe
Hall, 2786 E. Hastings St.
Za dobru poslugu jamji vam priredjtvalki odbor.
Svi nam dobro dosli.
IZVRJNI ODBOR
Toronto i okolica:
piknik "Jedinstva"
Piknik ie odriati u nedelju, 17 augusta na poznatom
mjestu u Ad park, Pickering, gdje nail piknicl odriavaju
poslednjih godina.
Bit ie sve po naiem starom obifaju, ukljuJiv i mlade na
rainju pefene janjetine.
Vozite isto2no po highway 401 do Liverpool Rd., krenite
na sjever do highway oko fetvrt milje i po highway do
Elizabeth St.; kad predjete mali most krenite lijevo, a molete
i po Church Street kako pokazuje ovaj crtei.
Ako moiete povesti automobilom uzmite autobus za
Oshawu; Izadjite Gordon House, Pickering.
ODBOR
tome potpomagala vojna ga-rniaon-dr-zava
Izrael 1 ame-ric- ka
Seeta flota na Medlte-ran- u.
He}kal istWe da Arape ne
treba ianenadjivatd tokav
plan SAD yer te izrae-lek- a
vojna pobjeda u ratu ostatl
baaa sakog plana za гЈебе-n- je
rednjotstoone kriae sve
dok ne dodje vrijeme kada
ce ta vojna pobjeda taeubUl
vrijednost 1 poetatl ntttavna.
"Stofa", zakljucuje glavnl
komentator vodeteg kairakog
dnerntica, "prvi je zadatak
arapdklh zemalja da ee su-protatav- ljaju
izraelekoj po-bje- dl.
Samo kada one tome
poetlcnu uspjeh — 1 ni ce-m- u
drufome — arapake Ce
aemije atvortti nom baau za
rjeeavanje kriae na Sred-njem
ietoku."
NASUEDNIK FRANKA
Madrid. — iponjoltkom
parlomentu utvojen je Fronkov
prtjedlog da princ Juan Ojriot
pottone njegov natljednik. Par-lame- nt
te na toj nofin ittodob-n- o
izjotnio i 20 mononSiju, oli
tek potlije odlatka Fronko t
vlosti. Gtatanje je objovljono
javno — tvoki potlonMc je bio
pojedinotno pozvon i trebote
je da ©dgovoro ta "do" ili
"no" ili "uzdrJon .
SEDMOKATNICA ZA TRI DANA
Prije nekoliko dona u Ham-burg- w
je podignuta tedmokat-nic- e
uredtka 2grada u rekord-no- m
vremenu od 65 tati. 41
minutu i 23 tekunde, 10 te
tmotra 20 tvjenki rekord.
Zoroda je napravljeno od 3£
iimiiUKttwi oifwii re-x- n
2500 tons No toitovljanju je
-- 33 'з 65 j3
o B e.g.
u
u
u
sa
U se
2 2
u
u
fiifel-- V r(i &Г I ? Pb— =
='
te-w- iii !:в!Уј
i !1ШШ1;. eSP n' " "iilii" if™!! ЈУ" рм fCKERINGl
(TORONTO
Ciljevi
Srednjem
KJU
drugi
--...—.. . .,.,i,.i'„.J i.
25 MILES! ИЗинУ1
icw- - " ;;— i;;;imrr
V t - :rr... ' uc:i VKU'ttttf
%.". ' I.:.::.. 'JiH'.iiiJJIi-jJ-l'-N- J !!J4.:!fc
'4!:i.! '" ::..:;:i::i::'!::::.LOFCFillB''
::: .::::::::::::::!::::!...ГГ..ИГ III '""" "nu:::.u.'.:':'. .::::::—i: :::.:: :.:.:.:.:iit:.:i:i:i::.:i;i;.i.!!ti.i.i.—.tiiir .:::-:::-::::::::t::-
" .:: :Ki:: j::::.::::!"::,:..:.i:atii:-t i:-!
re- -
se
sa
se
se
se ne
kod
STAMPE
U
Т. .....
Ui- l-
STRANA
Welland Piknik
Vijeee Jugoslavenskih Kanadjana priredjuje piknik nede-lju
17. augusta, na naiem poznatom zemljiitu.
Biti peJene janjetine oko 12 sati.
Proili piknik bio je vrlo dobro posjecen, ieli'mo da
bude i ovaj na 17. augusta.
Svi nam dobro dolli.
ODBOR
Toronto: radnicki festival
nedelju 24 augusta, na zemljiitu ukrajinskih Kanadjane,
Palermo, odritti ie se veliki radntfki festival.
je jedan od fesfivola organiziranl radnici prire-dju- ju svake godine. Tu u velikom broju nadju na okupu
radnici raznih nacionalnih grupa i porijekla.
Na festivalu e'e biti raznovrsne hrane I interesantan pro- gram za stare I mlade. Miiljenje je da bi se tu trebalo na
i na rainju mlade pefene janjetine.
Glavni govornik biti e William Kashtan, nadonalni sekre-t- ar Komunistilke partije.
Tko nema prilike da poveze automobilom, treba
nedelju 24 augusta dofi Ukrojinski radnijkl dom, na 300
Bathurst St., od polaze basovi izmedju 11 i 12 sati.
OSTAT СБ.МО DUUE
U JUGOSL.WIJI
St. Louie, Mo. — Orog mje-ме- а
otputovaU сЧчпо nalu
rodjenu domovinu. Putovat
juaxMlavenakom Itol-Jo- m
is Chlcafa do RUoke.
U Jufoelavlji cemo oatatt ta
neko dulje. jot nodrdJeno
vrUeme. Naatanit cemo ae
dmrtkl. Hnratako Prtmorje.
Ovtme ae moja aupnifm i
Ja zettato oproeuu am artma
prijateljima 1 апаската e to-m- a
neotmo small pdUke
da km etfanemo deankea. Sa
ate mi zdravo ti ahopa 1 0-sc- ajte
arottto.
Poadravlja vae —
Mr. I Mrs. MatoUch
959 „ 2
John
-
U
ce
a lake
PRIREDJIVACKI
U
u
Ovo koje
se
se u
pred
kuda
u
cemo
u
2000. GODINE BIT CE
DVOSTRUKO VISE IJUDI
Premo podocimo koje je Iz-n- io
poznoti omeriiki todobg,
profetor Kingtley Oovit, tvjet-tk- o
ttonovniitvo bit it u 2000.
odini gotovo dvottruko veie
no donot. Or Oovit rukovodt
odjelom za ttonovniitvo i roz
voj gradova tveuiiliita u Ke-liform- ji,
te t dotta autoriteta
predv.dja ' fantotticno pove-ioni- e
ttonovniitva gradova o
predttojofih tridetet godina.
Anoliiom podotoka iz dje
lo9- - ivtjeto, prof. Oovit je sra-wn- oo da 6 no prijekuu u no-- vi
miienij u grodovima iivjetl
3 milijorde i 710 milijuna IjudU
Svjenko ttonovniitvo u grado ,imj ' "a lu toda brofl
3 605 --n lij"3
|
