| Note |
OCR Text: ?
5TSANA 3 Jedmstvc, 18. jula, 1965.
AMERICA SCENA
Arsenal pukovnika
Applegate
U Sed D'zcwarpa z's -- e
ZOdOvolStvo iirokih sloieva
narodo. Panicni ttroh hvata
vlodojuce krugove. U pripre-mom- a
za suzbijanje demon-strocij- a
i nereda istiie se umi-rovlje- ni
pukovnik Rtx Apple-gat- e,
specijalni savjetnik ikole
го spocijalne metode borbe u
Fort Broggu u Sjevemoj Karo-lin- i
i savjetnik raznih policij-ski- h
akadtmija u ivim dijefo-vJm- o
Sjed. Driava. Evo Ito o
njegovom "orsenalu" izvjeita-v- o
itompa:
Pukovnik Applegate upo-zna- o
jt i novinare so iitavim
ortenalom najnovijih trtdstava
koia tmatra neophodnim. Ntka
od njih sv jednostavna, druga
opet toko sloiena i rofinirona
da jt tuzavoc prtma njima
staromodan kao i palica. Me-dju
ivojo najefikasnija borbtna
redstva Applegate ubraja oru-S- j
kojt izbocuje ntvjtrojatno
brze serije projektilo so red-itvim- a
xa umirenje, elektrizira-n- t
mlazove vode, bomb sa
tmrdljivim plinovima koji iza-Ziva- ju
trenutno povrocanje,
eblake guttog zelenog dima,
plomen koji izoziva opeklinu,
vocu paniku, obojene projektile
koji obiljelavaju demonstrate
Hi njegova kola koko bi kosni- -
mogli biti lokie identificira-ni- ,
zatim specijalne kuglice ve-lik- e
ekiplozivrte nage koje
mogu razbiti iitave betontke
Wokove.
Jedon od najnovijih Apple-§teovi- h
oru2ja jest bubble
generator". Ovaj aparat izbaci
20 nekoliko sekunda todko so- -
Vrenje u
Cosopis Newiw- e- New
York) donosi
U SAD e skolska god na za-Vrie- na
i na razmm sveucMisti-m- a
odrzavaLi se trodicionolne
coremonije podjele diploma
svrienim studentima. Medju
tim, klima ito ove godine via-d- a
no tim sveu£iliitimo ni malo
nije tradkionalna. Student! ko
riste svoku priliku da na ori
ginolon noiin izroze svoje pro-test- e
protiv modernog omeri-4ko- g
druitva.
Kado j senator Edward
Brooke u toku pozdravnog go
vera na sveianosti podjele di-ploma
na Wellesley kolediu
navto podotke o noporima a
merifke vlade da se smanji
broj siromainih u zemlji, izja-vi- o
je da je vlada uspjela da
broj od 22 posto siromainih
amerttkih porodico u 1959. go-di- ni
smonji na svega 13.3 po-sto
u 1969. godini, poslije se-ftato- ro
no govornicw se popeta
21-godil-nja
Hilary Rodham
teoja je, osudivii senotorov
"proton govor", uzviknula:
"fco znofi tih 13.3 posto siro-moini- h.
Mi govorimo o ljudima
a ne o brojkama". Postrojene
djovojke odjevene u svecone
erne odore i njihovi roditelji i
prijatelji ovocijomo su dootkoli
ovaj рокИс" gnjevne studentice.
U ikoli Mount Holyoke dvije
tmcine od 421 svrienih stude-not- o
prisutnih na svecanosti
predote diploma su nosili oko
rvke bijelu troku u xnok pro-les- to
protiv rota u Vijetnomu
ioditeltmo je profitano pitmo
koje ;t potpisoio 146 studeno-to
u kome se kale do e na-tilj- e
zovlodals - ae-ko- m
p. - ce aa pogod,eni ima do-ia- m
kako ce se svakog trenut-k- a
uguiiti. To se, doduie, ne
dogodja. ali zrtva je potpuno
bespomoina i mora bjezati.
U arsenal policajaco ili voj-nik- a
koji se suprostovljaju po-bunjen- oj
,masi pripadaju 0$
svjetlosni zraci koji za trenutak
zaslijepe demonstrante, ilje-mov- e
i bluze ito ih meci ne
mogu probiti.
Pukovnik Applegate takodjer
pomogao je i u izgradnji ten-k- a
od 20 tona (cijena 29.000
dolaro). U taj tenk mole stati
12 vojnika, a krece se brzinom
od 45 kilometara na sat. Mole
rasvijetliti dugu ulicu kao po
danu. Izbacuje suzavoc, pla
men, a njegov otpremnik pro-izvo- di
uzasne zvukove koji sa-svi- m
rastrojavaju na 100 me-tor- a
udaljenosti o imaju I dru-ga
uniitavojuca psiholoika
djelovonja.
Najboljim sredstvom za za-tvaran- je
ulico smatraju se "Iju-sk- e
od banana" u prahu. Ulice
se pospu tim prohom, a zatim
malo ovlaze. Po njima se ne
mogu kretati ne samo pjeioci
nego ni vozila. Najnoviji "dja-vol- ji
pronalazak" jest aparat
koji proizvodi ium s veoma
jakim vibracijama. Te vibracije
djeluju na debelo crijevo 1 1
zazivaju trenutno prainjenje.
Jedan list primjecuje da pu-kovnik
Applegate "ne pomillja
da njegova oruzja mogu biti
neljudska i nemoralna". On
hladnokrvno kaze da ona tre-baj- u
biti koriiteno.
koledzima
". ostj usli ed rata, rasizma,
si oTiastva
Na Hunter koledio mnogi
studenti su takoder na sveia-nos- t
doili $ bijelim trakama
oko ruku skandiraju6: "Vra-tit- e
kucama vojnike".
I na Richmond kolediu je bi-l- o
burno. Kado je jedan od go-vorni- ka
napoo amerilku poll-tik- u
u Vijetnomu i poceo hva-lit- !
student iVe aktivnosti, oko
75 roditelja je napustilo sve-canos- t.
Ovogodiinja svecanost na
Columbia sveufiliitu bila je
mirnija nego proilogodiiflja,
kado je svevtiliite bilo zatvo-ren- o
zbog itrojka studenoto.
AAedjutim, i ove godine je do- -
ilo do incidenata. Za vrijeme
pozdravnog govora oko 40
studenoto (od ukupno 7200)
je izoilo ispred govorniko i
poieli su skondirati: "Rodi, u-2- i,
napreduj i wbijoj!" Jedan
je dio prisutnih studenoto i ro-ditelja
oplaudiroo dok su dru-g- i
protestiroli. Tek koda su po-hcoj- ci
uspjeli do izbace de
monstronte, govomik je usplo
zovriiti svoju rie£.
U Ooklandu (Kalifornijo) u
kolediu Mills ceremonija na
zavrietku ikolske godine nije
bila potreseno fiziikim akcija-m- a
studenoto, ali je izjava
dvodesetogodiinje studentice,
koja jt driolo oproitojni go-vor,
itazvala pravo zaprepoi
fenje: "Za mene je nojhumonl-j- a
stvor na svijetu — reklo je
ono — uopce ne imoti djece".
Nek i su joj poslije ove izjave
oplaudirali, a Udruienje za
planiraie porodice odmoh joj
e poiudilo posoo
"SRAMOTA I ZAVARAVANJE"
AmerUki senator George MtGovern posjetio je nedovno
Poriz, adje je $u$reo preditavnike DR Vijetnoma i Fronta nado-noln-cg
otlobodjenja Juinog Vijetnoma. Na povrotku u Wa-shington
MtGovern je izjovio da je poslije tih kontakota jol
SvrWe stop P" stanoviltu da je napredok u pregovorima o
mirw w Porizu nemoguf dok SAD ne poinu "sistematsko povla-ieni- 'e
svih svojih snogo" i dok ne prekine neograntfenu podrsku
sojgorskoj vladi Tijea.
'Se dok se driimo nose vojne pohtik maksimalnog pri-ti's- ka
i noseg poKtiikcg zogrrjaja generala ТЧеа", rekao e se-nator
"pregovori u Parixu $u sromota I lavaravanje".
DR. SPOCK O IZGLEDIMA ZA MIR
Delegacija vijetnamskih lena koja je ovih dana boravila
u Kanadi primila je pismo od Dr. Benjamina Spocka (glasovitcg
djeljeg lijejnika), u kome se izmedju ostalog koie:
"Ja vam ielim jo 5 jednom nil da se stidim ito vlada moje
zemlje nastavlja da uniitava vaiu zemlju i ubija vai narod i
sakati i pretvara u sirofad vaiu divnu djecu. A sve to zbog
toga ito odbijate da prihvatite marionete koje vam je izabrala
moja vlada . . . "Ja nisam nikad vjerovao da (e Nixon uspostaviti mir —
osim pod njegovim uvjetima, a to znaJi da e Sjed. Driave
nastaviti da kontroliiu vladu u Sajgonu kao ito su finite dosad.
Zato ja nemam node la skori mir...
"Ali ja vam mogu reft da opoiicija rata sve viie raste
medju amerijkim narodom i u Kongresu. To ie sve viie zabri-njava- ti
predsjednika i on e biti prisiljen da pregovara za mir
koji e vijetnamskom narodu konaJno priznati pravo na lo-bod- u".
SITUACIJA U CEHOSLOVACKOJ
TRI STRUJE
Prog — Dr G Husak, prvi
sekretar KPC rekao e na po-sljednje- m
zasjedanju CK da se
u cehoslovoc'kom druitvu, kao
rezultat borbenog nastupa par-tij- e,
odvija politi2ka diferenci-jacij- a.
Sada se mogu nazrijeti
tri struje:
O Raste tabor osvjedocenlh
komunista i gradjana koji se
sloiu s linijom CK i podriova-j- u
nastojanja da se izadje iz
krize.
Dosta je iirok krug dezo-rijentiran- ih
tjudi, kako u partiji
toko i u cijelom druitvu. Za
njih treba voditi odlutnu bi-tk- u.
Opoziciona struja otvore-n- o
ili manje otvoreno stupa u
borbu s linijom partije, traii
druga rjeienja i nastoji da u-tje- ie
na dezonjentirane radne
ljude.
Glavni je zadatak partije
S
Budimpesta (Tan,ug) -- - Prv
sekretar CK KP Bugarske Todor
Zivkov izjavio je da niegova
zemlja i dalje nastoji da Bal-kan
postane zona mira i sta-bilno- sti
i, prema njegovim re-lim- a,
u torn nastojanju Sugar-sk- a
poseban znocaj pridaje
odnosima s Jugoslavijom. Za
ove odnose 2ivkov je rekao
da imaju veliki znocaj s gle-dii- ta
joconja mira na Bolka-n- u.
U intervjuu koji je doo
glovnom uredniku
neposredno uoii pose- -
SOVJETSKI BRODOVI
U HAVANI
Moskva — Jedan odred so
vjetskift ratnih brodova ufinit
it prijateljsku posjetu Havani
od 20. do 27. jula, na poziv
revolucionarne vlade Kube. O--
vaj odred, koji se sada noiazi
na krstarenju u centrolnom
Atlantiku, obuhvata jednu ro-ket- nu
krstaricu, dva broda za
zaititu, dvije podmornice, je-dan
matifni brod i jedan tan-ker.
PIIOTI -- PHANTOMA"
Doznoje se do se 100 zra
elskih ovijatiara veC" za dulje ,
vrieme nalazi u SAD. Obuca-vaj- u
ih za pilotironie avionima
tipa "Phantom ' ito ce ih ame-ri&- a
vlada, prema dogovoru,
isporuditi (50 komada) Tel Avi-v- u,
ovog Ijeto, a nokasnie na
jesen. Deset najvrsniih izrael-ski- h
pi Iota polazi speciiainu
instruktorsku ikolu u Teksasu
12.000 POniNULIII j
ЋЛЛаш — 8гше Patet Lao
riboclle ш u Lmmu tc atroja
12.Ш proUmioklh тојгШга
medju kojima 1 znnogo arne-rtokJ- h.
u p-x-to- dzj od norem-- ,
bra proaie do Jona ove godi
ne.
U aop6tnJtt komande ana-f- a
Patet Lao keie ae da ш u
Mom prkxtu u Laoeu obo-re- na
Ш ttuifttena na zeml,'l
284 ameriftka aviona
danas — prema rie£ima dra
G Husaka — da vodi politiiku
bitku za tu masu nedovoljne
informiromh ludi. S tim je po
vezan i drugi zadatak: obra-fu- n
s opozicionim tendencija-ma- ,
koje treba poraziti I ono-mogu- 6ti
njihov utjecaj na rad-ne
ljude.
Dr. Husak je oportuniste raz-vrsta- o
u dvije grupe. Jedni no-sto- je
socuvati pozicije i price-ko- ti
pogodnije vrijeme. Drugi
pokuiavaju stvoriti atmosferu
rezignacije, depresije i pesimiz-ma- .
Iznio je i to da su antiso-cijolistii- ke
i oportunistiike sna-g- e
posljednjih mjeseci pojoca
le utjecaj u nekim tvorni£kim
organizacijoma sindikata. Sto-g- a
e zahtijevao da se uvede
red u partijske organizacije u
tvormcama, er ce se tek nakon
toga mo6 mirno i konstruktiv-n- o
p'Ovoditi politika partije.
ZIVKOV: BUGARSKA PRIDAJE
POSEBAN ZNACAJ ODNOSIMA
JUGOSLAVIJOM
"Nepsobad-iaga"- .
te Janosa Kadara Sof ii, 2ivkov
ie u vezi s Jugoslaviom rekao
i sledece Zbog svega toga
mi smatramo da u srediite od-no- sa
s Jugoslavijom ne treba
stavljati one Ito nas razdvoja,
vei ono ito nas priblizava. S
dobrom voljom koja se ispo-Ijav- a
i na drugoj strani mole
se mnogo uStnitl na planu
stvaranja odgovarajute atmo-sfer- e,
ito e posluiitl dobro-susedski- m
odnosima i inter-sim- a,
stvari mira i socijalizmo
na Bolkanu".
150 GODINA SKOIE
U BOSNJACIMA
Brdko — U selu Boiniacima
nedaleko od 2upane proslav-Ijen- a
e 150-godisni-ca
osnovne
ikole koja nosi ime Vladimira
Nozora.
Zagreb — Odbor za prosla-vu
400-godiinji- ce eljojke bu-ne
pod vodstvom Matije Gup-ca
objavio je poziv iselje-nicim- a
da pomognu, u okviru
svojih podizanje
spomenika ue'esnitima bune i
osnivanje muzeja vezanog za
toj historijski dogadjaj. Proglas
glosi:
Cijenjeni naii zemljaci i pri-jatelji!
1973. navriava se 400 go-dina
odkako je 1573. legen-da- mi
stljaJkl vodja Motija Gu-be- e
digao na ustanak hrvatske
i slovenske seljake u borbi za
"stare pravice" i socijalnu jed-nako- st.
Sama buna, njen dramatskl
tijek i tragifon zavrsetak, po
optegu, veKtini i znoenju, je-dan
je od voinifih dogadjaja
u povrjesti hrvatskog naroda,
pa zasluiuje i obavezuje do-stoj- no
ob'rijeiavonje ovog ju-bile- ja.
Do 1973. godine u Gupfevu
kraju — Stubici, na ptatou bri- -
IZ JUG05LAVIJE
MAUZOLU XA
LOVCEXU 13 JUL.V 1971
Cettnje — Na ajeditfcl
SkitpMine охапе Cetinje,
odrtanoj u ponedjeljak 7. Ju-J- e,
podriesena Je Infonnaci-J- a
o doeedftftijem toku akci-J- e
za podizanje spomenlka
NJegou na Lov&nu iz dlije-t- a
Ivana Meetrovla a foimi-ra- n
je 1 jueoeUvortaki odbor
za podizanje apomenika koji
sa&injava vtte od &Q ietak-nuti- h
llanoeU poUtiko,
drueUrenof, kulturnof 1 na-ucn- og
Alvota iz ditave zemlje.
U toiformacijl, koju Jo po-dr- Uo laIe I)jonoif, reinno
Je da Je odluka 3kpttne
opdine Cethije od 9. decem-b- n
1968. nattla na odobra-vanj- e
najveeg dljela Jufo-alavene- ke
Javnoetl, a 1 me
dju imim iseljenicima 1 da-dnkk- na
u tnosemstvu.
Spomenlk NJeeoiu treto
da bude eveano otkriven 13.
jula. 1971.
Koliko Jupslovena veruje boga?
Premo podacima Centra za
ispitivanje javnog mnjenja u
Beogradu, 39 odsto Jugoslo-ven- a
veruje u boga, 51 odsto
ne veruje, dok 10 odsto nije
lelelo da da odgovor.
Najviie j vornika u Hrvat-skoj
i Kosovu (35 odsto), zatim
u Sloveniji (40) Vojvodini 39,
uloj Srbiji i Makedoniji (381,
Bosni i Hercegovini (33) I Crno]
Gori (13 odsto).
Najmanje je religiozmh me- -
"YUGOSLAV ANTI
Pod tim naslovom kanadska
dnevna itampa obavluje iz-vjeit- aj
ogencije Reuters iz Za-podn- og
Berlina da je na tamo-inje- m
filmskom festivalu na-grodj- en
jugoslavenski film "Ra-ni
rodovi"; prenosimo to u on
gleskom originalu:
A Yugoslav film strongly
critical of the country's Com-munist
system won the top a
ward in the West Berlin Inter-national
Film Festival.
The movie, "Rani Rodovi"
(Early Works) by Zeiimir Zil-ni- k,
which was the only entry
from a Communist country, re-ceived
the gold-bea- r award for
the best full-leng- ht feature film
in the 12-da- y festival.
The Yugoslav picture wot
one of six among the 22 fee
ture film entries that deolf with
the violent protests of the yo-ung
generation.
"Rani Rodovi" shorpl cri-ticized
Yugoslav communism
for having failed to create a
new socialist society and accu
ega ispred Oriieva dvorca iz
17 stoljea, podii e se spo-men- ik
koji it umjetnitki i ar-hitekton- ski
prikazati tijek, u-zo- rke
i posljedice ove bune.
Spomenik se podiie na mjestu
s kojega se pruia prekrasan
vidik na {itavo stubi{ko polje
gdje se 9. II 1573. odigrala
poznota i za to vrijeme nojkr-vavij- a
"Bitka kod Stubice", u
kojoj je pobijeno preko 11.000
hrvatskih seljaka, u jednoj ne-ravnopra- vnoj
i ofojnUkoj bor-bi.
Ideja o podizanju spomeni-ka
store je nekoliko desetljefa;
nju u pred par godina potakli
i mnogi hrvatski iseljenici, pa
je toko I oilvjela pred nastu-pojuf- u
400-godiinjic- u.
U neposrednoj bHzini, u
dvorcu Orii7a iz 17. stotjela,
osnovot it te muzej vtzan za
ovaj povijetni dogodja]. U o-kv- iru
priprema za proslavu iz-d- ot it se nekoliko tpomen-pu-blikacij-a,
monografija i drugih
izdanja Prillo se i znanttvenim
PROTEST SA 10.000 DIPLOMA
Beograd — Godine 1965. u-svo- jen
je zakon o akademskim
nazivima koji lijefnicima ne
priznaje upotrebu naziva "dr".
Od onda je 11.000
mladih lijeZnika, ali 10.000
njih je odbilo da primi diplo-m- u
bez titule "dr". Spor je
doiao do Vrhovnog suda Ju-gostav- ije,
koji treba da odluJI
da li je zakon o akademskim
nazivima od 1965. u skladu
sa ustavom.
u
OPADA STANOVNI5TVO
OTOKA
Kakva je buducnosf nase-leni- h
dalmatinskih otoka? Mi-ll
jenja struniaka su razliHita.
U diskusiji su iznijeti ovl po-dac- i:
1910. stanovniitvo 46
naseljenih otoka je brojilo
119.337, danas broji 97.000.
Po toj analizi za 15 godina
stanovniitvo ie se smanjiti za
10000 do 18000.
du ommo sa diplomom — 9
odsto, a navi$e medu nepi-smem- m
80 odsto. Stariji ljudi
su daleko religiozniji od mla-dih.
Dok je medju grodjanima
preko 55 godina — 67 odsto
vernika medju mladima od 18
do 25 godina taj procenot je
skoro dva i po puta manji. U
ovoj anketi 29 odsto stanov-nik- a
gradskih naselja je izjavi-l- o
da veruje u boga, dok je
broj religiozmh na selu znotno
veci — 50 odsto
- RED FILM WINS"
sed farmers and workers of
being content when given a
bureaucratic job.
The international-festiva- l ju-ry
praised Mr. Zilrrik for the
"challenging sharpness with
which he confronted ideology
with reality".
Silver-bea- r awards went to
the United States, Brazil, Italy,
Sweden, and West Germony.
e
Kako ce se naii fltaoei sje-cot- i,
film "Rani radovi" je
kritiziran u Jugoslavii, a bilo
je i pokuiaja da se zabrani,
ali sud se s tim nije sloiio
SUDAC UBIO RADNIKA
Beograd — Na igraliitu
BASK-- a kod Coreve cuprie do-godit- o
se svirepo ubojstvo u
kome je icgubio zivot 41-godi-i- nji
Imre BeneV, radnik iz Te-merin- a.
Njega je — iz do sa-da
nepoznatih razloga — ubio
iz piitola Boiko Bireviif, su-da- c
III opdmskog suda u Be
ogradu
istraiivanjima ovog valnog
povijesnog dogadjaja hrvat-skog
naroda.
U izgradnji spomenika i mu-zeja
ukljufuju se i ostali narodi
Jugoslavije.
Uzimajuli u obzir ietje I
prijedloge mnogih hrvatskih
iseljenika, slobodni smo se o-br- atiti
i Varna s molbom da u-(ettv- ujete
doprinosima, u ok-viru
svojih mogutnosti, u podi-zanju
spomenika i osnivanja
muzeja. Smatrajmo to dugom
naleg vremena prema slavnoj
povijesti hrvatskog naroda!
Svojim prilogom omoguit fete
ostvarenje jedinstvenog kem-plek- sa
hrvatskih kulturno-povi-jesn- ih
spomenika.
Doprinosi se uplaluju na
devizni ratun broj 301-62- 0
1001-32000-10-2- 88. za strana
sredstva ptaanja, kod Kreditne
banke u Zcgrvbu ili na iiro
ra?un broj 3521-8-35- 6 SDK
Donja Stubica, za dinarska
sredstva plaonja, na ime Od-bora
za proslavu 400 godii- -
POLOVICA ZAPOSLENIH BEZ
ZAVRSENE OSNOVNE JKOLE
Zagreb — Na skupitini Re-publif- ke
zojedmce za poslove i
zapoilavanje iznijeti su slije-de- ci
podoci:
Od ukupno Ml,051 zoposle
mh u Hrvatskoj viie od
pet me nestrucni i nekvoli-fioran- i.
Manje od jeoW
trecine zoposlenih s niiom
spremom rodi na rodnim mje-stim- a
na kojima je ta sprema
dovoljna, o svi ostali na mje-stim- a
za koje je potrebna veca
kvalifikacija. Izneseno je toko-dje- r
da od ukupnog broja zo-poslenih
polovka nema osom
razreda osnovne ikole. Visoku
ikolsku spremu od svih zopo-slenih
u privredi ima svega 2,2
posto.
TUNEL KROZ KARAVANKE?
Bei (Tanjug) — Predstovnici
Jugoslavije i Austrije potpisoli
su protokol kojim se predvidja
joi 15 novih granKnih prelaza
na jugoslavensko-oustrljiko- j
granici.
Posebnu polnju izazvoo je
granicni preiaz kod Spielfelda,
gdje bi se na auslrijski ovto-pu- t,
nadovezivao owtopwt pre-ko
Maribora, Ljubljone i Gori-c- e.
Plonironje te rase zavriit
ce se kroz tri godine.
Slovenski slrucnjoci predlo-M- i
su u razgovorima 20 va-rija- nti
pet kilometara dugog
tunela kroz Karavanke, kojim
bi se jugoslavenska strana po-veza- la
s Tauernom i juJnlm
oustrijskim autoputom. Austrij-sk- i
struinjaci prouiit i tehni-fk- e
i pravne aspekte tog prije-laz- a.
JUBIIEJ USTANKA
U HRVATSKOJ 1971. U SRBU
Zagreb — Proslava 30-go-diinji- ce
ustanka narodo Hrvat-sk- e
— 27. jula 1971. — odr-2- at
ce se u ustanilkom Srbu,
u Mkoj opiini Donji Lopac I
imaf e obile?je velikog jubi-lej- a
itave republike.
SPOMEN-DO- M U GUNI
Na dan boraca 4. [uta u
Glini je sve?ono otvoren novo-izgradj- eni
Spomen-do- m, podig-n- ut
na temeljima bivie crkve
u kojoj su ustaie u julu
1941. godine ubile viie od
titulu stanovnika kordunskih
i banijskih seta.
Izgradnju tog spomen-objek-t- a
pomogli su gradjanl I radne
organizacije iz cijele zemlje,
kao I iseljenid iz SAD 1 Ko no-de.
Osim memorijalnog obi-Ijei- ja
novl dom imat e I veliko
znaifenje za razvoj kultumog
i druitvenog !ivota Gline.
njice seljacke bune.
U prilogu mjesefnika "Ma-tica- ",
glasila Matice iseljenika
Hrvatske, objavljivat it se do
1973. godine imena darovate
Ija i visina doprinosa. Osim
toga, u posebnoj zlatom uve-zan- oj
knjiiici koja i biti po-hranj- ena
u muzeju u dvorcu
Oriica, ispisat it se imena svih
darovatelja.
Knjiga c"e biti izloiena na
najistaknutijem mjestu u mu-zeju
i sluiit it primjerom broj-ni-m
posjetiocima, sadainjim I
budu(im pokoljenjima.
Na ovaj nojin izrazit Cemo
svoju zahvalnost svim daro-votelji- ma.
Koliko se znacenje pridoje
ovoj akciji najbolje govori H-nje- nica
ito Odbor za proslavu
u svom sastavu ima najistak-nutij- e
kulturne I javne radnike
Hrvatske I ostalih republika.
Pokrovitelj ove jubilome pro-sla- ve
je sin Hrvatskog zagorja,
Predsjednik SFRJ, Joslp Broz
TITO.
Proglas Odbora za proslavu 400-godisnji- ce
seljacke bune pod vodstvom Gupca
mogunosti,
diplomiralo
|
