| Note |
OCR Text: CHURCHILLOVA OSTAVKA
(Xastavak sa st. 1)
sretnom iivo'tu. SlijedecH korak na torn putu jo onaj
kojim je vec zakoradila jedna tredina £ovje£anetva: so-cijallz- am
odnosno komunizam; takvo drustveno tired je-nj- e
gdje ne ce biti izrabljivanja 6ovjeka po dovjeku,
nacije po naciji, gdje ce svi raditi 1 stvarati, i svi dobi-va- ti
sto im je potrebno za iivot. Covjek ce tada biti pravi
covjek !
Odgovor argentinske ambasade na protest
Saveza Jugoslavenskiti Kanadjana
Na 30 novembra prosle godine Jzvrsni odbor Saveza
Jugoslavenskih Kanadjana uputio je protest arpentin-ak- oj
vladi, preko argentinske ambasade u Ottawi, pro-ti- v
hapSenja i drfanja u zatvoru jugoslavenskog iselje-nik- a
Marka Krce.
Na taj protest doSao je sada odgovor argentinske
ambasade. U odgovoru se kaie da je ambasada dobila
"objaSnjenje" od svoje vlade o slucaju Marka Krce. U
"objaSnjenju se navodi, da je Krce zatvoren zbog toga
Sto se "bavio nczakonitim aktivnostima", a te se sastoje
u "vodjenju kampanje medju jugoslavenskom grupom"
(has been campaigning among the Yugoslav group),
cJme je povredio "temeljne ustavne zakone zemlje."
Iz ovoga izgleda da se Krceov "zlo5in" sastoji u
tome Sto je "radio medju jugoslavenskom nacionalnom
grupom". A Sto je radio? Da H je "rad medju jugosla-venskom
nacionalnom frrupom" sam po sebi zlodin?
ZaSto se onda ne uhapsi Pavelida, Stojadinovila i ostale
izdajnike naroda Jugoslavije?
Nama nisu poznati argentinski zakon! i ne moiemo
redi da li ih je Krce prekrSIo, ali smatramo da je nepra-viln- o ncdemokartski, pa dak i suprotno argentinskom
ustavu driati nekoga u zatvoru po godinu dana ili vi§c,
bez da ga se izvede pred sud. Ako je pocHnio zlocm,
zaSto se to nc javno ne dokaze? Cega se argentinska
vlada boji?
Koliko se mi sjedamo Krce je bio uhapSen zajcdno
d jednom grupom od nekoliko stotina argentinskih gra-djan- a.
HapSenje je izvrSeno pred dolazak jednog viso-ko- g
predstavnika Sjcd. Driava, da pregovara sa argen-tinskom
vladom, i svjetska javnost je uzela, da je hap-Senj- e
povczano s dolaskom tog Amerikanca. I ako je to
tako, ako je Marku Krce i drugim argentinskim rodo-ljubim- a oduzcta sloboda radi toga da se argentinska
vlada udobrovolji Washingtonu, da pokaie kako ona
postupa sa onima koji su protiv imperijalizma, onda mi
kazemo, da argentinske zakone nije prekrSio Marko
Krce, nego argentinska vlada.
Govor predsjednika poljske vlade
Predsjednik poljske vlade
Juzcf Cyrankicuicz podnio
je u poljskom Sejmu ekspo-z- e
u vanjskoj politic! na-glaSavaj- udi da "napori za
smnnjenje medjunarodne
zategnutosti i likvidaciju
Jarista rata predstavljaju
nepromijenjene ciljeve polj-ske
vlade". PoSto je istakno,
da je Poljska nednvno okon-dal- a
ratno stanjc s Njemn6-kom- ,
predsjednik vlade Cy-rankiew- icz je rekao da Polj-ska
"odrfava odlidne i pri-jateljs- ke veze" sa svojim
eusjedxima — Sovjetakim
Savezom i Istocnom Njemn-dko- m. On je dodao, da Polj-ska
takodjer teii uspostaV-ljanj- u
dobrih odnosa i sa
Z П
W. W. Marahal u listu
Toronto Daily Star pise:
"Why can we not get
together with Russia and
simply put our cards on
the table, and they theirs,
never mind anybody
giving up anything for the
time being? Let's trust
one another for once,
let's take a Christian out-look
on things, and I am
willing to bet that in time,
and it may take a lot of
that and patience, too, we
will accomplish what we
started out to do.
Judith Robinson (The
Telegram, Toronto) kale
da Je nedavni Pearsonov
govor (Kanada je u ratu,
kad su SAD i ratu) njego
va "druga deklaracija za
visnosti od SAD.
Andre Laurendeau
(Landro) u tistu "Le De-voir
(Montreal) u osvrtu
na gov©- - Pearsona u To-ronto:
"Mi kalemo da zelimo
smanjiti opasnost rata na
Z a p a d n o.m NjemaCkom
Prema njegovim rijeiima,
Poljska je uspjcla da uspo-sta- vi kulturne veze s mno-gi- m zapadnim zemljama, a naroSito s Francuskom.
"Krupan korak naprijed
Poljska je udinila i normali-ziranje- m odnosa s Jugosla-vijom- "
— dodao je predsje-dnik
poljske vlade.
Na kraju svog ekspozeja.
poljskl premijer je rekao da
je Poljska pobornik politike
"miroljubive koegzistencije
izmedju zemalja s razli£itim
politiSkim uredjenjem. da
"oiivljavanje njemafckog
militarizma u sreu Evrope
predstavlja veliku opasnost
za Francusku i Poljsku".
A
minimum. Ali sto mi mo-zem-o
postici u Washing-tonu
kad unaprijed izjav-Ijujem- o:
Mi ne cemo ra-ta,
ali svecano izjavljuje-m-o
dM cemo ga voditi. Mi
mozda preziremo americ-k- u
politiku na Formozi,
ali opominjemo svijet da
cemo ju braniti oruzjem.
Ima li jo! koja zemlja na
svijetu koja se na takav
nacin obavezala?
Hamilton "Spectator
objavio je pismo u kome
su postavljena ova pita-nja:
"We must ask our-selves:
Is another war be-ing
instigated? Are the
instigators those great
forces which recognize
the Machiavellian axiom
"divide and conquer?
Will they sit and watch
Canada become the no-man's-l- and between the
two strongest nations on
earth ?One final question:
is not non-existen- ce the
opposite of co-existen- ce?
ISTINA I LAZI O
Citave iume drei'a. i to u do-sknno- m
smrlu njeci, isrrolen su
na papiru u razmaku od tck tjedan
dana vremena na kojem je kojefta
bilo isarano o Jalti. Narjecaj je
bio medju velikim ameridkira dnev-nici- mi
koji od пјЉ de donjeti rede
kolidinu rruterijala o Jalri.
Ali lad bi kroz ovu ogromzm
gomilu materijala proili aajgui-6-m
detfjem ili pregledali ga najve-di- m
povedalom, jedava bi teSkom
mukom tu i tamo nailli na koje
zmce istine. ali to bi bilo toliko za-1фа- по
laiima. falsifikatima, pod-valam- a.
itd., da bi ga iimo strad-nja- k,
koji je unapred fa stvari bio
dobro i u detalje upoznat, mogao
prepoznati.
Ton q'elokupne Starope je bio
da sasma skrene paJnju sa glavne
stvari, centralnog pitanja Jalte, pa
da usredotodi viku i halabuku o
nedem drugom, tako da stvori do-ja- m
da su te nuzgredice. prikazane
u nakaradnoj formi, bile centar
konferencije u Jalti i sam raziog
za konferenriju.
U proJIom broju "Narodnog
Glasnika", a i mnogo puta ranije
mi smo naSe ditatelje upoznali s
gla-ni- m odlukama historijske kon-ferencije
u Jalti i znaccnju tih od-luk- a.
Ovdje demo se manje viSe
Oivrnuti na onu stranu konferen-cije,
s kojom se covjek ili zena u
Arnerid neminovno susrece svakog
Ixsx u danu, jer se iznaSa u Stamp!,
trubi preko radio, prikazuje na te-lrxiz- iji,
itd.
Tema, kako ju je svatko opeto-van- o
suoclo, je ova:
Predjjednik Roosevelt je pod-miti- o
Staljina u Jalti da dobije So-vjets- ku
Uniju da stupi u rat protiv
Japaha.
Ovu podvalu se uzme kao osno-vu- ,
kao gotovu stvar koju ne treba
dokazivati, onda se iz nje rastelu
i razvlace svakojake stvari, i onda
ide u detaljno obaranje istih kao
cbvjeka od slame. Iznalaju se sva-koja- kt
argument! da Rusije nije
trcbalo u ratu protiv Japan, kako
je Japan xc£ bio poraJcn, onda $e
Rusiji "ргелчЈе dalo", predsjednik
Roosevelt nije imao prava da joj
"dade" ono 5to joj je dao", po-goto- %4
ne da "proda Kinu", itd.,
itd. "Glcdajte samo koliko je So-vjets- ka
Unija dobila za samo deset
Kaiu da su u Jugosla. iji radnid
stvami vlasnid i gospodari podu-zeda- .
"Pravi sodjalizam . Vi
proditajte ovu "DiljeJku" beograd-sk- e
"Borbe" od 1 marta, pod gor-nji- m
naslovom, pa prowdite:
— Koliko ima nezaposlenih o-so- ba
prema cvidendji vaieg Biroa
za posredosanje rada u Arandje-lovcu- ?
— Nezgodno je druie. da se
iznosi broj nezaposlenih i da se o
tome pise preko Jtampc. Mogu redi
samo da na materijalnom osigu-ranj- u
imam 55 osoba, a to su ugla-vno- m
lene, jer. podazeda izbje-garaj- u
da ih prime na rad.
Dok se vodio ovaj razgovor u
Birou za posredovanje rada, ulla
je u kancelariju jedna iena nat
mareru i odito uzrujana.
— Druie lefe, uputHi ste me na
rad u Stamparrfa. kaiete da je di-rekt-or
tralkj radnika. a oni su me
odbili. iako sam otHla s uputom.
— Zronili su poslije toga tele-fon- i.
btro je intervemrao, ali kakre
korirti Stamparija je promijemta
rroju odkiku. snaJla se sama.
— Eo druie. pa ti sad rijrfi
problem ako moles'. Direkter itara-parij- e
ima roiknodj. a nfegev
poslevedfa prifarelfa. Od4ed№ ss
di. prime na rad svastAu pos4ero-dfino- g
prifatelfa. A ta svastSca po-skrv-od
jtnog prareifa treba da
dodje dak iz Osijeka evdfe u
Arandjelovxc iako tamo ima za-- J
poslenje.
I Tele fco je ovaj prri razgovor
l I v 1
"We publhhtd thess to
their
dana ratoranja", urla na podlaSci
i huikaclci nacin ta Stampa.
Razboritom &vjcku de na pn-- i
pogled pasti u oko da je ovo jedna
kolosalna cincarija s kojom se gnja-v- i
jadni natod, da Covjek mora u
nitati. kako se usudjuju s ovako--
dudovim blezgarijama izlazit. Pa
ipak, to im je glavna tema, o tome
trube dan i nod s tim hode da za-lud- e
narod.
Tu se fakticki hode stvar prika-zat- i
kao da je Sovjetska Unija bila
ncka venalna driava. poput trulih
monarhija pod feudalizmom i ka-pitalizmo- m,
diju vojsku si mogao
iznajmiti ili kupiti za ovaj ili onaj
mito da se tude u nedijem tudjem
ratu za radune onoga koji ju je iz-najm- io.
Zar je nuino argumentirati pro-t- i
ovakvih grubih, nedasnih, i mo-fe- mo
redi upra-- o idiotskih argu-menat- a?
To ne bi bilo potrebno
kad izvori za narodno obavjeStenje
ne bt bili tako svestrano i snalno
zadepljcni, pa da narod ima mo-gudno- st
da vidi jednu i drugu
stranu stvari, pa da sudi prema
svom razumu. Ali ovako, ne samo
da se izvori istine revno zatvaraju,
nego se vodi najstraSnija hajka
protiv onih koji se usude istinu
redi, pa se sipaju samo lali, pod-val- e,
izopadivanja i iznakalivanja,
koja sukljaju Iz svih pora kapha-lizm- a,
pa je za to nuino obarati i
one argumente, koji bi se pod
imalo trijeznom atomosferom sami
od sebe sruJili.
Histortjska je istina, koju nike j
zavrfio, u kancelariju je usao jof
jedan dovjek srednjih godina. Ot--
ruJten je neda%Tio iz tvomice
elektropo—ulana i sada trali zapo-slenje
ili materijalno osiguranje. S
njim je otpuSten {of jedan radnik,
a u rjeSenjima im je napisano
I viJak radne snage.
— Zamislite o-a- j sludaj, nasta-vt- o
je razgo-o- r lef biroa. Tvomica
ih je otpustila, a po isteku otkaz-no- g
roka traii na njiho.-- o mjesta
dva strojobravara. Poslali smo im
natrag iste Ijude. Nisu htjeli da
ih prime. Za jednog kaiu da je
pijaniea, a za drugog da je pot-krada- o
poduzede. Pa zaJto im to u
rjeienjima nisu napisali. — cadi
se I danas ovaj dovjek, odito rijeien
da protestira protiv takvih postu-pak- a.
Ima i drugih primjera.
Bududi da su se pofavila neka
uprainjena mjesta. Biro rada falje
u radnike gtine jednu nezaposlenu
osobu, kojoj je to prije trehalo
nadi zaposlenje. ali je iz rudnika
vradaju i ptimaju koga su htjeli.
Upudrna je i jedna osoba s mate--'
rijaJneg osiguraefa, ali ix rudnika '
jattlyaje: "ObedaK smo drugom". i
— U ovoj tvomki, kale fcf j biroa — za najmanfu sitnJoa otpu-J- u
ju radn4e i desto se u obrazJo-ienf- u
kaie: "Nedisdplimran je i { nezadovoljava na posla. Medju- - j
tim, primjeri govore, da sa dani
Otkazi pojedmiro radnkima koji
sa se zamjerili poslovodji Ш Ida
pogona.
Trgovadki senis za knjigood--
how how wicked И was. Vli), If Rooseselt and Stalin had had
a) there Mould hae been no cold агГ
laii opovrdi ne mogu, da je Sovjet- -
ska Unija bila jedna od glavnih
sila u anti-Hitlerovsk- oj koaliciji.
Kroz skoro detiri godine ona je ta- -
korekud sama drfala glavne site
Hitlera i svih njegovih saveznika i
pomagada u Evropi, drfedi — kako
je tada sam general MacArthur
rekao — barjak civilizacije protiv
divljih hordi barbarizma. Drugi
front je dasno bio obedan jo?
1942., ali se nije otvorio Ijeta
1944., i kad su zapadne saveznidke
sile — ameridke i britanske — pale
u teiki tjesnac na zapadnom frontu
i bile suodene teJkim gubitcima,
pa su zato vlade Sjedinjenih Dfia-v- a
i Britanije apelirale na Sovjet-ik- u
Uniju da pod uzme ofenzivu
da digne pritisak Nijemaca s ame-ridk-ih
i britanskih sila na zapadnom
frontu, Sovjetska Unija je to na
%-eIiko-dulan
nadin udinila, iako
inade nije bila gotova za specifidnu
ofenzi-- u koju je u taj das podu-zel- a.
Zar kod poJtenih ljudi samo
ovaj fakat ne bi bio dovoljan da
obori sve one podle cincarije o
"podmidivanju Sovjetske Unije da
strupi u rat protiv Japana?" Bi, ali
ovdje trebamo drlati na umu da
nemamo posla s dasnim i poJtenim
ljudima, nego s korumpiranom
Jtampom i pok'arenim kapitalis-tidki- m
politidarima.
Uzmimo onu cincariju kapitalis-tidk- e
{tampe i totalno korumpira-ni- h
politidara da je "Sovjetska
Unija previse dobila za samo deset
dana ratovanja protiv Japana. Da
se na toj bazi radilo. onda bi So-vjetska
Unija trebala okupirati
stvo otpustio je jednu djcvojku a
tvomica elektroporculana pristaje
da je primi na rad. iako joj nije
istekao otkazm rok. Bududi da se '
biro nije lloiio. ova dva poduzeda I
napraviia su sporazum o prcuzi
manju o-o-g
siuibenika. Mcdjutim,
tu istu djetjku poslije mjescc da-na
otpukanju iz tvornice kao "vi-ta- k
radne snage.
I za Biro rada i ljude, koji su
pozvani da Jtite propise, ovtata je
tajna, zaSto je dodo do ovog spo-razu- ma
i ponovnog otpujanja.
I joS jedan primjer.
Dircktor poduzeda "Dahan"
dao je nezakoniti otkaz jednej
sluzbenici, ali kad ga je irupekdja
poniitila, on nije htio da prdnadi
rjeienje. Slao je sluibenieu, na
kraju, da bude prodavadka. Spot
sc vodi, sluibenka ne radi, podu-zede
ne popuiu i po svoj prilid de
izgubiti na sudu.
Nezaposlenih osoba u Arandje-lorc- u
ima. Bilo bi ih manje, da
nana ovakvih primjera. Nisu li to
razlozi zbog kojih je sef biroa iz-bjegav-ao
da iznese broj nezapo-slenih?
'
' Лтапђгабпа djeca
GodinJe se rodi JsroIav{]i
29311 vanbratn djete (Ш pt od tlapftojr broj a ntdje-nih-).
Najvedl brti tut rodjenja
zabtlJeZen Je n рогтЈа AP
Vojrodine (IM pot) a rati m
as роЛпЦч SUrentJe (11.1
prnta). NaiS JojrTv?ali ttmire
tdaaatat.areti ed 7ерапП mj ,
veze i
JALTI
Ц5.КЕРУ80САШ1Ш ..VAV,
4 -
w
najmanje de%et desctina Njemadke,
svu Austriju, prilidan dio Italije i
dobar komad Spanjolske, jer ona
je u toj proporciji doprinjela po-ra- zu
istih.
Sovjetska Unija je stupila u rat
protiv Japana, ne za radun terito-rijalni- h
dobitaka, nego da skrSi
osovinu, a Japan je bio druga
najjada sila u osovini. Slomom
Japana Sovjetska Unija je inula
svako moralno, historijsko, politi-dk- o
i militamo pravo da uzme
nazad one teritorije, koje je Japan
bio silom oteo od Rusije za vri-jem- e
carizma. Sporazum u Jalti
nije bio niita drugo nego priznanje
tih prava, a ne neko "davanje"
kako to bljutava Stampa i pro-faSi-stid- ki
politidari danas postavljaju.
Da joi jednom naplastmo: glavni
sporazumi historijske konferencije
u Jalti izmedju vodja vlada Sjedi-njenih
Drlava, Sovjetske Unije i
Velike Britanije bijahu da se skrii
Hitlerovska militarna sila u ratu,
da se totalno uniJti nacistidku
dr£a4i, nacistidku partiju i naci-stidku
armiju, da se Njcmacku
ргегл-or- i u miroljubi-u- , demokrat-sk- u
i razoruianu zemlju, da nede
modi poduzcti militarnu agresiju
kao {to je pod Hitlerom i kajzerom
dinila. Na ovoj centralnoj, vclea-Ino- j
odluci zapadni saveznici su
rcnegirali, pogazili svoju dasmi
rijed i obvezu, to nitko poredi ne
mole. A mir u svijetu baS ovisi o
dasnom po(tivanju glavnih odluka
u Jalti i naknadno u Potsdamu.
( "NaroJni Clainik") .
IIUGAKSKA TltGOVINSKA
DKLEGACIJA POSJFrTIL.4
SIVKMJU I UK VATS KU
ZAGREB. — I LJublJane
j stlf-l- a u Zagreb bugarska
trgovinska delrgacij. Na zagre- -
taftora к01'0™ trgovinsku de--
iegacnu аосекао зв arxavni мкге--
tјaцr ,z,a Dporaslgoovseavancarodne privrede
Trgovinska delegacija posJtila
J tokom dana tvornice "Kade
Konar I "Prvomajeku.
U Slovenljl su Hanovl bujrarVe
trgovinske delezeije poejtlH "Li-test
rej, tvornlcu "IVra u Kra-nj- u
I hldrocentralu Medvode.
POOIZ.VNJE PARKA I RPOME- -
NIKA iRTAVA FAAIZAIA
I OGULINU
OGULIN. — KoUrski odber Sa-veza
boraca u OguHnu poVrerrao j
akciju za uredjnje park a u spo-me- n
irtava faHzma ovog kraja.
Park de biti podignut VraJ £4t-nlfk- e stank. Na tome de raditi
debrovotjno dlanovl Saveza boraca,
SoeialistldVotr saveza I Narodne
omladine. U plana Je, da se u no-vo- tn
parku jel ove godine podism
1 vpomenik irtvama faJKsWkeg
terora.
SUDKINA KNJIGA
"Borba" u dopisu is Drvara
kale:
"Pri Gradikem nuigaztBu u
Drvara potoJala Je 1 knjiiara.
ГтЖкт reorxaniaadie matraaina
knjtjre iz knjiiare su prt-iJe- ne
nekareatnora robom 1 peklenjen
N'arodnem maaaifra, da bi shiifle
za zamatanje prodate rbe. Medja
ten knjigania bilo Je 1 nekoliko
"O htstorljskoin materijaliztDU od
Enirelaa, "Zaito se 1 kako marksJ- -
sam bori protiv геНаДЈ od E.
Redlid. "Malo govedarstvo od dr.
1. втакејја I drag. Sve sa one
rszderane 1 pripremljene za tarns--
tanje Xedera, soil, crvene paprlke I
Агаке robe, koju prodaje Narodal
raagazln."
Vijesti iz Jugoslavije
„Zaposlenje, pozanstvou
STRANA 2
RAZNO IZ SVIJETA
SNI2ENJE CIJENA
U CEHOSLOVACKOJ
Na 20 marta obal)cna (c odlu-ka
Centralnog komiteta Komuni-stidk- e
parti je i dehosiovadke vlade o
smienju ajena robi iirokc potroi
nje. Sniienje krede od do 20 po-st-o
i zahvada 16.O00 predmeta.
Ovim smienjem dchoslovadki na-rod
de uStedjeti 1.50O miliuna
kruna godUnje.
Ол-- о je detvrto sniienje aiena u
Cehoslovadkoj od svrSetka rata.
DEMONSTRACIJE
U BELGIJI
Reakcionarne snage, okupljene u
kridansko) soajalnoj parti) i. orga-nizoval- e
su demonstracije u Dm
sellsu i drugim bc!gi)skim grado-vim- a,
navodno da sprijede sniienje
driavnih izdataka za katolicke Jko-le- .
Glavni im cilj je pak bio da
razbiju rastude jedinstvo radnidke
klase u borbi za svoje zahtjn--e i
protiv obnove njemadkog milita-rizma
i da povrate na vlast krsdan-sk- u
socijalnu partiju. O tome go-vo- ri
i dinjenica da su demonstranti
najprije napali urede radnidkih i
demokratskih organizacija i istakli
disto fafistidke lozinke. Radni{t%-- o
je na to odgovorilo obranom ureda
sojih organizadja. Odriane su
mnoge protudemonstrarije. U mno-gi- m
mjestima socijalisti i komuni-s-ti
su se borili rame uz rame protiv
reakcionarnih napadada.
PREDLA2U SASTANAK
EISENHOWERA I
2UKOVA
Organizadja "American Vete-rans
For Peace" je uputila pismo
predsjedniku Eiscnhoweru, pred-lafu- dt
mu, da sc na 23 aprila si-sta- ne
sa sovjetskim ministrom
obrane martalom Zukovim, na ri-j- ed
Elbi, u Njemadkoj. Toga sc
dana, naime, navrsava 10 godi-njic- a
sastanka ameridkih i sovjet-ski- h
trupa na Elbi.
POTPIS BECKOG
APELA U ITALIJI
Do 26 marta, Dcdki apel protiv
atomskog rata potpisalo je 4,770,-63- 9
Tahjana. Apel je odobrilo 185
opdmskih i И provindjalnih vi-jed- a.
PRODRIANJE AMERI-CKO- G KAPITALA U
GRCKU
Grupa ameridkih finandjera od- -
ludila je da uloii znatna inesti-cion- a
sredstva u pojedinc privredne
grane u Grdkoj. Grupa je ved obra-zoval- a
u New Yorku kompaniju
"International Export and Import
Corporation", a u samoj Grdkoj
preuzela poslovanje banke u Hiosu.
Pored ostalog, ova kompanija na-mjera- va da posebnu painju posveti
rudniku ieljezne rude u Atalanti.
kao i da uloii izvjesna sredstva u
oblasti turizma.
BRITANSKA DELEGA-CIJ- A
OTPUTOVALA
U KINU
Javlja se iz Londona da je u
Kinu otpurovala trgovinska dclega-rij- a,
koja de s kineskim predstar-nkim- a
razmotriti mogudnosti za
profirenje trgwinske razmjene iz-medju
dvije zetnlje Deiegadja dc
u Kini ostati tri tjedna.
POLJSKA OBNAVLJA
ODNOSE SA GRCKOM
Radio-Varta- va prcnio je saopde-nj- e
poljske vlade, ti kome se kaie.
da su Poljska i Grdka odludjfe da
obno%e normalne diplomatske od-nos- e.
INDIJSKA PARLAMEN- -
TARNA DELEGACIJA
POZVANA U MOSKVU
Javlja se iz New Delhi, da je
Sovjetski Savez pozvao indijsku
partamentarnu detegadfu da po--
sjeti foscш.
KINESKI PROTEST
BRITANIJI
Vlada N R. Kine je protestirala
kod britanskog otpravnflca poslova
a Prkmgji povodom ogranidenja,
koja su britanske vtasti u Hong
korgu uvele na elazak kineslih
drfavljana u ovu britarulcu kolo-nij-a.
|
