000111

OCR Text: ц mil ИЦ11И11 im' W9mim, чуш l „jtui. [W wnwjn i piaHWW ill' . win J i . ilJHH4ppJl.Jlt-Jl.- . uipwiW. ""I- -
STRAKA 4 KJL£TVA
( ittorijtki r e m a e)
— AUGUST SENOA —
(125)
— Nilta zato — produlji prior
— poslat cu ti ga za koji din. Da-rns
moradoh ja do6, a on mi je za-mjeniko- fli kod vojske. Ne mogoh
ostaviti svoje cte bcz pouzdane
glave. Eh, da nije zamjenc — pro-djl- ji
Ivan, pruiiv djes'ojci pozla-cn- u
kupu — ded Andjehjo, natoi
mi rumena vinca, da reknemo zdra-vic- u, da pijemo 6aSicu u zdravlje i
nove naic brafe Trogirana!
Djcvojka pristupi k redosniku i
nagnu vr, da mu naspe vina, a
pritom zaprijeti mu se ispod oka,
ito se je s njom toli ljuto posalio
bio prcd ditavim druitvom.
Prak skofi i priskoei k prozoru.
Div-n- a li vidika! Po vrhovima plam-t- e
rameni kresovi, na modrini ncbe-sko- ]
migolje zlatnc zvjezdice, po
moru stcre se mjescema, tu kao pro-live- no
zlato, tu kao srebrni stup, a
onamo dalje kao blijeda zlaccna
magla. cma gromada dize sc iz sjaj-nog- a
valovlja — otok Draf; oko
grada pako Juste gajevi crni, tajin-stven- i.
protkani tankim zrakama
noinoga svjctlila. Tiho je more, ti-h- a
je no4 dobar jc Dog a svijet je
lijcp, oj. Doze, lijep, da je grehota
biti slijep. Mjese6na padate t na
mrko lice, na crno mho i bijeli krst
kriiara, mjescina sijevase o sre- -
brnoj kupi u zatKome vinu.
Priorove oJi zadubifc se u tu kra-sn- u
noinu sliku. I njegova srca,
premda ukruccnog od tolike borbc
zivota, primi se krasna nocna slika.
Dignuv kupu visoko. reii ic glaso-vito- :
— U zdravlje, u slavlje vas Tro-girana
pijemo evo rujna ina iz sre-bm- e
kupc, a u dvoru hrvatskog ba-n- a
IvaniJa Horvata, krasnoga ju-naka
na ovome svijetu. Pijemo рл
rado, od srca, kao Jto pijc za brata
brat, ta ne tece It u nama ista hr-vatska
krv. pijemo ga, jer prionu-st- c
uz naie kolo. brat'o Trogirani,
uz staro hrvatsko klo. gdje sc sa-mo
naSa pjesma ori, a tudjinstvo ni
u kutu ne zbori! U vaic slavlje. u
vaJe zdravlje! Pijtc! Zarka ovo krv
je na$ega kraja istom dozrcla na
prisoju sunca. Jednim jczikom sla-vim- o
Doga. jednim jezikom kune
mo zloga, isto nas polje hrani, isto
nas pravo brani, po istom kopnu
hodimo, po istom moru brodimo,
isto nas sunce grije. isti nas vjctar
brije. tu smo nikli, porasli. dorasli,
tu grlimo ssoje mile, tu I'emo poi-nu- tt
ako Dog da. u blazcnom gro-b- u
Pa mi da nismo jedni, da smo
dvoji. mi da nismo jedne materc
sinci, braifo moja! O. pristuptte bli-i- c.
pogledajte si majku syoju, tu li-je- pa
:!omovinu na ialu ir.jega mo-ra,
Dalmaciju slavnu. gdje jc staja-l- a
kolijcska hrvatskih kraljoa,
— Eto, nadalcko blisicc more,
obasjla ga mjescfina poput siajna
alcma. Daleki su to putcvt, kud hrli
brza nala plav, koja razbi i Mlcs!a-nin- a
i Arapina, kud sc promecc hl-t- ri
primorac i biie smjeli Ncrctva-ni- n
Glcdajte pod sebe, na ono div-n- o
kopno, Sto sc bujno niic uz
hrvatsko more, tu sicva zelcna lo-z-a
vinos-a- , Ju se bijeii popat srebra
gusta maslina, tu se zlati hraun i
narandia, a uz more dilu se po vr-liovi- ma
junaeki dvorovi vlatcoski
bijela pitoma scla i bufn saroii.
gdjeno se skupljaju bijela edra bro-dov- a
kao roj leptira na punoj ruii.
Eto. to je naia domovina, a u njoi
nal narod zdrav i iilav Nju da pu-stim-o,
nju da prodamo tudinru za
poJIo mito Ta ocevi nali ne b mo-g-li
poCivati u grobu sa tolike
srarnote. Oni nam namreic svetu
cnu djedosinu. svaki grumen zem- -
c orosen C junackom Krvi nrai
skom, po glavicama dila sc tanks
svako brdo, svaka tijeka, svaka lu- -
i . 1.: t %_tjt isnMUtm
svojim, cHja da jc to zcmlji. da je
to zcmlja naJa. hrvatska. A ogk- - (
dajte sc i sami po gradewima uz
more, po altinskim nckad poMeji- -
nama. Ni}e li te gradore oslohodila
hn-atsk- a dcnka. nijc li rktiva
ruka hnatskih kralje%a poveiala
slobodu vaiu i vase ctkve tcr nada- -
rila ih kraljcvski. pa niic li veim
po tim gradmima hrratske km?
Ah, koliko op mlt odmetaHka a
toj zcra-lH- . koliko izda ca, koi bi
gotovi biii racicarrti fe za zlato,
za sveju korist? Vi sc prenestc a
pravu srict. brace Trejnrani. ter
sc sjetiste korijena s%-o- g i dobro
se sretsste. Pijcm u sase аагагцс a
vale staljc' Pircm н slaru i sre&i
ove AWliOfV, vw-- j лш~~ p -- w— — —- Hr--
govocase kriiar Jtfacs srebr- -
na kapa. nfegtrma oOima pUm--
proroka. niege ax
kao od svete molitse. toJ
tednom zagrrm uznositim gfaom
— Boic' Spas nam dom Cvala
mu
dotisnusc goi do prvaka
vranskog. dizuci kupc, i udari&e
klicati iz jednog srca u jedan glas:
— Doze! Spasi nam dom! Cvalu
mu sreca!
Case zveknuSc, grla daleko jek-nui- e,
junaci zagrhSc se, izljubise
se, kunuci sc svetom vjcrom i ime- -
nom svojtm, da cc pod oknljcm
junaka Tvrtka prodiciti, proslavttt,
usrnfiti domovinu svoju.
linkup Pavao stajaSe na strani, a
o njegovo rame upiraSc se djevoj-k- a
Andjelija. Suza zasja u oku Pa-v- U. vrcla suza radosnica, gdje vidje,
da je nakon tolike muke, toliko
krvave borbc, toliko krvmJtva, sile
i izdajc svcjcdnako plimtio stari
hrvatski duh neugasivim iarorh za
slobodu rodnoga kraja. I starcu Zo-ric- u kanuie suzc niz obrazc, kako
rnu je srce puno bilo. Pristupi k Pa-Icznik- u,
zagrli ga i dva i tri puta
te sc s njim izljubi ljudski.
— Daj, vojskovodjo — rece sta-ra- c
tronut — da te gradjanin Hrvat
poljubi u boljarska usta, iz kojih
tr-- rn nmfrL-l- n tnliko zlatnih riie- -
ii. Budi, kako si reko, dao Dog. E- -
vo ti se kuncm, ал cc pn vascm
slavnom dielu biti i zadnia kap km
mojc i mojih sinova, a i nas svih
Trogirana, vi ste nam poStcni ljudi
ofvnrili rrr i dulu Sad znamo. na
fliu ttranu da rotennemo. I ia ve- -
lim. tvrdo stajat ccmo na naScm
korfjcnu i plemenu, pa usprijefi li
sc Latinac. pa hocc, da nam budc
na hrvatskom tlu gospodar, bacit
(!cmo ga u more!
— U more! — kriknu okrugli
Mikola Srica. komu je danas nos
cvao od blazenstva. Zone1 obidjc
cijclo kolo okom. da nadje druga
si Madija, da vidi, kako njegovu
iatinskomu sreu godi to uzviScno
liniKLr Ijvlir i veselie. Al ne na
dje ga, bilo ga iznenada nestalo iz
druitva.
Vesclo ariiaSe sc ioJte iunatka
pjesma u tihu not, orijaie se sinjim
morem kao tajinstven gias iz grooa
slarne minulosti, kao glas proroka,
koji navijeita dan, krasnu zoru i
irMnti xtJet Razidie se druftvo. u--
muknu pjesma, samo katkad .SuS-nu- o
bi vjetric" maslinama, mirno
ilriirmilf mnrc. mirno i liudi na
gradu OmiSu, al ne drijemxhu ivi.
— Dvije oitasc tniune. iavin
сгаЛ1оР5 zida is nerivoiu staiasc
prckrStenih sprijeda ruku. pristo- -
njerv iedjima na urevno siaotu
pL-- r.nin ir i on li tu krasnu nac
u te carohne zelengaje, u to sjajno
more. Dio je nagnuo glavu rtapti-jed-.
oft mu se vrtjele, zubi Jkripali.
Na svaki zveket caSa, na svaki glas
hrvatskc pjcsme t tblijcdi na irart,
oci rnu sijevnuic bijesom i pesti
zgrcSSe sc na prsima. kanJa covicku
paklcn proJdirc srce. Bija-t- e
to Madio. Latinar. Trogiranin.
Skripljufi, ittsnu a no£ :
— Aj. Aijcs li ih, jasna noci?
Vidis li U. zlatni mjeseft:?! Vi ivi
vicdoci slivnoga rimskoga ijelu
guje se zlatni dsorovi carcva i mu-drac- a
dizahu sjajni na otsn ialu,
gdje jc uljudna latinska ti)d via-dal- a
Jirom ovc zemlje? Cuiete li
hrapava grla gasara, kakvu zdraricu
nazdravlaju plcmenitoj naJoj lozi
u orom kraju. Napijaju nam La-tinim- a
propast i zator. jer oni da su
vladari? Oni ladari, ha, ha, ha!
Glupo robljc. da lada zato, Itoma
je slijepa, luda kob za jedan as
tisnula u ruke uhoiitu toljagu, koju
barbarin smatra kraljcrskim i-lo-m.
Nc, ne cete — Hciipasc Ma-di- o
— Dott cc doba, razbit ie sc
txix rinx. dfi e srijeme zanijerait
Љ lalosna bugarija dul sinjega la-ta
a u torn penveju medju rulama
medju mermcrstupcnljcm drevnih
dah opet glavu i %last. Ni Tvrtko
#i tT#4-- . ml I ltini rrkiimi
(шо za go§podvo. Start Itpte?
satrt stfijetom te harbarsfce Ti- -
une. to гоМје hrvatsko. DaUnacija
mora oKati prava kectka vjecnoga
Rima.
j jodnom oJieu Madk gfljev- -
пјд, okom gospodske dvoreve b#na
cetinsVoga, okom panan mrlflfe.
osvete. prezira i zavisti, zxtim e--
makrvu Ijtinac s%-oj-u
iolnic.
pJir if 71 S,,-t- ll i u sau VovlO Gt
rovne striiclc dobrocadnim Hnati-raa- ,
kefi sa ga toU Hjepo do&kali
pod svojim kreyem.
КоЈ рклога male lomere a naj-viscr- a
poda omtikega grada ktccasc
biskop Pavao skl©f4Hi raku. Ko-mor- a
bijasc tamna, nad preorB
i?knuv J! -- —--
raatiti g. ra i laptera astiju. I sti- -
w prstc skloplicn rake ee. i
rrfe si tiho svojot dafi :
— Hvala ti Bofe. na radoti Tc--
iko si nas ku£ao ptctesko. mnogt
s rukc vrgo na nas kao na sioove
jfud;nc zernlp Kvisirskot Ah, rre--
ccsto Cm jaie se bolnoi гасјој dul,
da e iz roda hrvatskoca izlapilo
vatSKa aa zin ou mw jsw. - ptjifin, л. кгеа tf fiwmx шр.л--U
srctfUL slaraa. slobodfta pod o-- etna. veaiaci jUtom Pavleve ce-krilfe-m Tvrtka. i proklcto ©o ta- - lo Ocs ma se zadafefsc a ЦЦш rao-dj- e
koptte. k4c ra ho& zgazki, j re. a cdro nebo. a tamnc £c i
preklet ss-a- ki sin ©st zeje. koji dabravc. Nad svietora kbdase
мЈ +? izdatL nroiati kai maika %t tannstven mf. Pavae bosao se
svsfu.
To
a
caie zanos
drhtahu,
sreda
I sc
duic
plamen
ce
u
a
u
sve junaitvo, da jc mljedna dula
klonula od prepastt ili raskosi te se
jc dral izdajstva izvinuo nad zdravo
zrno, da ga zaguii. Koliko nad j oh
za svoga vijcka lijepih divnih Ijudi
nascga roda? Mlade duSc, pune iiva
£ara, skocile bi za obranu domadc-g- a
prava na nogc јипаДсс, da im je
sablja razvarila u koricama. U Iju-ti- m
bojevima omastiic rodnu zem-lj- u
svojom junackom krvi, zakleic
sc, da ne (c do groba krenuti vje-ro- m,
a ja, videdt takov posveieni
zar, cuvsi toli silnu zakletvu, po-vjerov- ah
njihovim ri jemima, bio bih
dao desnu ruku za njihovo poitenje.
Ah, koli ljuto prcvarih se, koliko
je hrvatska domovina nastradala,
stapefi se na njih. Zvon zlatnoga
mita zagluSi njihovu savjest, laska
mogudnika izbrisa davne zakletve iz
njihove duie, zamataSe sc u zlatni
plait visoke dasti, mislctfi, da su za-klon- ili
prcd svijetom svoju rutavu
duSu. Zato nam klonu i liga, izdaj-stv- o
joj podjede korijen. i moj ju-naeki.
nesretni brat Is-ani- l" budc
svaki put u svojoj banovini Maivi
irts'om prijevare. Zato i zdvojih. Al
eto, kraj sve nevolje i kukavJtinc i
upravo u das, kad jr. mislis", naj-dublj- e
pala, diie Hr.atska iznova
clavu, i nose klice i mladicc no- -
kazuju, da nijc navijeke uvcnuo
stari junaeki duh. Otkad dodjosmo
u ovai krai i ovdie pri moru i u
onaj medju Dravom t Savom, uvi-je- k
nas goni ista prijeka sreca, u
vjcdnoj motamo sc promjeni, cijela
naia. povijest nije nego neprestana
bibavica, plima i oscka.
(Saftatit fe se)
Male sale
Xa salu kemije
Profcsor: Kink je neopkeJtto
patrebaa ta IjuJitt Upot. Olkri-te-n
jt 1773 godine . . .
Djak: A kaia tu ifitJi prie
toga, bijeli bet ttjega?
Moc navikc
Ptfe$or tuetne na ftlki Jjaka
pa ga upita:
— r Bhkitti, da ti tmai gdje
je Otdta ttlha?
— Treia demo g-- a profetoee!
— Dobro sedf
#
Komplimcnt
— Tebi fait tamo re$#w pa &
bio niltli Imaf!
— Al, mlsli konj rnema to-ge- a!
— Pa onda li aiSta ne fali!
Djccje zelje
— Sto bi li Vlado radije, brata
Hi telu?
— Ja bib nogmmetwt hpta!
m
Visa malcmatika
Ulitclj : Aka imol tri breslt
pa dtije pojedei, Ste ie ti ottati
I tea: Jtdna bretkna i dttje
lattice. RAZGOl'ORI
I srce kao organ (kao i tvaki
dragi organ) i&i svoj vlastki
krvotok, svoje krme fedeve: arte-rij- c
i sxnc
Arterije donose srtanom miitca
(ili miokardu) krv bogatu kist-ko- m
i drugim "hranjivKn" ete-mentim- a,
da bi srce raegto da ba-de
satrScna "pampa" koja ncprc-kidn- o
radi, dan i not. i koja mo
Ie 6a istraje cStav vijek.
Ove sr-can-c artcrtjc, kojc hrane
srce ili kerename arterije (kako
seenestracno nazivaju) pokzcexl
luka aerte. Jedna. Ijcva kerenar-n- a
arterif a. rtamtfcnjcoa je hjesom
dijeiu srca, a drag — desna ko
renattu arterija, desoom difeia.
Srce jc obavijeno, tako reex. za-gtlje- oa.
kao vtjenewn. arterif ama
Cod tsdi. nfihovo irae — kerona.
ste znafi vsjenac).
Kerenarnc arterije sa i te kako
vaine za zdravlfe srca I za zdrav-lje
aopce Zivot. tako rcct. zavisj
od nijh Zasto
Svaki organ najeg tifda snabdi-fev- a
se encrgctskim mattrijama,
oopec samo uko ako su njegove
Uspio koncert mlade jugoslavenske
pianistice u New Yorku
New York. — Mlada jugosla
venska pijanistica Dubravka Tom-iii- ,
koja je na Skolovanju u USA,
prircdila jc 10. marta koncert u
Carnegie Hall-u- , uglednoj, new-}-orJk- oj
konccrtnoj dvorani, i po-bra- la
torn prilikom povoljnu kri-tik- u
kod muzifkih strudnjaka, pu-blike
i u stampi. Tomsidcs-- a jc
izvodila Bahova, Detovenova,
Bramsos-a-, Sopenova, Ravdosa,
Debisijeva i Listova djela.
Muziclci kriticara "New York
Timesa" je konstatirao, di je
TomSic'eva vrlo darovita i da jc
ncke tocke svog koncertnog pro-gram- a
izvela "istinski poeticno"
i "sa sjajnom tehnickom kontro-lom- ".
On vjcruje da njen "ne-sumnji- vi
talent nagovjeJtava lije-p-u
umjetnicku buducnost zrclog,
odraslog pijanistc".
TomJiiera sc sada upravo na-la- zi
u toj tcSkoj prclaznoj fazi, u
Razvitak slavistike u
Berlin. — U sklopu Akademije
znanosti u Derlinu nalazi se i In-stit- ut
гл slavistiku, koji je c£ ob-javi- o
desctak znaajnih djela s tog
podrudja u redakciji prof. H. H.
Dielcfcldta. Sada sc nalazi u stam-pi
i zbornik o njcmacko-slavenski- m
odnosima za vrijeme od scdam sto-Ijec- a
te djelo prof. Josepha Schutza
pod naslovom "Geografska tcrmi-nologij- a
na srpsko-hrvatskom- ".
Institut izdajc i casopis za sla-vistiku
"Zcitschrift fur Slawistiz"
u redakciji poznatih slavista H. H.
Dielcfcldta, R. Rischera, F. Licwc-lir- a
i E. Wintera. Casopis je, prc-m- a
izjavi rcdakcije, postavio scbi
kao glavni zadatak, da u Njemac"-ko- j
prosiri i produbi poznavanje
Svnkom svoj camac
za spasavanjc
Jedna njemacka tvornica u
Btzbadenu izradila jc jedan fa-ma- c
za spasavanjc, namjenjen
putnidma koji avionom prclijafu
ocean. Gumeni camac kemstrui-u- n
je za jednog covjeka, dag jc
metar i po a Sirok jedan mctar.
Ima uredjaj kojim se camac mo-2- c
rudavatt za nckoliko sckundi.
Camac, zajedno sa ovim uredja-jem- ,
tciak je tri kilograma a ka-d- a
se slozj mole da stane a ku-Uf- a
koja nije veca od kutije za
ctpclc.
zuti j)iacovjck
Na malom sundskom otoka
Flores nadjena je dobro ocuvana
okamenjena lubanja jednog Ne
grito-ovjek- a, tijase starott
djeni na vise od milijun godina.
Ovo je prvi sluca) da je nadjena
djela j neoUec'cna lubanja ovog
praebvjeka. Potomci predhistorij-ki- h
Negrita. Lop pripadaju na- - ZDRAV
arterije, kojc gi hrane, propust-Ijivc- ,
slobodne. Ako sc ncka od
ovih arterija zapuSi, aslijed bolc-s- ti
ili aslijed vanjske komprcsije,
onda ovaj dk organa, koji ona
natapa i hrani, ne moze dalje ii-vj- eti
bcz knt, onda on pati i u-m- ire
(nekrottzira).
I sa sreem se isto deiava. Ne
trsba ni dekazivati da naSe zdrav-lje,
naS itsot zavisi od rada srca.
Ali jc, zato, potrebno ukazati na
finjenka da je srce organ, kao i
svaki dragi (na to se obtcne ma-nj- e mi). koji a ss-oje- m nepre
kidnom rada treba dt bade do-volj- no
obikito zalivan, natopljen.
ednosflo hranjen krvlf. Njegove
dvtje koroname arterije granaja se
sve do mtitcmh vtakana srca —
i dok one hrane srce. taj organ jc
iivahan i aktivan. bcz prekida,
nocu i danfa, mnego i ranego go-dina.
I sav taj ukapei proces je
ncosporno "cadesan™ — sve dek
koroname artfje netakoate,
dek sa zdrave.
AK. ako aslijed arterioskleroze
(uslijcd starenja koronarnm arte-rija)
i aslijed ntkih botesti ovih
lojoj e potrcban vrlo interuivan
rad s velikim naporima da bi sc
stekla vtsoka tehnika i suvcreno
mogle tumaditi kiavirske kompo-zicij-e
vclikih ma jstora.
TornJiceva je dosla u USA kao
sttpendist u ssxjoj jedanaestoj go-din- i.
Talent joj je i ovdje bio za-paie- n,
pa je dobila stipendije i
nekth americldh institucija. Ove
godine cc diplomirati na Dfuli-jerdov- oj
muzickoj Jkoli u svojoj
scsnaestoj godini. U svojoj trina-est- oj
godini vec je bila prircdila
solisticki koncert u new}-oriko- m
Town Hall-- u i tada je dobila iz-vanred-nu
kritiku. "New York
Times" je pisao, da se tako daro-vi- t
mlad pijanist ne srece festo.
"New York Post" opct, da je
"fcnomcnalni mladi umjetnik' ,
a "New York Herald Tribune"
ftik da je "majstor svog instru-menta- ".
Istocnoj Njemackoj
slavcnskih naroda pa je u torn smi-sl- u
spreman da okupi istaknute
slavistc. Casopis se uglavnom
bavi historijom slavcnskih knjizev-nost- i,
pitanjima jezika, starina, op-fo- m
historijom, scobama, uza-jamni- m
odnosima ttd. Osim togs
casopis za slavistiku prati suvrc-men- i
kulturni zivot svih slavcnskih
naroda te objavljuje kritike, recen-zije- ,
bibliografije i kratke prikazc
s podrucja slavisttke. Medju mate-rijalo- m
pnih nckoliko brojesa ima
i zanimljivih priloga s podrufja
balbanskih Slascna. kao na primjer
studija J. Schropfera o unutarnjoj
jczicnoj formi balkanskih naroda
ili E. Georgirva o postanku glago-Ijire- .
Poslijc opcracijc c'ira n
stomaku prija vino
Na jednom od posljcdnjih sa-stana- ka
udruienja beckih lijecnika
raspravljaln sc piunje o uzrono-t-i
lira i alkohola. Primi jeeeno je
da sc broj teSkih alkoholicara
poxtx'ava ltdma koja su ranijc
operirana od lira u stomaku ili na
dvanaestercu. Od pet stotina te-
Skih alkoJiohVara koji su smjeJtc-n- i
u bolnice, kao opami po okoli-cu- ,
10J ih je ranijc bilo operi-ran- o
od cira. Poslije opcracijc
pari jent ima naroctto prija vimka
kiselitu premda je ona za njih
vrlo Itetna zato Sto im vino, i u
militn kolicmama, oduzirra ra-zu- m.
Stoga lijeftiiri preporactiju
"eraJima" da sc ctzdrfe od alko-hola.
starijim prasunovnkima fate ra-se,
live jo$ i danas. To ra Satan-g- i
na Malajskom poluotoku, An-dami- ni
na Andanunima i Aeti
na Filipinima.
L J V B O L
arterija (akutni reumatizam i joi
neke druge) unutrainja povriina
koroname arterije postane poste-pen- o
sve vise neravna, hrapava.
gruba; ako se aslijed procesa tilt
bolcsti smanji iirina ovih najval-niji- h
arterija tijeta; ako sc ni ove
nenormalne pofase nadovcie jol i
lise'ani fakter spazam (gre" arte-rija),
aslijed iscrpljenosti, preroo-renos- ti
tti intoksilcadjc ©rg-anizm- a.
onda to prouzrokaje. naglo i traj-n- o.
smanjenje kalibra koroname-arterije- .
Zbog taksog sianja srce
akatno pati. jedan cltav dio srca-no- g
miSica (raiekarda) KSen j
svoje krvne hrane, naglo i barn©
reagira. AR, to e'es© znafi i poCe-ta- k
amkanfa tkisa oneg dij+k
sreanog mtiica koji jc Шеп krvi.
Uvifek kad se sflfunji kalwWr
arterije, ali se a ne zapai-- i sa-rst- m.
betesnik dbija n-apa-d tn-tenzivn- eg
bofeu (bol se ИМ e-din- om
gradnc kesti) sa profidra
njcra beta a fcfev raase i rifele
ruka. Srtcom. sve to traje neko-Itk- o
rainata. To fe e one ito
se naziva napad angmc pektori
Poslti'e teg prvog napada tzvicsna
obazrivost jc ncophodna, da bi sc
Vanjska politika
Jugoslavije
(Xastauk tJ ttrane 3)
Odnosi izmodju
FNRJ i SSSR
Beogradska dcklaracija od 2.
juna 19)3. godine bila je osnova
na kojoj su se razvijali odnosi iz-med- ju
FNRJ i SSSR. Kao rczul-ta- t
razgovora vodjenth zjl vrijeme
posjeta predsjednika Tjta Sovjet-sko- m
Savczu doJlo je do potpisi-vanj- a
zajednicke izjave o medju-drfavni- m
odnosima i izjave o od-nosima
SKJ t KPSS.
"U razvoju svojih odnosa i sve-stra- ne
suradnje sa SSSR jugosla-vensk- a
vlada se dosljedno rukovo-dil- a
principima iz zajednickih be-ogradsk- ih
i moskovskih dokume-nat- a
— kaic sc u izvjeStaju. Vjer-n- a
principima iznijetim u spomc-nuti- m
dokumentima, jugoslaven-sk- a
vlada cc nastaviti da se zalazc
za dalje jacanje medjusobnih od-nosa.
Ravnopravna suradnja
s Sjcd. Drzavama
Interes jugoslavenske vlade prc-m- a
zemljama amendkog kontincn-t- a
razvija sc uglavnom u bilate-ralni- m
oks'irima i manifestirao sc
u razvijanju ckonomskih odnosa s
ovim zemljama.
U odjeljku o odnosima Jugosla-vije
sa USA kaze se izmedju os-talo- g:
"Jugoslavcnska vanjska po-litika,
zasnovana na izsanblokov-ski- m naiclima miroljubive i aktiv-n- c
kocgzistcncije zemalja raznih
druStsenili sistema, ogledala se i
u Sirokoj suradnji sa Sjcdinjcnim
ameriCkim drzavama, kako u pi-tanjima
od bilatcralnog intcresa.
tako i u mnogim problcmima me-djunarod- ne
pohtikc". Odnoii Ju-goslavia
— USA u 19)6. godini
razvijali su sc u duhu ravnoprav-n- e
suradnje i medjusobnog razu-mijevanj- a.
U novembru proilc
godine sa vladom USA zakljuccn
je sptu-azu-m o isporuci poljopri-vrcdni- h
viSkova u vrijednosti od
98,3 milijuna dolara.
Porir.ska narod ima
Blislioir i Srcdnjcff
Isloka
U izvjeStaju Saveznog izvrJnog
vijeca istifc c da jc vanjska poli-tika
Jugoslavije pmzala poltticku
podrfku borbi naroda Dliskog i
Srednjeg 1st oka za njihovu ncza-visno- st
i samostalni razvoj. Robna
razmjena s ovim zemljama pove-cal- a
se u odnosu na proslu godinu,
tako sc povoljni politicki odnosi
nizom zemalja ovog podrucfja
nisu u odgovarjjucoj mjeri odra-zi- li
na jacanje ckonomskih odno-sa,
a naroiito robne razmjenc.
Razvoj odnosa s Egtptom uspje-Jn- o
se nastavio u duhu sststranc
suradnje i uzajamnog povjerenja.
Posjeti predsjednika Tita Egiptu i
E S T I
otklonila opasnost nosth napada.
Obazrisost znaei: ozbtljan odmor
adekvatno Iijecenje i cevta lijcC'
nilka kontrola.
ZaSto sa ovi nepnjatni i bolei
napadi angmc pektoris joS i opa-sni- ?
Svaki napad angora (to fest
svako naglo smanjenje kafcfera ko-ronark- e,
i zbog toga aeausjeoo o-tka-njc
krvi kroz ova arterija)
dini da ova nepotpaoa suiavanfa
Ш zapasema koronarke postaju
potpafia i trajna N'afteifc, te za-paSe- nje
nastaje uslijcd trotnbozc
eboljcnfa koroname arterije. Pe-slfed- ka
koroname tremhoze je
takozvani tnfarkt nwokarda (a-oo- g
mrWa). To znaei smrt fed-o- g
manfeg veceg difeia srca
— ceste te moie da bade aafok.
aalalest, i smrti cevfeka.
Za КјесезЦе tnfarkta peiljedi-c- a
korooame tromboae) potrAan
dreifa) i svJefK к!ммЛв Ufcce-tte-.
zatim relattvtM rair jeS ncko-liko
mieseri Ozdravljenfe a.
poslifr ozImIioc troraboze ( mfark
ta} moguCno fe. zahvaljajuca nio--
0 K0R0NARN0J (SRcANOJ) TROMBOZI I INFARKTU MIOKARDA
su
predsjednika Nasscra Jugoslavijt
pridonijeli su daljem zbliienju i
jacanju prijatcljske suradnje.
S ostalim zemljama Bliskog. i
Srednjeg Istoka odnosi su bili nor-maln- l.
Sve Ijcsnjc vczc s
azijskim narodima
Jugoslavcnska vlada je pruiala
politicku podriku opravdanim tc-znja- ma
azijskih naroda, ostvaru-jud- i
ujedno sa njima i uie vcze u
forumima Ujedinjenih nacija i u
uzajamnim medjudriavnim odno-sima.
Proilc godine su ranijim do-kumentima
pridodati trojna bri-onsk- a
izjava predsjednika FNRJ
Josipa Droza Tita, predsjednika
Egipta Gamala Abdcla Nasscra
i predsjednika indijskc vlade Dia-vaharl- al
Nehrua, kao t zajcdnic'ka
jugoslas'ensko-cgipatska- , jugosla-vensko-indonczans- ka
i jugoslavcn-sko-kambodiansk- a
saopdenja prili-kom
posjeta predsjednika Nasse-ra- ,
predsjednika Sukarna i princa
Sihanuka Jugoslaviji.
U izvjcStaju se zatim opSirnije
govori o odnosima s Indijom;
spominju sc privredne vcze i Dur-mo- m,
tjcSnja suradnja s Indonc-zijom- ,
odnosj s Japanom i Kam-bodfo- m
itd.
Siroke mopiucnosti za
suradnju s NR Kinoni
U odnosima sa NR Kinom do-{l- o
jc u tokj proilc godine do si-rok
og razvoja medjusobnih odno-sa
zasnovanih na zajednikim tez-njam- a
za osiguranje mira i medju-narodn- c
suradnje na prinripima
ravnopravnosti i medjusolmog po-Stovanj- a.
Vlada ITsJRJ podriava
i podrzavat cc sve naporc za pri-je- m
Kinc u Ujedinjene nacije. Do-sadaSn- ji
razsoj jugoslavensko-kincski- h
odnosa pokazuje da po-stoj- e
Siroke mogucnosti suradnje
izmedju Jugolavtjc i Kinc. U
proiloj godini doslo je do ii"c ra-zmjenc
dclegaiija sa Kinom.
Svcsfvana .suradnja
s Ktiopijom
Jugoslavcnika vlada pozdrasila
je -- pojavti novih nczavisnih driava
u Afrid i sprc-mn-a je da i dalje
pomazc njthov samostalas razvoj.
kale se u izvjcStaju Saveznog iz-vrSn- og
vijeca.
Kao i ranije, i proilc godine
odnosi izmedju Jugoslavije Eti-opij- e
razvijali su sc u duhu prija-tcljstv- a
i svestrane saradnje.
Drtigoti preiplatmti, loftma
je ittetla pretplata, pmljeJnji je
fas da je ebnotite!
gucnemiftu foraiianji fercdflili
(kolatcralnilt) artcrijskfti veza —
i lijcceflju morbtdne osneie sva-ke- g
boksnika (natn iisota, i-hr-ana,
antibtotici i drugi Iijcko-vi-).
Na konra, ркалје oboljenja
koroname trombozc za lijcCnika
je od velikog imeresa. KeKko bi
bilo znaajRo znati, d--x ti jc da-nas
sve vecj broj pofava кегопаг-n- e
tromboze rezahat s-e-ce raegac-nest- i
difagnoze ovc beleti, ih je
prijc rezaltat nadma tetopa dan-a-Snje-g
zivota, ncnise t fizScie n-crpljen- esti,
intoksikadfc organiz-m- a
i drag neftziolelkih posta-paka- ?
U svakom ttacaa, smatraroo
da je ftajfeolfa zaka I prativ ove
botesti razaown i mudar Itvet. U-op- e,
sve se sodi na to da jc bo-Ij- e
sprifoSti neg KjecW.
Ipalc, danas je pottJgnat zna-ta- n
twprcdak ke sc tire proynozc
os e ozbiifne balesti. Dana, nove
mega£nett tifeceofa vie sa po-velfaif- e,
ah je zato potrebno da
se belesoik bUfosrerocoo obrati
Iifeeaiku.
Dr Vandiet TASIC