000108a

OCR Text: t"4
WELUNO
Vijele jugoilavenskih Konadjona (Council of Canadian
Yugoslav) odriava piknik u nedjtlju 16 augutta na poinatom
mjeitu Townline, izmedju 58 Highway i Feeder Rd.
Zttnljiitt je lijcpo uredjeno. Bit le no rainju pefaie janje-ti- nt
I mokog pica.
Mjesto gdjt le se piknik odriati dobro t pomelo, a oni
koji na njemu dosad nisu bili neka paze na plakate i putokaze.
Svi nam dobro doili.
PRIREDJIVACKI ODBOR
-
Na zemljiilu ukrajinskih Kanadjcna (Shevchenko Memo-rial
Park) u Pale'mo, na highway 5, izmedju Toronto I Hamil-ton- a,
odriati it se velikl radnicki festival u nedjelju, 16 augu-st- a.
Na programo koji pocima u 2 sata poilije podne bit ie
zanimljivih tofaka koje te izvoditi sportske i kulturne grupe.
Bit ie i raznovrsnih nacionalnih jela.
Vozit ie autobus! sa .300 Bafhurst Str. od 11 do 12 spti.
Ulaznina 1 dolar po osobi.
POZOR JUzNI
"BRATSTVO I JEDINSTVO" PRIREDJUJE GODIJNJI PIKNIK
U NEDELJU 6 SEPTEMBRA NA "BELGRADE FARMS"
Jugoslovenska televiziska ekipa, koja se nalazi na srv-man- ju
Scroz Kanadu, pred voj povratak navratile na "Beograd
farmu" da snimi xa prikazivanje- - na jugoslovcnskim TV stoni-cam- a
provodjenje naiifi fomilija pa jednom pikniku, na farm!
koju vet" dvadeset godina poseluje viie hiljadc jugoslovenskih
Kanadjana svake godine posebno na proslavi
dana.
Naie Udruienj ieli da svi koji mogu da se nodju toga
dana no "Beograd farmi" tako, da ie naia rodbina, roditelji
I deca imati priliku u staroj domovini da nas vide na televizij-sko- m
ekranu.
Ne zaboravite da iemo se pobrinuti da bude dovoljno
janjetin no rainju, mladih petenih odojako i drugih zakusaka
i osvjeienfa.
Bid muzike, plttova I narodnih kola. Oodjite u narodnim
noinjama.
Uloz je besplatan.
Odbor it so pobrinuti da to ostane nezaboravan dan u
kome demo uiivati mi i oni koji nas ,budu gledali preko TV
u staroj domovini.
Ne zaboravite nedalju 6 seplembra. Dovedite svoje pri-jatel- je,
rodbinu I svu vaiu fomiliju na "Beograd farmu" u
Wellandportu.
Dobro nam doili.
Odbor piknika
liLADO"
U mjejecu oktobru i novem-br- u
u Sjed. Driavama i Kanadi
gostovat de glasoviti pjevalki
zbor "LADO" iz Zagreba.
"Lado" je nedavno prosla-vi- o
20-godiir.- jicu opstanka.
Tom prigodom Mirjana Greblo
je napisala:
"U proteklih dvadeset godi-na
ovaj popularni zbor nprod-ni- h
plcsova i pjesama Hrvat-sk- e
iirio je tradicionalnu u-mje- tnost
svoje domovine pred
publikom brojnih gradova E-vr-ope,
Azije, Sjeverne i Juine
Amerike kao 1 Afrike. Oko dvi-j- e
fisude puta u proteklih dva-deset
godina podigli su se
zastori najuglednijih dvorana
svijeta pred izvodjalima "La-da- ":
Albert Hall u londomj,
Palais des Beaue Arts u Bru-xelle- su,
City Centar u New
Yorku, Expo Theater u Montr-eal,
Konzerthaus u Beiu kao i
velike dvorane u ottalim naj- - H
PIKNIK VJK
TORONTO RADNIGKI FESTIVAL
ONTARIO
Kanadsko-jugo-stovensk- og
DOLAZI
poznatijim gradovima iirom
svijeta. "Lado" (danas s ukup-n- o
45 ilanova) na svojim go-stovanji- ma
proputuje oko
20.000 kilometara na godinu
priredjujudi 120 do 130 kon- -
cerata, prikazujuci 500 origi- -
nalnih narodnih noJnii od ko--
jih su mnoge rijetke muzejske
vrijednosti. Na svom bogatom
i raznovrsnom repertoaru ovaj
visoki cijenjeni profesionalni
ansambl izvodi redovito detiri
razlifita programa: kajkavski,
ostali hrvattki i dva razlidita
programa ostalih naroda Ju-goslav- ije.
Obogadenini programom
"Lado" ie ponovo oduievlja-vat- i
ljubitelje naie jedinstvene
narodne zaitine ii'om svijeta.
Pclovicom oktobra nai ugledni
folklorni ansambl predstavit
de se ponovno u Sjevernoj A-me- rici
na svom iestotjednom
gostovanju . . ." U E
(Nastavak sa strane 1)
imirne duse podnosili neljudske Iivotne uvjete u kojima su se
-- naili, pa su osnivali лзггкз odruzenja i svako toliko "saboti-ali- "
rod, itrajkujudi ili jednostavno odlazeci nekamo drugdje.
Tako je ispalo da ni od njih nije kilo "nikakve vajde", pa je
useljavanje Japcnaca takodjer obustavljeno.
Posljedioa ovome bio je vedi priliv radne snage iz Mek-'sik- a
— oscbito tokom Meksicke reluci1e 1910— 1921 — sa-mo
da bi ponovo opao podetkom dvadesetih godina kad se
pocelo doprematt Fil'tpince .Njih ,su pak tridesetih godina — u
vrijeme velike ekxncmskerize — po prvi put "zamenili' bi-je- li
Amerikonc, ugksvnom nasilno raskuceni sitni farmer! iz
Oklahome, koih je bilo nekohko stctina tisuca i koje Kaliforniia
u opcem kaosu nije mogla sve ni prrmiti. Ovaj sramotni period
iivota u 'Vajskom kuticu Ал1егке upeictljivo i'e i strastveno
opisao amer.'dki kniievnik t nobelovoc John Steinbeck, u
svjetskl poznatcm romanu Plodovi gnjevo.
U toku drugog svje'skog irata situacija se joi jednom iz
temelja promijeniJa, budvdi da je naglo czivjela amendka
indJjtrija opso-biral- a vecinu Anglosa, koje -- su na zark;m po- -
JEDINSTVO-UNIT- Y
Fvbhh4 nr rridaT. I Stbe-Cratitt- B on J SliTniaa Isnruaett. It Tula Canadira PubluHfr. O Qin Strl Wm.
Tral Ш. Oalari. Cer.adai NUpasa )tS.t(42.
SybarHp-к- н mj f 00 ft уџт. tISA end thw cwHi И 00
PISMA
UREDNISTVU
I UPIAVI
Sudbury, Ont. — Drag] dru-gov- t,
primife lijepi pozdrav i
ovih 10 dolara, koje ialjem za
obnou moje pretplate i za ka-lend- or.
Malo sam zakasrio sa ob-novo-m,
jer znate kako je kad
dovjek ovisi o ovoj maloj pen-zi- i,
jedva kraj s kajem veze.
Novma mi se jako dopoda i
vrlo dobro je uredjivana. Citam
naiu itampu sve od kod je
podela izlaziti "Borba". Kako
rekoh, novina mi se dopada
joi bolje nego nekad prije, sa-m- o
ne volim predugacke dlan-ke- .
Joi jednom pczdrav vama
ra uredniitvu i ditoocima
"Jedinstva".
F. Palakovid
— —
VAndsor, Ont. — U ovom
pismu, drugovi, prilazem vam
10 dolara za obnovu pretplate
i food. Vec dulje vrijeme ne
radim i zivim od ove skromne
penzije. Primite moj pozdrav
i ielju za napredak.
P. R. _ —
Dawson City, Yukon. —
Obnavlfam moju pretplatu i
placam za kalendar kojeg ste
mi poslali. Ukupno prilazem
10 dolara.
P. P.
PIKNIK U TORONTU
Toronto — U nedjelju 9.
augusta odriali smo piknik u
Ady Park u Pickeringu. Bio je
lijep Ann. Posjet nije bio kako
smo odekivali, all ipak smo na-prav- ili
90 dolara za pomod
naioj novini. Novae je uruden
administradji na radun naie
novtane kvote.
T. R.
U POCAST DRUGU 5TIMCU
Toronto. — Vidim kako je
mnogo ditaoca izrazilo svoje
zaljenje za drugom Ivanom
5timcom, biviim upraviteljem
' Jedinstva", pa iel m i a da
ncito kazem o njemu i da ujed-n- o
u njegovu po£ast prilozlm
ovih 5 dolara u fond stampe
koju je gradio.
Drug Stimac se prijazno t
liudiki odnosio prema svako-me- ,
bcz obzira slagao se s
ntm Dolitiiki ili ne. Uvi-je- k je
izgledao vedar i raspolozen.
spreman hotel li za 5alu ili
ozbiljan razgovor. Bio je i do-ba- r
i dosljedan borac za pra-v- o
radnog raroda. Neka je
stava drugu Ivanu Stimcu.
Viki Gabriel L G A
Bogati ne
Vancouver — Kad je u pi-tan- ju
pomoc besposlenim gra-djoni- ma
vancouverski nacelnik,
Campbell, ponaia :e izaziva-ck- i
i drako. Castohlepni miliju-ne- r
gleda samo kako bi uhva-ti- o
sfo viie publiciteta, pa se
zato ne susteze ni od vredja
nja naroda.
tleki don se straino ljutio
na besposlene i rekao im --—
"idite raditi ili gladujte". Za
ovako grub i betmislen odgo-vo- r
besposlenima koji bi radili
kad bi imali gdje, Campbell je
dobio publicifef, koji ga je o-v- aj
pufa osudio o oiima hila-d- a
vancouverskih gradjana.
P.admcki vodje, medju njima
i Nigel Morgan t Pat O'Kane
istakli su u svojoj izjavi ifampi,
da se ovakvim odgovorom bes-posleni- ma
nacelnik Campbell
pokazao da nije vrijedan ni
sposoban za ovako visoki po-loz- aj
u gradskoj upravi. Reci
"idite raditi ili gladujte" u vri-jeme
kad se u Vancouveru na
lisfi onih koji traze pomoc na-lazi
isto onoliko koliko ih je
bib 1934 god:ne (34.000) do-ka- z
je da taj covjek nije spo-soban
da vidi ili nece da vidi
stvarnu situaciju.
Nacelnik Campbell pokuia-v- a
baciti javnosti praiinu u o!i
i na taj na£in sakriti svoju ne-sposobn- ost
u rjeiavanju bes-posleniik- og
problema — izja-vi- o
je Pat O'Kane. Zato nas
ima hiljade takvih kao sto sam
ja koji smo mjesecima bez
posla sa dvoje nejake djece.
Sve zbog onog americkog zlo-cVnack-og
rata u Indokini mi
smo besposleni i pritisnuti vi- -
JURO PLESE
Thunder Bay. — U nedjelju
O vyviia noyto fo jmro Juro
Plese (Ovricov). Dugo vrijeme
je bolovao na sree, ali se nije
mogao izlijeiiti. Naknadno de-mo
vam poslati vedi dopis.
V. Papich
C i t a j t e —
§ i r i t e,
p o m a i i t e
UTJEHA
"New York Times" tjeii one
vlasnike berzanskih papira ko-ji
su prilikom skorainjeg kata-strofalno- g
pada akcija na nju-jorik- oj
burzi prerrpeti teike
gubitke:
"Niko nije toliko bogat da
ne moze da posfane siromah".
Iima Kaliforn?je oi iednom ' smijenili" Meksikanci. Po atu
se u torn pogledu otiilo joi dale, kad su ameridke vlasti ostva-ril- e
tzv. Bracero Program, to jest ozakonjeni uvoz privremene
ili sezonske radne snage iz Me4siVa. Istovremeno se naprosto
krez prste gtcdalo na ilegalno iprrsutne, kojih je broj ponekad
aiao biti vedi od onih drugih. Pogofovo stoga ito su zbog svog
starusa bili 'ideale ' zrtve uqene i tako primorani da rade
naprosto za fcagatelu.
Dobar bro ovih ljudi nastanjivao se ikroz decenije za
stalno u Americ'r, pa '$e tako stvorMa pesebaa klasa i radna
kategor?ja Amerikccaca poznaa pad zajednijkim imenom
Chiccnos (ili ameridki Aesikanci), tecampesinos ili pcljodjelci.
Abcg same naravi pcIa ani supnstleni da putuju, bai kao
nomadi, sa juga na sjever i obrnuto, zavisno od sezona. S'oga,
izuzev malog broia sretn'ka, (nemaju niti mogu imati stalno
mjesto boravka, a prema tome ni doma ni ravicoja. Sva imo-vir- a
CM'h ljudi cbidro se sastoji od Loolovnog oufa ili kamion-dic- a
kojim se pufu i u kojem desto citava obitelj stanuje kad
nema roda ,fcbifr!o treeing god'ne). Ali .svi nemaju ni tih olc-pi-n- a
pa prilikom seobe fioceide pu4iju u vagonima ili kam'o-nim- a
za tstoku.
U kako jkilosnim prilikama ovi ljudi live rade najbslje se
mcglo vidjeti iz dokumsnfarnog filma 2etva srama, koji je га
svou txedzbornu kampanju dao snim.ti John F. Kennedy
1961. jiodine. Stoku, na pn'mje', iprililcom prevoza hrane I poje
na svakih 500 milja, a ljude vcze i po 2000 nvlja bez zaustav-lanj- a
i odmora. Pa joi kad se takva "usluga" пз kraju puta
mots odraditil
Jedan od rih pon:ienih ' obespravljenih. Cesar Estrada
razumiju
siromasne
Nacelnik Tom Campbell
sokim cienamo и hram, stana-fini- ,
odjeci, obuci i svim dru-gi- m
potrebama savremenog zi-vot- a.
Nacelnik Campbell slusa i
oduievljeno radi samo ono sto
od njega traze bogatasi, kao
ito je i on. Ovakvog covjeka
nebi nikada trebalo birati na
2elo gradtke uprave. Na ovo
mjesto trebalo bi izabrati onog
koji bi radio na tome da Ka-nad- a
prekine sa bankrotiranom
politikom americkog imperija-lizm- a
i soma gradi svoju eko-nomij- u
i razvija trgovinu sa
socijalistickim zemljama i zem-Ijam- a
u razvoju. Na taj nacin
Kanada bi mogla svakom gra-djanin- u
osigurati uposlenje i
zajamJiti bolju buducnost.
Takvi ljudi kao ito je naJel-ni- k
Campbell, cije izjave bes- -
poslenima su ijpunjene drskoi-d- u
i provokacijama, nikad ne-d- e
suradjivati s narodom u rje-iavanju
njegovih ekonomskih
druitvenih problema.
TURIZAM OBARA
REKORDE
Parlz {TanfiK}) — Da li c"e
1970. biti rekordna godina
medjunarodnog turizma? Ovo
pifanje postavljeno je u upra-v- o
objavljenom izvjestaju Or-ganizac- ije
za ekonomsku su-radn- ju
i rozvoj (OECD), cije je
sjediite u Pariru. Optimizam
OECD zasniva se na osetnom
porastu furistickog prometa,
narodito u Evropi. Prema po-daci- ma
ove organizacije, to-ko- m
prvog polugodja zabilje-ze- n
je porast broja stranih
turista u Islandu za 24, Ju-goslav- iji
11 i Spaniji za 8 po-st- o.
Zabiljezeo je, fakodjer po-rast
i na italijanskim granica-m- a
za 12 i na francuskim za
2 posto, ali su to podacl koji
se odnose samo na prvo tro-mjesec'- je.
Iz statistike OECD proizlazi
da je jugoslavenski prihod od
inostranog turizma za to vri-jeme
porastao za 49 posto.
POLEMIKA
14. 1970.
NOVI "OBARATEU" MARKSA
(Iz "Narodnog
U ustaskoj i krnjicevskoj
stampi se viie pyta pojavljuju
clanci u kojima se pisci osvrdu
na Karla Marksa, veleci da a-k- o
bi on danas bio ziv on bi
druitvene dogadjaje tumaJio
kako oni misis da bi ih tuma-cio- ,
a to je sasma naopako.
Karl Marks, i onda Fredrich
Engels i Vladimir Lenjin su da-l- i
dovjecanst,-- j najdublju I
najopsefniju nauku za shva-canj- e
historije, ito znadi cjelo-kupni- h
ljudskih rbivanja, i to
na najstrolijoj objektivnoj pod- -
ozi.
Da je Marks danas ziv —
Marks koji je dao ljudskom ro-d- u
nauku za oslobodjenje is-p- od
svih oblika ropstva i u-gnjetav- anja,
a ne neki pod-mefnu- ti
"ersatz" — on sigur-n- o
ne bi druitvene dogadjaje
rumacio kako si ustaiki I kr-njevidev-ski
pisci zamiiljaju,
jer odakle bi coi mogli pojmiti
kako bi Marks koju stvar shva-tio- .
Marks, a s njime i Engels,
a naknadno i Lenjin, bijahu
najnepomirljiviji protivnici
svakom sablo.nskcm nadinu mi-sljen- ja,
najviie su radili da
se takav naciin shvacanja od-stra- ni
iz redova socijalistidkih
revolucionarnih boraca jer bi
bio katastrofalan za njihovu
stvar. Kao duboki, originalni
mislioc, Marks sam nije znao
ito ce biti njegovi zakljucci
kad je uzeo neku stvar na te-melj- ifo
proucavanje, jer da je
unapred znao ne bi trebao
prouiavati, no to vec ne bi mo-gao
biti Markszam, jer je isti
tudj takvom sablonskcm nadi-n- u.
Pa ako Marks nije znao do
cega ce njegovo temeljito istra-zivan- je
svih odluSujudih fakto-r- a
o datom predmetu dovesti,
kako bl to p'ltkl utalkl I krnje-vicevs- kl
itreberi mogli znati?
Marks je otkrio zakone koji via-daj- u
kapitalistickim nadinom
proizvodnje, i iirem smislu
zakone razvitka I
preobrazaja, ali on to nije iz-vuk- ao
iz svoje glave, nego bai
na protiv, putem nautine upo-treb- e
njegovog genijskog uma,
on je to otkrio.
Tako Bogdan Radica u "Hr-vatsko- m
Glasu" u jednom clan-k- u
kaze da ako bi se Marks
(kao da se mrtvl
mogu probuditi) svom grobu
"on bi se opet prevrnuo i tra-zi- o
da ne izidje na ulicu". Da-kl- e
"opet bi se prevrnuo", kao
da se je vec-- orije prevrnuo
kad su ustaiki itreberi govorili
da se "prevrce". Ovog puta,
Radica kaze da bi se Marks
"prevrnuo" da je vidio demon-stracij- u
u prilog americkog
ratovanja u Vijetnamu po jed- -
Chavez, pustao e nphov vodja u itrajku kakav americka hi-stor- ija do sada nie zobilzila. Djetinjstvo 'i mfadost Chavez
je proveo u neprekidnom putovanju i $г1јепји s roditeljima od
posla do posla, pa je, da bi zavrsio'sedam razreda (americke)
osr.ovne aole morao pohadjati 35 razliiiitih ikofa iirom ame-rickog
juga i rapada. No joi prije nego se najzad raustavio u
Delanu, doiao je u dodir s Jjudima ,kao sto su Saul AHnsky i
Fred Ros (tzv. "profesionaln'm radikolrma") koji rade u kemi-tet- u
za staranje nad rasnim manjinama. Oboica su se godina-.m- a
Trudila da neito urade za ove ljude, ali uzolud, jer je
.podstrek trebclo da dodje od njih samih (kako j stalno tvrdio
Al'nsky), a za toko sta porrebart je i pogodan dovjek. Susrevii
ga jednom zgodom, Alrnsky je odmah shvatio da bi to mogoo
biti Chavez i v:io ga ni;e itpuitao iz vida. Obradji'ao ga je
strpljivo, upuc'vao i nagovorao i najzad poslao na tereru
lako su mnogi od njih Voje ce Chavez kasnije voditi bili
i po nekoliko puta u razm'm sindikatima, on je morao zapodeti
ispocetka, od nule, jer coslije nekoliko p-ooali-h
pokuiaja svi
ti ljudi su gubili vjeru i d'zali nke od svega. Tako je Chavez
najprKe nastojao pridobiti pojedince, koji su pak morali privo-ht- i
za sindikaf svoje najbl'ze. rafim najbliie prijatelje, stvara-juc- i
tako v poce'ku samo celije I jezg-- a u nizu mjesta kroz
amenSki rygoraoad.
Chovezova prvobitno norn'eaj je bila da, poito otnuje
brojeano i organ;2acioro ak slndikat, zapocne birku negd
1968 ili '69-t- e opcim. weobuhvatnim itrajkom, ali su ga pre-tek- li dogadjaji i vrijeme. Nakne, u septembru 1965. neodeki-van- o
su ir.ili na itrajk Filipinci organizirani o zaseban sindi-kaf
{A.W.O.C.J, koji je predvodio Larry Itliong u Delanu I oko-li- d.
Kad je cuo za to Chavez nije oklijsvao ni tretufka vec im
se pridruzio sa svojim sind'katom — Natioral Farm Workers
Association ili Asociacion de Camoesinos — sluzbeno posto-jedf- m od 1962. godine.
(Nastavit ce se)
Jedstvo, ouausto, — STRANA2
a
u
druitvenog
"probudio"
u
Glosnika", Chicago)
noj okorelo rsakc onarnoj gru-p- i
unijaia. Onda Radica doda-j- e
da ie ta demonstracija u pri-log- u
kolonijalno porobljavaju-ce- g
rota "protest nikoga dru-gog- a
nego americkog radni-stva- ".
Nuzgred, demonstracija
o kojoj Radica govori je de-monstracija
okorjelog dijela
reakcionarnih unijaia, a ne
egzemplar ameridkih radnika,
koji osudjuju rat, i najvede I
najvaznije radnicke cnije, u-klju- div
United Auto Worker
Amalgamated Clothing Won
kers i druge su najodlucnij
osudile kolonijalno ratovanje
ameriJkog imperijalizma u A-zi- ji.
No kad Radica kaze da je
ta pro-ratn- a demonstracija bi-la
"protest nikoga drugoga ne-go
americkog radniitva", on
sam sebi protuslovi, kad u
isti mah kaze da je Amerika
od njih nacmila "ekonomskl
srednji stalez", ito znaci "sred-nj- u
klasu", a historijski 'sred-nj- a
klasa je kapitalisticka kla-sa,
to jest klasa ispod feudal-ni- h
lordova iznad nje ? radnog
naroda ispod nje. I Radica je
progutao onaj iablonski po-ja- m
da u Americi postoji samo
srednja klasa, drugih klasa
pored "srednje klase" nema!
Kao da sredina moze biti bez
onoga u cemu predstavlja sre-din- u,
ili da moze biti lijeva
strana bez desne, gore bez do-Ij- e,
i slicni pojmovi iablonskih
umova.
Druitvene klase prestavljaju
fundamentalnu razdiobu dru-itv- a
bazirane na proizvodnim
odnosima u onim druitvima
koja su pocijepana u suprotne
klase, a sam opstanak bilo ko-je
klase znaci da ona izrabljuje
ili je izrabljena, pljocka ili je
pljadkana, ugnjefava ili je u-gnjet- ena,
a da moJe biti dru-itv- a
sa samo jednom klasom
je besmislica iablonskih umo-va.
Radicina tvrdnja nosi pojam
da je Marks zamiiljao da niti
jedan djelic radnika ne moze
biti reakcionarno nastrojen,
zatrovan po vladajucem kapl-talizm- u
i nacimjen duievnim
robom istoga. Na protiv,
Marks, Engels i Lenjin su izna-ili- ,
i naucno cbjainjavali, ka-ko
je moguce da kapitalistidka
klasa obmani radnike, a kad
jednom dodje do toga da ih
nece modi dalje obmanjivati,
onda ce to biti kraj kapitali-zma- .
Jest, i u Marksovo I Le-njino-vo
doba bilo je radnika
koji su se dali obmanuti po
kapitalizmu, da nije toga, ka-p'taliz-mu
bi vec odavno bilo
odzvonilo.
Kao na hiljade i hiljade, u
fakfu bezbroj, jer tko bl sve
mogao drzett: rekord o njima,
kapitalistickih pisaca prije Ra-dic- e,
i Radica je "oborio"
Marksa, odnosno njegovu nau-ku.
No u koliko ta bezbrojna
vojska kapitalistidkih pisaca
"obara" Marksa iz godine u
godinu, iz decerjja u decenij,
iz generacije u generaciju, pa i
iz jednog stoljeda u drugo, u
toliko se uvijek pojavljuju novi
koji osjecaju da konadno imaju
argumenfe za "oboriti" Mark-sa,
koji je bezbroj puta b"o
oboren. Zaito onda uvijek
treba "obarati" toliko puta
"oborenog" dovjeka? Ocito je
da svaki novi "cbaratelj" o-sje- da
da su njegovi prethodnici
promoiili, pa ce se en prosla-vit- i
s obaronjem Aarksa. Iza
Radice, kao ? Dred njima, dodi
ce hiljade i hiljade drugih ka-p'talistic-kih
pisaca koji ce "o-bara- ti
Marksa dok bude ka-pifaliz-ma.
MANJE STANOVA
5a-nben- a izgrodnja ove go-di- ne
je ra 37.1 posto manja
od proilogodiinje, saopcava
driavna korporacija za sano-v- e
(Central Mortgage and Ho-using
Corporation).