| Note |
OCR Text: STRANA 4
ЕрхмЈлке oedii [Hadio i televizija
11. Kolo nogromctnog' prvenstva Jugoslavijc
Prva liga:
RIJEKA Rijeka— Hajduk
SARAJEVO Sarajevo—Beogrcd
MOSTAR. Velez— Partizcn
TTTOGRAD Bududnost —Sloboda
BEOGRAD Radmdki— Dinanio
J EEDGRAD- - C Zvezda— Vojvodincx
Poredak na tablici C Zvezdn 22 Dmorno 20.
1:0
1:0
2:0
Pariizcm
17. HaJduk 16. Vojvodina 16. Radrudki Sarajevo Beo-gra- d
10. Rijeka 10. Bududnost 9. SIcboda 9.
Druga liga: — Istok
PRILEP. Pobeda—RadnHki (S) 2:0 (2:0)
NOVI SAD Sad— Radnidld (K) 2:1 (0:0)
KRUSEVAC. Napredak—Vardar (1:4)
SABAC: Madva—S utjeska 4:0 (3:0)
S. MITROV1CA Stem— RadniiH (N) 3:1 (2:0)
ZREMJANIH. Proleter— Spartak 0:3 (1:0)
Tablica: Vardar 20. Surjeska 18, Spartak Madva 16. Po-beda
16. Sad 14. Radmdki (K) 14, Radmdki (S) 13, Srem
13. Radnidki (II) 11. Proleter 10. Hapredak 6
Druga liga — Zapad
SPLIT: Split— Sibenik 1:1 (1:0)
BANJA LUKA Borac— ElektrostroJ 4:0 (2:0)
SARAJEVO Igman— Vartek (1:1)
LJUBLJANA Odred— Zagreb 1:1 (0:1)
ZAGREB TreSnjevka— 2eljeznl6ar 0:0
ZAGREB: Lokomotiva— Proleter 1:1 (1:0)
Tablica: Split 21. Treinjevka 19. Borac 19. Sibenik 17. 2s--
IjemicaT 17. Proleter 13. Zagreb 13, Varteks 12 Igman 11,
Odred 11. Lokomotiva 9. Elektrostroj 7.
Svetozar Gligoric jo osvo-ji- o prvenstvo Jugoslavijc
u Sahu. Drujri je Bertok. Odirana jo peta partijn
za praka svota u sahu iz-nic- dju Mihnjln Talja i Bo-vinik- a, rczultat 3 :2 za Ta- lja.
10. aprila se ijrra nojromet-n- a utakmica Jujroslavija-Izrae- l
u Beoradu (kvalifi-kacij- a za Olimpijadu u Ilimu).
Roprezoiitacija Cile-- a (Ju-2n- a Amerika) fztrubila jo
a turnoji po Evropi od
Francuske sa G:0, a od
Zap. Njemadke sa 2:1.
Tanjuff Javlja iz Ottawe:
Delegacija Sarezne komislje za
atomsku encrgije koja ve nekoliko
dana borai u Ottawi kao goit ka- - nadVe korporacije za atomiku
rnerglju, imala Je nekoliko raxgo--
i pojetila neke vaine atomike j PanJ" gdje
institucije Kanade. Jugoelavcntkl
atominti pojetiIi su kanadfko mi-nlstamt- vo vanjftkih oflova, gdje su
sa vUokim funkclonerima ministar-stv- a
vodtl] razgovore o moguno-stlm- a
suradnje u korlitenju atom-sk- e energije za mimodop.kc svrhe.
OvCm razgororima prifustvovali su
jugoslavcnski ambanador u Kanadi
Milorad Mllatovic i ekonomski
le ambasade Tetar N'akarada.
Prilikom po.Jeta Kontrolnom vl-}e- iu za atomsku energiju, Manovi
delegacije razgovarall su sa pred-sjedniko- m Vijeca Mackenzijem,
jlanom Nacionalnog vijeca za nauc-n- a istraiivanja JIarlonom i dru-gi- m ctanovima Vijeca o raznim
problemima primjene atomske
energije.
Jugoslavenski atominti posjetili
su takodjer i predsjedmka kanad-sk- e atom.ke korporacije Greya l razgovaraH ш njim n mgunostima
I . cevjeka.
viie psdan. Bagon
ni red! o
Jagodastom voce ill pe-curka- ma.
Holandki casopis "Iskrana"
donio Je spifak etrovnih ma-teri- ja keje se nalaze u naJWm sva-kodnern- im Mpreradjeaini namir-nkam- a, a pretir kjm nagenski
rJJta ne btsmo podazeH. Izmedju
ostalih tu su pobrejani sotanin iz
krumpira, etrerne rrste meda 1
Ijuskara, oksalaa kUelina u izvjes-n- a porrfa. materije u be-b-u, kumarin u nekim seciricama,
hotetrinom, fa-zi- n u nekora koirunjevem rou. ltd.
se na urodjeni nagen fie rao-ie- te osleaiti. je i
cmogi od vas rmdo jeda slatkiie
kaji u vettkej mjeri Ikode zabfeea,
a cerade perrce keje bi da
leko rile keritile. lite take ljedi
radje jeda bijeli bJjefc (i to srjei).
ztego eraj kji sadrii rise
vrtawina i mmeramie O
rekem fetHineta a rezi
sa daranm aMtsholea i da m
gowiiaa. I a pegtede keficine
hrase iftstiakt Je rrle aepoaxdaa
rodJc. Nije nali brwj Ka kje
Jeda тгте$м rie Beg it bi tre-h-J. a reeahat: gejazaer: koja
skracaje iiret.
1:1 (1:0)
2:1 (1:0)
(0:0)
(1:0)
0:1 (0:1)
(1:0)
13. 13.
Novi
1:4
17,
Movi
3:1
otrerne
U stolnom tonisu Juposln-vij- a je osvojila prvo me-st- o u Pavui (Italija). Ijrra-l- i
su Kluvi stnotenisnei.
Planfca duvena smucar-sk- a skakaonica. Sada
tamo zavrSeno takmlde-nj- e
u smu6arskim letovi-m- a. Prvo mesto sa skokom
od 1214 metra osvojio
Heknagcl (1st. Nomacka),
2. Pedar (Jutfoslavija)
Ho metara i .t d. Xapra-vlje- n jo 11 skok prcko 100
metara ! Pedarov skok jo novi re-ko- rd Juoslavijo.
M.
Delegacija jugoslavenskih atomisla u Kanadi
unapredjenja suradnje na atom
skom polju izmelju Kanade 1 Ju- - goslaiJe.
Za rijeme svog boravka u Ot- -
tawi. delegacija Je ponjetila kom- -
vora Eldorado, je razgleda
ata- -
dr.
dr.
tv
Da
ore:
jo
B.
la laboratorije za proizvodnju ura--
nija i odgovarajuce laboratorije
kanadskog ministarstva rudarstra.
Jugolavenski atomistl su zatim ot-ptitov- ali
u mjesto Chalk Uiver, gdje
su posjetili veliki atomski institut
i razgledali vellke reaktore ovog
veiikog kanad.kog instltuta. Jugo
siaventke goste ovdje su doekali
I pozdravili prednjednik kanad.ke
korporacije za atomku energiju
dr. Levi, naucni savjetnik dr.
Keys i drugi uglednl suradnlc! In-stltuta.
ZDIt.VV.V IfU.VV.V
U Sinmlu anglikanske crkre ro-de
se otre raspre oko nekih teo-loik- ih pitanja. Upitan o tome, po-glav- ar engleke crkve kenterberi-sk- i
"lnaпdаbДiiоJјcucprkdrri Fkifohroersvreakkalhc Jlee:st
nedelja dnlaxi do revolucije — { to
je vr! zdravo stanie za crkru".
COVJEKOV NAGON I ISHRANA
Kad u pitanju ihrana. naffon Za razliku od covjeka, kod Sivo-civiliseva- aeg nalatost tinja u slobodnoj priredi ovaj uro-nij- e
On aas nece u- - j djei za odaMranjem krane
pozoriti kal e otrevaem
etrevnlm
materij bogate
primjer
ram
Beg
aterijau
mstiakta
i
jo
jo
dejtruje maege boij. Mudri je-len- ak edabrat ce iz knisaka 1 Ja-btt- ka
njiheve sjemenke koje su na-reci- te hranljire. Faeevi ce od dviju
namirniea nepegresiro odabrati
ona keja sa dri rise --itamina, a
od cijeieg zrna (napr. kukuruza)
pejest ce bai klieu keja j njima
najbegatija. Maeka odbija raxne
preradjevtee od rsesa, all zato ne
bira kad sa a pitanju iznutrice. I
macka i insekti izbjegavaja duran-s-ki dim. Zivotinja pije tamo kad
Je ledaa, dek se za ргШсап broj
IJudi to ne bi raegae refi, pogoto-r-a
kad to pice rJj reds,
Zanimljira J cinjenica da j kod
demacih liretieja oraj arodjeni
aagen prffieae zakritjai. Cest se
degedi da krara pase I etrerne H-lj- e. a kenj erakra nepainju antle
da plati i fjretem. SHcu-- o tome, od
evaea kea nwraja se skiaajati
nassaani listeri darana кЦ se sa-e- e. Jer bi i minie d peje i
вввцМ da se etraja.
ta se k erHi priejera eie
zakljatiti? Ked odabiranja ћгаве
cirilisoraai eorjek i njegvre Ifro-tiai- e
ne mega se re eieaiti ea
srej instinkt; za era J daaas ne-ephod- ne
Jedne priljeno temeljno
I zaaaj iz eUastl isarane.
PISE
TELEV1ZIJA
Zabavni programi
Bolji zabavni program iz Kana- -
jde raoiemo ocekivati iduci tjedan
pod lijedecim naslovima:
I "Music 00" — sa mazikom iz bo--
ljih filmova, a ponedjeijak a S.00.
I 'Mantovani — sa muzikom iz
I iatinskih zemalja. U utorak u 3.00.
Talent Caravan" — nastupaju
nori talenti. U cetvrtak u 8Л0.
Focetak 3. aprila.
Za nasu djecu
"Miroljubivi 1ат- - — rauzikalna
, igra — nastala preraa djecjoj sli- -
karaici Leonarda Wiesgarda iz Л- -
merike. Tekst i muziku napisao je
Njujorfanin Fred Rogers.
Izmcdju dva iata
Serija dokumentarnih filmova iz
Kanade 191S —19S9. Frodukcija
National Film Board. Na programa
"Documentary CO" su tri nedjelje
uzastopiee u 5:30.
1'rvl dio ima nasiov: Dobrl svije-tl-i
dani (1919—27). Citajuci ko-tnent- ar
a "CDC-Tlme- i" koji izme-dj- u
ostalog kale "da nlko zapravo
nije znao" zaito se rodila iz pro-perite- ta
depresija (!) i ilicno,
mole se zakljuciti da nai nori do-eeljen- ik
iz ovih dokumentarnih f ra-gmen- ata
nece dobiti poipune el ike
kanadske proilosti iz pomenutlh
godlna. Za tako neXto morale U-popu- nlti
ore emialje a jitanjem
literature kanadskop progreivnog
pokreta.
I'arliament
being In
Nafta ispod Save
Izmedju I Bosantkog
Samca u Bosni, ispod korita rijeke
Sare, poduzece 'Nafta' iz Tuzle
otkrilo je nafte. je to
prije nekoliko godina, nafta '
je leiala ispod rijeke I to u'
ogranicenim kolicinama, pa se {
no ne bi
I
E
detiri reHke sretske organizaci-j- e
se trgerinom decern.
NekeMko stotina hMjada ameri-- ,
parera nemega
imati agente I trgerce
a zeralje Errepe. a narocite
Grfka, da kapaja deca 1
tajse ih prebacaja a SAD.
za jedne 26
dolara. Grfka j i keja nalazl na
decern. Jedna anketa et-krf- ia
Je Je Grfke a
He gediee preko Oceana tajne
rezeae 52 deteta.
Medja rtxilteljima prodaja
sreja decs srakako da I be- -
krapaloxnih, slaaj adoric FI- -
leraece Gaxtafjero, iz xaseeka
IVO SKALAP.
nam
nc treba
U radijlci progTara ra idu£u ne-dje- iu urukao se (dolazi u viie na-vrat- a!) interrja britanskim Os-vrald- om
Moslejrrm, liderora Britan-fk- e
unije faiista koji jol uvijek
plaii lude sa srojim ludilom. Iri-j- e dradeset grodina imao je arabl-cfi- u
da postane britanski 'firer. G.
1932. zamolio Je za pomo£ Hltlera
i Maeolinija. Xj?ove erne koSu-lj- e
najprije se borile protiv Zi-do- va, a posljednje vrijeme zamije-nil-e
su pravac svojih napadaja i
naraljuju crnce.
Xije mi jasno £ta trail ovaj pro-tivn- ik iovjeianstva na projrramu
Bilo bi interesantno znati ko-m- e
se u Kanadl toliko sidja da je
platio za njegov otro-n- i glas pre-vo- z
preko occana.
DemokraUkoJ Kanadl ovaj blje-dn- ik
nema 2ta da kale. Jedina
bi se mopla za njega In-teresi- rati
Jesu britanski speciali-st!
patoiolke tipove. Neka
daju da im ponovi ono iz rat- -
nlh godina. . .
drama
Svake srijede poevSi u do-la- z]
na kanadski program
Wednesday Night" koji za-slu2- uje painju. U okriru o-r-og
programa daje te obiino ka-nads- ka
I drupa dobra muzika i po
Jedna drama. Zaklju2ak u 11
Ido£e nedjelje 2ut (emo Izmcdju
oitalog I dramu "Brzi 1 mrtrl" aa-itrIJk- oK Horberta Klsen-reic- ha
koja je dobila italijanska
"lagradu.
CBC & TV
cssMssSyCSSZ&sfBss'BssflsPssB
Thl U the scene in CHCV Street studio in Toronto.
hcn the CIIC Symphony () relief tra pre-nt- n it coat-to-ct- at radio
hntadcantii n Friday nights. Since organized 1952 the
orchestra has git en more than 400 concerts featuring чогк by
Canadian composer little-hear- d contemporary con positions. In
addition to items from the standard orchestral repertoire.
Brckog
nalazttte Bilo
Jos all
same
nje
cksploatisanje isplatilo.
It
bracnih
RADIO
Fa5is(icke mudrolije
Radijska
RADIO
"Kombajn knjiffa"
U LENJINGRADU Je pulten u
jedan automat za proizvodnju
knjiga, casopisa 1 broiura. 'Kom-bajn
knjlga, se automat
naziva, i povezuje sto knji-ga
ili broiura u minutu.
P II V 1 1 Г T T O It O N T U
Sovjctski film
S S T R E
napravljcn prema Alrkeja ToltoJa
NA KALVAKIJI -
POCIXJE CETVRTAK APRIL.V
Dozroljeno рам-пје- , bcsplatno parkiranje
ЕЕДСјцииш?!
bare danas
kDi koji
dec
Italija i
Trgercl
preecfie piacaja dete
Feste ItaMJe
gi zemlja se adaro
trgertee
da iz teka
iz
koji
ima
aH
sa
su
na
CBC.
ad- -
resa koja
za gle- -
ne
7Л0
eter
-- CBC
raJu
satl.
autora
and
kako ovaj
itampa
i
romanu
-- FIT
U 7.
Jaljo
nek
dra- -
pro- -
rad
Frikaziranie rnrfinje a 6.15 атесе,
sabotom a S po-.li- je podne.
Floko Vekio na padinama Vezara,
pokazaje da ponekad samo krajnja
beds i ecajanje mogu naterati maj-k- a
na takar korak. Mesedraa se
29-godiln- Ja FHomena, majka sed-raer- o
dece, oVeamila da li da se od-re- jl
od sreja dra deteta, Faota I
Madalene I peSalje ih nerim rodi-teljim- a,
bogatim Amerikanetma.
V njesera sela vi se amire
nege ite se iirL Freke Х.ввв ljadS
tame sa sezaposlesi, a otaH
GMlkard raega prese&e eaci ra-d- a
saiae 49 dana a gedini. FKe-mes-a
sa rreje sedmere dece £iri
a jednem ©btcVa a kome se nala-t- £
arae jedna pertelja za oara
o4ba, jedan start ennin, pete-mlje- ni sto I eetirt steUce. Beleil- -
BRAXKO CO PIC
ZEMLJA KOJE NEMA
Iih Sestonca ir sela kretala
su u Argentinu. Jutro je bo
ljetaje. roio i vedro, najlrep-S- e vnjesie za kosidbu. a eto.
ljudi niti su uzeli koee. niti su
pripaaali tobalice s brusovi-a-a
nego uprtiH neko tcrbu.
neko ruksak'. neko opet dia-k- u
i krenuli na seosko raskrif e
kod stare natrule treinje. Tu
}e bio ugovoren zajednifki
sastanak.
Stizall su pod tre&iju umi-ven- i. ozbiljni i fisti kao da
krecu na kakav sabor. Uekog
je pratio brat, nekog otas, jed-no- g su dcpraula djeca i s nji-ma
kum. a za najoladjim je
korcfala £ena. Nije ona po£la da ga tsprcti, nego tek cnako,
da mu ponese torbu do ras-kr&- a.
Kad su se rcstajali. sijedi
Ш]а tek tada je osjetio koliko
je star i nemocan. pa je zapla-ka- o
x sinezn jedincem i nlko
xnu to nije zamjerio. onaj dru-gi
poljubio se sa bratom oz-bilj- no kao £to prilift odraslun
ljuduna, vteoki Pet ar, saginju-c-i
se, poljubio se sa sve troje
djece (u njega su bill mokri
brci. a djeci je sve to bilo jako neobino), a onaj najmladji
tmumo je prufao ieni ruku i
oboje su gledali nekud ustra-n-u.
Kad su putmci zamakli 1
pratioci se stali razilaziti,
start Шја prestao je da plade
i cutke je gledao u mirna ze-le-na polja ; sinod je sinu
kazao sve ito je misllo геЛ.
Onaj ito je ispracao brata
otisao je ozbiljan i tuian
oejecajuii oko sebe dudnu
prazninu i nelagodnoet bai
kao da se u birtiji sprema za
tucu. a uzanj ni noia niti koga
n-egov-og
Djeca su bila uha.
I na'mladje od njih zaboravilo
в re5i oeu da mu kupi pU-taljk- u, a mlada fena pogru-2en- a
se vratila drumom i tek
kad je zaila u sumarak. oeje-tu- a
je koliko je soma i ko-hk- o 'e stvari zaboravila ka-zi- n mufu, pa Je sjela na prvu
ki-jp- u l gorko se rasplakala.
V.5e n;e je u granama kuckao
ledan celicnoslv puzavac. pre-tot.- o
je taman aumski leptir,
bezglasan i trom, zasuetao
o --. grmlju bezbrifan kos, a cnafa se setila da nijedno
od ih bo2jlh stvorova ne zna
n za Argentinu ni za njezinu
tugu, pa su joj suze jo£ јабе
na vrle na oii. Jedan bijel
Sumski cvijet ispred nje pret-vori- o se u nevlnu razlivenu
mrlju i капкз na zemlju.
— Odole li ? — docekala je baba na pragu staroga Iliju.
Sjedila Je pored samih vrata i kao da je bila zaboravila na
uobicajen red svojih svako-dnevn- ih poelova.
— Odoee — kratko je od-vrat- io starac i sio na prag
pored 2ene. Baba je геккз
neito o lijepom vremenu. on
je spomenio ovogodiSnJa £ita. a oboje su mislili na svog put-ni- ka
i na nepoznatu Argen-tinu
Pa je baba pogledakx u muia i ucinio joj se mnogo
sijed i star i da bi sakriki suze ufia je u kudu. A star! Je tsto
tako pogledoo krtsbsx za fe-по- гв —bilo Je to staro napaie-n- o ceijode — i cUiao Je nekud
iza kuce.
U nedjelju uvefe starac se
veeeo vralio od soke birtije.
]oi s avHjskih vratnioa ja-v- io se ieni i upitoo je iroali
je gdje u iivotu. a po tome je baba odmah opaeiki da start
nost neki dobar glas Iznljekt
mu je pred vrata stoiac i od-jedno- m se osfetikx tako nemoc-n- a
i skiba da se bofakx umri-j-ec-e
prije nego cuje neito o
dalekom djetetu Dricuci se
ra deca sa eteklim
kakucu po dreriita.
trbuiicima
FQomena Je a prri mah prihra- -
tila penadu adrokata Djambela,
zatepnJka begatih Araerikanaea
( KaJegera 1 Aid Specijale iz Nje-- ,
jerka, da dreje dece pe sepstre-ne- m izbera peSalJ nerim redSte- - f4stt easmlta кк1га mam Tlk. '
rla imati dece slala Jej je pfcma
paaa paisje I Ijabavi. lepe pkse
. doararala jej J btagertanje
Nereg rreta za ajene ireclce.
Nocima se FUemeea keiefeala, ali
je smatrala da e &Jea odiaka a
ггесШ eee каД ce otKi i еле kojt
de ostatL Najteie rrega &Л
jej s Ite ce deca preaeaiti ime i
spusula na prcg
—Gospode. smiluj se staroj
sirctoi.
Starac je po demeru potra-z- k lulu i duvenkeeu. pdpaBo
i rijea su potekle. dobre 1 dra-g- e kao vode nebeske.
—Stara. danaske sam cuo
za tu Argentinu. Ima kczu ta
zemlja. Argentina; to je u ne-kakv-oj drugoj America. 2no2.
prva Amerika se vec izradila.
nema u njoj viie poela. a sa- da je otvorena ta druga. Eto,
u njoj je ta Argentina. Ka£u,
sretnije zemlje na daleko ne-ma.
A i odakle nece biti sret-n- a kad je to Amerika ?
—A i to Je preko mora, ta
Amerika? — uho i tuzno je
pripitala baba. — Meni Je nje-ga
Sao, pa da je ne znam u
kakvu dobru ... A more bill da
i nije preko mora; zar svaka
zemlja mora biti preko sinjeg mora?
Ispred kuce je na kobfli
projalio Martin Peulic. Nosio
)e koeu visoko uzdignutu na
ramenu, jahao je lagano i nei-to
scan sa sobom rcagovarao.
— Ej, Martine, ne znoj li ti
pocem dje mu je ta Argenti
na ? Sve se bo)im da nije pre- ko mora. Tamo nam je ono
dijete.
— Argentina ! — Martin se
prenuo, poaledao sijeda star-c- a
i tuinu babu, ejetio se da
bimez jme noongoo srainzmjeiBdijnaancja. opdgao-vorji-eo da je Argentina s onu
strcmu mora, da nije bai po-sv- e daleko. tako neito kao
Prajska" i Joi Je dodao da Je
tamo sasvim dobro 'za naie
ljude' i da ima zlata.
— Dogadjalo se. ka£u ljudl.
pa cbvek iskopa grumen zlata
kolik djecja glava.
Odjahao je Martin drumom
i utonuo kao sjena u suton. a dvoje star! oetali su. cuujivi
i tihi. u toplu sumraku i canilo
cmilo se kao da i nije ispred
kude proiao nikekav dovjek.
Bilo je to kao da su se otvo-ri- li daleki proetorl, zamradeni
i tajanstvenl. a iza njih se za
trenutak ukazakt daleka sred-n- a zemlja Argentina u kojoj
njihov sin kopa zlato.
Cesto od tada, kad svrie
dnevne poelove, sjedili su dvoje start ispred kudnih vra-ta.
Pred njima u daljini hori-zo- nt svijetlozelen iznad tam-ni- h iuma. Nije li to tamo neg-dj- e ta sretna zemlja u koju je
otiiao njibov sin? Cutao Je stari. dutakr Je baba, a daljlne
su gledale svojim zelenkastlm
odima. tajanetvenim i mimim,
i mogkj se svaki das odekiva--
ti, otvoride se nebo i pokazade
se stvari odavna dekane.
— Bo£e mcj. 5ta li sad on
tamo radi?
— Da, i ja bai o tome neito
mislim.
Pa je ponovo naMajao mir
pod oeamljenim tamnlm kro-vo- m каз da su njegovi sta-novni- ci ved odavno pokopanl.
Poelije duga iidekivanja , starac najzod dobi pUmo od
sina. Bilo Jo to budnog pazar-no- g dana. Starac se bijaie
spustio do varoiice. a kad mu
seoskJ knez urudi dugadak bi
jel koverat stari Uecava kora-k- a podje do poznanika pe-kar- a.
— Evo. javllo mi se dijete
Proataj. Petre
Ifenavikao pekar Je ditao
siabo i svaki das prekidao
da ponogne iegrtu. jer je bilo
proilo podne i svijet. kredudi
kuci. navaUivao na pedvo.
Pa j tako Petar das ditao
pisrao — gke mu je bio onda
tzmijenjen 1 mek i pred skn-co- m su trepertle nepoznote
daljine is kojih je Het doputo-- Trgovi na sa decom
ito Љ rnoida nikada viSe nee ri-dc- ti.
Badaa pomajka zjje raegla li-t- no dodi na napaljski aerodrem
re£ peslala sreg adrokata 1 je-d-aa srederecaa ptavaJa neprijat-ne- g
izgleda. Cetrerogodiinjl Fae-l- e
i petegodilnj-- a Madalena une-zrere- ne sa eekaH da adja u egro- -
metalea ptiea eife sa ettse
dsk se matl grclla od ptaea ptara
vekretariea berate rtrankinje gar-в- ш je a eaka sreianj nerea-nfc- a
f relda.
— Dr#u hHJeda lira. . . Te je
za ra!
— Ne mega da predam sreja
deca. Baeta. SrrSene!
peetjednjeta trecatka FBe--
vao — a das je opet usluzivao
neetrpljjve muitertje i enda je
start ponovo vjdio oko sebe
neudobnu 1 tijesnu pekamicu
i dvojicu ljudi. uiurbanih i
braenavih.
Sin se javio iz boinice. Pi-s- ao je da su radili na probi-jenj- u
pruge preko nekakvih
bviisoolanhezpdkramvinai itediaakj,e jpeorsajoe
zbog velike visine ljudima
svaki das udanla krv i na nos
i na usta. A jadno se i krvavo.
kafe, tu zaradjuje novae, pa
ga zato. tu zaradjena. i nazi-vaj- u
'krvavi peso. I. vele, dra-g- i
ode i ti majko, Saljem vara.
trideset i jedan peso, jer sad
— za sad vise ne mogu. a to
je tek toliko da ne kazu da
sam vas zaboravio stare rodi-telj- e.
Kao u mudnu snu starac je
otisao do poite i podigao
novae, pa Je bez zadrzavanja
poiao kroz varoi. sad izmi-jenje- nu
i neobidnu i krenio
put svoga sela.
Iiao je dobro poznatim pu-ter- n
1 sve je bilo kao u snu.
Drum se pijano klatio i uda-ra- o noge trrdim busenjem;
dnrede je stajalo mimo i mrt-v- o
u zaparnorn vazduhu, i
moglo je svaki das iKozno
kao prikaza, teike vrane nji-ha- le su se u praznini i od
toga je postojalo nelagodno 1
mudno.
Posrtao je starac i znojno
se pod napola praznom tor-bo- m
i tek kada stile na breiu-Ija- k povrh svog seki i kad mu
se pred odima ukaza dobro
poznat kraj. on iznemoie do
kraja kao da mu neko odnese
posledmu snogu i bez uzdaha
se spusti na ledinu.
Nad kotlinaroa se hvatao
dsuamnara, kn. ePpoosmlijiedavnrevlaa,zdzuahpaprnoad
nod se pokrenuo, naidje svje2
povjetarac i to starca sasvim
osvijestl i razabra. Sjeti so
i sina. i danainjeg ptema, i
novca i svojih maitarija o
srednoj zemlji Argentini, pa
se, klonut i prevaren. tuzno
zagleda dolje u selo ved po-toplje- no u modar suton.
Eno. spava dolje selo. uljulj-kuj- e se snom o bogatoj i sret-n- oj zemlji Argentini, o drugoj
Americi Misle o njoj djeca.
i snaie i stari ljudi. Otiili su
tamo sinovi, mufevi i ocovi.
otiili su u daleku zemlju, koje
nema Poiao je tamo i njegov
sin i zalutao u nekakve plani-n- e sa strainim i dudnlm imo-no-m. u pkmine koje se vide
samo u snu i gdje se zaradju-je
'krvavi peso'.
Selo spava i mko I no sluti
ita se dogodilo Bai svi spa-vaj- u.
I starac se podife na nogo
i dodje mu da u stravidnoj jezi
pojuri put seoske zvonare, da
udart u zvorto. naopako i za-los- no kao na poear ili na kak-vu
drugu iznenadnu nosredu.
pa da svi u strahu bunovni
poskadu iz kreveta. Da zazvo-- ni
i povide:
— Hej, narode. spaavajto.
pomozite. nasi su otiili u zem-lju,
koja ne pastoji I Uema to
Argentine, nema drug Ame-rik- e,
sve Je to lai i magki . . Hej ljudi. evo vam svjedoka.
evo vara trideset i Jedan 'krva-vi
peso' Marode u poraoc. naii su nestaii bez troga . . Ispravio se starac na bri-je- gu iznad sekx. isprufio ru-ku
s parama. a usta nijema 1 bee gteea vtdu. vieti i puna je
nod tog parridnog nijemog po-vi- ka na uzbunu. I novoanice
su erne i krveve u ruei i a
njih podaju kopit. guete I tei-ke,
a slarac vidi krv rsdjenog
djelela, s jeeom zaivara odi
i ©pet vide. vide. . .
meaa je ebazela taga I rdiba.
Uzeia je Faela a naraeje, crrsto-stegi- a MadHena za гавеа I od-jari- la ricaci:
— Nece, re prodajem sreju de-e- a!
Ceia ItaHja cala J-- taj krik o-l-aja, kti krik tettkih drugih airo
maiofii majki kee na {male
raegacnestJ da se odapra etedje--
gata Amerfkanka keja zdje xae- - re4 brajale. V trenatka rar'inka. nja septrene dece. U kte rrenvs
ed
Je
jej
U
da
a Napatja aa --riastt zabranUe ice-Ijen- K
fli betje re prodaja 9C si.
remalee deee. a a Ккм je jedan
pTftaaik a Farlamenta nedarno
eejarie pedetk }z кеЈв se ridl
da trgerei deeem Brake gndine
kepe a ItaMji SJe deee I prerez
Hi a SAD I drage prekemerske-zemlje-.
|
